Marža za svježe kravlje mlijeko u kesi od jednog litra biće dodatno snižena, navedeno je u izmjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
- Izmjenom se vrši korigovanje priloga 1 Odluke na način što se kategorija proizvoda svježe kravlje mlijeko u kesi jednog litra prebacuje iz Dijela 2 u Dio 1 čime se marža za ovu kategoriju proizvoda dodatno snižava, a u Dijelu 2 dodaju se dvije nove grupe proizvoda: jogurt domaće proizvodnje bez ograničenja i kisjelo mlijeko domaće proizvodnje bez ograničenja, dok se u odnosu na vrstu proizvoda domaći bijeli sir vrši proširivanje na sve vrste sireva domaće proizvodnje bez ograničenja gramaže - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako su kazali iz Vlade, ovim izmjenama će se posebno zaštititi proizvođači domaćih mliječnih proizvoda koji su u poslednjem periodu bili posebno ugroženi uticajem kju groznice.&nbsp;
- Primjenom Vladine Odluke iz avgusta ove godine sprovedena je do sada najveća akcija snižavanja cijena osnovnih proizvoda u našoj zemlji, budući da obuhvata sve artikle iz 71 grupe proizvoda, pa u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata nekoliko stotina artikala. Prema podacima Monstata u oktobru je zabilježen pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto, dok je mjesečna stopa inflacije za oktobar nula odsto što znači da se cijene u odnosu na septembar nijesu mijenjale - navedeno je u saopštenju Vlade.
Zabilježen je pad cijena u grupi proizvoda „hrana i bezalkoholna pića“ u iznosu od - 0,1 odsto, tj. stopa inflacije u odnosu na ove proizvode je negativna.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da je primjena Odluke, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori - tvrde u Vladi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodatno snižena marža za svježe kravlje mlijeko

Državljani Azerbejdžana H.H. (33), M.S. (35) i A.A.Z. (22) uhapšeni su zbog sumnje da su oteli mušku osobu i pokušali da iznude novac. Njima je nakon saslušanja kod tužioca određeno zadržavanje do 72 sata.
Podgorička policija je postupila po prijavi jednog stranog državljanina koji je naveo da su ga tri osobe mimo njegove volje, dok se nalazio u budvanskoj opštini, strpali u vozilo i dovezli u Podgoricu, gdje su od njega tražili novac.
- Policija je locirala ova lica - H.H. (33), M.S. (35) i A.A.Z. (22) iz Azerbejdžana i dovela ih u službene prostorije. Od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik, a od H.H. je policija i oduzela mobilni telefon koji pripada oštećenom licu - saopšteno je iz Uprave policije.
Preduzete su sveobuhvatne intenzivne policijske mjere i radnje i na taj način policija je došla do sumnje da su H.H, M.S. i A.A.Z. 21. decembra došli do stana gdje oštećeni boravi u mjestu Rafailovići kada su ga protivno njegovoj volji smjestili u vozilo i dovezli ga u Podgoricu. Potom su mu u jednom stanu prijetili i zahtijevali da im preda određenu količinu novca.&nbsp;
Oštećeni je uspio da napusti ovu lokaciju i slučaj prijavi policiji.
- Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica ova tri lica lišili slobode i oni su sprovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Budva na dalje postupanje - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Državljani Azerbejdžana osumnjičeni da su oteli mušku osobu, odvezli ga iz Budve u Podgoricu i pokušali da iznude novac

