U okviru Međunarodnog festivala KotorArt u prostoru Kreativnog haba sinoć je izvedena predstava Ženomrzačke priče, master rad mlade glumice Anđele Marunović, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Centra za kulturu Tivat.&nbsp;
Predstava je nastala po tekstovima američke književnice Patriše Hajsmit, poznate po psihološki složenim, često uznemirujućim likovima.&nbsp;
U središtu predstave je transformativna glumačka izvedba Anđele Marunović, koja kroz četiri različita lika, perfekcionistkinju, puritanku, odgajivačicu i plesačicu, istražuje ne samo njihove sudbine, već i mehanizme društvene kontrole, rodne moći i lične borbe.
- Proces rada na ovoj predstavi je bio zahtjevniji nego što sam mislila. Htjela sam da radim nešto što će pomjeriti moje lične glumačke granice i zbog toga sam odabrala materijal gdje mogu da se šaltam sa ulogama. Igram četiri uloge za koje sam se trudila da svaka bude drugačija od prethodne. Samo po sebi je veliki izazov da se u 40 minuta, koliko traje predstava, dese tako velike promjene- navela je Marunović.&nbsp;
Marunović je na ovom djelu radila po tri sistema - Stanislavskog, Brehta i Artoa. Važan dio predstavlja originalna muzika koju izvode uživo Marija Mitrović (klavir) i Martin Đorđević (bubnjevi), stvarajući atmosferu koja pulsira zajedno s emocijama scene.
- U predstavi su uključeni pokreti, ples i muzika zato na sceni sa mnom imam divne muzičare Mariju Mitrović na klaviru i Martina Đorđevića na bubnjevima. Oni su moji direktni partneri na sceni, a ne samo muzička podloga- dodala je Marunović.&nbsp;
Predstava je osmišljena kao scenska ispovijest koja propituje mračne slojeve društva, kroz portrete žena u ekstremnim, grotesknim i bolno realnim situacijama mizoginije, bilo da su u ulozi žrtava ili počinilaca.
- Nažalost, stanje se ne poboljšava kada je položaj žena u pitanju, već svjedočimo raznim užasima koji se dešavaju kod nas ali i u cijelom svijeta. Ovo je predstava koja govori o žrtvama i počiniocima zločina, ali i za žene koje su počinioci zločina, makar u mom komadu, njihove trauma proizilaze iz sputavanja društva u kojem se nalaze i to je ono gdje leži problem- kazala je glumica.&nbsp;
Predstava je režirana pod mentorstvom profesorke Dubravke Drakić koja je nakon sinoćnje izvedbe podijelila utiske o radu sa glumicom Anđelom Marunović, te ukazala na značajnu ulogu koju muzika ima u prenošenju snažnih poruka ovog pozorišnog komada.&nbsp;
- Anđela je studentkinja koja je htjela da proba da se hrabro suoči sa Ženomrzačkim pričama koje su vrlo kompleksne i koje predstavljaju niz od nekoliko ženskih sudbina. Nije htjela da radi monodramu, već da zahvaljujući scenskoj formi koja nije uobičajena ispriča sve te priče u dijalogu sa drugom ženom – Marijom Mitrović za klavirom. Zahvaljujući Marijinim kompozicijama i Martinu koji se kasnije uključio na bubnjevima uspjela je da napravi priču o tome koliko glumac i muzičar na sceni istovremeno mogu dobro da funkcionišu, da se dobro razumiju i budu na istom cilju – da se kritika ustaljenih tema koje se tiču očekivanja od žena, bilo da su supruge, majke, djevojke, na neki način dekonstruiše kroz Ženomrzačke priče. Ovdje na KotorArtu je najprirodnija veza između toga što taj muzički segment iziskuje i onoga što su mogućnosti scenskog izvođenja, povezivanja glumačkog i muzičkog- ispričala je Drakić.&nbsp;
Publika je glasnim aplauzima nakon predstave nagradila Anđelinu glumu i vještu transformaciju u različite ženske likove, kao i muzičare koji su na svojim instrumentima doprinijeli snažnom utisku Ženomrzačkih priča.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Posljedice sputavanja žena u društvu: Na KotorArtu izvedena predstava “Ženomrzačke priče”

U Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra u Tivtu, sinoć je, u okviru festivala KotorArt i Tivat Music Festival održan koncert pod nazivom “London Calling”, koji je nastavak serijala koji se organizuje u Porto Montenegru i podrazumijeva umjetnike iz različitih prijestonica Evrope. Ovog puta, koncert potpisuje jedan od najznačajnijih crnogorskih muzičara – Miloš Karadaglić, sa gostima. Publika je imala priliku da uživa u muzičom događaju koji je spojio dinamično osmišljen program, žanrovsku i instrumentalnu raznolikost sa prijemčivošću odabira kompozicija i muzičkog izraza.&nbsp; Koncert se realizovao uz pomoć dugogodišnjih prijatelja Festivala, Porto Montenegra, Montenegro Sotheby’s International Realty, Regent Porto Montenegro kao i novog sponzora festivala MasterCard. Posebnu pažnju izazvao je nastup britanske trubačice Alison Balsom koja je prvi put nastupila u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  - Ovo je moj prvi nastup u Crnoj Gori i zaista sam oduševljena, i publikom, i prirodom, i toplinom koju osjećam na svakom koraku. Posebno mi je zadovoljstvo da nastupam sa Milošem. Svirati sa njim je za mene pravo muzičko putovanje. Zvuk trube i gitare zajedno ima nešto gotovo filmsko, spoj nježnosti i snage, jednostavnosti i dubine. To je dijalog instrumenata koji se, i pored različitih karaktera, savršeno razumiju - kazala je Alison, ne skrivajući oduševljenje koncertom, atmosferom i saradnjom sa Karadaglićem. I sam Miloš Karadaglić osvrnuo se na nastup, ističući koliko mu je koncert značio na ličnom i umjetničkom nivou. - Zaista sam uživao u svakom tonu, u svakom pogledu iz publike. Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe – i to je publika večeras, mislim, mogla da osjeti - rekao je Karadaglić. Karadaglić je dodao i nekoliko riječi o samom programu i njegovoj raznolikosti. - Izveli smo repertoar koji obuhvata muziku i različitih epoha i različitih krajeva svijeta – od renesanse do savremenih kompozicija. Ali sve smo svirali s lakoćom i otvorenošću, kao da je u pitanju igra. Upravo ta sloboda i osjećaj igre u muzici je ono što najviše volim i što želim da podijelim sa publikom - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Na koncertu, pored Miloša Karadaglića i Alison Balsom, nastupio je i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije: violinistkinje Miljane Popović Materni i Marije Đuranović, violistkinje Mirjane Jovanović, violončeliste Nemanje Stankovića i kontrabasiste Zorana Zakrajšeka. - Koncert je održan u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, vjerovatno najboljoj i najakuističnijoj dvorani za održavanje koncerata i umjetničkih programa u Crnoj Gori, na koji su Tivćani posebno, i s razlogom ponosni. Sama dvorana predstavlja baštinu Tivta i privilegija je festivala da imamo priliku da u takvoj dvorani organizujemo događaje. Podsjećanja radi, na sceni ovog izuzetnog auditorijuma u proteklim godinama nastupili su i članovi Bečke, Berlinske kao i filharmonije Los Anđelesa, sa istaknutim solistima, koji su svi isticali izuzetne akustičke, pa i estetske karakteristike ovog jedinstvenog prostora - izjavili su iz PR službe festivala. Koncertu je prisustvovao predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović sa suprugom Milenom, direktor Porto Montenegra, David Margason, izvršni direktor Montenegro Sotheby’s Realty, Niko Laković, generalni menadžer Regent Porto Montenegra, Angelo Zuccala, kao i brojne zvanice iz svijeta kulture, privrede, diplomatije, politike, te brojni drugi ljubitelji muzičke umjetnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Koncert “London Calling” još jednom je potvrdio međunarodne karaktere i festivala KotorArt i Tivat Music Festival.

