<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija <b>Anđela Jakšić-Stojanović</b> najavila je krajem aprila, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o priznavanju inostranih diploma, da je podnijeta inicijativa da, pored falsifikovanih, i „kupljene“ diplome dobiju status krivičnog djela.</p>
<p>Kako je za Portal Analitika pojašnjeno iz njenog resora, „kupljena diploma” je obrazovna isprava koja je stečena na lak ili sumnjiv način, dobijena za novac bez stvarnog školovanja - polaganja ispita ili pohađanja nastave. Podsjećaju i da je Zakon o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija od 2011. prepoznao tzv. diplome mill, obrazovne isprave stečene bez pohađanja nastave i postupka provjere znanja, i one se, kao takve, kažu, u Crnoj Gori ne priznaju.</p>
<p>- Međutim, Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje krivično djelo kupovina i korišćenje lažne diplome, odnosno nema predviđene kazne za ovo djelo. U tom smislu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je inicijativu Ministarstvu pravde da se u tekstu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore prepozna novo krivično djelo - kupovina i korišćenje obrazovne isprave u pravnom prometu Crne Gore. Mišljenja smo da bi se uvođenjem ovog krivičnog djela ne samo unaprijedila krivično pravna zaštita obrazovnog sistema Crne Gore, već i sprečile posljedica koje mogu imati lažne diplome na crnogorskom tržištu rada“, navode iz Ministarstva prosvjete - nauke i inovacija (MPNI).</p>
<h2>Složen proces utvrđivanja, neophodna međudržavna saradnja</h2>
<p>Ipak, utvrditi da je neka diploma „kupljena“ složen je i težak postupak, kaže za <i>Analitiku </i>viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) <b>Snežana Kaluđerović</b>.</p>
<p>- Ovakva diploma može izgledati formalno ispravna, ali iza nje ne stoji znanje ni trud, a samim tim proizvodi štetne posljedice jer onaj ko se sa takvom diplomom zaposli na mjesto koje zahtijeva kvalifikacije koje diploma nosi - te kvalifikacije nema. Zamislite, na primjer, ljekara ili inžinjera sa takvom diplomom. Iako je jasno da u svakoj oblasti pravi devastirajuće posljedice, ovi primjeri možda to upečatljivo ilustruju - ukazuje Kaluđerović.</p>
<p>Prema njenim riječima, utvrđivanje da je diploma kupljena je složeno.</p>
<p>- Zahtijeva detaljne provjere – pregled evidencija o pohađanju nastave, ispita, trajanja studija, razgovor sa svjedocima, upoređivanje prelazaka granice, ako se radi o drugoj državi, i toga gdje je onaj koji je polagao bio u vrijeme kada su se održavali ispiti koje je navodno položio, kao i analizu okolnosti pod kojima je diploma izdata. Često se radi o mrežama u koje su umiješeni i zapošljeni na obrazovnim ustanovama, pa je riječ o krivičnom djelu koje mora biti ozbiljno istraženo i procesuirano - pojašnjava Kaluđerović.</p>
<p>U MPNI, pak, smatraju da je dobrom saradnjom sa nadležnim organima u zemlji porijekla obrazovne isprave - ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom - moguće stati na kraj ovoj pojavi.</p>
<h2>BiH kao primjer moguće blokade diploma</h2>
<p>Podsjećaju da je upravo jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.</p>
<p>- Putem međunarodne pravne pomoći ostvarili smo dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje smo dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom pa iz kog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće izvršiti provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava jer su, zbog vođenja postupaka, određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom izuzeti i ustanove ih ne posjeduju. Ministarstvo će u komunikaciji sa nadležnim organima BiH biti informisano o toku postupka koji je pokrenut prema određenim fizičkim i pravnim licima u BiH, te će nakon dobijanja informacije o eventualnom nezakonitom sticanju diploma, u svim slučajevima gdje je u postupcima priznavanja donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, isto poništiti u skladu sa Zakonom o upravnom postupku - naveli su iz MPNI.</p>
<p>Prema podacima tog resora, tokom 2023. podnijeto je 28 prijava zbog falsifikovanja obrazovnih isprava, a tokom 2024. godine 38. Iz Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Portalu Analitika nije odgovoreno da li je neko procesuiran u ovim slučajevima.</p>
<h2>Na provjeru će i diplome ministara i poslanika</h2>
<p>Podsjetimo, Jakšić-Stojanović je nedavno, tokom izlaganja u Skupštini Crne Gore, istakla da borba protiv ove pojave neće zaobići ni poslaničke klupe i ministarstke fotelje te najavila da će se diplome funkcionera koji sjede u Skupštini i Vladi neselektivno provjeravati.</p>
<p>Iz njenog resora za Analitiku kažu da je interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. </p>
<p>- Borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je istrajno da se, u saradnji sa drugim institucijama, svim raspoloživim mehanizmima izbori protiv diploma koje su stečene na „lak i prevaran način”, a suzbijanje interesovanja građana za sticanje diploma bez znanja je obaveza svih u društvu -navode iz MPNI.</p>
<p>Smatraju da će međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strože kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama spriječiti unutar obrazovnih ustanova prodaju “kupljene” diplome. </p>
