<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog objava na društvenoj mreži Fejsbuk koje su imale karakter uvredljivog govora i govora mržnje, nakon zločina na Cetinju. Zasad u Višem državnom tužilaštvu postoje četiri formirana predmeta zbog govora mržnje.</p>
<p>Od toga, dva su procesuirana, a u dva slučaja osobe nijesu identifikovane. Lepa Medenica, rukovoditeljka VDT-a je Pobjedi kazala da su ovi slučajevi, kao i ostali, prioritetni i da im je posvećena puna pažnja, ali da se lažni profili veoma teško identifikuju.</p>
<p>Zbog toga će, kako je kazala, biti zatražena i međunarodna pravna pomoć, jer je komentar objavljen na društvenoj mreži Iks te da to otežava otkrivanje identiteta i osobe koja je postavila komentar. A na identifikaciji druge osobe, kako je kazala Medenica, radi crnogorska policija.</p>
<p>Istakla je da VDT i dalje prati komentare i objave na društvenim mrežama i medijima.</p>
<p>Komentari koji su procesuirani bili su na račun građana Cetinja, a zahtjevi su pokrenuti protiv S. J. Đ. i M. M.</p>
<p>- Analizom predmetnih objava, utvrđeno je da u radnjama S. J. Đ. i lica M. M. nije bilo elemenata krivičnog djela, već su se u istim stekla obilježja prekršaja, zbog čega je ovo tužilaštvo podnijelo dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv navedenih lica – saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.</p>
<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici je u nekoliko navrata saopštilo da u okviru svoje nadležnosti prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. 1. 2025. godine. Kazali su i da će sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje, biti adekvatno procesuirana.</p>
<p>Pobjeda je ranije pisala da je Građanin Marko Roganović policiji prijavljivao govor mržnje koji je primijetio na društvenim mrežama, a uputio je i inicijativu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću za donošenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.</p>
<p>U komentarima na društvenim mrežama, koje su pojedini korisnici počeli da objavljuju nakon zločina koji se dogodio u prijestonici, može se pročitati da su na Cetinju svi nenormalni, da taj grad treba zatvoriti, da se sve to dešava zbog mržnje prema SPC, da ih je sustigla kletva, da su umrlice pisane latinicom te da to dokazuje brojne stvari...</p>
<p>Osim „običnih“ ljudi, govor mržnje su ispoljavali i javni djelatnici, poput nagrađivanog književnika Milutina Mićovića, brata mitropolita SPC Joanikija koji je ubrzo nakon tragedije objavio na svom profilu pjesmu „Demon grad“ autora Peđe Vukića u kojoj piše: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe...“ Objava dobitnika „Miroslavljevog jevanđelja“ je generisala komentare sa elementima govora mržnje.</p>
<p>Zbog pojačanog govora mržnje i uvreda na račun građana Cetinja sredinom januara se oglasio Savjet za građansku kontrolu rada policije. Odmah po registrovanju primjera govora mržnje i ekstremizma, Savjet je izdao preporuku da se pažljivo i kontinuirano prati ta pojava koja ne samo da uznemirava javnost, iskazuje nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama, već i ozbiljno podstiče dalju polarizaciju u crnogorskom društvu.</p>
<p>Savjet je tada konstatovao da Policija postupa po izdatim preporukama nakon zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara ove godine.</p>
<p>- Takav pristup Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, 2022. godine kada se takođe dogodila tragedija na Cetinju, u potpunosti je izostao – naglasili su tada iz Savjeta.</p>
<p>Krivičnim zakonikom je zabranjeno izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Definisano je da će se onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.</p>
<p>Zakonom o zabrani diskriminacije je definisano da je govor mržnje svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.</p>
<p>U brojnom komentarima koji su objavljivani na društvenim mrežama, pored poruka empatije i podrške, veliki dio bio je suprotan – u njima su Cetinje i Cetinjani dehumanizovani, kriminalizovani i diskriminisani, a pozivano je i na uništenje toga grada.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VDT će zatražiti međunarodnu pomoć zbog komentara na platformi Iks

