U okviru Međunarodnog festivala KotorArt u prostoru Kreativnog haba sinoć je izvedena predstava Ženomrzačke priče, master rad mlade glumice Anđele Marunović, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Centra za kulturu Tivat.&nbsp;
Predstava je nastala po tekstovima američke književnice Patriše Hajsmit, poznate po psihološki složenim, često uznemirujućim likovima.&nbsp;
U središtu predstave je transformativna glumačka izvedba Anđele Marunović, koja kroz četiri različita lika, perfekcionistkinju, puritanku, odgajivačicu i plesačicu, istražuje ne samo njihove sudbine, već i mehanizme društvene kontrole, rodne moći i lične borbe.
- Proces rada na ovoj predstavi je bio zahtjevniji nego što sam mislila. Htjela sam da radim nešto što će pomjeriti moje lične glumačke granice i zbog toga sam odabrala materijal gdje mogu da se šaltam sa ulogama. Igram četiri uloge za koje sam se trudila da svaka bude drugačija od prethodne. Samo po sebi je veliki izazov da se u 40 minuta, koliko traje predstava, dese tako velike promjene- navela je Marunović.&nbsp;
Marunović je na ovom djelu radila po tri sistema - Stanislavskog, Brehta i Artoa. Važan dio predstavlja originalna muzika koju izvode uživo Marija Mitrović (klavir) i Martin Đorđević (bubnjevi), stvarajući atmosferu koja pulsira zajedno s emocijama scene.
- U predstavi su uključeni pokreti, ples i muzika zato na sceni sa mnom imam divne muzičare Mariju Mitrović na klaviru i Martina Đorđevića na bubnjevima. Oni su moji direktni partneri na sceni, a ne samo muzička podloga- dodala je Marunović.&nbsp;
Predstava je osmišljena kao scenska ispovijest koja propituje mračne slojeve društva, kroz portrete žena u ekstremnim, grotesknim i bolno realnim situacijama mizoginije, bilo da su u ulozi žrtava ili počinilaca.
- Nažalost, stanje se ne poboljšava kada je položaj žena u pitanju, već svjedočimo raznim užasima koji se dešavaju kod nas ali i u cijelom svijeta. Ovo je predstava koja govori o žrtvama i počiniocima zločina, ali i za žene koje su počinioci zločina, makar u mom komadu, njihove trauma proizilaze iz sputavanja društva u kojem se nalaze i to je ono gdje leži problem- kazala je glumica.&nbsp;
Predstava je režirana pod mentorstvom profesorke Dubravke Drakić koja je nakon sinoćnje izvedbe podijelila utiske o radu sa glumicom Anđelom Marunović, te ukazala na značajnu ulogu koju muzika ima u prenošenju snažnih poruka ovog pozorišnog komada.&nbsp;
- Anđela je studentkinja koja je htjela da proba da se hrabro suoči sa Ženomrzačkim pričama koje su vrlo kompleksne i koje predstavljaju niz od nekoliko ženskih sudbina. Nije htjela da radi monodramu, već da zahvaljujući scenskoj formi koja nije uobičajena ispriča sve te priče u dijalogu sa drugom ženom – Marijom Mitrović za klavirom. Zahvaljujući Marijinim kompozicijama i Martinu koji se kasnije uključio na bubnjevima uspjela je da napravi priču o tome koliko glumac i muzičar na sceni istovremeno mogu dobro da funkcionišu, da se dobro razumiju i budu na istom cilju – da se kritika ustaljenih tema koje se tiču očekivanja od žena, bilo da su supruge, majke, djevojke, na neki način dekonstruiše kroz Ženomrzačke priče. Ovdje na KotorArtu je najprirodnija veza između toga što taj muzički segment iziskuje i onoga što su mogućnosti scenskog izvođenja, povezivanja glumačkog i muzičkog- ispričala je Drakić.&nbsp;
Publika je glasnim aplauzima nakon predstave nagradila Anđelinu glumu i vještu transformaciju u različite ženske likove, kao i muzičare koji su na svojim instrumentima doprinijeli snažnom utisku Ženomrzačkih priča.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Posljedice sputavanja žena u društvu: Na KotorArtu izvedena predstava “Ženomrzačke priče”

U Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra u Tivtu, sinoć je, u okviru festivala KotorArt i Tivat Music Festival održan koncert pod nazivom “London Calling”, koji je nastavak serijala koji se organizuje u Porto Montenegru i podrazumijeva umjetnike iz različitih prijestonica Evrope. Ovog puta, koncert potpisuje jedan od najznačajnijih crnogorskih muzičara – Miloš Karadaglić, sa gostima. Publika je imala priliku da uživa u muzičom događaju koji je spojio dinamično osmišljen program, žanrovsku i instrumentalnu raznolikost sa prijemčivošću odabira kompozicija i muzičkog izraza.&nbsp; Koncert se realizovao uz pomoć dugogodišnjih prijatelja Festivala, Porto Montenegra, Montenegro Sotheby’s International Realty, Regent Porto Montenegro kao i novog sponzora festivala MasterCard. Posebnu pažnju izazvao je nastup britanske trubačice Alison Balsom koja je prvi put nastupila u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  - Ovo je moj prvi nastup u Crnoj Gori i zaista sam oduševljena, i publikom, i prirodom, i toplinom koju osjećam na svakom koraku. Posebno mi je zadovoljstvo da nastupam sa Milošem. Svirati sa njim je za mene pravo muzičko putovanje. Zvuk trube i gitare zajedno ima nešto gotovo filmsko, spoj nježnosti i snage, jednostavnosti i dubine. To je dijalog instrumenata koji se, i pored različitih karaktera, savršeno razumiju - kazala je Alison, ne skrivajući oduševljenje koncertom, atmosferom i saradnjom sa Karadaglićem. I sam Miloš Karadaglić osvrnuo se na nastup, ističući koliko mu je koncert značio na ličnom i umjetničkom nivou. - Zaista sam uživao u svakom tonu, u svakom pogledu iz publike. Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe – i to je publika večeras, mislim, mogla da osjeti - rekao je Karadaglić. Karadaglić je dodao i nekoliko riječi o samom programu i njegovoj raznolikosti. - Izveli smo repertoar koji obuhvata muziku i različitih epoha i različitih krajeva svijeta – od renesanse do savremenih kompozicija. Ali sve smo svirali s lakoćom i otvorenošću, kao da je u pitanju igra. Upravo ta sloboda i osjećaj igre u muzici je ono što najviše volim i što želim da podijelim sa publikom - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Na koncertu, pored Miloša Karadaglića i Alison Balsom, nastupio je i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije: violinistkinje Miljane Popović Materni i Marije Đuranović, violistkinje Mirjane Jovanović, violončeliste Nemanje Stankovića i kontrabasiste Zorana Zakrajšeka. - Koncert je održan u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, vjerovatno najboljoj i najakuističnijoj dvorani za održavanje koncerata i umjetničkih programa u Crnoj Gori, na koji su Tivćani posebno, i s razlogom ponosni. Sama dvorana predstavlja baštinu Tivta i privilegija je festivala da imamo priliku da u takvoj dvorani organizujemo događaje. Podsjećanja radi, na sceni ovog izuzetnog auditorijuma u proteklim godinama nastupili su i članovi Bečke, Berlinske kao i filharmonije Los Anđelesa, sa istaknutim solistima, koji su svi isticali izuzetne akustičke, pa i estetske karakteristike ovog jedinstvenog prostora - izjavili su iz PR službe festivala. Koncertu je prisustvovao predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović sa suprugom Milenom, direktor Porto Montenegra, David Margason, izvršni direktor Montenegro Sotheby’s Realty, Niko Laković, generalni menadžer Regent Porto Montenegra, Angelo Zuccala, kao i brojne zvanice iz svijeta kulture, privrede, diplomatije, politike, te brojni drugi ljubitelji muzičke umjetnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Koncert “London Calling” još jednom je potvrdio međunarodne karaktere i festivala KotorArt i Tivat Music Festival.

