Austrijske kompanije koje su prisutne u Crnoj Gori dobar su primjer upravljanja i preduzetništva, ali i dodatna snaga za ekonomski razvoj države, ocijenio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, Đelošaj je danas razgovarao sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Kristijanom Štajnerom. 
 
Đelošaj je istakao odličnu ekonomsku saradnju Crne Gore i Austrije, sa posebnim akcentom na primjernu spoljno-trgovinsku razmjenu između dvije države. 
 
On je ukazao i na sve veći rast direktnih stranih investicija (SDI) Austrije u Crnu Goru. 
 
- Ponosni smo na prisustvo i impresivan rad austrijskih kompanija u Crnoj Gori, koje ne samo da su dobar primjer upravljanja i preduzetništva, već su i dodatna snaga za ekonomski razvoj naše države - dodao je Đelošaj. 
 
On je istakao i doprinos Ministarstva ekonomskog razvoaj evropskim integracijama Crne Gore. 
 
- Posvećeno radimo na zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), gdje smo za kratko vrijeme preduzeli konkretne korake na našem evropskom putu i do kraja godine ćemo zatvoriti četiri poglavlja, gdje smo u tri od njih ja i moj tim iz Ministarstva ekonomskog razvoja dali ključni doprinos - kazao Đelošaj. 
 
Štajner je istakao odlične bilateralne i konstruktivne odnose dvije zemlje i potvrdio iskrenu podršku Austrije na evropskom putu Crne Gore. 
 
Kako se navodi u saopštenju, Đelošaj i Štajner su razgovarali i o nastavku ekonomske saradnje i jačanju partnerstva ka članstvu Crne Gore u EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đelošaj: Austrijske kompanije u Crnoj Gori dodatna snaga za ekonomski razvoj

Centralna banka (CBCG) je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima, saopštila je guvernerka Irena Radović na sastanku sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom. 
 
- Pored odgovorne supervizije i staranja o finansijskoj stabilnosti sistema, CBCG je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima - kazala je Radović i zahvalila na dugogodišnjoj snažnoj podršci Austrije, posebno naglašavajući važnost saradnje sa Narodnom bankom Austrije (OeNB) na planu reformskih procesa u ispunjavanju standarda za buduću integraciju u Evropsku uniju (EU) i Evropski sistem centralnih banaka. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz CBCG, čestitala Štajneru na preuzimanju nove dužnosti i izrazila uvjerenje da će tokom njegovog mandata dodatno ojačati partnerstvo između Crne Gore i Austrije. 
 
Radović je Štajnera upoznala sa trenutnim stanjem crnogorskog bankarskog sektora, ističući njegovu stabilnost i pozitivne trendove kada su u pitanju ključne bilansne pozicije. 
 
Radović je Štajnera takođe informisala i o značajnim regulatornim aktivnostima koje CBCG sprovodi na planu ispunjenja pretpristupnih obaveza, kao i o intenzivnim aktivnostima u procesu pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). 
 
Štajner je pohvalio napore CBCG u procesu pristupanja Crne Gore SEPA sistemu i istakao da će Austrija nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. 
 
- Uz ocjenu da je ekonomska integracija Zapadnog Balkana važan stub regionalnog razvoja i stabilnosti, sagovornici su izrazili spremnost da, u okviru svojih nadležnosti, pruže puni doprinos daljem unapređenju ekonomskih veza Crne Gore sa regionom i (EU) - zaključuje se u saopštenju.