<p>- Jasno definisani zakoni, koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma, sa strožom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja - naveli su u odgovorima dostavljenim Analitici. </p>
<h2>Očekuje se politički otpor</h2>
<p>U Centru za građansko obrazovanje (CGO) pozdravljaju ministarkinu najavu, ali ostavljaju rezervu prema primjeni u praksi. </p>
<p>- Svakako ćemo je pokušati podržati na različite načine jer vjerujemo da svi imamo pravo da znamo da li oni koji odlučuju o našoj stvarnosti imaju i formalne kompetencije za to. Takođe, ukoliko bi se to realizovalo imali bismo jasnu i potrebnu poruku da niko nije iznad zakona. To će, naravno, ako se zaista desi, izazvati veliku pažnju javnosti, ali i moguću destabilizaciju određenih struktura, ukoliko bi se razotkrilo da neki od nosilaca funkcija nisu došli do diploma regularnim putem. Mnogo važnije, to bi ojačalo povjerenje građana u institucije i pokazalo da se više ne toleriše praksa u kojoj je papir važniji od znanja - poručuje Kaluđerović.</p>
<p>Očekuje politički otpor ovoj namjeri, naročito ako istrage dotaknu pojedince koji imaju moć i uticaj. </p>
<p>- Taj otpor može biti suptilan, kroz administrativna odugovlačenja, pokušaje pravnog osporavanja nadležnosti, pritiske na inspekcije, ali i napade na one koji otvaraju ovo pitanje ili vode postupke. Zato je važno da ovaj proces ima institucionalnu zaštitu i podršku javnosti, a vjerujem da nam je ovo svima u interesu i da bismo morali doprinijeti da se to ne obesmisli - kaže Kaluđerović.</p>
<p>Iz MPNI tvrde da ih politički pritisci neće uplašiti.</p>
<p>- Obrazovanje je djelatnost od javnog interesa, a javni interes uvijek jeste i mora biti iznad politike - poručuju iz Ministarstva. </p>
<p>Na pitanje da li se iza najava ministarke Jakšić-Stojanović krije još jedno populističko obećanje, Kaluđerović kaže da će se to otkriti kroz proces realizacije.</p>
<p>- Ako se odlučno krene u konkretne provjere i pokažu se rezultati procesuiranja i sankcije, onda možemo govoriti o ozbiljnom iskoraku. U suprotnom, ako ova tema ostane na nivou političke retorike, bez stvarnih posljedica, javnost će s pravom steći utisak da je riječ o populizmu - ocjenjuje Kaluđerović.</p>
<p>Kako dodaje, dosadašnje brojke govore da smo daleko od efikasnog odgovora zbog neefikasnosti institucija, a primarno pravosuđa. </p>
<p>- U posljednjih nekoliko godina imamo svega tri osuđujuće presude za falsifikovanje obrazovnih isprava što nije ohrabrujuće u odnosu na broj podnešenih krivičnih prijava u tom periodu. Sada postoji šansa da se to promijeni, ali ona mora biti iskorišćenam - izričita je Kaluđerović.</p>
<h2>Ima li političke volje za suštinsku reformu</h2>
<p>Iz MPNI podsjećaju da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035 sa Akcionim planom za period 2025–2026. </p>
<p>- Ovaj strateški dokument predstavlja ključni korak ka modernizaciji obrazovnog sistema i stvaranju kvalitetnijeg, inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovanja za sve - navode iz Ministarstva.</p>
<p>Prema njihovim riječima, ova strategija je obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.</p>
<p>- Realizacija ciljeva u narednih 10 godina sigurno će doprinijeti značajnom poboljšanju kvaliteta sistema i nivoa znanja naših učenika. Naša namjera je da se učenicima omogući boravak i učenje u prostoru koji je podržavajući, a da nastava bude kvalitetna i inspirišuća kako bi učenicima proces usvajanja znanja bio olakšan i zanimljiv. Svakako, kontinuirano ulaganje u unapređenje svih segmenata obrazovnog procesa značajno će doprinijeti da se stane na kraj i lažnim i „kupljenim“ diplomama i da na našem tržištu budu prepoznate diplome koje se stiču na renomiranim ustanovama obrazovanja, koje garantuju da znanja, vještine i kompetencije svršenih učenika i studenata odgovaraju potrebama tržišta rada - napominju iz MPNI.</p>
<p>Smatraju i da Ministarstvo preduzima brojne mjere da unaprijedi obrazovni sistem i stimuliše učenike i studente da, kroz razne programe podrške tokom školovanja, dođu ne samo do znanja i vještina potrebnih poslodavcima, već i do kvalitetnih diploma prepoznatih na tržištu rada.</p>
<p>- U tom smislu, treba više valorizovati diplome stečene na univerzietima koje obezbjeđuju veći kvalitet stečenih znanja, vještina i kompetencija i opšte su poznate kao ustanove visokog obrazovanja na kojima se stiču kvalitetne diplome. Ohrabrujemo buduće studente da upisuju studijske programe na provjerenim i renomiranim ustanovama visokog obrazovanja - poručuju iz MPNI.</p>
<p>U CGO, pak, kažu da reforma obrazovnog sistema mora biti suštinska, a ne kozmetička, ali sumnjaju da za nju postoji politička volja.</p>
<p>- Vjerujem da imamo kvalitetnih ljudi u obrazovanju, na svim nivoima, ali i da oni često ne dolaze do izražaja jer se prioritet daje političkim ili nepotističkim interesima. Zato promjena mora biti odlučnai sistemska, uz fokus na kvalitet, a ne kozmetička. Imamo stručni kapacitet za reforme, ali sporno je pitanje političke volje. Bez političke volje, svaki pokušaj se zaustavi na pola puta, naročito kada reforme dirnu u određene interesne zone. Ako zaista želimo kvalitetno obrazovanje, moramo imati dosljednu i dugoročnu strategiju, uz široki društveni konsenzus -zaključila je Kaluđerović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MPNI: Iskorjenjivanje „kupljenih“ diploma mora biti iznad politike; Kaluđerović: Dokazivanje složeno, moguće opstrukcije moćnih pojedinaca

