Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Američki predsjednik Donald Tramp je danas optužio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da daje „zapaljive“ izjave o crnomorskom poluostrvu Krim koje je Rusija pripojila, ocenjujući da to komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini.
Dok se razgovori između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika odvijaju u Londonu, Tramp je objavio dugačku i oštru poruku na svojoj platformi „Truth Social“.
Tramp je ponovio da Zelenski „ne drži karte“ i optužio ga da „produžava ubistva“ jer odbija da prizna suverenitet Rusije nad poluostrvom Krim.
S druge strane, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermark rekao je danas da je Ukrajina „posvećena mirovnim naporima“ američkog predsjednika, dok je Vašington zaprijetio da će se povući iz mirovnih pregovora.
- Naglasili smo da smo posvećeni mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trampa - rekao je Jermak na Telegramu iz Londona, gdje vodi razgovore sa saveznicima Kijeva.
Jermak je dodao da je imao „sveobuhvatan dijalog u cilju uspostavljanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Tramp optužio Zelenskog da komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna je da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini, javio je CNN pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike.
Prijedlog takođe uključuje uspostavljanje primirja duž trenutnih linija fronta, prenosi N1.
Neimenovani zvaničnik za CNN rekao je da je plan predstavljen evropskim i ukrajinskim zvaničnicima koji su se sastali u Parizu u četvrtak.
Mirovni okvir je takođe pomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Djelovi tog plana treba da se dovrše i SAD planiraju da rade sa Evropom i Ukrajinom na ovome sledeće sedmice u Londonu, rekao je neimenovani izvor.

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

Nafta se izlila iz dva tankera pogođena olujom prije skoro tri sedmice u Kerčkom moreuzu, nekih 250 kilometara od Sevastopolja, koji se nalazi na jugozapadu poluostrva, a na Krimu je danas uvedena vanredna situacija zbog zagađenja plaža kod Sevastopolja, najvećeg grada na poluostrvu.
- Danas je u Sevastopolju proglašena regionalna vanredna situacija - napisao je regionalni guverner Mihail Razvožajev na Telegramu.
Dodao je da je nafta pronađena na četiri plaže u regionu, a da su je lokalne vlasti sa volonterima "odmah uklonile".
- Da naglasim - nema masovnog zagađenja obale u Sevastopolju -napisao je on.
Kerčki moreuz, koji odvaja poluostrvo Krim od ruskog Krasnodarskog regiona, važan je globalni pomorski put, kojim se prolazi iz Azovskog u Crno more.
To je takođe bila ključna tačka sukoba između Rusije i Ukrajine nakon što je Moskva anektirala poluostrvo 2014. godine.
Ukrajina je 2016. pokrenula spor protiv Moskve pred Stalnim arbitražnim sudom optuživši Rusiju da pokušava da ilegalno preuzme kontrolu nad tim područjem. Rusija je 2021. zatvorila moreuz na nekoliko mjeseci.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak opisao je izlivanje nafte kao "ekološku katastrofu velikih razmjera" i pozvao na dodatne sankcije ruskim tankerima.

Na Krimu proglašena vanredna situacija, izlivena nafta stigla do obala Sevastopolja