Crnu Goru proteklih dana trese "ustavni puč", kako ga sami zovu. Naime, parlamentarni odbor za ustav razriješio je dio ustavnih sudija i na taj način na sebe preuzeo ulogu pravosudnog tijela u zemlji. Prosrpskim strankama to je važno da bi se kontrolisala postizborna događanja u Kotoru, Nikšiću i Podgorici, omogućilo dvojno državljanstvo svim Srbima u Crnoj Gori, a srpski jezik proglasilo službenim u toj zemlji. Sve to dogodilo se samo dan ili dva nakon što je Crna Gora napravila snažan iskorak prema pridruživanju EU-u zatvaranjem tri od predviđena četiri poglavlja.
Na čudan način u toj se zemlji uoči ili neposredno nakon važnih EU odluka donose čudne političke odluke. Javni pogovor tvrdi da iza tih odluka stoji režim srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kome je od presudne političke važnosti da Crna Gora ne uđe u EU, barem ne prije Srbije. Ta se tvrdnja podudara s činjenicom da iz spornih odluka uvijek stoje iste, prosrpske i proruske stranke u Crnoj Gori. Većinu takvih odluka pokreće šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, kojeg je savjetnica ministra vanjskih poslova prof. dr. Vanda Babić Galić, vrlo otvoreno nazvala četničkim vojvodom.
Formalno, on to i jeste, no Hrvatska ga je personom non grata proglasila tek nakon nepotrebne rezolucije o Jasenovcu i Dahau, koju je progurao u parlamentu kao srpski odgovor na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici.&nbsp;
Hrvatska je, nakon slanja "non papera", blokirala Crnoj Gori zatvaranje jednog od četiri poglavlja, ono o vanjskoj politici, sigurnosti i odbrani. O tome zašto je to učinila, Babić Galić kaže:
– Kao prvo, istakla bih da Hrvatska nema nikakav interes u usporavanju pregovora Crne Gore s EU-om. Upravo suprotno. U trenutku kada imamo pogoršanje dobrosusjedskih odnosa zbog nedavnih poteza u Podgorici, Hrvatska se složila sa zatvaranjem tri poglavlja, jasno priznajući napredak Crne Gore. Istovremeno, time što nismo dali saglasnost za zatvaranje jednog poglavlja, jasno smo naznačili naš stav da nedavna politika nije bila u skladu s evropskim vrijednostima, kao ni s natkrovljujućim principom samih pregovora o članstvu, a to su dobrosusjedski odnosi. Ne mogu niti želim iznositi detalje internih rasprava u Briselu, ali činjenica jeste da nije bilo saglasnosti za zatvaranje svih poglavlja u ovom trenutku.
<h2>Nećemo s četnicima</h2>
Ministar vanjskih i evropskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman nedavno je naglasio kako ovdje ne treba govoriti o tome da je Hrvatska blokirala Crnu Goru. Ona u Hrvatskoj ima prijatelja koji joj pomaže ukazati na probleme, pomaže joj u rješavanju, gura je naprijed, i to na način kako to pravi prijatelji rade: jasno, transparentno, dobronamjerno i otvoreno. Mi ne zaustavljamo Crnu Goru, mi joj sondiramo put kako bi bila prva sljedeća članica i kako bi doista promicala sve one vrijednosti koje su u temeljima Evropske unije. Pozvali smo Crnu Goru na ozbiljne pregovore oko niza pitanja, čije rješenje bi praktički dokazalo da je Crna Gora posvećena dobrosusjedskim odnosima. Kako je naglasio i premijer Andrej Plenković, vratićemo se ovom pitanju kada se određeni elementi riješe i kad se za to steknu uslovi.
Politika Hrvatske je jasna i principijelna, ali nećemo dopustiti da Hrvatska u unutarnjopolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo kada se radi o osobama poput predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, koji ne priznaje agresiju Rusije na Ukrajinu, koji se hvali sudioništvom u napadima na Hrvatsku i ponosno promiče politiku tzv. srpskog sveta, negira zločine u Srebrenici i slavi ratne zločince Mladića, Karadžića, Šljivančanina i druge. Nadam se i vjerujem u takvu Crnu Goru koja će izići iz čaure i reflektovati one vrijednosti koje su dio njene državotvornosti. Ona trenutno, osim neriješenih otvorenih pitanja s Hrvatskom, prolazi i kroz svoje unutrašnje probleme koji nisu od juče i koje sama mora riješiti kako bi krenula i korak dalje. Upravo taj korak dalje je ono što Hrvatska i Evropska unija već duže vrijeme čekaju.
Samo dan uoči odluke COREPER-a o zatvaranju poglavlja, Crna Gora je provela smjenu na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Je li to bio jedan od razloga hrvatske skepse prema sigurnosnim pitanjima?
Ko će biti na čelu crnogorske bezbjednosne službe, nije nešto na što mi imamo pravo uticati, niti tome stremimo, ali važno je sve što ide k unaprjeđenju naših odnosa i u tom području posebno imajući na umu rat u Ukrajini i prijetnje prema zapadnom Balkanu. Nas zanima trajno rješenje naše granice, pijetet prema žrtvama logora Morinj, odšteta preživjelim logorašima, odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, povrat imovine, pitanje nestalih, poštovanje hrvatske baštine i hrvatskog imena u Boki kotorskoj i Crnog Gori te obrazovni kurikul koji te činjenice sadrži kao predmetne nastavne jedinice. A sigurnosne službe svake zemlje imaju svoj kod i rade svoj posao.
Dnevni list Dan u jednom je tekstu napisao da je smjena na čelu ANB-a sprovedena gotovo u asistenciji s Hrvatskom. Tvrde da je Hrvatska, mimo uobičajene procedure, dala otpust iz hrvatskog državljanstva novom šefu ANB-a. Možete li to prokomentarisati?
<h2>Iskrivljavanje činjenica</h2>