<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić saopštio je da strahuje da je broj lažnih diploma u Crnoj Gori veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>- Posmatrajući šta se sve radilo, naročito od 1997. godine pa do 2020., to je nešto što je bila prava poplava. Alternativa jeste to forsirala i dala značajan doprinos problematizaciji te teme, ali o tome smo govorili i mi u Skupštini, dok smo bili opozicioni poslanici. O tome je govorio i poslanik Andrija Popović, koji je bio u to vrijeme poslanik iz vladajuće većine. On je u prenosu na plenumu jasno kazao da postoji benzinska pumpa u Kotoru gdje se kupuju diplome. Bilo je slučajeva gdje se to rasvijetlilo, znamo slučaj gdje je osoba bila direktor jedne škole u Budvi koja je falsifikovala diplomu... Problem je i sa diplomama koje se fabrikuju - kazao je on gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>U tom kontekstu, cijeni on, svakog dana nešto isplivava.</p>
<p>- Ali to je toliko toga da zaista zahtijeva svakodnevni rad. To je problem koji je nanio veliku štetu Crnoj Gori, stvari su u nekom domenu nepopravljive ali ako se krene sa regulisanjem te problematike mislim da se može dosta toga uraditi - rekao je Aleksić.</p>
<p>Vjeruje da je broj lažnih diploma u našoj državi veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>Aleksić ističe da je po regionu toliko malih mjesta koja imaju univerzitete, počev od Tutina, Brčkog, Novog Pazara, Travnika, Žepe...</p>
<p>- I oni obično imaju naziv Internacionalni univerzizet.... Internacionalni univerzitet u nekom selu u BiH, Raškoj oblasti ili Sandžaku. I njih je mali milion. O tome je dosta pisano. Ako postoji dobra politička volja na nivou države, tvrdim da se to može vrlo lako raskrinkati - dodaje on.</p>

