Kineski državljanin optužen za trgovinu fentanilom prebačen je iz Kube u SAD, saopštila je jutros meksička Vlada koja je organizovala njegov transfer.
Ži Dong Žang, poznat kao "Brat Vang", pobjegao je iz kućnog pritvora u Meksiku u julu. Sada je u rukama američkih vlasti, navele su meksičke vlasti.
Tražen je po nalogu za hapšenje koji je izdao američki savezni sudija u Atlanti prošlog jula zbog pranja novca.
"Brat Vang" je optužen da je snabdijevao kartele Sinaloa i Halisko Nueva Generasion, koje Vašington smatra glavnim krivcima za trgovinu fentanilom na svoju teritoriju i koje je u februaru proglasio "stranim terorističkim organizacijama".
Ži Dong Žang je uhapšen u Meksiku u oktobru 2024. godine, gdje je trebalo da bude izručen na zahtjev američkih vlasti. Nakon što je bio zadržan u zatvoru u Meksiko Sitiju, sudija mu je nekoliko mjeseci kasnije odobrio kućni pritvor, a on je pobjegao prošlog jula.
Taj kineski državljanin se smatra odgovornim za "uspostavljanje veza sa drugim kartelima za transfer fentanila iz Kine u Centralnu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu i SAD", saopštile su ranije meksičke vlasti.
Pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa da obuzda trgovinu fentanilom, koja je ubila hiljade ljudi u SAD, Meksiko je pojačao svoje operacije protiv droge.
Američka agencija za borbu protiv droge tvrdi da su meksički karteli "u centru" krize sintetičkih droga u SAD.
Vašington optužuje Kinu za izvoz hemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila koji se prodaje u SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kineski državljanin izručen iz Kube u SAD zbog trgovine drogom

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je danas vlasti Kube da puste 700 političkih zatvorenika.
- Pozivamo na momentalno puštanje više od 700 nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika i pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u pozivu kubanskom režimu na odgovornost za zlostavljanja i štetan uticaj u regiji- saopštio je Rubio.
On je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska kubanskog disidenta Hose Danijela Ferera u Majami.
- Drago nam je što je Ferer sad slobodan od represije režima... Nakon godina zlostavljanja, mučenja i prijetnji smrću na Kubi- piše u Rubiovom saopštenju.

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Struja u cijeloj Kubi nestala je danas, četvrti put u manje od godinu, nakon potpunog prekida elektroenergetskog sistema, saopštile su vlasti.
- Došlo je do potpunog prekida elektroenergetskog sistema - saopštila su ministarstvo energetike i nacionalni sindikat električne energije.&nbsp;
Operater mreže je saopštio da je do ispada došlo u devet sati i 14 minuta, prenosi Rojters.
Iz ministarstava su kazali da se uzroci istražuju i da je proces obnove mreže već započeo.
&nbsp;Prije današnjeg pada mreže, u kojem je deset miliona stanovnika ostalo bez struje, mnogi širom ostrva već su svakodnevno imali nestanke struje u trajanju od 16 ili više sati.