“London Calling” u Tivtu: Karadaglić sa gostima priredio veče muzičke slobode

U okviru 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha upriličen koncert “Eternal Rachmaninoff” violončeliste Dragana Đorđevića Suzukija i pijaniste Andreja Gugnjina. Na programu su bili Rahmanjinova Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19, Šumanov Adađo i Alegro, op. 70, i Betovenova Tema i sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen, iz Mocartove opere Čarobna frula, WoO 46.
Renomirani muzičari Đorđević i Gugnjin su ovaj repertoar odsvirali uz mnogo energije, emocija i virtuoznosti, što je prepoznala i brojna publika okupljena u Crkvi Sv. Duha koja je talenat i predanost umjetnika nagradila glasnim aplauzima i ovacijama. Pun ausitorijum Crkve Sv. Duha sinoć je ugostio i neka važna imena iz svijeta umjetnosti, poput svjetski poznatog baletskog umjetnika, Sergeja Polunina kao i direktora Fondacije Dobar glas, Borisa Vujičića.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao nastup u okviru KotorArta izrazio je i sam pijanista Andrej Gugnjin koji je u Kotor došao nakon velikih međunarodnih trijumfa u Sidneju i Dubaiju.
- Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori, zadovoljstvo mi je da nastupam u Kotoru u okviru ovog divnog festivala zajedno sa cijenjenim kolegom violončelistom Draganom Đorđevićem. Uživao sam u stvaranju muzike na sceni sa Draganom, imali smo mnogo spontanih momenata i mislim da je publika mogla osjetiti tok muzike. Mnogo nam znači kada imamo ovakvu podršku publike - ispričao je Gugnjin.
Kombinujući u svom repertoaru Betovenove, Šumanove i Rahmanjinove kompozicije umjetnici su pokazali poznavanje i izvanredno tumačenje raznovrsnih stilova. Gugnjin ističe da su Betovenove i Šumanove kompozicije bila odlična gradacija za djelo jedinstvenog kompozitora, pijaniste i dirigenta 20. vijeka, Sergeja Rahmanjinova koji je bio i u fokusu sinoćnjeg koncerta.&nbsp;
- Rahmanjinov je zaista genijalni kompozitor. Možete pretpostaviti po reakciji publike koliko im se svidjela njegova muzika. Kao i kod svake odlične muzike teško je verbalizovati ono što je čini toliko sjajnom. Rahmanjinov gradi novi svijet, a ako imate sreće možete ući u njega i biti očarani sa ljepotom - &nbsp;dodao je Gugnjin.
Iako su po prvi put nastupili zajedno, sjajnu muzičku sinergiju sa Gugnjinovim sviranjem klavira napravio je Dragan Đorđević – Suzuki svirajući na raritetnom violončelu iz 1797. godine.
- Bilo je predivno, publika nam je dala tako divnu energiju, a mi smo im uzvratili najbolje što smo umjeli. Baš sam Andreju rekao kako sam se osjećao totalno slobodno na sceni. Kada svirate sa takvim umjetnikom kakav je on, onda vam je dovoljna jedna proba. Nekako smo se odmah razumjeli u svemu i baš smo uživali. Ovo mi je bio jedan od ljepših koncerata u ovoj godini - kazao je Đorđević.
Đorđević je takođe ukazao na svu posebnost lika i djela Sergeja Rahmanjinova.
- Osim što je fantastičan pijanista i kompozitor, Rahmanjinov je dobro uspijevao da aranžira kompozicije. Puno je nota, ali je on uspijevao dobro da ih rasporedi tako da je u ovom slučaju napravio sjajan balans između čela i klavira. On je to fenomenalno napisao, ali je i nama ostalo da to protumačimo na naš način. Rahmanjinov je jedan od najvećih kompozitora i svakako najmanje što možemo da uradimo jeste da odsviramo koncert koji je njemu u čast - naveo je Đorđević.
Publika je uživala u svakom odsviranom tonu tokom koncerta, te je muzičare aplauzima na kraju koncerta pozvala i na bis tokom kojeg su Gugnjin i Đorđević za sjajnu završnicu odsvirali djela Čajkovskog i Rahmanjinova.
Nakon uspješne realizacije sinoćnjeg virtuoznog koncerta, KotorArt će danas poseban fokus staviti na najmlađu publiku. U okviru programskog segmenta KotorArtić večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Ribar i zlatna ribica, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan.

