U okviru Međunarodnog festivala KotorArt u prostoru Kreativnog haba sinoć je izvedena predstava Ženomrzačke priče, master rad mlade glumice Anđele Marunović, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Centra za kulturu Tivat.&nbsp;
Predstava je nastala po tekstovima američke književnice Patriše Hajsmit, poznate po psihološki složenim, često uznemirujućim likovima.&nbsp;
U središtu predstave je transformativna glumačka izvedba Anđele Marunović, koja kroz četiri različita lika, perfekcionistkinju, puritanku, odgajivačicu i plesačicu, istražuje ne samo njihove sudbine, već i mehanizme društvene kontrole, rodne moći i lične borbe.
- Proces rada na ovoj predstavi je bio zahtjevniji nego što sam mislila. Htjela sam da radim nešto što će pomjeriti moje lične glumačke granice i zbog toga sam odabrala materijal gdje mogu da se šaltam sa ulogama. Igram četiri uloge za koje sam se trudila da svaka bude drugačija od prethodne. Samo po sebi je veliki izazov da se u 40 minuta, koliko traje predstava, dese tako velike promjene- navela je Marunović.&nbsp;
Marunović je na ovom djelu radila po tri sistema - Stanislavskog, Brehta i Artoa. Važan dio predstavlja originalna muzika koju izvode uživo Marija Mitrović (klavir) i Martin Đorđević (bubnjevi), stvarajući atmosferu koja pulsira zajedno s emocijama scene.
- U predstavi su uključeni pokreti, ples i muzika zato na sceni sa mnom imam divne muzičare Mariju Mitrović na klaviru i Martina Đorđevića na bubnjevima. Oni su moji direktni partneri na sceni, a ne samo muzička podloga- dodala je Marunović.&nbsp;
Predstava je osmišljena kao scenska ispovijest koja propituje mračne slojeve društva, kroz portrete žena u ekstremnim, grotesknim i bolno realnim situacijama mizoginije, bilo da su u ulozi žrtava ili počinilaca.
- Nažalost, stanje se ne poboljšava kada je položaj žena u pitanju, već svjedočimo raznim užasima koji se dešavaju kod nas ali i u cijelom svijeta. Ovo je predstava koja govori o žrtvama i počiniocima zločina, ali i za žene koje su počinioci zločina, makar u mom komadu, njihove trauma proizilaze iz sputavanja društva u kojem se nalaze i to je ono gdje leži problem- kazala je glumica.&nbsp;
Predstava je režirana pod mentorstvom profesorke Dubravke Drakić koja je nakon sinoćnje izvedbe podijelila utiske o radu sa glumicom Anđelom Marunović, te ukazala na značajnu ulogu koju muzika ima u prenošenju snažnih poruka ovog pozorišnog komada.&nbsp;
- Anđela je studentkinja koja je htjela da proba da se hrabro suoči sa Ženomrzačkim pričama koje su vrlo kompleksne i koje predstavljaju niz od nekoliko ženskih sudbina. Nije htjela da radi monodramu, već da zahvaljujući scenskoj formi koja nije uobičajena ispriča sve te priče u dijalogu sa drugom ženom – Marijom Mitrović za klavirom. Zahvaljujući Marijinim kompozicijama i Martinu koji se kasnije uključio na bubnjevima uspjela je da napravi priču o tome koliko glumac i muzičar na sceni istovremeno mogu dobro da funkcionišu, da se dobro razumiju i budu na istom cilju – da se kritika ustaljenih tema koje se tiču očekivanja od žena, bilo da su supruge, majke, djevojke, na neki način dekonstruiše kroz Ženomrzačke priče. Ovdje na KotorArtu je najprirodnija veza između toga što taj muzički segment iziskuje i onoga što su mogućnosti scenskog izvođenja, povezivanja glumačkog i muzičkog- ispričala je Drakić.&nbsp;
Publika je glasnim aplauzima nakon predstave nagradila Anđelinu glumu i vještu transformaciju u različite ženske likove, kao i muzičare koji su na svojim instrumentima doprinijeli snažnom utisku Ženomrzačkih priča.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Posljedice sputavanja žena u društvu: Na KotorArtu izvedena predstava “Ženomrzačke priče”

U Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra u Tivtu, sinoć je, u okviru festivala KotorArt i Tivat Music Festival održan koncert pod nazivom “London Calling”, koji je nastavak serijala koji se organizuje u Porto Montenegru i podrazumijeva umjetnike iz različitih prijestonica Evrope. Ovog puta, koncert potpisuje jedan od najznačajnijih crnogorskih muzičara – Miloš Karadaglić, sa gostima. Publika je imala priliku da uživa u muzičom događaju koji je spojio dinamično osmišljen program, žanrovsku i instrumentalnu raznolikost sa prijemčivošću odabira kompozicija i muzičkog izraza.&nbsp; Koncert se realizovao uz pomoć dugogodišnjih prijatelja Festivala, Porto Montenegra, Montenegro Sotheby’s International Realty, Regent Porto Montenegro kao i novog sponzora festivala MasterCard. Posebnu pažnju izazvao je nastup britanske trubačice Alison Balsom koja je prvi put nastupila u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  - Ovo je moj prvi nastup u Crnoj Gori i zaista sam oduševljena, i publikom, i prirodom, i toplinom koju osjećam na svakom koraku. Posebno mi je zadovoljstvo da nastupam sa Milošem. Svirati sa njim je za mene pravo muzičko putovanje. Zvuk trube i gitare zajedno ima nešto gotovo filmsko, spoj nježnosti i snage, jednostavnosti i dubine. To je dijalog instrumenata koji se, i pored različitih karaktera, savršeno razumiju - kazala je Alison, ne skrivajući oduševljenje koncertom, atmosferom i saradnjom sa Karadaglićem. I sam Miloš Karadaglić osvrnuo se na nastup, ističući koliko mu je koncert značio na ličnom i umjetničkom nivou. - Zaista sam uživao u svakom tonu, u svakom pogledu iz publike. Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe – i to je publika večeras, mislim, mogla da osjeti - rekao je Karadaglić. Karadaglić je dodao i nekoliko riječi o samom programu i njegovoj raznolikosti. - Izveli smo repertoar koji obuhvata muziku i različitih epoha i različitih krajeva svijeta – od renesanse do savremenih kompozicija. Ali sve smo svirali s lakoćom i otvorenošću, kao da je u pitanju igra. Upravo ta sloboda i osjećaj igre u muzici je ono što najviše volim i što želim da podijelim sa publikom - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Na koncertu, pored Miloša Karadaglića i Alison Balsom, nastupio je i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije: violinistkinje Miljane Popović Materni i Marije Đuranović, violistkinje Mirjane Jovanović, violončeliste Nemanje Stankovića i kontrabasiste Zorana Zakrajšeka. - Koncert je održan u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, vjerovatno najboljoj i najakuističnijoj dvorani za održavanje koncerata i umjetničkih programa u Crnoj Gori, na koji su Tivćani posebno, i s razlogom ponosni. Sama dvorana predstavlja baštinu Tivta i privilegija je festivala da imamo priliku da u takvoj dvorani organizujemo događaje. Podsjećanja radi, na sceni ovog izuzetnog auditorijuma u proteklim godinama nastupili su i članovi Bečke, Berlinske kao i filharmonije Los Anđelesa, sa istaknutim solistima, koji su svi isticali izuzetne akustičke, pa i estetske karakteristike ovog jedinstvenog prostora - izjavili su iz PR službe festivala. Koncertu je prisustvovao predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović sa suprugom Milenom, direktor Porto Montenegra, David Margason, izvršni direktor Montenegro Sotheby’s Realty, Niko Laković, generalni menadžer Regent Porto Montenegra, Angelo Zuccala, kao i brojne zvanice iz svijeta kulture, privrede, diplomatije, politike, te brojni drugi ljubitelji muzičke umjetnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Koncert “London Calling” još jednom je potvrdio međunarodne karaktere i festivala KotorArt i Tivat Music Festival.