Ekolozi upozoravaju na potencijalnu katastrofu poslije incidenata dva ruska naftna tankera u ekološki osjetljivim vodama u blizini obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je anektirala Moskva, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U incidentima u nedjelju jedan mornar je poginuo, dok je evakuisano 26 članova posada tanketa Volgonjeft-239 i Volgonjeft-212.
Zvaničnici su rekli da su incidenti posljedica greške posada tokom olujnih uslova i da nema dokaza o povezanosti s ratom u Ukrajini, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
U oba tankera se nalazila velika količina mazuta. Navedeno je da je Volgonjeft-212 nosio više od 4.000 tona teškog zagađivača, čime postoji mogućnost za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u Kerčkom moreuzu.
Snimak na društvenim mrežama koji je potvrdio RSE prikazuje kako se jedan od tankera prepolovio. Nije odmah bilo poznato šta je i da li procurilo iz tankera.
- Svako izlivanje nafte ili petrohemikalija u ovim vodama ima potencijal da bude ozbiljno. Vjerovatno je izazvano aktuelnim vjetrom i strujama… a u trenutnim vremenskim uslovima će vjerovatno biti izuzetno teško da se obuzda. Ako dođe do obale, onda će to izazvati zagađivanje obale, što će biti izuzetno teško očistiti - naveo je u saopštenju dr Pol Džonston, šef Istraživačkih laboratorija Grinpisa (Greenpeace) u Velikoj Britaniji.
- Uzimajući u obzir vjerovatne značajne uticaje, napori, poslije spasavanja posade, trebalo bi da budu usmjereni da se spriječi ili minimizira dalje širenje koliko je to izvodljivo. Ako brodovi potonu, postoji potencijal za ispuštanje nafte i petrohemikalija tokom dužih perioda - dodao je on.
Tankeri su se nalazila oko sedam kilometara od obale u Kerčkom moreuzu između Rusije i Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala od Ukrajine 2014. godine, kada su izdali signale za pomoć.
U moreuzu koji povezuje Azovsko more s Crnim morem, tokom oluje 2007. je prepolovljen tanker Volgonjeft-139 usljed čega se izlilo više od 1.000 tona nafte.
Ruska Vlada je u postu na Telegramu saopštila da je premijer Mihail Mišustin naredio da se formira radna grupa za koordinaciju čišćenja, dok je ministar prirodnih resursa i životne sredine Aleksandar Kozlov u ponedjeljak stigao na lokaciju zajedno s drugim zvaničnicima da procijeni situaciju.
Grinpis je pozvao ruske vlasti da „preduzmu sve napore da ublaže ili smanje uticaj izlivanja nafte na životnu sredinu i povuku vojne brodove i okončaju militarizaciju regiona, vraćanjem Krima pod zakonitu kontrolu Ukrajine“.

Ekolozi upozoravaju na katastrofu poslije incidenta s ruskim tankerima u Kerčkom moreuzu

Jedan stanovnik Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine, osuđen je na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine i izdaje, saopštilo je tamošnje tužilaštvo.
Kako se navodi, 45-godišnji muškarac optužen je da je ukrajinskim tajnim službama (SBU), putem poruka, poslao video snimke koji im omogućavaju da lociraju ruske protivvazdušne odbrambene sisteme raspoređene na Krimu.
Vrhovni sud Krima proglasio ga je krivim za „veleizdaju“ i osudio na 15 godina strogog zatvora.
Od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u Rusiji se bilježi porast suđenja za „izdaju“, „terorizam“ ili „špijunažu“.
Kako piše agencija Frans pres, hiljade ljudi su sankcionisane, prijećeno im je ili su zatvorene zbog protivljenja sukobu u Ukrajini.

Stanovnik Krima osuđen na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine

Visoko rangirani savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa naveo je da će se nova administracija fokusirati na mir u Ukrajini, umjesto da omogući zemlji da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala.
Brajan Lanza, strateg Republikanske partije, rekao je za BBC da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tražiti njegovu verziju “realistične vizije za mir”.
- Ako predsjednik Zelenski sjedne za sto i kaže, imaćemo mir samo ako imamo Krim, to će nam pokazati da nije ozbiljan. Krim je izgubljen - izjavio je Lanza.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Osam godina kasnije, lansirala je ofanzivu na Ukrajinu, te je okupirala teritoriju na istoku zemlje. Tramp je konstantno govorio da je njegov prioritet završetak rata, i ukidanje vojne pomoći Ukrajini, što on karakteriše kao crpljenje američkih resursa.
Lanza, politički savjetnik bivšeg predsjednika otkad je Tramp lansirao svoju uspješnu kampanju 2016. godine, nije pomenuo oblasti na istoku Ukrajine, ali je rekao da vraćanje Krima iz ruskih ruku nije realno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.
- Kada Zelenski kaže da će zaustaviti borbe, te da će biti mir samo kad Krim bude vraćen, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krim je izgubljen - kazao je on za BBC.
Ako je vraćanje Krima prioritet i da se, kako je rekao, američki vojnici bore za vraćanje Krima - biće, upozorava on, sami u toj borbi.
SAD do sada nijesu postavljale trupe da se bore u Ukrajini, niti je Kijev tražio od američke vojske da se bori za njih. Ukrajina je samo tražila vojnu pomoć u naoružavanju sopstvenih vojnika.
Lanza je istakao da ima veliko poštovanje za ukrajinski narod, govoreći da imaju “lavlje srce”. Ipak, rekao je da je američki prioritet “mir i prestanak ubijanja”.
- Ono što ćemo reći Ukrajini je - znate li šta vidite? To je realistična vizija mira. To nije vizija pobjede, ali jeste vizija mira. I vrijeme je da počnemo sa iskrenim razgovorima - naglasio je on.
Trampovi oponenti među Demokratama su ga optuživali da popušta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, te da njegov pristup ratu znači ukrajinsku predaju, te da će ugroziti cijelu Evropu.
Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta rekao da bi “za dan” mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine, ali nije navodio detalje.
Dva Trampova nekadašnja šefa za nacionalnu bezbjednost u maju su napisali da bi SAD i dalje trebalo da snabdijeva Ukrajinu oružjem, ali da uslov za pomoć mora biti otvaranje mirovnih pregovora sa Rusijom.
Naveli su da Ukrajina ne bi trebalo da odustane od svih svojih teritorija, ali da bi trebalo da pregovara u skladu sa sa trenutnim pozicijama na frontu.
Ranije ove sedmice, Putin je čestitao Trampu na pobjedi i rekao da njegova tvrdnja da može okončati rat u Ukrajini “u najmanju ruku zaslužuje pažnju”.
Lanza je, između ostalog, kritikovao i podršku administracije Džoa Bajdena i evropskih zemalja za Ukrajinu, nakon početka ruske invazije u februaru 2022.
- Stvarnost na terenu pokazuje da evropske države i predsjednik Bajden nisu Ukrajini dali spoosbnost ni naoružanje da pobijedi u ovom ratu od samog početka, i nisu ukinuli restrikcije da bi Ukrajina mogla da pobijedi - dodao je on.
Ranije ove godine, američki Predstavnički dom je odobrio paket od 61 milijarde dolara pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
SAD su najveći snabdijevač oružja za Ukrajinu - između februara 2022. i juna 2024. godine, isporučile su naoružanje i opremu ukupne vrijednosti 55,5 milijardi dolara, pokazuju podaci njemačkog Instituta u Kilu.

Trampov savjetnik: Fokus u Ukrajini na primirju, a ne na povratku okupiranih teritorija

Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).
On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.
Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.
Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine osudilo je ruske izbore u okupiranoj ukrajinskoj regiji Krim, ističući da je postupak kršenje međunarodnog prava.
- Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim... bezvrijedni, a sami "izbori" nelegitimni - piše u saopštenju Ministarstva.
Ministarstvo je dodalo da će oni koji su uključeni u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora' biti procesuirani u skladu s važećim zakonodavstvom Ukrajine".
Od 6. do 8. septembra ruske vlasti u okupiranoj regiji održale su glasanje za krimski parlament koji je nametnula Rusija, opštinsko zakonodavno tijelo lučkog grada Sevastopolja i poslanike lokalnih vijeća.
Rusija je okupirala region 2014. godine.

Kijev osuđuje ruske izbore na okupiranom Krimu

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Nekadašnji prvotimac više crnogorskih fudbalskih klubova Ivan Bukilić preminuo je juče u 39. godini, nakon kraće i teške bolesti.
Bukilić je tokom karijere nastupao za Zabjelo, Titograd, Dečić i Drezgu.
Pritom, najdublji trag ostavio je u timu Titograda. U doba kada je taj klub nosio ime Mladost, a domaće mečeve igrao na Cvijetnom brijegu, Bukilić je bio njegov standardni prvotimac u Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi tokom sezone 2006/07.
Pored toga, u novije vrijeme bavio se i malim fudbalom, a nastupao je za ekipu Stupovi.
Bukilić će biti sahranjen sjutra na groblju u Zagoriču.

Preminuo Ivan Bukilić, nekadašnji prvotimac CFL

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: krim