Austrija vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera i lidera u evropskim integracijama i dalje će pružati konkretne vidove pomoći u oblastima od strateškog značaja za razvoj države, poručio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Kristijan Štajner na sastanku sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović.
Ministarka Adžović upoznala je ambasadora Štajnera sa prioritetima Ministarstva, ističući posvećenost Vlade Crne Gore ubrzanom privrednom razvoju i boljoj povezanosti države kroz strateške infrastrukturne projekte.
- Austrija je jedan od ključnih vanjskopolitičkih partnera Crne Gore. Njena podrška evropskim integracijama naše zemlje, kao i tehnička pomoć institucijama, snažan su podsticaj našem razvoju. Vjerujemo da prostor za jačanje ekonomske saradnje, posebno u domenu infrastrukture, treba dodatno unaprijediti - naglasila je Adžović.
Tokom sastanka, ukazano je na pozitivna iskustva u saradnji sa austrijskim kompanijama, naglašavajući važnost nastavka i proširenja takvih partnerstava.&nbsp;
Ambasador Štajner izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i naveo da austrijske kompanije aktivno posluju u Crnoj Gori, te da Austrija ostaje snažno posvećena unapređenju ekonomske saradnje.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da postoji snažna osnova za dalje produbljivanje saradnje, naročito kroz projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, ekonomskom rastu i održivom razvoju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Adžović-Štajner: Austrija pouzdan partner Crne Gore, nastaviće da pruža konkretnu pomoć

Potrebno je dodatno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju, poručeno je na sastanku ministra finansija Novice Vukovića sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom koji su razgovarali o unaprjeđenju ekonomske saradnje dvije države.
Vuković je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci koju Austrija pruža Crnoj Gori, naročito na putu evropskih integracija.
- Tokom prvog zvaničnog susreta sa ambasadorom Štajnerom, ministar Vuković informisao je o sprovedenim reformama usmjerenim na bolji ekonomski standard građana Crne Gore. Takođe je iskazao očekivanje da će &nbsp;u periodu njihovih mandata doći do porasta investicija sa područja Austrije, koja je ekonomski već značajano prisutna u Crnoj Gori, kroz niz kompanija koje uspješno posluju - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Zaključeno je i da je veoma korisno što Štajner dobro poznaje region, imajući u vidu njegovo dosadašnje službovanje u zemljama okruženja, te da to može doprinijeti ubrzanijoj integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.&nbsp;
- U tom kontekstu ambasador Štajner čestitato je Vladi Crne Gore na zatvranju tri pregovaračka poglavlja, istakavši važnost uloge Ministarstva finansija u pregovaračkom procesu, naročito u dijelu privrede, carina i tržišta, istovremeno naglasivši da u Austriji imamo punu podršku na putu ka punopravnom članstvu u EU - navodi se u saopštenju.
Uz obostrano očekivanje da je saradnju potrebno intenzivirati prevashodno u oblastima turizma, ekonomije i prekogranične saradnje, istaknuta je važnost Grupe prijatelja proširenja, čiji su članovi i Slovačka, Češka, Italija, Grčka, Slovenija i Hrvatska, a koja može biti dobar osnov za dalje zajedničke projekte.
Ambasador Štajner zahvalio je na srdačnom prijemu i istakao značaj daljeg ekonomskog dijaloga, na čijem će jačanju, kako je kazao, predano raditi.

Vuković-Štajner: Potrebno osnažiti političku, ekonomsku i kulturnu saradnju

Buduća saradnja Crne Gore i Austrije biće značajna, naročito u pružanju ekspertske podrške crnogorskom sudskom sistemu kako bi se što efikasnije odvijali sudski postupci.
To je poručeno na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
- Tokom razgovora, Pavličić je upoznala ambasadora sa svojim prioritetima u radu sudstva, prvenstveno u rješavanju starih predmeta i jačanju sudijskog kapaciteta Višeg suda u Podgorici i Specijalnog odjeljenja - saopšteno je iz Vrhovnog suda.

