Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Američki predsjednik Donald Tramp je danas optužio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da daje „zapaljive“ izjave o crnomorskom poluostrvu Krim koje je Rusija pripojila, ocenjujući da to komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini.
Dok se razgovori između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika odvijaju u Londonu, Tramp je objavio dugačku i oštru poruku na svojoj platformi „Truth Social“.
Tramp je ponovio da Zelenski „ne drži karte“ i optužio ga da „produžava ubistva“ jer odbija da prizna suverenitet Rusije nad poluostrvom Krim.
S druge strane, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermark rekao je danas da je Ukrajina „posvećena mirovnim naporima“ američkog predsjednika, dok je Vašington zaprijetio da će se povući iz mirovnih pregovora.
- Naglasili smo da smo posvećeni mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trampa - rekao je Jermak na Telegramu iz Londona, gdje vodi razgovore sa saveznicima Kijeva.
Jermak je dodao da je imao „sveobuhvatan dijalog u cilju uspostavljanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Tramp optužio Zelenskog da komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa spremna je da prizna rusku kontrolu nad Krimom kao dio predloga za okončanje rata u Ukrajini, javio je CNN pozivajući se na dobro obaviještene zvaničnike.
Prijedlog takođe uključuje uspostavljanje primirja duž trenutnih linija fronta, prenosi N1.
Neimenovani zvaničnik za CNN rekao je da je plan predstavljen evropskim i ukrajinskim zvaničnicima koji su se sastali u Parizu u četvrtak.
Mirovni okvir je takođe pomenut u telefonskom razgovoru američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Djelovi tog plana treba da se dovrše i SAD planiraju da rade sa Evropom i Ukrajinom na ovome sledeće sedmice u Londonu, rekao je neimenovani izvor.

CNN: Trampova administracija spremna da prizna rusku kontrolu nad Krimom

Nafta se izlila iz dva tankera pogođena olujom prije skoro tri sedmice u Kerčkom moreuzu, nekih 250 kilometara od Sevastopolja, koji se nalazi na jugozapadu poluostrva, a na Krimu je danas uvedena vanredna situacija zbog zagađenja plaža kod Sevastopolja, najvećeg grada na poluostrvu.
- Danas je u Sevastopolju proglašena regionalna vanredna situacija - napisao je regionalni guverner Mihail Razvožajev na Telegramu.
Dodao je da je nafta pronađena na četiri plaže u regionu, a da su je lokalne vlasti sa volonterima "odmah uklonile".
- Da naglasim - nema masovnog zagađenja obale u Sevastopolju -napisao je on.
Kerčki moreuz, koji odvaja poluostrvo Krim od ruskog Krasnodarskog regiona, važan je globalni pomorski put, kojim se prolazi iz Azovskog u Crno more.
To je takođe bila ključna tačka sukoba između Rusije i Ukrajine nakon što je Moskva anektirala poluostrvo 2014. godine.
Ukrajina je 2016. pokrenula spor protiv Moskve pred Stalnim arbitražnim sudom optuživši Rusiju da pokušava da ilegalno preuzme kontrolu nad tim područjem. Rusija je 2021. zatvorila moreuz na nekoliko mjeseci.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak opisao je izlivanje nafte kao "ekološku katastrofu velikih razmjera" i pozvao na dodatne sankcije ruskim tankerima.

Na Krimu proglašena vanredna situacija, izlivena nafta stigla do obala Sevastopolja

