Lideri Evropske unije (EU) će 23. oktobra zadužiti Evropsku komisiju da sastavi pravni prijedlog za korištenje 176 milijardi eura (204 milijarde dolara) zamrznute ruske državne imovine za kredit Ukrajini -- potez koji bi mogao pokriti većinu finansijskih potreba Kijeva za naredne tri godine.
Evropski diplomati sa kojim je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao vjeruju da postoji šansa da se cijela šema dogovori do kraja ove godine i da bi to pomoglo u popunjavanju manjka koji se očekuje ako Sjedinjene Države više ne budu spremne finansirati Kijev u istoj mjeri kao prije.
Ideja nije da se konfiskuje ruska imovina, koja se uglavnom drži u belgijskoj kompaniji za finansijska tržišta Euroclear, već da se ona zamijeni obveznicama koje izdaje Evropska komisija, a podržavaju ih države članice EU i potencijalno druge zemlje Grupe sedam (G7) i drugi partneri.
Novac bi zatim otišao Kijevu u periodu 2026-2028. kao takozvani "reparacijski kredit", koji bi Ukrajina trebala vratiti tek kada Rusija plati ratnu odštetu.
Grubo govoreći, tri pitanja još uvijek trebaju biti razrađena i o njima će se pregovarati u narednim sedmicama.
Prvo, tu su pravna pitanja, koja uglavnom pokreće Belgija, zemlja domaćin Eurocleara. Zatim, tu su debate o tome na šta Ukrajina može potrošiti novac, koje uglavnom pokreće Francuska.
I na kraju, tu je šira diskusija o tome ko će učestvovati, kako i koje rizike to nosi.
<h2>Zabrinutost Belgije</h2>
Belgija se boji da bi neke zemlje koje nisu članice EU - poput Kine, na primjer - počele povlačiti svoje suvereno bogatstvo u Euroclearu usred straha da bi ono moglo biti zaplijenjeno iz političkih razloga. Ovu zabrinutost izrazila je i Evropska centralna banka (ECB).
Međutim, Evropska komisija je u dokumentu za diskusiju, u koji je RSE imala uvid, jasno stavila do znanja da poduzimanje ovih koraka nije konfiskacija, jer bi glavnica novca i dalje ostala netaknuta. To je takođe jednokratna, privremena mjera.
Belgija se takođe brine da bi mogla sama vratiti novac ako Rusija tuži i pobijedi, iako je Evropska komisija istakla da ruski sudski nalozi nisu provedivi u EU.
Što je još važnije, predložen je i sistem bilateralnih garancija pojedinačnih država članica, koji bi bio zamijenjen 2028. godine kada stupi na snagu novi dugoročni budžet EU.
Zatim se postavlja pitanje kako bi Ukrajini trebalo dozvoliti da potroši otprilike 45 milijardi eura (52 milijarde dolara) koje bi primala svake godine.
<h2>Provedeno bez jednoglasnosti?</h2>
Francuska je glasno insistirala da se novac uglavnom koristi za nabavku odbrane u Evropi, dok su drugi pozivali na veću fleksibilnost.
Evropska komisija je predložila kompromis - jedan dio novca se troši na "ukrajinsku tehnološku i industrijsku bazu odbrane i njenu integraciju u evropsku odbrambenu industriju, uključujući i nabavku odbrambenog materijala", a drugi dio se koristi za klasičnu budžetsku podršku.
Sada je pitanje hoće li svih 27 država članica EU podržati plan.
Jednoglasnost nije potrebna za potpisivanje zajma za reparacije, ali što se više država članica prijavi, to je veći rizik podijeljen.
Brisel idealno želi da neke od zemalja G7 budu uključene kako bi se osiguralo da ovo nije isključivo poduhvat EU, s obzirom na to da postoje sredstva ruskih centralnih banaka i na drugim mjestima. To bi takođe pomoglo u sprječavanju potencijalnog odljeva imovine u eurima ako se, na primjer, Velika Britanija i Japan također obavežu.
Jedan zvaničnik EU rekao je za RSE da ako se, recimo, Mađarska i Slovačka ne pridruže, to bi moglo biti kompenzirano time što bi nekoliko bogatih zemalja izvan EU umjesto toga pojačalo podršku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brisel nastoji iskoristiti 204 milijarde dolara ruske imovine za kredit Ukrajini