“London Calling” u Tivtu: Karadaglić sa gostima priredio veče muzičke slobode

U okviru 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha upriličen koncert “Eternal Rachmaninoff” violončeliste Dragana Đorđevića Suzukija i pijaniste Andreja Gugnjina. Na programu su bili Rahmanjinova Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19, Šumanov Adađo i Alegro, op. 70, i Betovenova Tema i sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen, iz Mocartove opere Čarobna frula, WoO 46.
Renomirani muzičari Đorđević i Gugnjin su ovaj repertoar odsvirali uz mnogo energije, emocija i virtuoznosti, što je prepoznala i brojna publika okupljena u Crkvi Sv. Duha koja je talenat i predanost umjetnika nagradila glasnim aplauzima i ovacijama. Pun ausitorijum Crkve Sv. Duha sinoć je ugostio i neka važna imena iz svijeta umjetnosti, poput svjetski poznatog baletskog umjetnika, Sergeja Polunina kao i direktora Fondacije Dobar glas, Borisa Vujičića.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao nastup u okviru KotorArta izrazio je i sam pijanista Andrej Gugnjin koji je u Kotor došao nakon velikih međunarodnih trijumfa u Sidneju i Dubaiju.
- Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori, zadovoljstvo mi je da nastupam u Kotoru u okviru ovog divnog festivala zajedno sa cijenjenim kolegom violončelistom Draganom Đorđevićem. Uživao sam u stvaranju muzike na sceni sa Draganom, imali smo mnogo spontanih momenata i mislim da je publika mogla osjetiti tok muzike. Mnogo nam znači kada imamo ovakvu podršku publike - ispričao je Gugnjin.
Kombinujući u svom repertoaru Betovenove, Šumanove i Rahmanjinove kompozicije umjetnici su pokazali poznavanje i izvanredno tumačenje raznovrsnih stilova. Gugnjin ističe da su Betovenove i Šumanove kompozicije bila odlična gradacija za djelo jedinstvenog kompozitora, pijaniste i dirigenta 20. vijeka, Sergeja Rahmanjinova koji je bio i u fokusu sinoćnjeg koncerta.&nbsp;
- Rahmanjinov je zaista genijalni kompozitor. Možete pretpostaviti po reakciji publike koliko im se svidjela njegova muzika. Kao i kod svake odlične muzike teško je verbalizovati ono što je čini toliko sjajnom. Rahmanjinov gradi novi svijet, a ako imate sreće možete ući u njega i biti očarani sa ljepotom - &nbsp;dodao je Gugnjin.
Iako su po prvi put nastupili zajedno, sjajnu muzičku sinergiju sa Gugnjinovim sviranjem klavira napravio je Dragan Đorđević – Suzuki svirajući na raritetnom violončelu iz 1797. godine.
- Bilo je predivno, publika nam je dala tako divnu energiju, a mi smo im uzvratili najbolje što smo umjeli. Baš sam Andreju rekao kako sam se osjećao totalno slobodno na sceni. Kada svirate sa takvim umjetnikom kakav je on, onda vam je dovoljna jedna proba. Nekako smo se odmah razumjeli u svemu i baš smo uživali. Ovo mi je bio jedan od ljepših koncerata u ovoj godini - kazao je Đorđević.
Đorđević je takođe ukazao na svu posebnost lika i djela Sergeja Rahmanjinova.
- Osim što je fantastičan pijanista i kompozitor, Rahmanjinov je dobro uspijevao da aranžira kompozicije. Puno je nota, ali je on uspijevao dobro da ih rasporedi tako da je u ovom slučaju napravio sjajan balans između čela i klavira. On je to fenomenalno napisao, ali je i nama ostalo da to protumačimo na naš način. Rahmanjinov je jedan od najvećih kompozitora i svakako najmanje što možemo da uradimo jeste da odsviramo koncert koji je njemu u čast - naveo je Đorđević.
Publika je uživala u svakom odsviranom tonu tokom koncerta, te je muzičare aplauzima na kraju koncerta pozvala i na bis tokom kojeg su Gugnjin i Đorđević za sjajnu završnicu odsvirali djela Čajkovskog i Rahmanjinova.
Nakon uspješne realizacije sinoćnjeg virtuoznog koncerta, KotorArt će danas poseban fokus staviti na najmlađu publiku. U okviru programskog segmenta KotorArtić večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Ribar i zlatna ribica, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan.