Cijela Kuba bez struje

Istorija svjetskog boksa se piše u Varaderu. Nakon više od šest decenija, profesionalni boks se vraća na Kubu, a crnogorski borac Dilan Prašović i domaći bokser, jedan od najboljih u istoriji ove zemlje, Hulio Cezar La Kruz biće dio tog istorijskog trenutka. Oni će se u glavnoj borbi spektakla boriti u eliminacionom meču za WBA titulu u bridžer kategoriji.
Posljednji profesionalni bokserski meč na Kubi održan je, kako se navodi u saopštenju, 27. oktobra 1961. godine u Palati sportova u Havani, kada je nokautirao Hulia Karerasa u petoj rundi. Nakon toga, profesionalni boks je bio zabranjen čak 64 godina.
- Borba na Kubi protiv Hulija Cezara La Kruza, uz legendarne Teofila Stivensona i najboljeg boksera ove zemlje sa ogromnom bokserskom tradicijom Felika Savona, za mene predstavlja više od običnog sportskog izazova. To je šansa da postanem dio istorije. Ovaj meč simbolizuje povratak profesionalnog boksa na Kubu nakon više od šest decenija, što meni kao dijelu ovog spektakla i bokseru koji dolazi iz jedne male, ali sportske zemlje veoma imponuje i čini izuzetno srećnim i ponosnim - rekao je na konferenciji za novinare Prašović.&nbsp;
Ovo je, kako ističe, najveći izazov u njegovoj karijeri.&nbsp;
- Prihvatio sam borbu sa ovakvim rivalom jer ne mogu ništa da izgubim, ali mogu mnogo da dobijem. Ovaj meč može bukvalno preko noći da mi promijeni život. Svjestan sam kvaliteta i snage rivala, ali sam spreman i motivisan da se na najvećoj svjetskoj sceni predstavim u najljepšem svijetlu. Iako smo čak 24 sata putovali do Kube, dobro se osjećam, doveo sam kilažu na potrebnih 101 kilogram, tako da ću dati sve od sebe u ringu, a da li će to biti dovoljno za pobjedu ostaje da se vidi - rekao je Prašović.
Njegov protivnik La Kruz je kubanski heroj - dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion.
- Srećan sam što sam dio ovog događaja, koji predstavlja prekretnicu za moju zemlju i kubanski sport, jer od sada domaći bokseri mogu da se takmiče profesionalno na sopstvenom tlu, a istovremeno i da naša publika uživo prati vrhunske bokserske mečeve - kazao je La Kruz.&nbsp;
Očekuje ga, kako navodi, izuzetno težak i ozbiljan protivnik, veoma kvalitetan i opasan borac.&nbsp;
- Sigurno ga neću potcijeniti, pokušaću da nametnem svoj stil borbe i vjerujem da ću obradovati domaću publiku i na neki način ući u istoriju kubanskog boksa - istakao je La Kruz.
Najzaslužniji što je Dilan došao u situaciju da se bori sa La Kruzom je njegov menadžer Todor Zečević, koji je istakao da je ovaj meč za njegovog pulena prilika da se dokaže na globalnoj sceni.
- Dilan je na pragu da postane istorijski borac i možda upiše svoje ime u anale svjetskog boksa. On je došao na Kubu sa jasnom namjerom - da prekine niz pobjeda jednog od najtehničkijih boksera savremenog doba. La Kruz je poznat po gotovo baletskom kretanju po ringu, refleksima i hladnokrvnosti. Svjesni smo značaja meča i uloga, koji je ogroman, jer će pobjednik biti jedan korak bliže WBA tituli u bridžer kategoriji - rekao je Zečević.

Crnogorski bokser se na Kubi takmiči u eliminacionom meču za WBA titulu: Istorijska šansa Dilana Prašovića