<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je dva predmeta povodom objava i komentara na društvenim mrežama koji se odnose na tragediju na Cetinju 1. januara, kada je <b>Aco Martinović</b> ubio 13 osoba, među kojima i dvoje djece - potvrdila je za Portal ETV rukovoditeljka ovog tužilaštva <b>Lepa Medenica</b>.</p>
<p>- Ovi predmeti se nalaze u fazi izviđaja, tokom kojeg su podnijeti zahtjevi za prikupljanje potrebnih obavještenja i dostavljanja određenih podataka, a nakon prikupljenih svih obavještenja i podataka izvršiće se detaljna analiza istih i ocijeniti da li su u navedenim komentarima sadržani elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, nakon čega će se donijeti odluka u predmetu - navala je Medenica.</p>
<p>Ističe da Više državno tužilaštvo u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija u okviru svojih nadležnosti, prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje iz svojih nadležnosti.</p>
<p>Iz ovog tužilaštva su 10. januara saopštili da prate učestale objave i komentare, te da razmatraju da li u izjavama ili radnjama bilo koje osobe postoje obilježja krivičnog djela.</p>
<p>- Ukoliko bude potrebno formirati predmet zbog određenih slučajeva, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Tužilaštvo je izdalo naloge osnovnim tužilaštvima i policiji da preduzmu mjere kako bi se utvrdilo da li u objavama postoje elementi prekršaja - navode u saopštenju.</p>
<p>Naglasili su tada da će osobe koje budu koristile govor mržnje u svojim objavama biti odgovarajuće procesuirane.</p>
<p>Nakon tragedije na Cetinju na društvenim mrežama i pojedinim portalima u Crnoj Gori i regionu uslijedio je talas govora mržnje.</p>
<p>Iz Uprave policije su juče kazali da o svim negativnim i neprimjerenim komentarima nakon tragedije na Cetinju obavještavaju nadležno državno tužilaštvo. &nbsp;</p>
<p>- Pojedinačno za svaki slučaj u kojem je objavljen neprimjereni komentar postupanje policije je u toku, gdje se u određenim slučajevima nadležni tužilac izjasnio da će se cijeniti postojanje prekršaja iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru - kazali su oni.&nbsp;</p>
<p>Dodaju i da su tužilaštvo obavijestili o pojedinim neprimjerenim tekstovima objavljenim na jednom portalu, a koji su izazvali reakcije šire javnosti.&nbsp;</p>
<p>- Apelujemo na građane, društvene činioce, kao i medije da se uzdrže od plasiranja sadržaja koji mogu dodatno negativno uticati na usložnjavanje trenutno osjetljive društvene i bezbjednosne situacije - zaključili su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>I iz Institucije ombudsmana su juče reagovali i kazali da osuđuju govor mržnje povodom tragedije na Cetinju, te da još jednom apeluju na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdanas-vanredna-sjednica-skupstine-prijestonice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Aco Martinović je 1. januara na Cetinju, na pet lokacija, ubio dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, a teško je ranio četiri osobe. Nekoliko sati kasnije, prema policijskih izvještajima, izvršio je samoubistvo.</p>
<p>Jedan od četvoro teško ranjenih u stravičnoj tragediji na Cetinju preminuo je osam dana kasnije u Kliničkom centru Crne Gore.</p>
<p>Pitanje odgovornosti čelnika bezbjedonosnog sektora zatraženo je sa više adresa.</p>
<p>Studenti su sa protesta u Podgorici 5. januara zahtijevali da potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost <b>Aleksa Bečić</b> i ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> podnesu ostavke zbog propusta koji su, kako su naveli, doveli do gubitaka ljudskih života na Cetinju.</p>
<p>Njih je javno podržalo 170 profesora, više od 300 kulturnih stvaralaca, oko 150 sportista i više od 150 građanskih aktivista.</p>
<p>I iz Opštine Cetinje pokrenut je zahtjev za ostavkama rukovodstva bezbjednosnog sektora na sjednici održanoj prošlog petka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdanas-vanredna-sjednica-skupstine-prijestonice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jasmina Beharovic