Aleksić: Strahujem da u Crnoj Gori ima više od 20.000 lažnih diploma

<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je sedam krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv <b>M.K, R.K, C.T, Y.G, M.Y, Z.K.</b> i <b>V.K.</b> zbog sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva njima se na teret stavlja krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.</p>
<p>- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. </p>

1250x600

MPNI podnijelo sedam krivičnih prijava zbog lažnih diploma

<p>Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, &nbsp;advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.</p>
<p>Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.</p>
<p>- Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju - rekla je Kurpejović.</p>
<p>U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.</p>
<p>- Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma - ističe Kurpejović.</p>
<p>Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava.&nbsp;</p>
<p>- Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje - naglasila je Kurpejović.</p>
<p>Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil.&nbsp;</p>
<p>- To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu, &nbsp;koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome - rekla je Kurpejović.</p>
<p>U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služeda bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.</p>
<p>- Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz - navela je Kurpejović.</p>
<p>Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.</p>
<p>- Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama - kaže Kurpejović.</p>
<p>Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovr postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome.&nbsp;</p>
<p>- Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne - poručila je Kurpejović.&nbsp;</p>
<p>Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja &nbsp;pokrenule provjeru rada tih ustanova.</p>
<p>- Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori - istakla je Kurpejović.</p>
<p>Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.</p>
<p>- Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena - zaključila je Kurpejović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-RFXpYSG4M8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Krivični zakonik prepoznaje falsifikovane, ali ne i sumnjive - takozvane kupljene diplome

<p>Vlada Crne Gore zadužila je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da, u skladu sa obavještenjem pribavljenim od Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja u toj zemlji, a sve do okončanja postupaka koje sprovode njihovi nadležni organi.</p>
<p>- Postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava se obustavlja sa sljedećih ustanova visokog obrazovanja:</p>
<p>- Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke ,,NUBL” Banja Luka;<br/>
- Visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej" Banja Luka;<br/>
- Univerzitet ,,Victoria International University" Mostar, pravni nasljednik Univerziteta modernih znanosti ,,CKM";<br/>
- Visoka škola ,,Union" Mostar;<br/>
- Internacionalni univerzitet Brčko i<br/>
- Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM" Banja Luka - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i obrazovanja.</p>
<p>Navedena mjera kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, predstavlja nastavak aktivnosti i napora koje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija čini u cilju borbe protiv sumnjivo stečenih obrazovnih isprava.</p>

MPNI: Obustavlja se priznavanje obrazovnih isprava stečenih na nekim fakultetima u BiH