Američki državni sekretar Marko Rubio u utorak je kritikovao autoritarne ljevičarske režime na Kubi, Nikaragvi i Venecueli, optužujući ih da su "neprijatelji čovječanstva" i da izazivaju regionalnu migracionu krizu.
Rubio boravi na Kostariki, trećoj stanici posjete Latinskoj Americi, svoje prve inostrane turneje kao šef američke diplomatije, s fokusom na zaustavljanje migracije u Sjedinjene Države.
- Ta tri režima koja postoje u Nikaragvi, Venecueli i na Kubi su neprijatelji čovječanstva i oni su stvorili migracionu krizu. Da nije bilo ova tri režima, ne bi bilo migrantske krize na (zapadnoj) hemisferi - rekao je Rubio novinarima u Kostariki.
- Napravila su ga zato što su to zemlje čiji sistemi ne funkcionišu - rekao je na španskom Rubio, sin kubanskih imigranata.
On je posebno kritikovao Nikaragvu, čiji je parlament nedavno odobrio ustavni amandman dajući predsjedniku Danijelu Ortegi, nekadašnjem gerilcu, i njegovoj supruzi Rosario Muriljo kontrolu nad svim državnim ovlašćenjima.
- U slučaju Nikaragve, ona je pretvorena u porodičnu dinastiju s kopredsjedništvom gdje su u suštini pokušali da eliminišu Katoličku crkvu i vjersku zajednicu, a svako ko pokuša da preuzme vlast od tog režima biva kažnjen - rekao je Rubio.
- Vidjeli smo hiljade i hiljade Nikaragvaca koji bježe iz tog sistema iz istog razloga zašto ljudi napuštaju Kubu ili Venecuelu - dodao je on.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel je među prvim regionalnim liderima koji su reagovali na izjavu državnog sekretara SAD.
On je na mreži Iks (X) rekao da je izjava Rubija dokaz "besramnosti" američkih političara i za odliv migranata iz svoje zemlje okrivio američki trgovinski embargo Kubi koji traje više od šest decenija.
- Dokazano je da je migracioni egzodus na Kubi proporcionalan pooštravanju blokade, čime se naš narod lišava osnovnih stvari - napisao je Dijaz-Kanel.
- Čovječanstvo je ugroženo vašim neofašizmom - dodao je on.
Rubio je u utorak otišao iz Kostarike u Gvatemalu, pošto je već posjetio Panamu i Salvador.
Lider Salvadora Najib Bukele ponudio je da osuđenike iz američkih zatvora smjesti u mega-zatvor za članove bande otvoren prije dvije godine na ivici džungle.
Rubio mu se zahvalio na ponudi i rekao da je Bukele takođe spreman da prihvati deportovane članove bandi iz drugih zemalja Latinske Amerike, uključujući Venecuelu.
On je rekao da će administracija Donalda Trampa morati da procijeni da može da prihvati ponudu Salvadora za smještaj američkih osuđenika.
On je rekao da je to "nevjerovatna ponuda, bez presedana".
- Očigledno je da ćemo to morati da proučimo sa naše strane; očigledno je da su tu uključena pravna pitanja. Imamo ustav, imamo svakakve stvari, ali to je veoma velikodušna ponuda - rekao je on.

Rubio optužio Kubu, Nikaragvu i Venecuelu za migracionu krizu

Zemljotres jačine 5,9 stepeni Rihterove skale pogodio je Kubu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Zemljotres je bio na dubini od 25 km (15,53 milje), saopštio je EMSC.
Još nema podataka o šteti, prenosi Al Arabija.

Jak zemljotres pogodio Kubu

Zemljotres preliminarne magnitude 6.8 stepeni potresao je istočnu Kubu - saopštio je američki Geološki zavod.
Epicentar zemljotresa bio je oko 40 kilometara južno od Bartolome Masoa na Kubi.
Zemljotres se osjetio širom istočnog dijela Kube - uključujući i u veće gradove poput Santjaga de Kube.
Lokalni mediji na Jamajci su takođe javili da su osjetili podrhtavanje.
&nbsp;Trenutno nema izvještaja o većoj šteti ili povrijeđenima na Kubi.
Zemljotres je pogodio Kubu nakon što je u srijedu uragan Rafael prošao preko zapadne Kube, sa snažnim vjetrovima koji su izazvali nestanke struje širom ostrva, a evakuisano je stotine hiljada ljudi.
U oktobru, Kuba je više dana bila pogođena masovnim nestancima struje, kao posljedice energetske krize na ostrvu.