Koncert Eternal Rachmaninoff propraćen dugim aplauzima i ovacijama

U okviru serijala China Stage, Međunarodni festival KotorArt ugostio je kinesku sopranistkinju Vanže Žang i američkog pijanistu Dejvida Vitena. Publika je uživala u programu koji spaja zapadnu savremenu klasičnu muziku sa bogatom kineskom muzičkom tradicijom slušavši kompozitore iz Rusije, Kine i Amerike: Čerepnjina, Šandea, Hegija, Bolkoma i Vajla. Umjetnici su, u duhu pomirenja, ljubavi i nade, sa posebnom emocijom izveli i bis kompoziciju „Yosel“ jevrejske kompozitorke Neli Kazman /Nellie Casman/.
Koncert se realizovao u partnerstvu sa Shanghai International Culture Association, Shanghai Musician Association, Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Balkan China Foundation.
Vanže Žang, sopranistkinja i pionirka u međunarodnoj kulturnoj razmjeni, prva je kineska umjetnica koja je nastupila kao solistkinja u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu. Nastupala je na prestižnim scenama poput Karnegi hola, Bostonske simfonijske sale i sjedišta Ujedinjenih nacija. Predsjednica je Fondacije univerzalnih umjetnika i potpredsjednica Kinesko-srpskog centra za naučnu i kulturnu razmjenu, kroz koje aktivno doprinosi povezivanju Istoka i Zapada. Njen zapaženi album Serbia – China Stage uvršten je u muzičke arhive MIT-a i Harvarda kao dio svjetske kulturne baštine.
- Ovo mi je treći put da dolazim u Kotor. Prvi put sam bila 2018. godine. Prije pet godina smo osnovali China stage, a u kineskoj kulturi pet godina predstavlja razlog za veliko slavlje. Ove godine sam tako srećna što sam se vratila. Razgovarala sam i sa kolegama i usaglasili smo se da je KotorArt jedan od najbolje organizovanih i najprestižnijih festivala, a imam iskustva sa festivalima širom svijeta - navela je ona.
Jako je, kaže, srećna što ove godine sa njom nastupa njen dugogodišnji prijatelj, pijanista dr Dejvid Viten.
- Uživala sam pripremajući poseban program za KotorArt kombinujući rusku i kinesku muziku, svirajući američke kompzicije, a posljednja numera je jevrejska pjesma. Ljubav i muzika su univerzalni jezici i potrebni su cijelom svijetu - ispričala je Žang.
Dejvid Viten, renomirani američki pijanista i profesor, dobitnik je Fulbrajtove stipendije i doktor umjetnosti sa Bostonskog univerziteta. Održao je brojne turneje širom svijeta, a sarađivao je s ansamblima kao što su Šangajski gudački kvartet, Bostonski pop orkestar i članovi Njujorške filharmonije. Istaknuti je promoter savremene muzike, sa više izdanih albuma posvećenih djelima latinoameričkih i ruskih kompozitora, među kojima se izdvaja njegov najnoviji album Tri generacije, posvećen stvaralaštvu porodice Čerepnjin.
- Ovo je moj prvi koncertni nastup sa Vanže. Znam je 13 godina, ali do sada nismo svirali koncert zajedno. Bilo je zadovoljstvo učiti ovaj raznovrsni repertoar - istakao je on.
Po drugi put je, dodaje, u Crnoj Gori.
- Prije šest godina sam predavao na Muzičkoj akademiji na Cetinju što je organizovao Bojan Martinović koji je i večeras bio ovdje u publici. Slučajnost je da me Vanže pitala da nastupim u Crnoj Gori zato što nisam zaboravio kako sam se lijepo proveo ovdje prije šest godina. Srećan sam što sam ponovo ovdje - kazao je Viten