Pavličić-Štajner: Saradnjom do efikasnijih rezultata

Austrijska policijska organizacija, kao značajan međunarodni partner, pruža podršku i ekspertizu Upravi policije u okviru najznačajnijih regionalnih i nacionalnih projekata koji su potvrda o zajedničkom cilju policijskih službi u borbi protiv svih oblika kriminala, naročito organizovanog kriminala, suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, sprječavanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, sajber kriminala, kao i na jačanju granične bezbjednosti, rečeno je na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom, i policijskim oficirom za vezu sa sjedištem u Beogradu, Ričardom Dulnigom.
Brđanin i Štajner su pozdravili tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije zemlje, te istakli veoma uspješnu policijsku saradnju, naročito u dijelu razmjene informacija.&nbsp;
Brđanin je istakao posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije u procesu evropskih integracija cijeneći iskustvo koje Austrija kao zemlja članica EU može podijeliti sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu.&nbsp;
- Na sastanku je pohvaljena i efikasna operativna razmjena informacija dvije zemlje, koja se ogleda u kontinuiranom sprovođenju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju kriminalnih grupa i pojedinaca, a najavljeno je i jačanje saradnje i razmjene znanja i iskustava među specijalnim jedinicama crnogorske i austrijske policije - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio da Uprava policije sprovodi reformske aktivnosti na jačanju kapaciteta sa posebnim fokusom na intenziviranje saradnje kroz postojeće regionalne inicijative i operativne aktivnosti koje se odnose na suzbijanje svih oblika organizovanog kriminala i korupcije.
Austrijski ambasador i oficir za vezu izrazili su zahvalnost na dosadašnjoj uspešnoj saradnji i ponovili podršku u procesu integracije, kao i budućim projektima u najvažnijim oblastima sa fokusom na zajedničko suočavanje sa svim bezbjednosnim izazovima o kojima je razgovarano tokom sastanka.

Podrška i ekspertiza Austrijske policijske organizacije potvrda zajedničkom cilju u borbi protiv svih oblika kriminala

Završna konferencija projekta ,,Unapređenje kvaliteta stručnog obrazovanja kroz jačanje uloge organizatora praktičnog obrazovanja”, nastala kao rezultat saradnje Austrijske &nbsp;agencije za obrazovanje i internacionalizaciju, Centra za stručno obrazovanje i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, održana je juče u Podgorici.
O značaju ovog projekta govorio je ambasador Austrije u Crnoj Gori, gospodin Kristijan Štajner, ističući važnost saradnje između zemalja u oblasti obrazovanja i razmjene dobrih praksi.&nbsp;
On je naglasio da kvalitetno stručno obrazovanje predstavlja ključni faktor za jačanje ekonomije i osiguranja bolje budućnosti za mlade generacije.
Generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Marija Gošović, je istakla da je jačanje uloge organizatora praktičnog obrazovanja od presudne važnosti za razvoj kompetencija učenika, čime se doprinosi njihovoj konkurentnosti na tržištu rada.
Konferencija je okupila predstavnike obrazovnih institucija i privrede koji su zajednički istakli da je ulaganje u stručno obrazovanje ključ za održivi razvoj i ekonomski napredak.

Štajner: Kvalitetno stručno obrazovanje ključni faktor za jačanje ekonomije i bolju budućnost mladih