Zemljotres magnitude 6.8 pogodio istočnu Kubu, osjetio se i na Jamajci

Generalna skupština Ujedinjenih nacija osudila je večeras velikom većinom glasova ekonomski embargo SAD prema Kubi.
Od 193 članice Generalne skupštine, njih 187 su osudile embargo, SAD i Izrael su glasali protiv, dok je jedna članica bila uzdržana, prenio je AP.
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez osudio je „politiku maksimalnog pritiska“ američke vlade koja ima za cilj, kako je naveo, da liši Kubu uvoznog goriva.
Kuba se bori sa jednom od najgorih ekonomskih i energetskih kriza u svojoj istoriji, a pored talasa nestanka struje, građani su frustrirani i zbog nestašice hrane i inflacije.
SAD su uvele embargo Kubi 1960. godine nakon revolucije koju je predvodio Fidel Kastro i nacionalizacije imovine koja pripada američkim građanima i korporacijama.
A sankcije su ojačane dvije godine kasnije.
U julu 2016. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Kastro i tadašnji predsjednik SAD Barak Obama zvanično su obnovili odnose dvije zemlje, a Vašington je prvi put te godine bio uzdržan prilikom glasanja o rezoluciji kojom se poziva na ukidanje embarga.
Obamin nasljednik, Donald Tramp, oštro je kritikovao stanje ljudskih prava na Kubi, a SAD su 2017. ponovo glasale protiv rezolucije.

Generalna skupština UN osudila ekonomski embargo SAD prema Kubi

Najmanje šest osoba je poginulo u uraganu Oskar na Kubi, izjavio je kubanski predsjednik Migel Dijas-Kanel.
Prema preliminarnim informacijama, šest osoba je stradalo u opštini San Antonio del Sur, u istočnoj provinciji Gvantanamo, rekao je u ponedjeljak uveče kubanski predsjednik u obraćanju preko državne televizije.
Nakon nevremena Gvantanamo su pogodile nezapamćene poplave, a u talasima koji su dostigli visinu i do četiri metra oštećene su kuće.
Na Kubi je tek trećina stanovnika dobila struju četiri dana nakon potpunog nestanka struje na ostrvu zbog velikog kvara.

Najmanje šest osoba poginulo u uraganu Oskar na Kubi

Kubanci su danas protestovali zbog velikih restrikcija struje koji traju već četvrti dan i zbog zabrinutosti nakon što je uragan Oskar pogodio tu ostrvsku zemlju donoseći snažne udare vjetra i obilne kiše.
U Santo Suarezu, četvrti glavnog grada Havane, lokalno stanovništvo je u nedjelju uveče izašlo na ulice i lupalo u šerpe i tiganje nakon četvorodnevne nestašice struje, zbog koje nisu mogli da pripremaju hranu.
Demonstranti koji su rekli da nemaju ni vodu, blokirali su ulice smećem.
Ministar energetike Visente de la O’Levi je na konferenciji za štampu saopštio da se nada da će elektromreža biti ponovo uspostavljena u ponedjeljak ili utorak ujutru, ali je dodao da će uragan Oskar, koji je u nedelju uveče stigao na istočnu obalu, donijeti „dodatnu neprijatnost“ oporavku Kube, jer će pogoditi „region gdje se proizvodi električna energija“.
Ključne kubanske elektrane, kao što su Felton u gradu Holguin i Rente u Santjago de Kubi, nalaze se u toj oblasti.
Neki kvartovi Havane su dobili struju, ali veći dio grada je ostao u mraku. Uticaj restrikcija je značajan jer usluge poput vodosnabdijevanja takođe zavise od električne energije za pokretanje pumpi. Ljudi su pribjegli kuvanju na improvizovanim pećima na drva na ulicama, prije nego što se hrana pokvari u frižiderima i zamrzivačima.
Kubanska vlada je u subotu saopštila da je snabdijevanje strujom djelimično ponovo uspostavljeno. Ali 500 megavata energije u ostrvskoj električnoj mreži, daleko je manje od uobičajenih tri gigavata koja su joj potrebna, a pritom se brzo smanjilo na svega 370 megavata.
Kubanska vlada je najavila hitne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, uključujući obustavljanje nastave u školama i na univerzitetima, zatvaranje nekih državnih radnih mjesta i ukidanje manje bitnih usluga. Lokalne vlasti su saopštile da je prekid proistekao iz povećane potražnje malih i srednjih preduzeća i stambenih klima uređaja.
Kasnije su se restrikcije pogoršale zbog kvarova na starim termoelektranama koje nisu pravilno održavane i nedostatka goriva za rad nekih objekata.