<p>Lažne i kupljene diplome predstavljaju veliki problem crnogorskog društva koji zahtijeva sistemski odgovor i reakciju nadležnih organa, saopštili su iz Pokreta Naprijed.</p>
<p>U tom pokretu kažu da istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori ima od 25.000 do 30.000 sumnjivih diploma, a najveći broj je u zdravstvu i prosvjeti. Većina, kako kažu, dolazi iz država regiona, posebno iz Srbije i Bosne i Hercegovine.</p>
<p>- Javna je tajna da su kozmetičarke i frizerke zaposlene kao medicinske sestre, naročito u zdravstvenim ustanovama na sjeveru države. Koliko je ova pojava rasprostranjena govori i podatak da ih ima i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, odnosno u Skupštini i Vladi Crne Gore. Može se slobodno reći da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je regionalno povezana i koja ne bira sredstva da lakšim putem dođe do diploma i, sljedstveno tome, do zaposlenja, pa čak i visokih funkcija u državnom aparatu - saopšteno je iz Pokreta Naprijed.</p>
<p>Sve ovo, ističu u Pokretu Naprijed, omogućava praksa partijskog zapošljavanja bez provjere koja decenijama urušava sistem i šalje poruku građanima da obrazovanje i znanje nisu bitni, te da, ako su politički podobni, mogu doći do bile koje pozicije.</p>
<p>- Prva javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori iznosila je godinu dana uslovne kazne i 30 eura sudskih troškova. Ovako niske kazne demotivišu učenike i studente da rade na svom obrazovanju i pokazuju da je lakše i isplativije krenuti zaobilaznim putem i kupiti ili falsifikovati diplomu. Posljedica toga je oduzimanje prava na zaposlenje onima koji su do svojih diploma došli na zakonit način, a koji zbog falsifikatora ne mogu doći u situaciju da dobiju adekvatno mjesto u državnim organima, ali ni u privatnom sektoru - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Pokret Naprijed pozdravio je višemjesečni rad i trud Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija koje je pokrenulo stvari sa mrtve tačke i prijavilo više slučajeva sumnjivih diploma pravosudnim organima.</p>
<p>Pozvali su i druge nadležne institucije, naročito sudove, da daju svoj maksimum u suočavanju sa ovom pojavom i da adekvatnim kaznama stanu na put onima koji do diploma dolaze prečicama.&nbsp;</p>
<p>- U tom smislu, potrebno je postrožiti kaznenu politiku i to tako što bi se povećale novčane i krivične sankcije i nametnula obaveza onima, koji su imali finansijske benefite zbog sumnjive diplome, da razliku vrate u državni budžet - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da Crna Gora mora konačno postati država u kojoj će sumnjive diplome postati prošlost i u kojoj će znanje i obrazovanje biti jedini preduslovi za zapošljavanje i napredovanje.</p>
<p>- Ova pošast, koja razara društvo, mora dobiti jasan i snažan institucionalni odgovor, kako bi se stvorili uslovi da oni koji su pošteno došli do diploma dobiju zasluženo mjesto u našem društvu - zaključili su iz Pokreta Naprijed.</p>

Pokret Naprijed: Problem lažnih i kupljenih diploma zahtijeva sistemski odgovor

<p>Od novembra 2023. godine do danas, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici 33 krivične prijave zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava iz osam država, među kojima je i Amerika.</p>
<p>Od ukupnog broja prijave podnesenih u posljednjih 11 mjeseci, četiri su podnijete od novembra do kraja decembra 2023. godine, a 29 od januara 2024. godine do danas, odgovorili su na pitanje Dana iz resora prosvjete, na čijem je čelu od novembra 2023. godine ministarka <b>Anđela Jakšić Stojanović</b>.</p>
<p>– Obrazovne isprave za koje su podnijete krivične prijave zbog sumnje u falsifikat potiču iz Turske, Rusije, Albanije, Austrije, SAD, Velike Britanije, Srbije i Bosne i Hercegovine – kažu iz MPNI.</p>
<p>U odgovoru na pitanje Dana, oni kažu da među njima nije bilo krivičnih prijava za lica koja su završila srednju medicinsku školu. Pravosnažne sudske odluke su u posjedu sudskih organa, pa MPNI nema informacije o epilogu krivičnih prijava koje je podnijelo.</p>
<p>Ministarstvo još nema informaciju od nadležnih organa iz BiH da li među licima koja su pred tamošnjim organima obuhvaćena istragom zbog sticanja nezakonitih diploma ima i crnogorskih državljana.</p>
<p>– Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj u julu donijela zaključak kojim je zadužila Ministarstvo prvade da, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, putem međunarodne pravne pomoći i međunarodne policijske pomoći, pribavi informaciju od nadležnih organa BiH koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom nadležnog tužilaštva BiH i SIPA, kao i da li među licima obuhvaćenim istragom koja su nezakonito sticala diplome ima crnogorskih državljana. MPNI je preko Ministarstva pravde uputilo dopis nadležnim organima BiH, a nakon dobijanja zvaničnih informacija, ovo ministarstvo će obustaviti priznavanje obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja koje su pod istragom – kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>MPNI je, shodno zaključku Vlade iz aprila 2024. godine, obrazovalo Međuresorsku radnu grupu sa zadatkom da predloži model provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenim na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u regionu i dostavi taj model ministarstvu na dalju nadležnost.</p>
<p>– Međuresorska radna grupa je uputila dopis svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da dostave podatke o zaposlenima iz djelokruga svoje nadležnosti u pogledu stečenog nivoa obrazovanja zaposlenih, da li je diploma stečena u Crnoj Gori ili u inostranstvu, da li je stečena na javnoj ili privatnoj ustanovi visokog obrazovanja, da li je stečena u toku redovnog školovanja ili nakon zasnivanja radnog odnosa i dr. Podsjećamo da zadatak radne grupe nije preuzimanje nadležnosti parničko-sudskih organa, već da na osnovu raspoloživih informacija predloži model u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore – ističu iz MPNI.</p>