Radović sa Štajnerom: Usmjereni na unapređivanje regulatornog okvira

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i najviše je napredovala na reformskom putu, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
Ivanović je čestitao ambasadoru Štajneru stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će prijateljski i partnerski odnosi između Crne Gore i Austrije biti dodatno unaprijeđeni tokom njegovog mandata.
On je naglasio značaj podrške Austrije u očuvanju fokusa EU na Zapadni Balkan i zahvalio se na diplomatskim inicijativama koje je Austrija pokrenula u tom pravcu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.
Posebno je istakao zasluge ministra za evropske i vanjske poslove Austrije, Aleksandera Šalenberga, za njegovu iznimnu posvećenost i doprinos razvoju odnosa između naše dvije zemlje.
Ivanović je, takođe, informisao ambasadora Štajnera o namjeri Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja mandata ove Vlade.&nbsp;
Štajner je istakao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet austrijske vanjske politike.
On je naglasio da „postepena integracija“ predstavlja dobar mehanizam za postizanje tog cilja i izrazio spremnost Austrije da pruži ekspertsku podršku Crnoj Gori u implementaciji Plana rasta EU.
Ambasador Štajner je pružio snažnu podršku naporima Crne Gore, naglasivši potrebu za očuvanjem trenutnog momentuma i političke stabilnosti.
Na sastanku je konstatovana odlična i sadržajna saradnju Crne Gore i Austrije u oblastima odbrane i unutrašnjih poslova, a ukazano je i na važnost daljeg snaženja partnerstva u domenima pravde, zdravstva i turizma.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim austrijskim direktnim investicijama i naglasio interes za intenziviranje saradnje između Agencije za investicije Crne Gore i Advantage Austria.
Ambasador Štajner je potvrdio da su reformski procesi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije ključni za privlačenje investicija i obećao stručnu pomoć Austrije u različitim domenima, uz podršku austrijskim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori.

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

Austrija će nastaviti da pruža punu podršku što skorijem članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je novoimenovani ambasaddor te zemlje u Crnoj Gori Kristijan Štajner na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministar vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Štajner je kazao da je Crna Gora predvodnik u procesu evropske integracije, te da je ostvarila odličan napredak.
Ocijenio je da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose i sadržajnu ekonomsku saradnju, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i sveukupnom unaprjeđenju međudržavnih odnosa.&nbsp;
Ibrahimović je kazao da tradicionalno prijateljske odnose Crne Gore i Austrije, dodatno osnažuje jasna podrška Austrije na evropskom putu.&nbsp;
- Postavili smo jasan cilj - da Crna Gora ima svoje mjesto u EU do 2028. godine i vjerujemo da to možemo i ostvariti - naglasio je Ibrahimović.
Ocijenio je da je u pitanju ambiciozan, ali realan cilj, čemu u prilog govore i rezultati ostvareni u posljednjih nekoliko mjeseci.&nbsp;
- Zato je ključno da sačuvamo političku stabilnost i nastavimo udruženim snagama sa sprovođenjem reformi, koristeći sve kapacitete kojima kao društvo raspolažemo - &nbsp;poručio je ministar.&nbsp;
Tokom sastanka je bilo riječi i o modalitetima daljeg jačanja saradnje u brojnim oblastima, s posebnim osvrtom na turizam, a sagovornici su se saglasili da Crna Gora i Austrija ostvaruju odličnu saradnju i na multilateralnom planu.

Ibrahimović Štajneru: Postavljen jasan cilj - Crna Gora u EU do 2028.

Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, Draško Đuranović.
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.
- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.
-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima. 
 
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića. 
 
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći. 
 
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju. 
 
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji. 
 
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju. 
 
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom. 
 
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu. 
 
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. 
 
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih. 
 
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović. 
 
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata. 
 
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“. 
 
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom Rankom Radulovićem koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.
Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.
Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.&nbsp;
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata Srđana Lješkovića. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.
Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

Ilustracija ASK L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem Advokat Mladen Tomović, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption></figure>  Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora Dušana Drakića, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja. <h2>I tužilac i sudija</h2> Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom Jelenom Perović i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana. Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu. Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"><figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“. Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“. Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“. Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos ocijenio je ranije za Portal ETV da je Tomović kao član Savjeta ASK-a u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača. - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal. Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji. <h2> Advokat i AZLP</h2> Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena. - Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao. Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?! <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"><figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem(Photo: CGES)</figcaption></figure>  Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora. Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV. Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom. Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: kristijan-stajner