Mladi ljudi koji pokazuju interesovanje za funkcionisanje institucija i demokratiju predstavljaju garant bolje budućnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na otvaranju četvrtog Parlamenta mladih – Simulacije rada parlamenta za srednjoškolce. Ovogodišnja tema Parlamenta mladih je stručno obrazovanje. Učesnici simuliraju razmatranje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju. Otvarajući događaj, Mandić je istakao da ovaj program predstavlja jednu od najznačajnijih inicijativa Skupštine Crne Gore u cilju obrazovanja, uključivanja i osnaživanja mladih ljudi da postanu aktivni učesnici u društvenim i političkim procesima. - Kroz ovaj program imaćete priliku da se upoznate sa parlamentarnim procedurama i praksom, počev od razmatranja zakonodavnih prijedloga u odborima, pa sve do debate na plenumu i donošenja odluka kroz glasanje - poručio je predsjednik Skupštine srednjoškolcima. On je istakao da je program dokaz da Crna Gora kao društvo sazrijeva te da mladi ljudi koji pokazuju interesovanje za funkcionisanje institucija i demokratiju predstavljaju garant bolje budućnosti naše zemlje. - Vjerujem da će iskustva koja ćete steći tokom ova dva dana ostaviti trajan uticaj na vas. Biti u ulozi poslanika, raspravljati o važnim pitanjima i donositi odluke u ime građana, čak i u simuliranom kontekstu, predstavlja vrijednu lekciju o odgovornosti i značaju društvenog angažmana - naglasio je Mandić. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio i Kristijan Štajner, ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori koji je izrazio zadovoljstvo prisustvom na događaju koji propagira obrazovanje mladih ljudi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112516114_87459668835c2816a9b39c79b82058291f77e454e3df695827cb36dd2fcf9110.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112516114_87459668835c2816a9b39c79b82058291f77e454e3df695827cb36dd2fcf9110" data-rendition-name="original" width="2024" height="1349" loading="lazy" alt="Parlament mladih"></figure>  - Ovaj projekat dopunjuje aktivnosti koje se sprovode u okviru komunikacije između parlamenata Austrije i Crne Gore, koji imaju izuzetnu istoriju saradnje. Prije više od decenije, Crna Gora je bila prva zemlja u regionu koja je uvela demokratske radionice zasnovane na modelu i uz podršku austrijskog parlamenta. Jedan veoma važan element ovih radionica je dobijanje više informacija o Evropskoj uniji. Crna Gora je predvodnik u pristupanju EU, a Austrija kao nepokolebljivi pobornik EU integracija Zapadnog Balkana nada se da će pregovori o pristupanju EU biti zaključeni u vrlo bliskoj budućnosti sa Crnom Gorom. To želi ogromna većina ljudi u vašoj lijepoj zemlji i pristupanje EU je velika šansa, posebno za mlade u Crnoj Gori - istakao je Štajner. Ambasador se osvrnuo i na temu, rekavši da su visokokvalitetno stručno obrazovanje i obuka preduslov za ekonomski rast i zapošljavanje i važno sredstvo za stvaranje mogućnosti za mlade ljude da vide budućnost za sebe i svoje porodice u Crnoj Gori. - Da bi stručno obrazovanje i obuka ostvarili ovaj potencijal, ono mora biti kvalitetno, relevantno za tržište rada i socijalno inkluzivno - naveo je on. Prisutnima se obratio i Jakob Kaliče, direktor Austrijske agencije za edukaciju i internacionalizaciju koji je čestitao Skupštini Crne Gore na inicijativi da sarađuje sa Austrijskom agencijom za obrazovanje i internacionalizaciju. - Naša misija kroz obrazovnu saradnju je da podstaknemo razmjenu i saradnju između obrazovnih institucija. Živimo u svijetu koji se brzo mijenja, zato je važno pripremiti mlade ljude za ovaj svijet. Potrebni su nam pojedinci koji zajednički rješavaju probleme i kreativno i fleksibilno razmišljaju - ljudi koji se mogu prilagoditi rastućoj složenosti u svakom aspektu života. Građansko obrazovanje stoga igra vitalnu ulogu i osnažuje pojedince da aktivno oblikuju društvo uz unapređenje demokratije i ljudskih prava - istakao je Kaliče. U okviru današnjeg radnog dana, srednjoškolcima su u radu podršku pružili poslanici Branka Marković, Branimir Nenezić i Nikola Rovčanin. Ovogodišnji „Parlament mladih“ organizuje se u saradnji sa Austrijskom agencijom za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD), uz tehničku podršku NVO „Forum Mladih i neformalna edukacija (Forum MNE)“. Parlament mladih nastaviće zasijedanje u utorak, 26. novembra 2024. godine.

Mandić: Mladi zainteresovani za funkcionisanje institucija i demokratiju su garant bolje budućnosti naše zemlje

Austrijske kompanije koje su prisutne u Crnoj Gori dobar su primjer upravljanja i preduzetništva, ali i dodatna snaga za ekonomski razvoj države, ocijenio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, Đelošaj je danas razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Kristijanom Štajnerom. 
 
Đelošaj je istakao odličnu ekonomsku saradnju Crne Gore i Austrije, sa posebnim akcentom na primjernu spoljno-trgovinsku razmjenu između dvije države. 
 
On je ukazao i na sve veći rast direktnih stranih investicija (SDI) Austrije u Crnu Goru. 
 
- Ponosni smo na prisustvo i impresivan rad austrijskih kompanija u Crnoj Gori, koje ne samo da su dobar primjer upravljanja i preduzetništva, već su i dodatna snaga za ekonomski razvoj naše države - dodao je Đelošaj. 
 
On je istakao i doprinos Ministarstva ekonomskog razvoaj evropskim integracijama Crne Gore. 
 