Tužilaštvu prijavljene 33 osobe, sumnjive diplome stižu i iz Amerike

<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je danas Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivične prijave protiv dvije zbog osnovane sumnje da su na nostrifikaciju dostavile lažne i neistinite obrazovne isprave.<br/>
<br/>
Iz MPNI su rekli da su, u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom srednjem i visokom obrazovanju, obrazovne ustanove utvrdile da javne isprave koji su dostavili <b>D.S. i S.V. </b>nijesu vjerodostojne.<br/>
<br/>
- Na osnovu toga, osnovano se sumnja da su D.S i S.V. izvršili/le krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika - navodi se u saopštenu.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su kazali da očekuju od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja tog značajnog institucionalnog problema.</p>

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog lažnih diploma

<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je danas dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su <b>D.M.</b> i <b>M.S.</b> dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom srednjem obrazovanju, nadležne srednje škole utvrdile da nijesu vjerodostojne.</p>
<p>Na osnovu toga, osnovano se, kako su saopštili iz MPNI, sumnja da su &nbsp;pomenuti izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.</p>
<p>- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - zaključili su u MPNI.</p>

MPNI podnijelo dvije krivične prijave zbog sumnje na falsifikovanje diploma

<p>Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje o predlogu Vlade da <b>Dejan Vuković </b>bude ambasador Crne Gore u Hrvatskoj.</p>
<p>Odbor je na današnjoj sjednici dao pozitivno mišljenje i o predlozima da za ambasadore u Bugarskoj i Nizozemskoj budu postavljeni <b>Đorđe Janković </b>i <b>Milisav Raspopović</b>.</p>
<p>Vuković je rekao da Crna Gora želi najbolje dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom.</p>
<p>On je kazao da od početka pristupnih pregovora sa EU Hrvatska snažno podržava evropske integracije Crna Gore.</p>
<p>Vuković je naveo da je postojeća bilateralna saradnja sadržajna, ali da postoji prostor za dalje unapređenje.</p>
<p>- Čemu će doprinos dati i bilateralno-političke konsultacije koje su održane u januaru i maju u Zagrebu, kada su razmatrana pitanja koja su bitna za naše odnose i vjerujem da će se iznaći rješenja u duhu dobre volje na principima obostranog poštovanja - rekao je Vuković.</p>
<p>On je rekao prioritet Ambasade treba da bude permanentan, posvećen i afirmativan angažman svih diplomata Crne Gore, radi razvijanja ekonomskih, političkih i kulturnih vidova saradnje.</p>
<p>Vuković je, govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, podsjetio da su održane dvije runde konsultacija.</p>
<p>- Već imamo postignute rezultate i ne sumnjam da će se i dalje ići u tom pravcu. Naše prijateljstvo i savezništvo treba da ide uzlaznom putanjom - dodao je Vuković.</p>
<p>On je rekao da je za sva otvorena pitanja jedini put dijalog.</p>
<p>Janković je rekao da Crna Gora sa Bugarskom njeguje izvanredne bilateralne odnose, lišene bilo kakvih otvorenih pitanja.</p>
<p>On je kazao da podrška Bugarske, gdje je politička situacija nestabilna i promijenjeno je više vlada u prethodne četiri godine, ključnim vanjsko-političkim prioritetima Crne Gore nije izostala.</p>
<p>- Prioritet u radu Ambasade u narednom periodu biće organizacija posjeta na nivou predsjednika vlada - naveo je Janković.</p>
<p>On je kazao da će Ambasada učiniti sve što je u njenoj moći da odnosi dvije države budu dodatno unaprijeđeni.</p>
<p>Janković je rekao da Crna Gora ima mogućnost da saradnju sa Bugarskom uspostavi tako da to bude strateško partnerstvo.</p>
<p>On je kazao da je Bugarska percipirana kao neko ko se ne zalaže potpuno za evropsku budućnosrt regiona, ali samo zbog njihovog odnosa sa Sjevernom Makedonijom.</p>
<p>- Crna Gora može da iskoristi priliku da uspostavi odnos koji bi pomogao i nama i Bugarskoj da pošalje jasnu sliku da se napredovanje vrednuje prema rezultatima - dodao je Janković.</p>
<p>Raspopović je rekao da Crna Gora i Nizozemska imaju stabilne i prijateljske odnose.</p>
<p>On je naveo da je Nizozemska podržala članstvo Crne Gore u NATO i da podržava evropsku aspiraciju države.</p>
<p>Raspopović je rekao da u odnosu na politiku proširenja Nizozemska baštini strog i principijelan pristup koji ostaje nepromijenjen nevezano na političku situaciju u zemlji.</p>
<p>- Taj princip nas obavezuje na odgovornost u sprovođenju reformi - dodao je Raspopović.</p>
<p>On je rekao da fokus Ambasade ostaje na uspostavljanju što bližih kontakata sa svim relevantnim institucijama u Nizozemskoj, prije svega parlamentom, vladom i ostalim međunarodnim institucijama.</p>
<p>- Već smo u kratkom periodu, otkako sam otpravnik poslova, napravili određeni prodor koji je rezultirao time da smo održali političke konsultacija nakon dužeg niza godina - naveo je Raspopović.</p>
<p>On je rekao da postoji značajan prostor za unapređenje parlamentarne diplomatije sa Nizozemskom.</p>
<p>- Jer vidimo pozitivne poruke sa najviših adresa Evropske unije, to nas obavezuje da naredne godine zaokružimo tehnički dio pregovora. Važno je graditi direktne kontake poslanika Crne Gore i Nizozemske kako bi naš put bio prihvatljiv za Nizozemsku koja ima stroži pristup kada je u pitanju politika proširenja - kazao je Raspopović.</p>