Više državno tužilaštvo formiralo dva predmeta povodom komentara na društvenim mrežama o tragediji na Cetinju

<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama, bilo koje osobe postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja javnost će biti blagovremeno obaviještena - potvrdila je rukovoditeljka i portparolka ovog tužilaštva <b>Lepa Medenica </b>za Portal ETV na pitanje da li će pokrenuti postupak zbog izjave prof. dr <b>Milana Popovića</b>, savjetnika potpredsjednika Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju <b>Moma Koprivice.</b></p>
<p>Podsjećamo, univerzitetski profesor je, gostujući u emisiji Televizije "Vijesti", na novinarsko pitanje da procijeni dešavanja na političkoj sceni Crne Gore u slučaju da dođe do saradnje koalicije "Za bolju Podgoricu" <b>Jakova Milatovića</b> sa Demokratskom partijom socijalista čiju je listu u Podgorici predvodio dr <b>Nermin Abdić </b>odgovorio da se mogu očekivati nemiri u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7681%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-moguc-i-gradanski-rat-ako-bude-saveza-koalicije-jakova-milatovica-i-dps-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- To će značiti povećavanje vjerovatnoće izbijanja unutrašnjeg nasilja većih razmjera, povećane agresivnosti mafiokratije, povećane vjerovatnoće građanskog rata u Crnoj Gori. Pogotovu kada vidimo da je u Gazi i Ukrajini stanje takvo kakvo je - kazao je Popović. &nbsp;</p>
<p>Koprivica je za Antenu M sinoć kazao je da je ponosan na saradnju sa Popovićem, te da ne može komentarisati njegovu izjavu jer nije gledao emisiju, ali i da je siguran da od Popovića “nije mogla doći niti jedna misao koja bi mogla biti shvaćena kao destruktivna po Crnu Goru”, kao i “da niko ne može doći u situaciju da isprovocira bilo kakvu nestabilnost, ma kakva politička želja ili plan da stoji iza takve namjere”.</p>
<p>Koprivica je istakao da veoma cijeni profesora Milana Popovića kao uglednog intelektualca i jednog od veoma uvaženih profesora na Univerzitetu Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.597%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovica-cijeni-a-emisiju-nije-gledao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Njegova višedecenijska posvećenost borbi protiv korupcije, zaštiti vladavine prava i unaprjeđenju političkog sistema Crne Gore, čemu svjedoče generacije njegovih studenata, ne može biti dovoljno naglašena, zbog čega sam ponosan na našu saradnju. Kada je riječ o spomenutoj izjavi profesora Popovića nažalost, još uvijek zbog obaveza nisam imao priliku pogledati emisiju na koju se pozivate, te ne mogu suditi o kontekstu izrečenog, iako sam poznajući ga dugi niz godina, siguran da od strane profesora Popovića nije mogla doći niti jedna misao koja bi mogla biti shvaćena kao destruktivna po Crnu Goru. Kroz nebrojene razgovore s profesorom uvjerio sam se u njegovo duboko razumijevanje našeg društva, ali prije svega, u neupitno dobru namjeru za Crnu Goru - rekao je Koprivica.</p>
<p>Na ovom mjestu veoma je, kaže, važno naglasiti da je profesor Popović bio antiratni aktivista tokom teških i ratnih devedesetih.</p>
<p>Nosilac liste Evropskog saveza na lokalnim izborima u Podgorici i poslanik u Skupštini Crne Gore<b> Boris Mugoša </b>kazao je sinoć u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E da je izjava Popovića nevjerovatna sa mnogo aspekata, nepristojna i neutemeljena, jer je DPS bio manjinska podrška 43. Vladi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića, pa nije izbio građanski rat.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.238%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-popoviceva-izjava-nepristojna-i-neutemeljena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Manje je važno, prema njegovim riječima, što je Popović savjetnik potpredsjednika Vlade, ali je problematično jer se radi o univerzitetskom profesoru.</p>
<p>- Pretpostavljam da će nadležne institucije da procijene da &nbsp;li u tome ima elemenata krivičnog djela izazivanja panike i nereda, jer je to decidno navedeno krivično djelo. Sa druge strane, brine me što izostaju reakcije određenih segmenata društva, koji su trebalo da reaguju na to. Zamislite da je prije četiri, pet godina neko izjavio da bi koalicija tadašnjih subjekata iz opozicije izazvala građanski rat, ja mislim da bi se organizovalo jedno dvadesetak emisija, i bilo bi trideset sedam saopštenja, vezano za to - rekao je Mugoša.</p>