Protesti na Kubi zbog restrikcija struje koje traju već četvrti dan

Usluga povremenog hraniteljstva – neophodna je roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, jer pruža stvarni predah i rasterećenje koje drugi servisi ne mogu zamijeniti, poručeno je na završnoj konferenciji projekta „Put ka inkluzivnom djetinjstvu".
Sa događaja je poručeno da se razvoj usluge povremenog hraniteljstva mora posmatrati kao strateški prioritet i da je njeno širenje na Berane i druge opštine ključno za podršku porodicama, ali i da je potrebno obezbijediti stabilno, trajno i sistemsko finansiranje, kako se usluge ne bi oslanjale isključivo na projektne cikluse.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković je, u ime orgabizatora, zahvalila se partnerima i saradnicima na projektu, posebno Centru za socijalni rad Berane, Andrijevica i Petnjica i Domu zdravlja Berane, na podršci u pripremi i realizaciji konferencije. 
Ona je istakla da je Savez, kroz ovaj projekat, u Podgorici realizovao uslugu povremenog hraniteljstva – predah roditeljstvu u trajanju od tri mjeseca, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
Kako je navela, ta usluga se sprovodi uz angažovanje licenciranog hranitelja, čime je osiguran kvalitet, profesionalna podrška i puna primjena standarda socijalne i dječje zaštite. 
Ćirković je naglasila da je upravo pružanje ove usluge pozitivan rezultat ovog projekta, koji ukazuje koliko je važno dalje širenje ove usluge širom Crne Gore.
Direktor Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica Petar Pajković je istakao značaj razvoja i uvođenja usluge povremenog hraniteljstva na lokalnom nivou.
On je naglasio da bi uvođenje ove usluge u Beranama imalo veliki značaj za porodice koje brinu i imaju djecu sa smetnjama i poteškoćama u razvoju, te da postoji realna potreba da ona zaživi i postane trajno dostupna u ovoj zajednici.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović predstavio je rezultate projekta i istakao važnost razvoja usluga hraniteljstva uz podršku, naglašavajući da je upravo predah roditeljstvu jedna od najefikasnijih usluga koje sistem može ponuditi porodicama djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i njihovim porodicama.
Suzana Milović je, prezentujući samo uslugu, potencijalne korisnike, pružaoce, izazove u praksi i predloge razrješenja, ukazala na važnosti kontinuiranog osnaživanja porodica, ali i edukaciju stručnjaka i potencijalnih hraniteljskih porodica.
Ekspertkinja iz Novog Sada, Ivana Koprivica je podijelila uporedne modele dobre prakse iz regiona i Evrope, a zatim i preporuke koje bi Crna Gora mogla primijeniti kada je u pitanju razvoj usluge povremenog porodičnog smještaja.
Konferencija je, kako je saopšteno, završena porukom da svako može postati povremeni hranitelj i pružiti podršku roditeljima i mogućnost za predah. 
- Uslugom se djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju daje bogati društveni i socijalni aspekat u svakodnevnoj oblasti života, dok hraniteljska porodica njeguje solidarnost, empatiju, ljubav i vezu za cijeli život - navodi se u saopštenju
Završna konferencija projekta „Put ka inkluzivnom djetinjstvu“, koji realizuje Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, a u saradnji sa JU Centar za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica i JZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane, održana je u utorak u Amfiteatru Doma zdravlja u Beranama.
 Projekat finansira Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Uslugu povremenog hraniteljstva učiniti dostupnom roditeljima širom Crne Gore