U poslednjem mjesecu protekle godine za otplatu kreditnih dugova iz državnog trezora je domaćim i inostranim finansijskim institucijama plaćeno preko 66,5 miliona eura, od čega se na kamate odnosi više od 27 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
U odnosu na tu ukupnu sumu, u decembru je za otplatu glavnica kredita domaćim i stranim kreditorima plaćeno oko 36,6 miliona eura, a ostalo se tiče povezanih bankarskih usluga i provizija.
- Zemlja proteklih deceniju i po živi „začarani krug“ zaduživanja, a pozajmice se godinama samo refinansiraju i dugovi se uvećavaju. U isto vrijeme državna kasa je kontinuirano opterećena ogromnim i rastućim brojem zaposlenih i njihovim bahatim trošenjem javnog novca, enormnim izdacima za najskuplje lijekove, zdravstvene usluge, puteve, infrastrukturne radove, kapitalne projekte… - naveli su iz ASP u saopštenju za medije.
U ASP smatraju da nema spremnosti nijedne vlade da stane na put enormnim potrošnjama javnog novca i razbijanju monopola i koruptivnih praksi.
- U međuvremenu, Budžet za ovu godinu još nije usvojen zbog protivljenja opozicije, koja sprečava rad parlamenta zbog spora u vezi penzionisanja sudijice Ustavnog suda, u javnosti ipak najpoznatije kao zaštitnice imovinsko pravnih interesa države u aferi „Limenka“. Taj slučaj koštao je poreske obveznike oko deset miliona eura, koji su se slili u džep Aca Đukanovića - naveli su iz ASP.
U ovom mjesecu, kako su pojasnili, dospjela je na naplatu nova rata za kredit kineskoj EXIM banci, gdje se zemlja zadužila za izgradnju dionice autoputa Smokovac Mateševo, jednoj od najskupljih u Evropi. U aprilu dospijeva na naplatu glavnica eurobonda od pola milijarde.
- Ove godine je planirano vraćanje dugova u iznosu od preko 820 miliona. Od toga je samo za kamate planirano 159 miliona eura, od čega se na kamate nerezidentima odnosi 147 miliona, ostalo na kamate rezidentima. Već nekoliko godina kamate na godišnjem nivou prelaze magičnu cifru od 100 miliona eura, a u isto vrijeme zemlja u brojnim gradovima nema ni najosnovnije ustanove socijalnog tipa (za stare, za osobe s posebnim potrebama, za bolesne…), što je jasan pokazatelj iznimno siromašnog društva - dodali su iz ASP.
Sa druge strane, iz Akcije ističu da podaci za decembar 2024. pokazuju i velike izdatke sa pozicije Budžetske rezerve iz državne kase, a oni su, kažu, najmanje oko 25 miliona eura, jer je jedna isplata označena stepenom tajnosti i nije moguće utvrditi ukupan tačan iznos isplaćen sa te budžetske linije.
- Odlukama budžetske komisije za različite pomoći plaćeno je preko 200 hiljada eura, za elementarne nepogode još otprilike toliko, a odlukama pojedinih ministarstava bilježe se višemilionske isplate. Rebalansom Budžeta za prošlu godinu je za Budžetsku rezervu bilo opredijeljeno 70,7 miliona eura, pa je jasno da se prikazanim decembarskim isplatama od najmanje 25 miliona radi o trećini godišnje sume projektovane na toj budžetskoj liniji, koja je realizovana u jednom mjesecu - kazali su iz Akcije.
Podsjećaju da je budžetom za ovu godinu Budžetska rezerva projektovana na 48,3 miliona eura.

ASP: Proteklog mjeseca desetine miliona za vraćanje kredita

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obezbijedili sredstva za isplatu stipendija i studentskih kredita za oktobar školske 2023/2024. godine u iznosu 700.386 eura.
- Za isplatu studentskih kredita za oktobar studijske 2023/2024. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 557.886 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 150 eura do 215 eura u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine studija - naveli su oni.
Studentski krediti se isplaćuju prema početnom slovu prezimena i to u filijalama Addiko banke (A,B,C,Č,Ć,D,Đ,DŽ,E,F,G,H,I,J,K,L,LJ), NLB banke (M,N,NJ,O,P) i Erste banke (R,S,Š,T,U,V,Z,Ž).
Sredstva su, dodaju, obezbijeđena i za stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za oktobar školske 2023/2024. godine u iznosu 142.500 eura.&nbsp;
- Iznos rate stipendije za talentovane učenike je 57 eura, a za najbolje studente 300 eura - istakli su u resoru Anđele Jakšić-Stojanović.
Stipendije talentovanim učenicima i najboljim studentima se, dodaju, isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Obezbijeđena sredstva za isplatu oktobarskih kredita i stipendija

Protiv izvršnog direktora nevladine organizacije “Centar za ekonomski prosperitet i slobode” (CEPS) A.J. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti.
A.J. se sumnjiči da je, kao izvršni direktor CEPS-a, skoro 105.000 eura, koje je u januaru 2022. godine dobio Ministarstva finansija Crne Gore i EU fondova, za realizaciju projekta “Osnaživanje zapošljavanja za lokalni rast”, u cjelosti utrošio za lične potrebe.
- Prijavljeni je sredstva trošio na način što je podizao novac u gotovini, vršio transfere na svoj privatni račun, kupovao kripto valute, plaćao lične račune, vršio razne online kupovine na internet i drugo i tako je Evropskoj uniji, odnosno budžetu Crne Gore, pričinio materijalnu štetu u ukupnom iznosu od oko 105.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su poručili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta i procesuiranju svih lica koji svojim privrednim poslovanjem nanose štetu finansijskom sistemu Crne Gore.