Tri kontinenta, jedan glas: Vanže Žang i Dejvid Vitan u jedinstvu kroz muziku

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Uz zvuke gudačkog kvarteta i plesne korake valcera, danas je svečano najavljena podrška UNIQA osiguranja KotorArt festivalu, jednom od najznačajnijih umjetničkih događaja u regionu. Ovogodišnje otvaranje KotorArt festivala posvećeno je velikom kompozitoru Johanu Štrausu, čije je stvaralaštvo obilježilo 19. vijek u Austrougarskoj. Ove godine se takođe obilježava 200 godina od rođenja pomenutog umjetnika, koji je za života napisao preko 500 valcera, opereta i polki, među kojima je najpoznatiji valcer „Na lijepom plavom Dunavu”. Prisutni na događaju uživali su u odabranim kompozicijama u izvođenju gudačkog kvarteta pod vođstvom Teodore Uskoković, dok je plesni par oživio duh bečkih balova iz 19. vijeka izvodeći valcer u maniru tog vremena. Događaj je organizovala kompanija UNIQA, dugogodišnji partner umjetnosti i kulture, koja ovim činom potvrđuje svoju posvećenost podršci kulturnim inicijativama i mladim umjetnicima u regionu jugoistočne Evrope.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Nije slučajno što se baš Štraus i UNIQA susreću u ovom trenutku. I Štraus i UNIQA potiču iz Austrije i traju dva vijeka. Sa jedne strane, Štraus nas je zadužio vječnim melodijama u kojim i dan-danas uživamo sa istim žarom kao i aristokratija i građanstvo u 19. vijeku, dok UNIQA danas posluje širom centralne i jugoistočne Evrope, prenoseći vrijednosti pouzdanosti, zajedništva i posvećenosti ljudima, sa generacije na generaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Već dva vijeka vodimo se principom živimo bolje zajedno. Princip koji je zapravo obećanje našoj velikoj zajednici širom Evrope da ćemo raditi odgovorno, pružati više od očekivanog, biti prisutni onda kada je najpotrebnije i graditi poslovanje koje ne mjeri samo profit – već i uticaj koji ostavlja trag. Upravo zato, umjetnost i kultura su za nas prirodan prostor djelovanja - nijesu samo stvaralaštvo, već srž zajednice, ogledalo vrijednosti koje njegujemo i izvor inspiracije koji nas povezuje. Zato sa velikim zadovoljstvom već godinama ulažemo u kulturne projekte širom regiona, a posebno nas raduje partnerstvo sa KotorArt festivalom, koji na jedinstven način objedinjuje umjetnički kvalitet, lokalnu tradiciju i međunarodni duh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Danas, kroz muziku Johana Štrausa i svečani ples valcera, simbolično spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – podsjećamo se nasljeđa koje traje vjekovima i otvaramo vrata novim generacijama umjetnika. Podrška mladim nadama, otvaranje prostora za kreativnost i stvaranje prilika da kultura živi. Ulaganjem u umjetnost, ulažemo u ono što nas čini humanijima, otvorenijima i otpornijima. To je UNIQA vizija sigurnosti – stvaranje boljeg, bogatijeg i smislenijeg okruženja za sve nas - izjavili su iz kompanije UNIQA.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Mi smo čuvari tradicije, ali i istraživači umjetnosti, izraza, ka oi odnosa kulture, umjetnosti i društva. Pričamo priču kroz festival i o Kotoru, i o tokovima istorije, nasljeđu, čovjeku, vrijednostima, ženi, povezanosti, isprepletanosti svega što imam oi što nas okružuje. To naši partneri prepoznaju i zato imamo sad već decenijska, istinska partnerstva sa kolektivima i pojedincima sa kojima dijelimo iste vrijednosti. Vjerujemo da će i ovo prijateljstvo sa UNIQA osiguranjem upravo biti takvo - izjavila je Sara Lakičević, PR menadžerka KotorArt festivala. KotorArt festival će se održati u periodu 13. jula do 13. avgusta 2025. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  O UNIQA grupi UNIQA grupa je jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Austriji i regiji srednje i istočne Evrope (SIE). Sa više od 21.000 zaposlenih i ekskluzivnih prodajnih partnera, UNIQA brine o blizu 20 miliona klijenata u 17 zemalja. Kao druga najveća osiguravajuća grupa u Austriji, UNIQA ima tržišni udio od oko 21%. U regiji SIE prisutna je na čak 14 tržišta, dok su osiguravajuće kompanije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu takođe dio UNIQA grupe. UNIQA SEE regija koju čine: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija i Srbija treća je najveća zajednica zemalja unutar UNIQA grupe, sa približno 2.200 zaposlenih i 2,5 miliona klijenata. UNIQA SEE regija, uz snažnu podršku Grupe, nastavlja sa razvojem savremenih, digitalnih i jednostavnih rješenja osiguranja, istovremeno aktivno doprinoseći razvoju zajednica kroz društveno odgovorne inicijative i kontinuirano ulaganje u svoje zaposlene.