Koncert Eternal Rachmaninoff propraćen dugim aplauzima i ovacijama

U okviru serijala China Stage, Međunarodni festival KotorArt ugostio je kinesku sopranistkinju Vanže Žang i američkog pijanistu Dejvida Vitena. Publika je uživala u programu koji spaja zapadnu savremenu klasičnu muziku sa bogatom kineskom muzičkom tradicijom slušavši kompozitore iz Rusije, Kine i Amerike: Čerepnjina, Šandea, Hegija, Bolkoma i Vajla. Umjetnici su, u duhu pomirenja, ljubavi i nade, sa posebnom emocijom izveli i bis kompoziciju „Yosel“ jevrejske kompozitorke Neli Kazman /Nellie Casman/.
Koncert se realizovao u partnerstvu sa Shanghai International Culture Association, Shanghai Musician Association, Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Balkan China Foundation.
Vanže Žang, sopranistkinja i pionirka u međunarodnoj kulturnoj razmjeni, prva je kineska umjetnica koja je nastupila kao solistkinja u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu. Nastupala je na prestižnim scenama poput Karnegi hola, Bostonske simfonijske sale i sjedišta Ujedinjenih nacija. Predsjednica je Fondacije univerzalnih umjetnika i potpredsjednica Kinesko-srpskog centra za naučnu i kulturnu razmjenu, kroz koje aktivno doprinosi povezivanju Istoka i Zapada. Njen zapaženi album Serbia – China Stage uvršten je u muzičke arhive MIT-a i Harvarda kao dio svjetske kulturne baštine.
- Ovo mi je treći put da dolazim u Kotor. Prvi put sam bila 2018. godine. Prije pet godina smo osnovali China stage, a u kineskoj kulturi pet godina predstavlja razlog za veliko slavlje. Ove godine sam tako srećna što sam se vratila. Razgovarala sam i sa kolegama i usaglasili smo se da je KotorArt jedan od najbolje organizovanih i najprestižnijih festivala, a imam iskustva sa festivalima širom svijeta - navela je ona.
Jako je, kaže, srećna što ove godine sa njom nastupa njen dugogodišnji prijatelj, pijanista dr Dejvid Viten.
- Uživala sam pripremajući poseban program za KotorArt kombinujući rusku i kinesku muziku, svirajući američke kompzicije, a posljednja numera je jevrejska pjesma. Ljubav i muzika su univerzalni jezici i potrebni su cijelom svijetu - ispričala je Žang.
Dejvid Viten, renomirani američki pijanista i profesor, dobitnik je Fulbrajtove stipendije i doktor umjetnosti sa Bostonskog univerziteta. Održao je brojne turneje širom svijeta, a sarađivao je s ansamblima kao što su Šangajski gudački kvartet, Bostonski pop orkestar i članovi Njujorške filharmonije. Istaknuti je promoter savremene muzike, sa više izdanih albuma posvećenih djelima latinoameričkih i ruskih kompozitora, među kojima se izdvaja njegov najnoviji album Tri generacije, posvećen stvaralaštvu porodice Čerepnjin.
- Ovo je moj prvi koncertni nastup sa Vanže. Znam je 13 godina, ali do sada nismo svirali koncert zajedno. Bilo je zadovoljstvo učiti ovaj raznovrsni repertoar - istakao je on.
Po drugi put je, dodaje, u Crnoj Gori.
- Prije šest godina sam predavao na Muzičkoj akademiji na Cetinju što je organizovao Bojan Martinović koji je i večeras bio ovdje u publici. Slučajnost je da me Vanže pitala da nastupim u Crnoj Gori zato što nisam zaboravio kako sam se lijepo proveo ovdje prije šest godina. Srećan sam što sam ponovo ovdje - kazao je Viten