Ekolozi upozoravaju na potencijalnu katastrofu poslije incidenata dva ruska naftna tankera u ekološki osjetljivim vodama u blizini obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je anektirala Moskva, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U incidentima u nedjelju jedan mornar je poginuo, dok je evakuisano 26 članova posada tanketa Volgonjeft-239 i Volgonjeft-212.
Zvaničnici su rekli da su incidenti posljedica greške posada tokom olujnih uslova i da nema dokaza o povezanosti s ratom u Ukrajini, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
U oba tankera se nalazila velika količina mazuta. Navedeno je da je Volgonjeft-212 nosio više od 4.000 tona teškog zagađivača, čime postoji mogućnost za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u Kerčkom moreuzu.
Snimak na društvenim mrežama koji je potvrdio RSE prikazuje kako se jedan od tankera prepolovio. Nije odmah bilo poznato šta je i da li procurilo iz tankera.
- Svako izlivanje nafte ili petrohemikalija u ovim vodama ima potencijal da bude ozbiljno. Vjerovatno je izazvano aktuelnim vjetrom i strujama… a u trenutnim vremenskim uslovima će vjerovatno biti izuzetno teško da se obuzda. Ako dođe do obale, onda će to izazvati zagađivanje obale, što će biti izuzetno teško očistiti - naveo je u saopštenju dr Pol Džonston, šef Istraživačkih laboratorija Grinpisa (Greenpeace) u Velikoj Britaniji.
- Uzimajući u obzir vjerovatne značajne uticaje, napori, poslije spasavanja posade, trebalo bi da budu usmjereni da se spriječi ili minimizira dalje širenje koliko je to izvodljivo. Ako brodovi potonu, postoji potencijal za ispuštanje nafte i petrohemikalija tokom dužih perioda - dodao je on.
Tankeri su se nalazila oko sedam kilometara od obale u Kerčkom moreuzu između Rusije i Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala od Ukrajine 2014. godine, kada su izdali signale za pomoć.
U moreuzu koji povezuje Azovsko more s Crnim morem, tokom oluje 2007. je prepolovljen tanker Volgonjeft-139 usljed čega se izlilo više od 1.000 tona nafte.
Ruska Vlada je u postu na Telegramu saopštila da je premijer Mihail Mišustin naredio da se formira radna grupa za koordinaciju čišćenja, dok je ministar prirodnih resursa i životne sredine Aleksandar Kozlov u ponedjeljak stigao na lokaciju zajedno s drugim zvaničnicima da procijeni situaciju.
Grinpis je pozvao ruske vlasti da „preduzmu sve napore da ublaže ili smanje uticaj izlivanja nafte na životnu sredinu i povuku vojne brodove i okončaju militarizaciju regiona, vraćanjem Krima pod zakonitu kontrolu Ukrajine“.

Ekolozi upozoravaju na katastrofu poslije incidenta s ruskim tankerima u Kerčkom moreuzu

Jedan stanovnik Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine, osuđen je na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine i izdaje, saopštilo je tamošnje tužilaštvo.
Kako se navodi, 45-godišnji muškarac optužen je da je ukrajinskim tajnim službama (SBU), putem poruka, poslao video snimke koji im omogućavaju da lociraju ruske protivvazdušne odbrambene sisteme raspoređene na Krimu.
Vrhovni sud Krima proglasio ga je krivim za „veleizdaju“ i osudio na 15 godina strogog zatvora.
Od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, u Rusiji se bilježi porast suđenja za „izdaju“, „terorizam“ ili „špijunažu“.
Kako piše agencija Frans pres, hiljade ljudi su sankcionisane, prijećeno im je ili su zatvorene zbog protivljenja sukobu u Ukrajini.