“London Calling” u Tivtu: Karadaglić sa gostima priredio veče muzičke slobode

U okviru 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha upriličen koncert “Eternal Rachmaninoff” violončeliste Dragana Đorđevića Suzukija i pijaniste Andreja Gugnjina. Na programu su bili Rahmanjinova Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19, Šumanov Adađo i Alegro, op. 70, i Betovenova Tema i sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen, iz Mocartove opere Čarobna frula, WoO 46.
Renomirani muzičari Đorđević i Gugnjin su ovaj repertoar odsvirali uz mnogo energije, emocija i virtuoznosti, što je prepoznala i brojna publika okupljena u Crkvi Sv. Duha koja je talenat i predanost umjetnika nagradila glasnim aplauzima i ovacijama. Pun ausitorijum Crkve Sv. Duha sinoć je ugostio i neka važna imena iz svijeta umjetnosti, poput svjetski poznatog baletskog umjetnika, Sergeja Polunina kao i direktora Fondacije Dobar glas, Borisa Vujičića.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao nastup u okviru KotorArta izrazio je i sam pijanista Andrej Gugnjin koji je u Kotor došao nakon velikih međunarodnih trijumfa u Sidneju i Dubaiju.
- Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori, zadovoljstvo mi je da nastupam u Kotoru u okviru ovog divnog festivala zajedno sa cijenjenim kolegom violončelistom Draganom Đorđevićem. Uživao sam u stvaranju muzike na sceni sa Draganom, imali smo mnogo spontanih momenata i mislim da je publika mogla osjetiti tok muzike. Mnogo nam znači kada imamo ovakvu podršku publike - ispričao je Gugnjin.
Kombinujući u svom repertoaru Betovenove, Šumanove i Rahmanjinove kompozicije umjetnici su pokazali poznavanje i izvanredno tumačenje raznovrsnih stilova. Gugnjin ističe da su Betovenove i Šumanove kompozicije bila odlična gradacija za djelo jedinstvenog kompozitora, pijaniste i dirigenta 20. vijeka, Sergeja Rahmanjinova koji je bio i u fokusu sinoćnjeg koncerta.&nbsp;
- Rahmanjinov je zaista genijalni kompozitor. Možete pretpostaviti po reakciji publike koliko im se svidjela njegova muzika. Kao i kod svake odlične muzike teško je verbalizovati ono što je čini toliko sjajnom. Rahmanjinov gradi novi svijet, a ako imate sreće možete ući u njega i biti očarani sa ljepotom - &nbsp;dodao je Gugnjin.
Iako su po prvi put nastupili zajedno, sjajnu muzičku sinergiju sa Gugnjinovim sviranjem klavira napravio je Dragan Đorđević – Suzuki svirajući na raritetnom violončelu iz 1797. godine.
- Bilo je predivno, publika nam je dala tako divnu energiju, a mi smo im uzvratili najbolje što smo umjeli. Baš sam Andreju rekao kako sam se osjećao totalno slobodno na sceni. Kada svirate sa takvim umjetnikom kakav je on, onda vam je dovoljna jedna proba. Nekako smo se odmah razumjeli u svemu i baš smo uživali. Ovo mi je bio jedan od ljepših koncerata u ovoj godini - kazao je Đorđević.
Đorđević je takođe ukazao na svu posebnost lika i djela Sergeja Rahmanjinova.
- Osim što je fantastičan pijanista i kompozitor, Rahmanjinov je dobro uspijevao da aranžira kompozicije. Puno je nota, ali je on uspijevao dobro da ih rasporedi tako da je u ovom slučaju napravio sjajan balans između čela i klavira. On je to fenomenalno napisao, ali je i nama ostalo da to protumačimo na naš način. Rahmanjinov je jedan od najvećih kompozitora i svakako najmanje što možemo da uradimo jeste da odsviramo koncert koji je njemu u čast - naveo je Đorđević.
Publika je uživala u svakom odsviranom tonu tokom koncerta, te je muzičare aplauzima na kraju koncerta pozvala i na bis tokom kojeg su Gugnjin i Đorđević za sjajnu završnicu odsvirali djela Čajkovskog i Rahmanjinova.
Nakon uspješne realizacije sinoćnjeg virtuoznog koncerta, KotorArt će danas poseban fokus staviti na najmlađu publiku. U okviru programskog segmenta KotorArtić večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Ribar i zlatna ribica, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan.

