Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je sedmodnevno krizno stanje u vezi s snabdijevanjem električnom energijom zbog poremećaja u isporukama lož-ulja iz Grčke. Ova mjera, kakoa navode iz makedonske vlade, omogućava državnoj elektroenergetskoj kompaniji ESM da koristi obavezne državne rezerve lož-ulja bez naknada .
- Ova odluka donesena je zbog nemogućnosti osiguravanja isporuka lož-ulja, koje je ključno za proizvodnju. Državne rezerve lož-ulja dobivenog iz nafte bit će prebačene bez naknade, a ESM je obavezan izvještavati vladu i Ministarstvo finansija o potrošnji lož-ulja &nbsp;- saopštila je vlada u Skoplju nakon sjednice kabineta održane u ponedjeljak.
ESM je zatražio od vlade da proglasi krizno stanje zbog poteškoća u nabavci lignita i lož-ulja iz Grčke.
Kompanija je poremećaje pripisala blokadama koje su grčki poljoprivrednici postavili na graničnim prelazima sa Sjevernom Makedonijom, što je uticalo na isporuku ključnih energetskih resursa za proizvodnju električne energije.
ESM je naveo da je proglašenje krize bilo neophodno kako bi se omogućilo korištenje državnih rezervi i osigurala energetska stabilnost dok se granični prelazi ne vrate u normalan režim rada.
Većina električne energije u Sjevernoj Makedoniji proizvodi se u postrojenjima ESM-a koja koriste lignit i lož-ulje.
Bugarska je, nakon proglašenja kriznog stanja, ponudila Sjevernoj Makedoniji hitne isporuke lož-ulja, saopštila je bugarska vladina informativna služba.
Ponuda je upućena tokom telefonskog razgovora između bugarskog ministra vanjskih poslova Georga Georgieva i njegovog makedonskog kolege Timča Mucunskog, navodi se u izvještajima.
Grčki poljoprivrednici od kraja novembra organizuju putne i granične blokade širom sjeverne Grčke, protestujući zbog kašnjenja u isplati subvencija, niskih otkupnih cijena i rasta troškova proizvodnje.
Demonstranti su blokirali glavne saobraćajnice, uključujući autoput Atina–Solun, kao i granične prijelaze s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Turskom, čime je poremećen međunarodni teretni saobraćaj.
Poljoprivrednici zahtijevaju veće subvencije, poreske olakšice, zagarantovane minimalne cijene poljoprivrednih proizvoda te nadoknadu za rastuće troškove goriva i đubriva.
Protesti, u kojima su učestvovale hiljade traktora raspoređenih na mjestima blokada, privremeno su ublažili ograničenja putovanja tokom božićnih praznika, ali su demonstranti najavili pojačavanje aktivnosti nakon toga.

Portal ETV

Vlada Sjeverne Makedonije proglasila sedmodnevnu krizu: Zbog blokada iz Grčke ne dobijaju lož-ulje

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Ujedinjene nacije su spremne da povećaju pomoć u slučaju prekida vatre u Pojasu Gaze, uvjerava prvi čovjek svjetske organizacije i upozorava na alarmantne podatke u vezi sa glađu.
- U Gazi ne vlada samo humanitarna kriza već i moralna koja predstavlja izazov za globalnu savjest. Nastaviću o tome da govorim na svakom mjestu, ali riječi svakako ne mogu da nahrane gladnu djecu. U svijetu vlada nevjerovatna ravnodušnost i neaktivnost kada je riječ o Pojasu Gaze, nedostatak saosjećanja, istine, čovječnosti, to je za mene neobjašnjivo - istakao je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
U Izraelu su se okupili građani arapskog porijekla i demonstrirali, pružili su podršku Palestincima u Pojasu Gaze i zatražili okončanje gladi u enklavi.
- Moja odjeća je u skladu sa porukom koju želim da prenesem – dosta je rata, želimo život u miru. Za mir su svi, i Arapi i Jevreji, za prevazilaženje gladi - istakla je Sudžod Badran.
Danijel Milo, jedan od okupljenih građana u Izraelu, kaže da je prošle nedjelje prvi put ono što se dešava u Gazi nazvao "genocidom".
- Za mene je do tada bilo nezamislivo da prihvatim, priznam i izgovorim tu riječ, ali je to istina. Mogu samo da podržim sve one koji demonstriraju zbog toga - dodao je Danijel Milo.