Stanovnik Krima osuđen na 15 godina zatvora zbog špijunaže u korist Ukrajine

Visoko rangirani savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa naveo je da će se nova administracija fokusirati na mir u Ukrajini, umjesto da omogući zemlji da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala.
Brajan Lanza, strateg Republikanske partije, rekao je za BBC da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tražiti njegovu verziju “realistične vizije za mir”.
- Ako predsjednik Zelenski sjedne za sto i kaže, imaćemo mir samo ako imamo Krim, to će nam pokazati da nije ozbiljan. Krim je izgubljen - izjavio je Lanza.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Osam godina kasnije, lansirala je ofanzivu na Ukrajinu, te je okupirala teritoriju na istoku zemlje. Tramp je konstantno govorio da je njegov prioritet završetak rata, i ukidanje vojne pomoći Ukrajini, što on karakteriše kao crpljenje američkih resursa.
Lanza, politički savjetnik bivšeg predsjednika otkad je Tramp lansirao svoju uspješnu kampanju 2016. godine, nije pomenuo oblasti na istoku Ukrajine, ali je rekao da vraćanje Krima iz ruskih ruku nije realno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.
- Kada Zelenski kaže da će zaustaviti borbe, te da će biti mir samo kad Krim bude vraćen, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krim je izgubljen - kazao je on za BBC.
Ako je vraćanje Krima prioritet i da se, kako je rekao, američki vojnici bore za vraćanje Krima - biće, upozorava on, sami u toj borbi.
SAD do sada nijesu postavljale trupe da se bore u Ukrajini, niti je Kijev tražio od američke vojske da se bori za njih. Ukrajina je samo tražila vojnu pomoć u naoružavanju sopstvenih vojnika.
Lanza je istakao da ima veliko poštovanje za ukrajinski narod, govoreći da imaju “lavlje srce”. Ipak, rekao je da je američki prioritet “mir i prestanak ubijanja”.
- Ono što ćemo reći Ukrajini je - znate li šta vidite? To je realistična vizija mira. To nije vizija pobjede, ali jeste vizija mira. I vrijeme je da počnemo sa iskrenim razgovorima - naglasio je on.
Trampovi oponenti među Demokratama su ga optuživali da popušta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, te da njegov pristup ratu znači ukrajinsku predaju, te da će ugroziti cijelu Evropu.
Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta rekao da bi “za dan” mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine, ali nije navodio detalje.
Dva Trampova nekadašnja šefa za nacionalnu bezbjednost u maju su napisali da bi SAD i dalje trebalo da snabdijeva Ukrajinu oružjem, ali da uslov za pomoć mora biti otvaranje mirovnih pregovora sa Rusijom.
Naveli su da Ukrajina ne bi trebalo da odustane od svih svojih teritorija, ali da bi trebalo da pregovara u skladu sa sa trenutnim pozicijama na frontu.
Ranije ove sedmice, Putin je čestitao Trampu na pobjedi i rekao da njegova tvrdnja da može okončati rat u Ukrajini “u najmanju ruku zaslužuje pažnju”.
Lanza je, između ostalog, kritikovao i podršku administracije Džoa Bajdena i evropskih zemalja za Ukrajinu, nakon početka ruske invazije u februaru 2022.
- Stvarnost na terenu pokazuje da evropske države i predsjednik Bajden nisu Ukrajini dali spoosbnost ni naoružanje da pobijedi u ovom ratu od samog početka, i nisu ukinuli restrikcije da bi Ukrajina mogla da pobijedi - dodao je on.
Ranije ove godine, američki Predstavnički dom je odobrio paket od 61 milijarde dolara pomoći za Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
SAD su najveći snabdijevač oružja za Ukrajinu - između februara 2022. i juna 2024. godine, isporučile su naoružanje i opremu ukupne vrijednosti 55,5 milijardi dolara, pokazuju podaci njemačkog Instituta u Kilu.

Trampov savjetnik: Fokus u Ukrajini na primirju, a ne na povratku okupiranih teritorija

Stanovnik Sevastopolja, na ukrajinskom Krimu koji je pripojen Moskvi, osuđen je u Rusiji na 15 godina zatvora zbog špijuniranja u korist Ukrajine, saopštila je danas ruska bezbjednosna služba (FSB).
On je „samoinicijativno“ stupio u kontakt sa ukrajinskim specijalnim službama i dostavio je Ukrajini informacije i fotografije o lokaciji Ruske vojne jedinice i brodovi na Krimu, navedeno je u saopštenju.
Ruski državljanin rođen 1979. godine proglašen krivim za veleizdaju i špijunažu.
Od početka ruske ofanzive u Ukrajini u februaru 2022. godine, u Rusiji se povećao broj suđenja za „sabotažu, izdaju, terorizam ili špijunažu“.

Rusija: Stanovniku Krima 15 godina zatvora zbog špijuniranja za Ukrajinu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine osudilo je ruske izbore u okupiranoj ukrajinskoj regiji Krim, ističući da je postupak kršenje međunarodnog prava.
- Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim... bezvrijedni, a sami "izbori" nelegitimni - piše u saopštenju Ministarstva.
Ministarstvo je dodalo da će oni koji su uključeni u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora' biti procesuirani u skladu s važećim zakonodavstvom Ukrajine".
Od 6. do 8. septembra ruske vlasti u okupiranoj regiji održale su glasanje za krimski parlament koji je nametnula Rusija, opštinsko zakonodavno tijelo lučkog grada Sevastopolja i poslanike lokalnih vijeća.
Rusija je okupirala region 2014. godine.

Kijev osuđuje ruske izbore na okupiranom Krimu

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Politika

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Tag: krim