Koncert Eternal Rachmaninoff propraćen dugim aplauzima i ovacijama

U okviru serijala China Stage, Međunarodni festival KotorArt ugostio je kinesku sopranistkinju Vanže Žang i američkog pijanistu Dejvida Vitena. Publika je uživala u programu koji spaja zapadnu savremenu klasičnu muziku sa bogatom kineskom muzičkom tradicijom slušavši kompozitore iz Rusije, Kine i Amerike: Čerepnjina, Šandea, Hegija, Bolkoma i Vajla. Umjetnici su, u duhu pomirenja, ljubavi i nade, sa posebnom emocijom izveli i bis kompoziciju „Yosel“ jevrejske kompozitorke Neli Kazman /Nellie Casman/.
Koncert se realizovao u partnerstvu sa Shanghai International Culture Association, Shanghai Musician Association, Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Balkan China Foundation.
Vanže Žang, sopranistkinja i pionirka u međunarodnoj kulturnoj razmjeni, prva je kineska umjetnica koja je nastupila kao solistkinja u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu. Nastupala je na prestižnim scenama poput Karnegi hola, Bostonske simfonijske sale i sjedišta Ujedinjenih nacija. Predsjednica je Fondacije univerzalnih umjetnika i potpredsjednica Kinesko-srpskog centra za naučnu i kulturnu razmjenu, kroz koje aktivno doprinosi povezivanju Istoka i Zapada. Njen zapaženi album Serbia – China Stage uvršten je u muzičke arhive MIT-a i Harvarda kao dio svjetske kulturne baštine.
- Ovo mi je treći put da dolazim u Kotor. Prvi put sam bila 2018. godine. Prije pet godina smo osnovali China stage, a u kineskoj kulturi pet godina predstavlja razlog za veliko slavlje. Ove godine sam tako srećna što sam se vratila. Razgovarala sam i sa kolegama i usaglasili smo se da je KotorArt jedan od najbolje organizovanih i najprestižnijih festivala, a imam iskustva sa festivalima širom svijeta - navela je ona.
Jako je, kaže, srećna što ove godine sa njom nastupa njen dugogodišnji prijatelj, pijanista dr Dejvid Viten.
- Uživala sam pripremajući poseban program za KotorArt kombinujući rusku i kinesku muziku, svirajući američke kompzicije, a posljednja numera je jevrejska pjesma. Ljubav i muzika su univerzalni jezici i potrebni su cijelom svijetu - ispričala je Žang.
Dejvid Viten, renomirani američki pijanista i profesor, dobitnik je Fulbrajtove stipendije i doktor umjetnosti sa Bostonskog univerziteta. Održao je brojne turneje širom svijeta, a sarađivao je s ansamblima kao što su Šangajski gudački kvartet, Bostonski pop orkestar i članovi Njujorške filharmonije. Istaknuti je promoter savremene muzike, sa više izdanih albuma posvećenih djelima latinoameričkih i ruskih kompozitora, među kojima se izdvaja njegov najnoviji album Tri generacije, posvećen stvaralaštvu porodice Čerepnjin.
- Ovo je moj prvi koncertni nastup sa Vanže. Znam je 13 godina, ali do sada nismo svirali koncert zajedno. Bilo je zadovoljstvo učiti ovaj raznovrsni repertoar - istakao je on.
Po drugi put je, dodaje, u Crnoj Gori.
- Prije šest godina sam predavao na Muzičkoj akademiji na Cetinju što je organizovao Bojan Martinović koji je i večeras bio ovdje u publici. Slučajnost je da me Vanže pitala da nastupim u Crnoj Gori zato što nisam zaboravio kako sam se lijepo proveo ovdje prije šest godina. Srećan sam što sam ponovo ovdje - kazao je Viten