Tri kontinenta, jedan glas: Vanže Žang i Dejvid Vitan u jedinstvu kroz muziku

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Uz zvuke gudačkog kvarteta i plesne korake valcera, danas je svečano najavljena podrška UNIQA osiguranja KotorArt festivalu, jednom od najznačajnijih umjetničkih događaja u regionu. Ovogodišnje otvaranje KotorArt festivala posvećeno je velikom kompozitoru Johanu Štrausu, čije je stvaralaštvo obilježilo 19. vijek u Austrougarskoj. Ove godine se takođe obilježava 200 godina od rođenja pomenutog umjetnika, koji je za života napisao preko 500 valcera, opereta i polki, među kojima je najpoznatiji valcer „Na lijepom plavom Dunavu”. Prisutni na događaju uživali su u odabranim kompozicijama u izvođenju gudačkog kvarteta pod vođstvom Teodore Uskoković, dok je plesni par oživio duh bečkih balova iz 19. vijeka izvodeći valcer u maniru tog vremena. Događaj je organizovala kompanija UNIQA, dugogodišnji partner umjetnosti i kulture, koja ovim činom potvrđuje svoju posvećenost podršci kulturnim inicijativama i mladim umjetnicima u regionu jugoistočne Evrope.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Nije slučajno što se baš Štraus i UNIQA susreću u ovom trenutku. I Štraus i UNIQA potiču iz Austrije i traju dva vijeka. Sa jedne strane, Štraus nas je zadužio vječnim melodijama u kojim i dan-danas uživamo sa istim žarom kao i aristokratija i građanstvo u 19. vijeku, dok UNIQA danas posluje širom centralne i jugoistočne Evrope, prenoseći vrijednosti pouzdanosti, zajedništva i posvećenosti ljudima, sa generacije na generaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Već dva vijeka vodimo se principom živimo bolje zajedno. Princip koji je zapravo obećanje našoj velikoj zajednici širom Evrope da ćemo raditi odgovorno, pružati više od očekivanog, biti prisutni onda kada je najpotrebnije i graditi poslovanje koje ne mjeri samo profit – već i uticaj koji ostavlja trag. Upravo zato, umjetnost i kultura su za nas prirodan prostor djelovanja - nijesu samo stvaralaštvo, već srž zajednice, ogledalo vrijednosti koje njegujemo i izvor inspiracije koji nas povezuje. Zato sa velikim zadovoljstvom već godinama ulažemo u kulturne projekte širom regiona, a posebno nas raduje partnerstvo sa KotorArt festivalom, koji na jedinstven način objedinjuje umjetnički kvalitet, lokalnu tradiciju i međunarodni duh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Danas, kroz muziku Johana Štrausa i svečani ples valcera, simbolično spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – podsjećamo se nasljeđa koje traje vjekovima i otvaramo vrata novim generacijama umjetnika. Podrška mladim nadama, otvaranje prostora za kreativnost i stvaranje prilika da kultura živi. Ulaganjem u umjetnost, ulažemo u ono što nas čini humanijima, otvorenijima i otpornijima. To je UNIQA vizija sigurnosti – stvaranje boljeg, bogatijeg i smislenijeg okruženja za sve nas - izjavili su iz kompanije UNIQA.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Mi smo čuvari tradicije, ali i istraživači umjetnosti, izraza, ka oi odnosa kulture, umjetnosti i društva. Pričamo priču kroz festival i o Kotoru, i o tokovima istorije, nasljeđu, čovjeku, vrijednostima, ženi, povezanosti, isprepletanosti svega što imam oi što nas okružuje. To naši partneri prepoznaju i zato imamo sad već decenijska, istinska partnerstva sa kolektivima i pojedincima sa kojima dijelimo iste vrijednosti. Vjerujemo da će i ovo prijateljstvo sa UNIQA osiguranjem upravo biti takvo - izjavila je Sara Lakičević, PR menadžerka KotorArt festivala. KotorArt festival će se održati u periodu 13. jula do 13. avgusta 2025. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  O UNIQA grupi UNIQA grupa je jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Austriji i regiji srednje i istočne Evrope (SIE). Sa više od 21.000 zaposlenih i ekskluzivnih prodajnih partnera, UNIQA brine o blizu 20 miliona klijenata u 17 zemalja. Kao druga najveća osiguravajuća grupa u Austriji, UNIQA ima tržišni udio od oko 21%. U regiji SIE prisutna je na čak 14 tržišta, dok su osiguravajuće kompanije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu takođe dio UNIQA grupe. UNIQA SEE regija koju čine: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija i Srbija treća je najveća zajednica zemalja unutar UNIQA grupe, sa približno 2.200 zaposlenih i 2,5 miliona klijenata. UNIQA SEE regija, uz snažnu podršku Grupe, nastavlja sa razvojem savremenih, digitalnih i jednostavnih rješenja osiguranja, istovremeno aktivno doprinoseći razvoju zajednica kroz društveno odgovorne inicijative i kontinuirano ulaganje u svoje zaposlene.