- Posvećeno radimo na zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), gdje smo za kratko vrijeme preduzeli konkretne korake na našem evropskom putu i do kraja godine ćemo zatvoriti četiri poglavlja, gdje smo u tri od njih ja i moj tim iz Ministarstva ekonomskog razvoja dali ključni doprinos - kazao Đelošaj. 
 
Štajner je istakao odlične bilateralne i konstruktivne odnose dvije zemlje i potvrdio iskrenu podršku Austrije na evropskom putu Crne Gore. 
 
Kako se navodi u saopštenju, Đelošaj i Štajner su razgovarali i o nastavku ekonomske saradnje i jačanju partnerstva ka članstvu Crne Gore u EU.

Đelošaj: Austrijske kompanije u Crnoj Gori dodatna snaga za ekonomski razvoj

Centralna banka (CBCG) je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima, saopštila je guvernerka Irena Radović na sastanku sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom. 
 
- Pored odgovorne supervizije i staranja o finansijskoj stabilnosti sistema, CBCG je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima - kazala je Radović i zahvalila na dugogodišnjoj snažnoj podršci Austrije, posebno naglašavajući važnost saradnje sa Narodnom bankom Austrije (OeNB) na planu reformskih procesa u ispunjavanju standarda za buduću integraciju u Evropsku uniju (EU) i Evropski sistem centralnih banaka. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz CBCG, čestitala Štajneru na preuzimanju nove dužnosti i izrazila uvjerenje da će tokom njegovog mandata dodatno ojačati partnerstvo između Crne Gore i Austrije. 
 
Radović je Štajnera upoznala sa trenutnim stanjem crnogorskog bankarskog sektora, ističući njegovu stabilnost i pozitivne trendove kada su u pitanju ključne bilansne pozicije. 
 
Radović je Štajnera takođe informisala i o značajnim regulatornim aktivnostima koje CBCG sprovodi na planu ispunjenja pretpristupnih obaveza, kao i o intenzivnim aktivnostima u procesu pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). 
 
Štajner je pohvalio napore CBCG u procesu pristupanja Crne Gore SEPA sistemu i istakao da će Austrija nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. 
 
- Uz ocjenu da je ekonomska integracija Zapadnog Balkana važan stub regionalnog razvoja i stabilnosti, sagovornici su izrazili spremnost da, u okviru svojih nadležnosti, pruže puni doprinos daljem unapređenju ekonomskih veza Crne Gore sa regionom i (EU) - zaključuje se u saopštenju.

Radović sa Štajnerom: Usmjereni na unapređivanje regulatornog okvira

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i najviše je napredovala na reformskom putu, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
Ivanović je čestitao ambasadoru Štajneru stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će prijateljski i partnerski odnosi između Crne Gore i Austrije biti dodatno unaprijeđeni tokom njegovog mandata.
On je naglasio značaj podrške Austrije u očuvanju fokusa EU na Zapadni Balkan i zahvalio se na diplomatskim inicijativama koje je Austrija pokrenula u tom pravcu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.
Posebno je istakao zasluge ministra za evropske i vanjske poslove Austrije, Aleksandera Šalenberga, za njegovu iznimnu posvećenost i doprinos razvoju odnosa između naše dvije zemlje.
Ivanović je, takođe, informisao ambasadora Štajnera o namjeri Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja mandata ove Vlade.&nbsp;
Štajner je istakao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet austrijske vanjske politike.
On je naglasio da „postepena integracija“ predstavlja dobar mehanizam za postizanje tog cilja i izrazio spremnost Austrije da pruži ekspertsku podršku Crnoj Gori u implementaciji Plana rasta EU.
Ambasador Štajner je pružio snažnu podršku naporima Crne Gore, naglasivši potrebu za očuvanjem trenutnog momentuma i političke stabilnosti.
Na sastanku je konstatovana odlična i sadržajna saradnju Crne Gore i Austrije u oblastima odbrane i unutrašnjih poslova, a ukazano je i na važnost daljeg snaženja partnerstva u domenima pravde, zdravstva i turizma.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim austrijskim direktnim investicijama i naglasio interes za intenziviranje saradnje između Agencije za investicije Crne Gore i Advantage Austria.
Ambasador Štajner je potvrdio da su reformski procesi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije ključni za privlačenje investicija i obećao stručnu pomoć Austrije u različitim domenima, uz podršku austrijskim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori.

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kristijan-stajner