Ako se Venera u natalnoj karti nađe u zemljanom znaku – Biku, Djevici ili Jarcu – to može biti jedan od značajnijih pokazatelja da je osoba sklonija posesivnosti u odnosima i onome što joj pričinjava zadovoljstvo. „Venera u zemljanim znacima voli da ono što gradi ostane u njenom vlasništvu“, rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E astropsihološki konsultant Nenad Gogić.
Ljubomora je, objašnjava on, povezana sa emocijama, a „iza ljubomore se uvijek krije strah da će osoba kao partner ili partnerka biti, kako kaže, zamijenjena nekom trećom osobom“.
Gogić naglašava da posesivnost nije isto što i ljubomora, već obrazac ponašanja koji karakteriše želja za kontrolom. To su, dodaje, osobe koje „žele da imaju određeni stepen kontrole nad samim odnosom“.
- Posesivnost ne mora uvijek da bude pogrešna, u određenom stepenu ona je i zdrava. U partnerstvu se kroz zdravu posesivnost pokazuje prije svega briga za partnera – da li mu je ugodno, da li je sve kako treba, biti tu od pomoći, kroz savjet ako je na putu nekog razvoja poslovnog ili ličnog. Tako da je posesivnost u zdravim granicama potrebna i poželjna, jer bi druga strana pomislila da vama uopšte nije stalo do te osobe - rekao je Gogić.
Ukazuje i na suprotnu krajnost – ljude koji svakodnevno zahtijevaju potvrdu posebnog interesovanja i brige, što je često, kako navodi, patološki obrazac.
Kada je riječ o natalnoj astrologiji, Gogić objašnjava da posesivnošću vlada Pluton, planeta koja izvorno vlada znakom Škorpiona. To je, kaže, prvi parametar koji astrolog posmatra kada želi da procijeni stepen posesivnosti kod neke osobe.
- Pluton je spora, generacijska planeta, što znači da sve osobe rođene u istoj godini imaju Pluton u istom znaku. Zbog toga ne možemo ulaziti u individualnu prognozu, osim ako osoba u svom natalu nema naglašene elemente škorpionske energije – kroz znak, podznak ili Mjesec. U tim situacijama ovo uzimamo kao prvi parametar. S obzirom na to da Venera govori ne samo o ljubavi i partnerskim odnosima, nego i o onome što volimo da posjedujemo i o novcu, ona će nam najprije reći u kom pravcu ide ta naša posesivnost – da li je zdrava ili ne, da li smo okrenuti ka zdravom odnosu u kojem lijepo kontrolišemo tu potrebu za posesivnošću koju svako od nas nosi. Može ta osobina da se ispravi i da se oslobodimo toga - zaključio je Gogić.

Gogić: Posesivnost u zdravim granicama je potrebna i poželjna

Danas u našoj državi još uvijek postoje škole koje nijesu pristupačne za djecu u kolicima, šalteri iza previsokih pultova i dokumenta koja nijesu dostupna slijepim i slabovidim osobama. Sve su to prepreke koje se ne zovu „invaliditet“, već diskriminacija i nepravda, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
Kako se navodi u saopštenju, zajednički moramo raditi na mijenjanju takvog stanja.
- Ukoliko zaista želimo pokrenuti promjene, uvijek prvo pođemo od sebe. U tom smislu, izuzetno nam je drago što će već u narednoj godini zgrada Predsjednika Crne Gore dobiti prilaz prilagođen potrebama osoba sa invaliditetom. Državne institucije su ogledalo naše svijesti i inkluzivnosti, i kao takve moraju biti prilagođene standardima postavljenim u razvijenim zemljama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se naglašava, potreban nam je pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima.
- Osobe sa invaliditetom su neizostavan dio našeg društva, a na nama je da im obezbijedimo uslove i mogućnost da ostvare doprinos kakav mogu i zaslužuju. Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, želimo jasno da poručimo: ovo nije tema jednog dana u godini. Ovo je trajna obaveza države i svakog od nas. Samo društvo u kome svi njegovi građani ostvaruju jednaka prava i zakonsku zaštitu dostojno je budućnosti koju želimo za sve nas - zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.&nbsp;

Kabinet Predsjednika: Potreban pravičan pristup, bez diskriminacije i zasnovan na ljudskim pravima

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi.
Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote.
- Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova". 
On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti.
- Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP).
Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.
On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira. 
- Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić.
On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila.
- Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić. 
On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje. 
- Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić. 
Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni. 
- Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.
Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist. 
- Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar. 
On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno.
- To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar.
On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku.
- Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar.
On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano.
- Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo.
- Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj.
On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati.
- Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.
Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse.
- Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković. 
Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: kuba