Buđenje uz Štrausa: UNIQA podržala KotorArt festival

Svjetski poznata trubačica Alison Balsom nastupiće kao specijalna gošća gitariste Miloša Karadaglića na koncertu "London Calling", koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru, u okviru festivala KotorArt.
Kako je u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E saopštila PR menadžerka festivala Sara Lakičević, na istom koncertu nastupiće i Gradska muzika Kotor, najstariji orkestar na ovim prostorima.
- Nastupiće i Gradska muzika Kotor kao najstariji orkestar na ovim prostorima, što je prirodno, jer bez njih ne bi ni postojala ta kulturna baština, te note, Đude i Štiglići, pa čak i guslar, svega imamo na otvaranju. Koncert London Calling je 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru Miloša Karadaglića, najtraženijeg i najcjenjenijeg gitariste, jer KotorArt pruža platformu kako mladima, tako i najcjenjenijima u svijetu i nama je uvijek drago da se Miloš vrati - kazala je Lakičević.
Otvaranje festivala zakazano je za 13. jul, na Trgu ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje se tradicionalno i održava.
- To je vrlo interesantan koncept otvaranja, vrlo jedinstven. U čitavom svijetu se slavi 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, poznatijeg kao kralja valcera, ali mi ne bismo bili mi da to sve nijesmo uvezali sa našom kulturnom baštinom i tradicijom, tako da će publika imati priliku na otvaranju da čuje kompozicije manje poznatih crnogorskih kompozitora i kompozitora iz regiona koji su isto vrijeme kad i Štraus prije gotovo 200 godina stvarali na našem prostoru i da vidimo kakve su te kompozicije naše kulturne baštine, zatim muzika Johana Štrausa II, a onda treći segment je porudžbina novih kompozicija savremeni crnogorski kompozitori Nina Perović i Milivoje Pićurić. Dali smo kompletnu slobodu našim kompozitorima da komponuju, međutim dogovor je samo da to bude u takt valcera, u onom tročetvrtinskom taktu, da se nastavljamo na to kulturno nasljeđe i da budu inspirisani upravo nasljeđem naših stvaraoca, ali i Johana Straussa II - istakla je ona.
Na svečanom otvaranju nastupiće i Festivalski orkestar Crne Gore, sastavljen od mladih crnogorskih umjetnika koji se školuju u inostranstvu.
Lakičević je najavila da organizacija festivala teče kontinuirano, te da se već u septembru počinje rad na sljedećem izdanju.
- Čim se završi jedna edicija KotorArt-a, već od septembra se radi na sljedećoj, a 2026. godine je 25 godina postojanja festivala, tako da sada imamo kompletiran program za sljedeću godinu - navela je.
Govoreći o angažovanju renomiranih svjetskih umjetnika, pojasnila je da to zahtijeva dugoročno planiranje.
- Ukoliko želite da imate neke zvijezde klasične muzike morate se voditi njihovim programom, repertoarom, turnejama, a oni svi unaprijed rade kao pozorišta, kao koncertne sezone, uglavnom od septembra do juna u zatvorenim dvoranama, ljeti je to na otvorenom i negdje znaju svoj raspored i do dvije godine unaprijed - zaključila je Lakičević.

Lakičević: U okviru KotorArta kao specijalna gošća Miloša Karadaglića nastupiće svjetski poznata trubačica Alison Balsom

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: kotorart