VDT o izjavi Popovića: Ukoliko se ocijeni da je potrebno formirati predmet javnost će biti obaviještena

<p>Podgoričaninu <b>Miljanu Boškoviću </b>(37), osumnjičenom za ubistvo nevjenčane supruge <b>Biljane Pavićević</b> (33) određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Višem državnom tužilaštvu.</p>
<p>To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka podgoričkog VDT-a <b>Lepa Medenica</b>.</p>
<p>Ona nam je kazala da je Bošković iznio odbranu u prisustvu branioca koji mu je dodijeljen po službenoj dužnosti, te da će u roku od 72 sata biti donijeta naredba o sprovođenju istrage i Višem sudu predat predlog za određivanje pritvora.</p>
<p>Bošković je juče, u podgoričkom naselju Masline, nakon verbalne svađe, nožem ubio Pavićević.</p>

Anja Ivanović

Boškoviću određeno zadržavanje do 72 sata

<p>Vlada je usvojila informaciju o planovima monitoringa za invazivne strane vrste sa predlozima, čime je država napravila veliki korak u unapređenju zaštite biodiverziteta, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).</p>
<p>Kako su kazali iz MERS-a, to je prvi put da Crna Gora uvodi sveobuhvatne, zakonom utvrđene instrumente za praćenje invazivnih stranih vrsta, u skladu sa članom 21 Zakona o invazivnim stranim vrstama.</p>
<p>- Istovremeno, ispunjena je i jedna od ključnih obaveza iz Akcionog plana za zatvaranje poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, što dodatno potvrđuje posvećenost države procesu evropskih integracija - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da su invazivne strane vrste jedan od najbrže rastućih globalnih ekoloških izazova, a njihovo prisustvo u Crnoj Gori već uzrokuje značajne štete ekosistemima, poljoprivredi, vodnim resursima i autohtonim vrstama.</p>
<p>- Zbog brzine širenja i agresivnosti, posljedice često prevazilaze mogućnosti naknadne sanacije, zbog čega je organizovan i sistematski monitoring od ključne važnosti - dodaje se u saopštenju MERS-a.</p>
<p>Oni su naveli da usvojeni planovi donose jasno definisane metode praćenja, odgovorne institucije, precizne protokole, učestalost terenskih aktivnosti i način izvještavanja, čime se po prvi put uvodi standardizovan pristup prepoznavanju i upravljanju ovim rizikom.</p>
<p>- Ovi dokumenti predstavljaju osnovu za dalje mjere prevencije, kontrole i suzbijanja invazivnih vrsta, kao i za uspostavljanje efikasnog sistema ranog upozoravanja - kaže se u saopštenuj.</p>
<p>Iz MERS-a su istakli da je usvajanje rezultat predanog rada i jasnog strateškog usmjerenja da Crna Gora gradi moderan sistem zaštite prirode, potpuno usklađen sa evropskim standardima.</p>
<p>- Usvajanje ovih planova je važan uspjeh i potvrda da Crna Gora ide u pravcu odgovornog, savremenog i naučno zasnovanog upravljanja svojim prirodnim resursima - kaže se u saopštenju MERS-a.</p>
<p>Oni su naveli da će i dalje raditi na jačanju institucionalnih kapaciteta, razvoju dodatnih mjera zaštite i unapređenju saradnje sa međunarodnim partnerima i naučnom zajednicom, kako bi očuvali ekološki integritet države.</p>