Tri kontinenta, jedan glas: Vanže Žang i Dejvid Vitan u jedinstvu kroz muziku

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Uz zvuke gudačkog kvarteta i plesne korake valcera, danas je svečano najavljena podrška UNIQA osiguranja KotorArt festivalu, jednom od najznačajnijih umjetničkih događaja u regionu. Ovogodišnje otvaranje KotorArt festivala posvećeno je velikom kompozitoru Johanu Štrausu, čije je stvaralaštvo obilježilo 19. vijek u Austrougarskoj. Ove godine se takođe obilježava 200 godina od rođenja pomenutog umjetnika, koji je za života napisao preko 500 valcera, opereta i polki, među kojima je najpoznatiji valcer „Na lijepom plavom Dunavu”. Prisutni na događaju uživali su u odabranim kompozicijama u izvođenju gudačkog kvarteta pod vođstvom Teodore Uskoković, dok je plesni par oživio duh bečkih balova iz 19. vijeka izvodeći valcer u maniru tog vremena. Događaj je organizovala kompanija UNIQA, dugogodišnji partner umjetnosti i kulture, koja ovim činom potvrđuje svoju posvećenost podršci kulturnim inicijativama i mladim umjetnicima u regionu jugoistočne Evrope.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Nije slučajno što se baš Štraus i UNIQA susreću u ovom trenutku. I Štraus i UNIQA potiču iz Austrije i traju dva vijeka. Sa jedne strane, Štraus nas je zadužio vječnim melodijama u kojim i dan-danas uživamo sa istim žarom kao i aristokratija i građanstvo u 19. vijeku, dok UNIQA danas posluje širom centralne i jugoistočne Evrope, prenoseći vrijednosti pouzdanosti, zajedništva i posvećenosti ljudima, sa generacije na generaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Već dva vijeka vodimo se principom živimo bolje zajedno. Princip koji je zapravo obećanje našoj velikoj zajednici širom Evrope da ćemo raditi odgovorno, pružati više od očekivanog, biti prisutni onda kada je najpotrebnije i graditi poslovanje koje ne mjeri samo profit – već i uticaj koji ostavlja trag. Upravo zato, umjetnost i kultura su za nas prirodan prostor djelovanja - nijesu samo stvaralaštvo, već srž zajednice, ogledalo vrijednosti koje njegujemo i izvor inspiracije koji nas povezuje. Zato sa velikim zadovoljstvom već godinama ulažemo u kulturne projekte širom regiona, a posebno nas raduje partnerstvo sa KotorArt festivalom, koji na jedinstven način objedinjuje umjetnički kvalitet, lokalnu tradiciju i međunarodni duh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Danas, kroz muziku Johana Štrausa i svečani ples valcera, simbolično spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – podsjećamo se nasljeđa koje traje vjekovima i otvaramo vrata novim generacijama umjetnika. Podrška mladim nadama, otvaranje prostora za kreativnost i stvaranje prilika da kultura živi. Ulaganjem u umjetnost, ulažemo u ono što nas čini humanijima, otvorenijima i otpornijima. To je UNIQA vizija sigurnosti – stvaranje boljeg, bogatijeg i smislenijeg okruženja za sve nas - izjavili su iz kompanije UNIQA.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Mi smo čuvari tradicije, ali i istraživači umjetnosti, izraza, ka oi odnosa kulture, umjetnosti i društva. Pričamo priču kroz festival i o Kotoru, i o tokovima istorije, nasljeđu, čovjeku, vrijednostima, ženi, povezanosti, isprepletanosti svega što imam oi što nas okružuje. To naši partneri prepoznaju i zato imamo sad već decenijska, istinska partnerstva sa kolektivima i pojedincima sa kojima dijelimo iste vrijednosti. Vjerujemo da će i ovo prijateljstvo sa UNIQA osiguranjem upravo biti takvo - izjavila je Sara Lakičević, PR menadžerka KotorArt festivala. KotorArt festival će se održati u periodu 13. jula do 13. avgusta 2025. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  O UNIQA grupi UNIQA grupa je jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Austriji i regiji srednje i istočne Evrope (SIE). Sa više od 21.000 zaposlenih i ekskluzivnih prodajnih partnera, UNIQA brine o blizu 20 miliona klijenata u 17 zemalja. Kao druga najveća osiguravajuća grupa u Austriji, UNIQA ima tržišni udio od oko 21%. U regiji SIE prisutna je na čak 14 tržišta, dok su osiguravajuće kompanije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu takođe dio UNIQA grupe. UNIQA SEE regija koju čine: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija i Srbija treća je najveća zajednica zemalja unutar UNIQA grupe, sa približno 2.200 zaposlenih i 2,5 miliona klijenata. UNIQA SEE regija, uz snažnu podršku Grupe, nastavlja sa razvojem savremenih, digitalnih i jednostavnih rješenja osiguranja, istovremeno aktivno doprinoseći razvoju zajednica kroz društveno odgovorne inicijative i kontinuirano ulaganje u svoje zaposlene.