Podržali Vukovića, Jankovića i Raspopovića za ambasadore u Hrvatskoj, Bugarskoj i Nizozemskoj

<p>Predstavnici ugostiteljske i turističke privrede Glavnog grada izrazili su ozbiljnu zabrinutost povodom nacrta Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata, koji je bez prethodne najave stavljen na javnu raspravu – i to usred jula, u jeku turističke sezone i ljetnjih odmora.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je način na koji se donosi ovaj dokument, kao i njegov sadržaj, izuzetno problematičan, jer može imati dalekosežne i negativne posljedice na stotine ugostiteljskih lokala, hiljade radnih mjesta, noćni život Podgorice, ali i na imidž grada kao savremene, urbane i turističke destinacije.</p>
<p>– Zašto gradska uprava donosi odluku koja direktno pogađa veliki broj građana, a da prethodno nije sprovedena ozbiljna javna rasprava? Gdje su mišljenja turističke organizacije, ugostitelja, stanara, gostiju i stručne javnosti? – pitaju iz zajednice ugostitelja.</p>
<p>Navode i da nije poznato ko je zvanični predlagač mjera, kao ni da li je odluka usaglašena unutar radne grupe u okviru gradske uprave. Ističu da mnogi ugostitelji o ovom nacrtu nijesu bili ni obaviješteni, a kamoli konsultovani.</p>
<p>Jedan od najspornijih segmenata odnosi se na kriterijum koji predviđa različito radno vrijeme u zavisnosti od broja stanova u zgradi u kojoj se lokal nalazi. – Kako je moguće da se pravi razlika između objekta u zgradi sa 14 i 16 stanova? Takve mjere su pravno nedefinisane i otvaraju prostor za zloupotrebu i selektivnu primjenu, poručuju ugostitelji.</p>
<p>Nacrtom odluke predviđa se ukidanje mogućnosti produženog radnog vremena, osim za svega tri dana godišnje, dok se istovremeno propisuju kazne i do 10.000 eura za pravna lica. Ugostitelji upozoravaju da bi ove mjere mogle imati poguban uticaj na male preduzetnike, unoseći nesigurnost u poslovanje i ekonomski pritisak</p>
<p>– Da li je prihvatljivo da u turističkoj zemlji poput Crne Gore gost nakon ponoći nema gdje da izađe? – pitaju ugostitelji, podsjećajući da turizam ne počiva samo na suncu i moru, već i na kulturi, muzici, gostoljubivosti i noćnom životu.</p>
<p>Upozoravaju da će skraćivanje radnog vremena rezultirati manjim prometom, manjim prihodima, gubitkom radnih mjesta, smanjenjem poreza i manjem angažmanu drugih sektora, uključujući noćne taksiste i uslužne djelatnosti.</p>
<p>Ugostitelji pozivaju sve građane, turističke radnike, predstavnike NVO sektora i medije da prisustvuju javnoj raspravi koja će se održati 10.jula u 12 sati.</p>
<p>– Ova odluka se tiče svih nas. Ne smijemo dozvoliti da se bez glasa struke i građana naruši ono što je godinama stvarano – slika otvorene, dinamične i turistički atraktivne Podgorice, zaključuje se u saopštenju.</p>