Crna Gora uvodi sveobuhvatne instrumente za praćenje invazivnih stranih vrsta

<p>U trgovačkom centru Storo Storsenter u Oslu danas je došlo do pucnjave kada je mlađi muškarac ispalio hitac iz vatrenog oružja. Policija je brzo reagovala i stavila napadača pod nadzor — u incidentu niko nije povrijeđen.</p>
<p>Centar je privremeno evakuisan, a nakon provjere ponovo otvoren. Prema riječima voditelja operacija, ispaljen je samo jedan hitac i policija ima kontrolu nad osumnjičenim. Pucanj je bio usmjeren u plafon i ne postoje indicije da je neko pokušao namjerno da povrijedi nekog.</p>
<p>Policija je naknadno potvrdila da nije bilo povrijeđenih osoba. Iako motiv za napad još nije poznat, muškarac je bio teško naoružan — imao je sačmaricu, dva pištolja, bejzbol palicu, a moguće i nož.</p>
<p>Na mjesto događaja odmah su stigle jake policijske i medicinske jedinice, a centar je bio evakuisan uz nadzor policijskog helikoptera. Svjedoci su naveli da su vidjeli muškarca s oružjem, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli bježati. Oko 11:30 policija je procijenila da je situacija bezbjedna i centar je ponovo otvoren.</p>

Oslo: Pucnjava u trgovačkom centru, nema povrijeđenih

<p>Neophodno je kreiranje usluga koje bi na određeni način mogle da zadovolje potrebe disfunkcionalnih porodica, da te porodice na određeni način izvuku iz zone rizika da se upravo iz takvih porodica razvijaju bolesti zavisnosti. Bolest zavisnosti nije bolest pojedinca, bolest zavisnosti je bolest cijele porodice i ona najčešće uzrok ima u samoj porodici, rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, socijalna radnica i rukovodilac sektora za tretman zavisnika u JU Kakaricka Gora -<b> Ana Adžić</b>.</p>
<p>Prema nedavnom istraživanju pušači u Crnoj Gori čine 35,4 odsto stanovništva dok je taj procenat u Evropi 25,3, a alkohol konzumira više od 60 dok je u Evropi to između 60 i 65 odsto.</p>
<p>Prema riječima Adžić, statistika je poražavajuća i zabrinjavajuća, govori koliko je ozbiljan javni zdravstveni i društveni problem u Crnoj Gori.</p>
<p>- Izuzetno je visoka stopa konzumacije alkohola među mladim ljudima tako da imamo statističke podatke koji nam govore da preko 77 odsto mladih ljudi do 16 godina je makar jednom probalo alkohol, dok se jedna četvrtina mladih ljudi do 16.godine makar jedan put napila od alkohola. To su podaci koji ukazuju na potrebu za jednom ozbiljnom društvenom akcijom koja bi na određeni način prevenirala ovakva ponašanja, jer smatram kada dođe već do one faze razvijene bolesti zavisnosti veoma su nam ruke vezane u smislu akcija koje tek tada možemo da sprovedemo - dodala je Adžić.&nbsp;</p>
<p>Smatra ključnim rad na preventivnim programima koji bi negdje mlade ljude osvijestili koji su rizici, koje su posljedice konzumacije alkohola i šta je to što nam ta konzumacija može donijeti i šta je što nam ona na određeni način uzima.&nbsp;</p>
<p>- Problematično je za ove dvije vrste bolesti zavisnosti je i to da su one u našem okruženju društveno prihvatljive i da je to ono što njih čini do te mjere izraženima i do te &nbsp;mjere dostupnima, sama dostupnost alkohola u svim radnjama, isto tako dostupnost cigareta, dostupnost u lokalima, bez obzira na zakonske odredbe koje su se fokusirale na to se ograniči dostupnost alkohola maloljetnim licima, moram reći da se te odredbe zakona vrlo malo ili nikako ne poštuju, bez obzira na zabranu reklamiranja i javnog oglašavanja, bez obzira na istaknuta upozorenja na paklicama cigareta o štetnosti upotrebe cigareta, sve su to mjere koje nijesu dale efekta i upravo je to ova statistika koja govori u prilog tome - rekla je Adžić.</p>
<p>Kako je dodala Adžić, na Kakarickoj gori se zavisnici liječe i od alkohola, kojih je značajan broj, i u posljednjih par godina većina njih ima udružene probleme zavisnosti, jer je u najčešćem broju slučajeva alkohol praćen konzumacijom nekih drugih psihoaktivnih supstanci, a najčešće kokaina.&nbsp;</p>
<p>Ponavlja da je ključ u prevenciji i edukaciji koje bi upućivale mlade ljude na neke zdrave stilove života, zdrave obrasce ponašanja, pomoć disfunkcionalnim porodicama, prepoznavanju takvih porodica i mapiranju njihovih potreba.&nbsp;</p>