Direktor CEPS-a osumnjičen da je prisvojio 105.000 eura od projekata, kupovao i kriptovalute

Članovi rekonstruisane Vlade Milojka Spajića iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” tek treba da dostave imovinske kartone kao funkcioneri izvršne vlasti. Sudeći prema posljednjim izvještajima sa početka godine, kada su sjedjeli u poslaničkim klupama, najzavidnijim imovnim stanjem mogu se pohvaliti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.
Doskorašnji šef Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) vlasnik je dva stana od 200 i 67 kvadrata, a posjeduje i dvije garaže od po 13 kvadrata koje je stekao prodajom imovine.&nbsp;
<h2>Šume, pašnjaci, kriptovalute</h2>
Radunović je apsolutni vlasnik ove četiri nepokretnosti, a njegova supruga Tanja stana od 60 kvadrata koji je takođe stekla prodajom imovine.
Radunović je naslijedio polovinu vlasništva nad dva vinograda od 24 i 17 kvadrata i voćnjakom od šest kvadrata.
Takođe, nasljedstvom mu je pripalo 17,71 odsto vlasništva nad devet šuma ukupne površine 36.669 kvadrata.
Isti udio u vlasništvu Radunović ima i nad 11 pašnjaka od ukupno 15.620 kvadrata i dvije njive od 466 i 259 kvadrata.
Naslijedio je i 33 odsto pašnjaka od 14.412 kvadratnih metara i 3,54 odsto još jednog od 1.903 kvadrata.
Pripalo mu je i 3,54 odsto šume od 38.654 kvadrata, 3,33 odsto druge od 3.683 kvadrata i 5,9 odsto treće od 3.809 kvadrata.
Funkcioner Nove ima 3,83 odsto vlasničkog udijela u Srpskoj kući, privrednog društva nad kojim, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, nije izvršio prenos upravljačkih prava.
Radunović vozi "lend rover diskaveri IV HSE" iz 2012. godine, dok je njegova supruga Tanja na poklon dobila Pežo 207 iz 2011. godine.
Povremeno izdaje dva poslovna prostora, posjeduje gotovinu od 29.000 eura, kao i kriptovale čija tržišna vrijednost nije definisana.&nbsp;
<h2>Vrijedno štivo i akcije</h2>
Dugogodišnji funkcioner Nove i aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić kao poslanik primao je platu od oko 1.800 eura, a kao naučni saradnik na Istorijskom insitutu Univerziteta Crne Gore godišnje je prihodovao 8.625 eura.
Aleksić je prijavio i godišnji honorar od Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog od 7.600 eura, a po osnovu ugovora o djelu u Narodnoj biblioteci "Stevan Samadzić" u Pljevljima, NVO Matica Boke - podružnica Tivat i JU Muzej savremene umjetnosti zaradio je ukupno 320 eura. Njegova supruga Zorica u EPCG zarađuje mjesečno od 1.100 do 2.245 eura.&nbsp;
Aleksiću je poklonjeno 56.926 metara kvadratnih pašnjaka, 32.711 kvadrata šuma i 39.661 kvadrad livada. Na poklon je dobio i automobil Mercedes Benz 190D iz 1993. godine, dok njegova supruga kupila Fiat Tipa iz 2016. godine.
Posjeduje knjige vrijedne 30.000 eura, ima 5.389 akcija u Hlt Fondu A.d. i vraća gotovinski predit od 10.000 eura.&nbsp;
Kao i Radunović, i Aleksić je sa 3,44 odsto suvlasnik Srpske kuće.
Ministarka turizma Simonida Kordić iz NSD-a prijavila je ASK-u stan od 53 kvadrata koji je kupila. Za razliku od njenog partijskog kolege, Kordić posjeduje samo jednu šumu od 1.000 kvadrata koju je dobila na poklon. Takođe, Kordić vozi automobil Golf 3 iz 1998. godine, a otplaćuje dva kredita od 28,5 hiljada eura.
<h2>"Tanki" kartoni</h2>
U imovinskom kartonu ministarke saobraćaja Maje Vukićević iz Demokratske narodne partije popunjene su stavke za prihode koje je ostvarivala kao poslanica DNP-a i odbornica u Skupštini opštine Bar. Prijavila je da je apsolutna vlasnica firme Mm Pro Consulting čija je djelatnost konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Otplaćuje dva kredita od 6.442 i 3.700 eura.
Sudeći prema posljednjem izvještaju dostavljenom ASK-u, Vukićević nema gotovinu, depozit, akcije i hartije od vrijednosti, pokretnu i nepokretnu imovinu.
Slična situacija je i kod njenog partijskog kolege Miluna Zogovića, koji od jula “pokriva” poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturni i regionalni razvoj.&nbsp;
Zogović je imao poslaničku platu koja je varirala između 1.600 i 1.900 eura. Njegova supruga Marija ostvarila je godišnji prihod u M:telu od 16.000 eura, kao i varijablu od 250 eura.
Zogović posjeduje dva automobila Sitroen C4 iz 2013. godine i Reno klio iz 2018, a otplaćuje i dva kredita od ukupno 28.000 eura.
Niko od članova Vlade iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” nije dao saglasnost za pristup podacima na bankarskim računima i drugih finansijskih institucija.

Tamara Klikovac

Impresivan spisak nepokretnosti Radunovića i Aleksića, DNP-ovci u kreditima

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: krediti