Ugostitelji zabrinuti zbog predloga o ograničenju radnog vremena: Odluka koja prijeti radnim mjestima, noćnom životu i turizmu Podgorice

<p>Apelacioni sud Crne Gore je 24. juna ove godine nakon sjednice vijeća donio rješenje kojim je uvažio žalbe branilaca okrivljene <b>Vesne Medenice</b>, ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje, navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.&nbsp;</p>
<p>Tom presudom, kako se dodaje, okrivljena Vesna Medenica oglašena je krivom zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.&nbsp;</p>
<p>- U postupku odlučivanja o žalbama branilaca okrivljene, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se odnose na to da je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude u pogledu vremena izvršenja krivičnog djela, svojstva službenog lica i radnje izvršenja krivičnog djela koje se okrivljenoj stavlja na teret- navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Takođe, kako se dodaje, prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepena presuda nema ni razloga o odlučnim činjenicama činjenicama, a dati razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni činjenicama utvrđenim provedenim dokazima u postupku.&nbsp;</p>
<p>- Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, prema stanovištu Apelacionog suda, prvostepena presuda se nije mogla ispitati, već je bilo nužno njeno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak. Prvostepenom sudu je dat jasan nalog na koji način će ispraviti počinjene bitne povrede postupka, kako bi bio u mogućnosti da donese zakonitu odluku. Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kžs.br. 6/25 od 24.06.2025.godine sa bližim razlozima biće objavljena na internet stranici Apelacionog suda - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ukinuta presuda Vesni Medenici, vraćen predmet Višem sudu

<p>Ministarstvo saobraćaja je u saopštenju navelo da je Bord direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) danas i zvanično odobrio kredit u iznosu od 200 miliona, pod povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, čime su se stekli svi uslovi da, nakon izbora izvođača radova, uskoro otpočne izgradnja ovog strateškog infrastrukturnog projekta.</p>
<p>Odluka EBRD-a, kako dodaju, predstavlja jasan signal da su ispunjeni svi zahtjevi koje je ova renomirana međunarodna finansijska institucija postavila, uključujući tehničke, pravne, ekološke i proceduralne standarde, što potvrđuje kvalitet pripreme i vođenja projekta od strane nadležnih institucija.</p>
<p>- Podrška Evropske banke za obnovu i razvoj rezultat je predanog i intenzivnog rada svih uključenih strana, kao i povjerenja koje EBRD ima u rad Ministarstva saobraćaja i Vlade Crne Gore. Takođe, potvrđuje strateški značaj auto-puta Bar–Boljare za regionalno povezivanje i ekonomski razvoj države - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Dionica Mateševo–Andrijevica, kako se dodaje, kao jedna od najzahtjevnijih na trasi auto-puta, predstavlja ključni naredni korak u realizaciji najvažnijeg saobraćajnog pravca u Crnoj Gori.</p>
<p>- Ovo je još jedna potvrda odgovorne politike u oblasti kapitalnih investicija i stvaranja moderne, bezbjedne i evropski povezane saobraćajne mreže - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

EBRD i zvanično odobrila kredit pod povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: lazne-diplome