Adžić: Bolest zavisnosti nije bolest pojedinca, već cijele porodice i najčešće uzrok ima u samoj porodici

<p>Skoro 20 godina Unija slobodnih sindikata se zalaže za izgradnju takozvanih državnih stanova, po uzoru na razvijene zemlje Evropa, a naročito po modelu grada Beča čiji model izdavanja stanova u vlasništvu države preslikavaju i druge države. To nije ništa novo, taj model smo nekad imali u Jugoslaviji - naveo je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, generalni sekretar ove sindikalne organizacije <b>Srđan Keković</b>.</p>
<p>Po tom modelu, kako je objasnio, građanin dobija stan od države, plaća zakupninu koja je primjerena, a taj stan može da koristi doživotno.</p>
<p>- Mogu da ga koriste njegova djeca koja u trenutku njegove smrti nijesu riješila stambeno pitanje i nastavljaju da koriste taj stan i oni i njihova djeca. Imate sigurno stanovanje za prijemčivu cijenu - istakao je Keković.</p>
<p>Rađene procjene koliko bi iznosila zakupnina stanova po bečkom modelu, gdje se iznos zakupnine stanova kreće od osmine do desetine prosječne zarade, kada bi se takav model primijenio u Crnoj Gori, iznosilo bi od 100 do 120 eura mjesečno.</p>
<p>- Pravili smo paralelu u odnosu na sve to, jer po tom bečkom modelu stanovanja onaj ko dobije od države u zakup, uz zakupninu koju plaća, dobija i uslugu održavanja u stanu, održavanja zgrade, što znače da je oslobođen svih dodatnih troškova, a s obzirom na to da stan nije u njegovom vlasništvu ne mora da plaća poreze - rekao je Keković.</p>
<p>Pravili su, kako dodaje, i paralelu i sa situacijom da Vlada želi da gradi 20.000 stanova na Veljem brdu.&nbsp;</p>
<p>- To su opet stanovi koji se kupuju od strane građanina po nekim povoljnim kreditima, sa nekom manjom kamatom. Onda smo, prema izjavi koju smo mogli da koristimo, a koju je dao premijer tom prilikom, napravili računicu koliko bi recimo jedan stan od 60 metara kvadratnih koštao tog građanina koji bi morao da digne kredit na 20 godina. Došli smo do saznanja da bi to bilo izdvajanje u visini od 76.000 eura, 54.000 ili 55.000 više nego što bi dao građanin koji bi koristio stan u državnom vlasništvu, pri čemu u ove troškove onog ko kupuje svoj stan nijesmo uračunali troškove održavanja - zaključio je Keković.</p>

Keković: Bečki model stanovanja nije ništa novo, to smo i imali u Jugoslaviji i USSCG već 20 godina zagovara taj model

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

<p>Predsjednik Opštine Berane <b>Đole Lutovac </b>u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada.</p> <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> <p><b>Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane<span>(Photo: Montenegro Tourist Service)</span></figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> <p><b>Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada.</p> <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> <p><b>Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja.</p> <p>Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura.</p> <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> <p><b>Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> <p><b>Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju.</p> <p>Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora.</p> <h2>Kapitalni projekti</h2> <p>Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane?</p> <p>LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana.</p> <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> <p><b><br/> Radovi planirani i započeti u 2025. godini:</b></p> <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> <p><b>U pripremi:</b></p> <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> <p>Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.</p>

Tag: lepa-medenica