Golubović: Duže trajanje globalne krize donosi nova poskupljenja Crnoj Gori

Crna Gora je osjetljiva na globalne poremećaje cijena energenata jer je uvozna ekonomija i koja nema budžetske rezerve. Ovdje će biti u pitanju vremenski rok trajanja krize. Ako duže traje pokrenuće se pokušaji poskupljenja cijena u trgovačkim lancima, ocijenio je za portal ETV profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.

„Tu mora da pravovremeno reaguje država slično kao 2022. godine kada je započeo regionalni sukob Ruske Federacije i Ukrajine. Fiksiranje i periodična nivelacja ključnih proizvoda: brašno, meso, ulje, šećer, mlijeko, dječja hrana i slično. Sa porastom cijena goriva, takođe, odmah su na udaru sada cijene usluga prevoza i transporta“, rekao je Golubović.

Da građani mogu očekivati novi talas poskupljenja goriva, hrane i drugih proizvoda, profesoror multidisciplinarnih nauka vidi u slučaju dužeg trajanja krize. 

„Cijene glavnih i osjetljivih namirnica će biti direktno u zavisnosti ako kriza potraje do kraja godine a što je evidentno, jer se stvorio veliki vakum prostor od početka godine koji je inteziviran sa isporukama, zalihama i količinom koja je izgubljena (uništena), oštećenjem infrastrukture itd“, istakao je on.

Zbog svega navedenog, Golubović smatra da država mora biti spremna da se umiješa i sa privredom uspostavi dijalog kako bi zaštitila standard građana. 

„Država mora pratiti stanje i kretanje cijena na globalnom nivou, i miješati se ako bude potrebe koordinisati sa privredom socijalni dijalog, a zatim sa Centralnom bankom koja je zadužena za monetarnu politiku, finansijsko tržište, tarifama prema brojnim subjektima (vanrednim mjerama, obukama)“, dodaje on.

"Sadašnja energetska kriza može biti opasnija od prethodnih"

Golubović poručuje da su energija i hrana vitalni činioci nacionalnih država a koji će u budućnosti biti prioritet u posjedovanju i snadbijevanju. U tom smislu, osvrćući se na bliskoistočnu krizu i opasnost po globalnu ekonomiju, doktorand smatra da su se već desile ozbiljne posljedice.

„Višemjesečna bliskoistočna kriza, politička,vojna i ekonomska je imala dramatične obrte i tok, sa ozbiljnim posljedicama na globalnu ekonomiju nekih više a nekih  manje država. Stanje trenutnog prekida sukoba između Irana sa jedne strane i SAD-a i Izraela sa druge strane je u fokusu diplomatskog dugoročnog rješenja problema sa Iranom te njegovim nuklearnim i raketnim programom. Posrednik u pregovorima je od samih martovskih oružanih sukoba Pakistan ili Islamabad. Iran je ponudio SAD pregovarački akt od 14 tačaka. SAD je insistirao na ključnim tačkama neposjedovanaju nuklearnog programa, a pregovori će se nastaviti. U međuvremenu bilo je oružanih incidenata u blizini Ormunskog moreuza. Evidento je neslaganje u vrhu iranskog vođstva, ili političkog, vojnog i religijskog kao tradicionalna država koje imaju negativan kontekst u cijelom pregovaračkom procesu. Što se tiče širenja dalje sukoba vjerovatno neće biti van bliskog istoka osim nekih incidentnih stanja u okruženju“, ocijenio je Golubović. 

Ističe da Ormunski moreuz ima ogroman značaj za svjetsku ili globalnu ekonomiju, ukazujući da kroz njega na dnevnom nivou prolazi od 20 do 30 odsto svjetske nafte. 

„Njegovim zatvaranjem bi se bitno smanjio i usporio transport energenata prema brojnim svjetskim destinacijama. Bio bi fokusiran na dužu rutu preko Ban El Mander, afrička zona i ruta koja je pod kontrolom jemenskih Huta i vrlo rizična za transport, i manji dio na željeznički saobraćaj prema Kini. Oko par stotina milijardi gubi svaki dan Iran, Kina oko 700 milijardi, SAD i Evropa oko 100 milijardi itd. Svjetska potrošnja nafte je oko 800 miliona barela dnevno. Najveći proizvođači nafte (2010) su Saudijska Arabija (10,37%), Ruska Federacija (5,27%) i SAD (8,69 %) svjetske proizvodnje“, pojasnio je.

A upravo cijene nafte na globalnom tržištu direktno i indirektno utiču na pojavu inflacije u ekonomijama nacionalnih država, te, smatra Golubović, postoji bojazan da bliskoistočna kriza može biti gora nego one od prethodnih godina.

„Prije svega po definiciji, inflacija je porast cijena, te stoga porast izuzetno važne arterije ekonomije poseže za porastom usluga transporta i prevoza. U Evropi na primjer, najvaljuju pojedini zvaničnici za energiju, da sadašnja energetska kriza „može biti opasnija od one iz 2008., 2019., i 2022. godine““, zaključio je Golubović.