Bešlin: Političke elite umjesto bolje budućnosti građanima nude „bolju prošlost“

Naše političke elite umjesto bolje budućnosti nude bolju prošlost, a na postjugoslovenskom prostoru prošlost je prije svega politički resurs - ocijenio je istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin na otvaranju ovogodišnje "Pjace od filozofa" u okviru KotorArta.

Bešlin je istakao da nacionalne elite na prostoru bivše Jugoslavije svoju legitimaciju grade kroz idealizovanu prošlost.

– Naše političke elite nam umjesto bolje budućnosti nude bolju prošlost. A bolja prošlost je uvijek bolja jer je slavnija, izmaštana i imaginativna. Nacionalizam je uvijek usmjeren ka prošlosti, pa je potrebno političku i identitetsku legitimaciju utemeljiti što dublje u istoriji. Na postjugoslovenskom prostoru prošlost je prije svega politički resurs – rekao je Bešlin.

Nakon gotovo 150 godina, kako je istaknuto, dvorište istorijske Palate Mazarović u Perastu ponovo je otvorilo vrata kao prostor kulture, dijaloga i promišljanja.

- U ovom jedinstvenom ambijentu počelo je novo izdanje programa Pjaca od filozofa, posvećeno pitanju: Što se dešava sa našom prošlošću? - ističu iz KotorArt-a.

Program, koji uređuje profesorica filozofije u Gimnaziji Kotor Paula Petričević, tokom dva dana okuplja filozofe, istoričare, istoričare umjetnosti i istraživače iz regiona kako bi otvorili teme odnosa prema prošlosti, kulture sjećanja i načina na koji čuvamo i razumijemo kulturno nasljeđe.

Prvi događaj u obnovljenoj Palati Mazarović bila je panel-diskusija „Vrijeme prošlosti – Sukobljene politike sjećanja“, na kojoj su učestvovali Bešlin, prof. dr Dragan Prole i Hrvoje Klasić.

Petričević je kazala da je simbolično što upravo filozofija otvara novi život Palate Mazarović.

– Ovaj prostor decenijama je bio zapušten, a danas postaje mjesto promišljanja, kulture i dijaloga. Nadamo se da će nakon Pjace od filozofa ovdje zaživjeti i drugi umjetnički, kulturni i naučni programi – rekla je Petričević.

Ona je navela da je inspiraciju za ovogodišnje izdanje pronašla u izjavi istoričarke Dubravke Stojanović da je na ovim prostorima prošlost neizvjesnija od budućnosti.

– Razgovori će biti posvećeni tome što se dešava s našom prošlošću, kako razumijemo vlastitu i kolektivnu istoriju i kakve rizike nosi njena selektivna interpretacija – kazala je Petričević.

Prole je govorio o promjenama u odnosu čovjeka prema prošlosti kroz različite epohe – od antičkih i hrišćanskih pogleda na vrijeme, preko prosvjetiteljstva i romantizma, do savremenog društva koje je izgubilo povjerenje u budućnost.

– Danas više ne vjerujemo u bolje sjutra, pa prošlost postaje prostor različitih interpretacija koje zavise od ideologije i političkih interesa – ocijenio je Prole.

Klasić je ukazao na razliku između istorijske revizije i istorijskog revizionizma.

– Revizija sama po sebi nije loša, jer podrazumijeva novo sagledavanje činjenica. Problem nastaje kada istorijski revizionizam služi nacionalističkim, državnim ili privatnim interesima – poručio je Klasić.

Govoreći o iskustvu Hrvatske, naveo je da su društva nakon raspada Jugoslavije često odbacila ono što je bilo vrijedno, a zadržala najgore prakse.

– Istorija može biti važan izvor napretka, ali smo se pokazali kao veoma loši učenici – poručio je Klasić.

Program Pjace od filozofa biće nastavljen večeras panelom „Prostor prošlosti – Rizici muzealizacije nasljeđa“, posvećenim očuvanju kulturne baštine i izazovima njenog zaštitnog statusa u savremenim društvenim okolnostima, s posebnim fokusom na Boku Kotorsku kao područje pod zaštitom UNESCO-a.