Nije strano da je iskrivljavanje istorijskih pa i savremenih činjenica svakodnevica i nešto što se u Crnoj Gori, zbog učestalosti, ne može preskočiti. Ono što dnevni list Dan i slični moraju naučiti jeste da u Evropskoj uniji ne postoji ništa "mimo procedure". I ovo govori kako Crna Gora treba još vremena kako bi unutar svoje kuće otvorila prostor za načela i pravila ponašanja koja su unutar evropske zajednice svakodnevna praksa. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, koliko sam upoznata, svoj posao je obavilo prema pravilima u propisanom vremenu, ni prije ni poslije toga.
U tamošnjim medijima provlači se teza da je ovo ionako posljednji put da Hrvatska ima mogućnost blokirati neko poglavlje Crnoj Gori ili Srbiji zbog slovensko-njemačke inicijative kojom se želi zabraniti da država blokira drugu zbog neriješenih bilateralnih pitanja. Kako tumačite tu inicijativu, koja načelno jest logična jer je upravo Slovenija tako blokirala Hrvatsku?
Ono što se od Crne Gore očekuje jeste rješavanje otvorenih pitanja koja su više od bilateralnih i ključna su u približavanju te zemlje evropskoj zajednici te poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Inicijativa koju spominjete može se protumačiti kao želju Slovenije da se nametne kao politički predvodnik proširenja, ali i donekle ironičan pokušaj iskupljenja s obzirom da je upravo Slovenija jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore.
Vezano uz ovaj konkretan prijedlog, on je jedan u nizu koji se svakodnevno iznose u Briselu i o njemu će se dalje raspravljati među samim članicama EU-a. Metodologija pristupnih pregovora je relativno nedavno promijenjena te daje bolje rezultate, tako da lično ne očekujem dalje izmjene. Još jednom ponavljam, Hrvatska ne blokira put Crne Gore iz hira ili neprincipijelno. Naše nezadovoljstvo rezultat je krivih poteza u Podgorici, a put naprijed isto je tako u rukama vlasti Crne Gore.
Nakon objektivno velikog iskoraka s tri zatvorena poglavlja, Crna Gora je recentno zapala u novu parlamentarnu krizu. Kako vidite to što se tamo sada događa?
Hrvatskoj je jako važno da se susjedna Crna Gora stabilizuje i osnaži političke elemente koji zemlji jamče stabilnost i prosperitet. S njom nas veže istorija koja je ostavila dubok trag u sjećanjima i životima ljudi, kao i zajednička baština koju percipiramo i o kojoj skrbimo. Ako pratite medije, vidjećete kako smo godinama upozoravali i na sve načine pokušavali senzibilizirali i Evropsku uniju na događanja koja su urušavala, a ne izgrađivala ovu zemlju. Uticaji i razni politički interesi upravo su se sastali u Crnoj Gori i kulminiraju, zanimljivo, baš nakon zatvaranja tri poglavlja.
Vladavina prava čini se ugrožena nedavnim događajima vezanima uz Ustavni sud, što je izazvalo reakcije ne samo opozicije, već i predsjednika Milatovića u odbrani opstanka ustavnog sistema u CG. Vidjećemo što će razgovori između predsjednika Milatovića i premijera Spajića donijeti, no promjene su nužne. Koketiranju s onima koji promiču rusku i prosrpsku politiku više nema mjesta i očekujemo kako će katarza kroz koju trenutno Crna Gora prolazi biti uvod u crnogorsku vlast koja neće imati figu u džepu ni kostur u ormaru, već otvorenost i spremnost u suočavanju sama sa sobom i rješavanju onoga što je koči da nesmetano nastavi put prema Evropskoj uniji. To sigurno neće biti pokušaj kršenja Ustava i preuzimanje uloge ovlasti Ustavnog suda, kako bi se njegovim blokiranjem zaustavili lokalni izbori i odgodili za 2027, te time cementirali svi demokratski procesi i produžila sadašnja vladajuća struktura u crnogorskim gradovima gdje izbori slijede ili još nisu završeni. Ovi procesi su nešto što Crna Gora mora sama sa sobom razriješiti.
Je li nešto od onoga što je RH spomenula kao problematične teme kroz "non paper" pokrenuto s mrtve točke?&nbsp;
Brzina odgovora daje nam nadu kako će omjer dobrih namjera biti jednak odlukama koje bi nakon 33 godine riješile pitanja koja nam dugo stoje na putu. Ona nisu teška, ni nerješiva. Dovoljno je samo malo dobre volje kako bi se otuđeno vratilo, a nesmotreno popravilo. Upravo u tom smjeru i dobroj vjeri čekamo da Crna Gora ispuni svoja obećanja. Hrvatska je za taj razgovor spremna.
Kako je to došlo do iznenadnog rješenja za kulturni dom u Tivtu?
Ne bih rekla da je iznenadno rješenje, jer je hrvatska diplomatija na čelu s ministrom vanjskih i evropskih poslova u posljednjih pet godina veoma aktivna u pokušajima rješavanja otvorenih pitanja, ali i brige i skrbi o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Hrvatski dom je hrvatska kuća koju su gradili Hrvati Boke dvadesetih godina prošlog stoljeća. Hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova pažljivo su pratili događanja oko Doma iz kojeg su lokalne vladajuće strukture nakanile istjerati Hrvatsko nacionalno vijeće i Radio Dux.
Od tada pa do danas jedno od otvorenih pitanja je i Dom "Josip Marković", za koji smo dobili obećanje da će ga tivatske opštinske vlasti već 23. decembra, na sjednici Skupštine, vratiti crnogorskoj vladi, a ona darivati našoj, koja će konačno Hrvatsku kuću predati onima koji su joj istinski vlasnici, Hrvatima Boke i Crne Gore. Jednako očekujemo da se ispuni obećanje crnogorske vlade i promijeni sporno ime kotorskom bazenu. Oba koraka vratila bi naše povjerenje i bila snažan podsticaj u rješavanju preostalih važnih pitanja koja su Crnoj Gori ujedno i put k evropskoj porodici.