Buđenje uz Štrausa: UNIQA podržala KotorArt festival

Svjetski poznata trubačica Alison Balsom nastupiće kao specijalna gošća gitariste Miloša Karadaglića na koncertu "London Calling", koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru, u okviru festivala KotorArt.
Kako je u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E saopštila PR menadžerka festivala Sara Lakičević, na istom koncertu nastupiće i Gradska muzika Kotor, najstariji orkestar na ovim prostorima.
- Nastupiće i Gradska muzika Kotor kao najstariji orkestar na ovim prostorima, što je prirodno, jer bez njih ne bi ni postojala ta kulturna baština, te note, Đude i Štiglići, pa čak i guslar, svega imamo na otvaranju. Koncert London Calling je 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru Miloša Karadaglića, najtraženijeg i najcjenjenijeg gitariste, jer KotorArt pruža platformu kako mladima, tako i najcjenjenijima u svijetu i nama je uvijek drago da se Miloš vrati - kazala je Lakičević.
Otvaranje festivala zakazano je za 13. jul, na Trgu ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje se tradicionalno i održava.
- To je vrlo interesantan koncept otvaranja, vrlo jedinstven. U čitavom svijetu se slavi 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, poznatijeg kao kralja valcera, ali mi ne bismo bili mi da to sve nijesmo uvezali sa našom kulturnom baštinom i tradicijom, tako da će publika imati priliku na otvaranju da čuje kompozicije manje poznatih crnogorskih kompozitora i kompozitora iz regiona koji su isto vrijeme kad i Štraus prije gotovo 200 godina stvarali na našem prostoru i da vidimo kakve su te kompozicije naše kulturne baštine, zatim muzika Johana Štrausa II, a onda treći segment je porudžbina novih kompozicija savremeni crnogorski kompozitori Nina Perović i Milivoje Pićurić. Dali smo kompletnu slobodu našim kompozitorima da komponuju, međutim dogovor je samo da to bude u takt valcera, u onom tročetvrtinskom taktu, da se nastavljamo na to kulturno nasljeđe i da budu inspirisani upravo nasljeđem naših stvaraoca, ali i Johana Straussa II - istakla je ona.
Na svečanom otvaranju nastupiće i Festivalski orkestar Crne Gore, sastavljen od mladih crnogorskih umjetnika koji se školuju u inostranstvu.
Lakičević je najavila da organizacija festivala teče kontinuirano, te da se već u septembru počinje rad na sljedećem izdanju.
- Čim se završi jedna edicija KotorArt-a, već od septembra se radi na sljedećoj, a 2026. godine je 25 godina postojanja festivala, tako da sada imamo kompletiran program za sljedeću godinu - navela je.
Govoreći o angažovanju renomiranih svjetskih umjetnika, pojasnila je da to zahtijeva dugoročno planiranje.
- Ukoliko želite da imate neke zvijezde klasične muzike morate se voditi njihovim programom, repertoarom, turnejama, a oni svi unaprijed rade kao pozorišta, kao koncertne sezone, uglavnom od septembra do juna u zatvorenim dvoranama, ljeti je to na otvorenom i negdje znaju svoj raspored i do dvije godine unaprijed - zaključila je Lakičević.

Lakičević: U okviru KotorArta kao specijalna gošća Miloša Karadaglića nastupiće svjetski poznata trubačica Alison Balsom

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Republike Srbije su večeras u Beogradu u taktičkoj akciji uhapsili članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore V. U. (32) i I. T. (28), za kojima je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni, kako je precizirano, po direktnim i preciznim informacijama SBPK - NCB Interpola Podgorica i Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" nakon višemjesečnog temeljitog planiranja i koordinisanog postupanja.
- V. U. se u Crnoj Gori traži zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru - precizirano je u saopštenju.
I. T. se traži zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela ubistvo u pokušaju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko ponašanje.
- Uprava policije ovim još jednom potvrđuje da snažno i odlučno preduzima aktivnosti na neutralisanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i predvodi regionalne inicijative u borbi protiv organizovanog kriminala. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom regionalnom i međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica uz potpunu posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.

U Srbiji uhapšena dva člana visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, traže se zbog napada na službeno lice, ubistvo u pokušaju...

Rukometašice Crne Gore su među osam najboljih selekcija svijeta! Nakon što su deklasirale Srbiju 33:17, posao je odradila i Njemačka slavivši protiv Španije 29:25, pa će lavice igrati četvrtfinale Svjetskog prvenstva!
Njemačkoj pobjeda nije bila neophodna, jer je već bila osigurala prvo mjesto u grupi glavne faze.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, domaćin nije kalkulisao, znalo se da je bolji od rivala i to je bez problema i dokazao – na kraju je slavio 29:25.
Crna Gora će rivala u četvrtfinalu saznati u nedjelju veče – biće to pobjednik okršaja Norveške i Brazila.

Njemice odradile posao, Crna Gora među osam na svijetu!

U emisiji Znak Podznak ove subote gošća astropsihološkog razotkrivanja je Tatjana Kuljača, književnica koja piše za djecu i odrasle.
Emisiju možete pogledati večeras u 22h, na E televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWba_obi2Zto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" književnica Tatjana Kuljača

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: kotorart