Gutereš: U Gazi nije samo humanitarna kriza već i moralna, riječi ne mogu da nahrane gladnu djecu

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) poručili su, nakon najave da će sjutra biti održana sjednica lokalnog parlamenta u Šavniku, da je završetak izbornih procesa i proglašenje konačnih rezultata rješenje za političku krizu u toj opštini, kao i Kotoru.
- Duboka kriza uzrokovana permanentnom političkom nestabilnošću i antiustavnim djelovanjem parlamentarne većine na svim nivoima, prirodno je porodila i posljedice u odnosu na politički sistem. U tom kontekstu, aktuelna većina u produženom trajanju demonstrira opasne tendencije da ne dozvoljava završavanje onih izbornih procesa u kojima je izvjesno da će doživjeti poraz za šta su najočigledniji primjeri Šavnika i Kotora - naveli su u DPS-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.56%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsjednica-so-savnik-zakazana-za-sjutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zbog toga podvlače da je izlaz iz aktuelne krize u ova dva grada krajnje jednostavan.
- Nadležni državni organi su dužni da obezbijede završetak izbornih procesa i proglašenje konačnih rezultata izbora kako bi se nakon toga, u zakonskim procedurama, formirala vlast - jasni su u DPS-u.
Sve drugo bi, cijene oni, značilo nastavak prakse daljeg podrivanja demokratije u Crnoj Gori.
- Što može rezultirati opasnim i dugoročnim posljedicama - zaključili su u DPS-u.
Podsjećamo, predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je, nakon najave sjutrašnje sjednice, pozvao Vladu da uvede prinudnu upravu u Šavniku. On je ocijenio da je održavanje sjutrašnje sjednice u Šavniku pokušaj da se izvrtanje demokratskih principa, a resornom ministru Marašu Dukaju je rekao i da je licemjerno da problem prebaca na njega ili premijera Milojka Spajića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdukaj-mandicu-odbacujemo-prigovore-ovakve-vrste-prije-mjesec-sam-vas-upozorio-na-moguce-posljedice-u-savniku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dukaj je odbacio njegove navode poručujući da ih je podsjetio na posljedice do kojih može doći u Šavniku. 
 
- Da smo od Vas kao predsjednika Skupštine, dobili odgovor na apel da se stanje sređuje, a poslali smo ga blagovremeno, možda bismo o ovome razgovarali na vrijeme - naveo je on.
Sa druge strane, predsjednica Skupštine Opštine Šavnik Nadežda Kotlica (DPS) obratila se ministru javne uprave Marašu Dukaju uz pitanje zašto se u tumačenju lokalnih dilema upravlja duplim aršinima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.3777%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkotlica-dukaju-zasto-se-u-tumacenju-lokalnih-dilema-upravlja-duplim-arsinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kako to da je ministar Dukaj u koliziji sa samim sobom? Zar Dukaj nije, kada je riječ o izbornoj dilemi Glavnog grada od 2024. godine, na čijem je čelu bila gradonačelnica Olivera Injac, pravilno pročitao Zakon i Ustav? Nikako drugačije, pa nas čudi zašto se Dukaj uporno suprotstavlja Dukaju, te zašto u tumačenju lokalnih dilema se upravlja duplim aršinima. Jedno mišljenje za Glavni grad i Plužine, a drugačija saopštenja i tumačenje za Šavnik - navela je ona.
Dukaj je odgovorio da je mišljenje za Podgoricu dato povodom potpuno drugačije pravne situacije u odnosu na Šavnik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0175%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmju-misljenje-za-podgoricu-dato-povodom-potpuno-drugacije-pravne-situacije-u-odnosu-na-savnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Rješenje za krizu u Šavniku i Kotoru je da se završe izborni procesi i proglase konačni rezultati

Neophodno je da politički akteri dođu do rješenja koje bi okončalo aktuelnu ustavnu i parlamentarnu krizu, kako bi na taj način izbjegli posljedice koje bi negativno uticale na naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.
Milatović je naglasio da veoma cijenimo kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, imajući u vidu da Crna Gora kao kandidat sa najviše zatvorenih pregovaračkih poglavlja ima sve preduslove da postane prva naredna članica EU do 2028. godine.
- U srdačnom razgovoru potvrđeni su odlični i saveznički odnosi Crne Gore i Njemačke, čemu svjedoči veoma frekventan politički dijalog u prethodnom periodu - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Naveo je da su na sastanku razgovarali i o daljem unaprjeđenju naših bilateralnih odnosa.
- I tom prilikom sam istakao da će Crna Gora u narednom periodu raditi na produbljivanju saradnje s Njemačkom, uz zajednički cilj da doprinosimo stabilnosti i napretku regiona, kao i jačanju evropskih vrijednosti koje dijelimo - zaključio je Milatović.

Milatović - Zaracin: Neophodno da politički akteri nađu rješenje kako bi okončali krizu

Predstavnici opozicije sastaće se sjutra kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - navodi se u saopštenju.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Sastanak je zakazan za 12 sati.

Opozicija sjutra o političkoj i ustavnoj krizi

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: kriza