Babić Galić: Hrvatska želi Crnu Goru u EU, ali neće dopustiti da bude moneta za potkusurivanje u unutarpolitičkim igrama

U rekordnom roku su rasprodate sve tri predstave, a veliki broj prisutnih na premijeri i predstavama &nbsp;govori da je crnogorska publika bila željna ovakvog sadržaja, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, baletski umjetnik i koreograf Aleksandar Ilić.
Nova baletska predstava Muzičkog centra Crne Gore ,,Krcko Oraščić” premijerno je izvedena 14. decembra, a repriza je zakazana za danas i sjutra, s tim što se današnja predtava otkazuje zbog Dana žalosti ( povodom tragičnih dešavanja u školi u Zagrebu), tako da će biti izvedena preksjutra.
Ilić kaže da su inovacije neizostavne u baletu i da se uvijek pokušavaju pomjeriti granice u odnosu na prethodnu predstavu i to u smislu da je tehnički bolje i sigurnije da u klasičnom baletu nema improvizacije.
- Svaka predstava mora da funkcioniše besprijekorno, ne samo tehnički, u odnosu na umjetnike i igrače, nego na cijeli tim i nevidljive ljude koji rade iza scene, da bi to zaista izgledalo ovako kao jedna bajka, kao jedna magija - rekao je Ilić.
Klasična muzička partitura se ne može svirati po svom nahođenju, podsjeća Ilić, jer su izazovi prilagoditi takav komad baletu. Svako tijelo, kako kaže, je drugačiji instrument.
- Trebalo bi da to prilagođavanje bude što bezbolnije, da naši igrači i umjetnici usvoje ono što jesu pravila klasičnog baleta, odnosno jedne varijacije, ili na kraju krajeva jednog baleta, a da, zapravo, na kraju to sve izgleda besprijekorno. Izazovi su u baletu svaki dan, nekako se uhvatite u koštac sa svojim tijelom, svaki dan ga vratiti u tu disciplinu. Kao i svakom normalnom čovjeku, nije svaki dan taj dan kad ste nasmijani, i kad vam sve ide lako, pogotovu kad se bavite svojim tijelom, koje mora svaki dan besprijekorno da funkcioniše, onda je to najveći izazov - istakao je Ilić.
Drugi izazov je bio kako staviti kompleksan balet u prostor Muzičkog centra, a da se tim izvođenjem parira, kako kaže, svakoj svjetskoj teatarskoj kući.
- Na kraju smo imali sve tehničke opremljenosti, nijesmo u tome oskudijevali, ali eto Muzički centar, odnosno prostor jedne koncertne sale, pretvorimo u jedan teatarski prostor, u čemu smo, nadam se, i &nbsp;uspjeli - poručio je Ilić.
U rekordnom roku su rasprodate sve tri predstave u Crnoj Gori, podsjeća Ilić, i uvijek se traži karta više za Balet Krcko Oraščić, i tako je, kaže Ilić, uvijek i svugdje.
Podgoričani i Crna Gora napokon imaju svoj balet, poručuje Ilić, a podatak da je publika prisutna u velikim broju, na svakoj predstavi i svakoj premijeri govori da je, kako kaže, željna ovog sadržaja.
- Kada pogledate da imate tako značajne festivale, kao što je Jadranski festival i Igre u Budvi, ili Purgatorije, ili FIAT, da ne nabrajam, ali to su stvarno značajni festivali za cijeli region i ovaj naš prostor, pa onda zaista je bilo vrijeme da se osnuje Crnogorski baletski ansambl - zaključio je Ilić.