Buđenje uz Štrausa: UNIQA podržala KotorArt festival

Svjetski poznata trubačica Alison Balsom nastupiće kao specijalna gošća gitariste Miloša Karadaglića na koncertu "London Calling", koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru, u okviru festivala KotorArt.
Kako je u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E saopštila PR menadžerka festivala Sara Lakičević, na istom koncertu nastupiće i Gradska muzika Kotor, najstariji orkestar na ovim prostorima.
- Nastupiće i Gradska muzika Kotor kao najstariji orkestar na ovim prostorima, što je prirodno, jer bez njih ne bi ni postojala ta kulturna baština, te note, Đude i Štiglići, pa čak i guslar, svega imamo na otvaranju. Koncert London Calling je 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru Miloša Karadaglića, najtraženijeg i najcjenjenijeg gitariste, jer KotorArt pruža platformu kako mladima, tako i najcjenjenijima u svijetu i nama je uvijek drago da se Miloš vrati - kazala je Lakičević.
Otvaranje festivala zakazano je za 13. jul, na Trgu ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje se tradicionalno i održava.
- To je vrlo interesantan koncept otvaranja, vrlo jedinstven. U čitavom svijetu se slavi 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, poznatijeg kao kralja valcera, ali mi ne bismo bili mi da to sve nijesmo uvezali sa našom kulturnom baštinom i tradicijom, tako da će publika imati priliku na otvaranju da čuje kompozicije manje poznatih crnogorskih kompozitora i kompozitora iz regiona koji su isto vrijeme kad i Štraus prije gotovo 200 godina stvarali na našem prostoru i da vidimo kakve su te kompozicije naše kulturne baštine, zatim muzika Johana Štrausa II, a onda treći segment je porudžbina novih kompozicija savremeni crnogorski kompozitori Nina Perović i Milivoje Pićurić. Dali smo kompletnu slobodu našim kompozitorima da komponuju, međutim dogovor je samo da to bude u takt valcera, u onom tročetvrtinskom taktu, da se nastavljamo na to kulturno nasljeđe i da budu inspirisani upravo nasljeđem naših stvaraoca, ali i Johana Straussa II - istakla je ona.
Na svečanom otvaranju nastupiće i Festivalski orkestar Crne Gore, sastavljen od mladih crnogorskih umjetnika koji se školuju u inostranstvu.
Lakičević je najavila da organizacija festivala teče kontinuirano, te da se već u septembru počinje rad na sljedećem izdanju.
- Čim se završi jedna edicija KotorArt-a, već od septembra se radi na sljedećoj, a 2026. godine je 25 godina postojanja festivala, tako da sada imamo kompletiran program za sljedeću godinu - navela je.
Govoreći o angažovanju renomiranih svjetskih umjetnika, pojasnila je da to zahtijeva dugoročno planiranje.
- Ukoliko želite da imate neke zvijezde klasične muzike morate se voditi njihovim programom, repertoarom, turnejama, a oni svi unaprijed rade kao pozorišta, kao koncertne sezone, uglavnom od septembra do juna u zatvorenim dvoranama, ljeti je to na otvorenom i negdje znaju svoj raspored i do dvije godine unaprijed - zaključila je Lakičević.