Ilić: Za baletsku predstavu ,,Krcko oraščić” se uvijek traži karta više

Suđenje optuženima za ubistvo Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine na Cetinju odgođeno je u Višem sudu za 10. februar zbog nedolaska zastupnika optužnice i advokata jednog od optuženih.
Za ubistvo Đuričkovića sudi se Mariu Miloševiću, Igoru Mašanoviću i Vukanu Vujačiću.
Na ročište nije došao branilac Miloševića, advokat Miloš Vuksanović koji je obavijestio sud da traži odlaganje zbog zdravstenih razloga.
Prema navodima optužnice, Milošević, Vujačić i Mašanović terete se da su umiješani u ubistvo Đuričkovića, kao i da su doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema stavu tužilaštva, označen da je ispalio smrtonosne hice u Đuričkovića.

Odgođeno suđenje za ubistvo Đuričkovića, izostali advokat i tužilac

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: kravlji-proizvodi

Dodatno snižena marža za svježe kravlje mlijeko

Državljani Azerbejdžana osumnjičeni da su oteli mušku osobu, odvezli ga iz Budve u Podgoricu i pokušali da iznude novac

Babić Galić: Hrvatska želi Crnu Goru u EU, ali neće dopustiti da bude moneta za potkusurivanje u unutarpolitičkim igrama

Ilić: Za baletsku predstavu ,,Krcko oraščić” se uvijek traži karta više

Odgođeno suđenje za ubistvo Đuričkovića, izostali advokat i tužilac

PRATITE TVe UŽIVO