Lakičević: U okviru KotorArta kao specijalna gošća Miloša Karadaglića nastupiće svjetski poznata trubačica Alison Balsom

Poslanice u Skupštini Crne Gore najoštrije su osudile mizogini i seksistički napad Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja na novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milku Tadić Mijović, i zatražila od njega da uputi javno izvinjenje, a od aktera ruštveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
U saopštenju koje su potpisale &nbsp;Zdenka Popović, Aleksandra Vuković Kuč, Radinka Ćinćur, Bojana Pićan, Jelena Kljajević, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Nela Savković Vukčević, Sonja Popović, Jelenka Andrić, Kenana Strujić Harbić, Dragana Vučević, Nađa Laković, Branka Marković, Anđela Vojinović, Slađana Kaluđerović, Jevrosima Pejović, Edina Dešić, Maja Vučelić i Milena Vuković opominju da već godinama svjedočimo porastu verbalnih i digitalnih napada usmjerenih ka ženama koje aktivno učestvuju u javnom životu.
- Ti napadi često imaju oblik seksističkih uvreda, prijetnji i mizoginog sadržaja. Oni nijesu samo problem pojedinki koje ih trpe – oni predstavljaju direktnu prijetnju demokratskim procesima, principima ravnopravnosti i slobodi profesionalnog djelovanja. Zajednička je odgovornost institucija, društva i svakog pojedinca da obezbijedimo atmosferu u kojoj svaka žena – novinarka, službenica, političarka ili odbornica – može svoj posao obavljati bez straha, ponižavanja ili prijetnji- kazale su poslanice.
Pozivaju sve aktere društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje. Ne smijemo dozvoliti da se narušava dostojanstvo bilo kojeg pojedinca, niti da se javni prostor pretvara u poligon za uvrede, lične napade i diskriminaciju.
- Javna funkcija podrazumijeva odgovornost, uzor i obavezu da se njeguje demokratska kultura dijaloga. Zbog toga očekujemo od predsjednika Opštine Pljevlja da uputi javno izvinjenje.- poručile su poslanice.

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.178 ambulantnih pregleda, od čega 398 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 167 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 294.
- U istom periodu obavljena su 73 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 144 pacijenta, od čega 18 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 622 dijagnostičke procedure, od čega 96 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga tri CT i sedam MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.334 pacijenta i odrađeno 37.214 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 15 beba

Predaja teritorije Rusiji bila bi "neprihvatljiva" za Ukrajinu, izjavio je načelnik ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski.
Sirski je u intervjuu za Skaj njuz naveo da "pravedan mir" može da se postigne jedino prekidom borbi duž trenutne linije fronta, nakon čega bi uslijedili pregovori.&nbsp;
Optužio je Moskvu da koristi pokušaje posredovanja predsjednika SAD Donalda Trampa kao "pokriće" dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu.
- Neprihvatljivo da se jednostavno odreknemo teritorije, upravo zato se borimo - rekao je Sirski i dodao da bi svaki mir koji uključuje ustupanje teritorije bio "nepravedan i neprihvatljiv".
Načelnik je istakao da Ukrajina i dalje zavisi od zapadne vojne pomoći, posebno SAD, ali je rekao da se oslanja i na evropske saveznike u slučaju prekida američke podrške.
- Branimo ne samo sebe, već cijelu Evropu - naveo je Sirski.&nbsp;
Sirski je istakao da se "najžešće" borbe trenutno vode oko Pokrovska, Kupjanska, Limana i Guljajpolja, dok Ukrajina koristi i napade bespilotnim letjelicama na rusku infrastrukturu, uključujući naftne objekte i vojne ciljeve.
- Nema pauze. Pod okriljem pregovora, neprijatelj pokušava da zauzme što više naše teritorije - upozorio je Sirski i dodao da Moskva ne pokazuje znake smanjenja ofanzivnih operacija.&nbsp;

Sirski: Predaja teritorije bi bila neprihvatljiva

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kotorart