Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, u vezi sa slučajem &nbsp;Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića, biće održano 21. jula na Odboru za bezbjednost i odbranu.
To je objavljeno na sajtu Skupštine.
- Postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeno lice pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine Crne Gore - navodi se kao tema kontrolnog saslušanja.
Danilo Mandić, koji je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica, 19. aprila je pucao i ranio dvije osobe, a onda i pobjegao skupštinskim vozilom. Protiv njega je istragu vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.
Optužnim prijedlogom Mandiću se stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružje.
Slučaj Danila Mandića izazvao je brojne kontroverze, a pogotovo u svjetlu činjenice da je stariji Mandić uporno istrajavao u tvrdnjama da njegov sinovac nije pucao, te da su mu to potvrdili istražni organi. U javnosti je otvorena i rasprava otkuda mlađi Mandić u obezbjeđenju strica, a s obzirom na njegovu prošlost, zbog čega nije mogao proći bezbjednosne provjere.
Tek je krajem maja Mreži za afirmaciju nevladinog sektora iz Skupštine odgovoreno da on nije zapošljen u toj instituciji, niti je sa njim bio zaključen bilo kakav ugovor.
Jasno je da je Danilo Mandić bio privatno obezbjeđenje stricu Andriji Mandiću, uprkos tome što predsjednika Skupštine, kao štićenu ličnost, jedino mogu da obezbjeđuju službenici Uprave policije. Iz ove ustanove su demantovali da je Danilo Mandić zapošljen kod njih.
Kako su ranije Portalu ETV kazali sagovornici iz bezbjednosnog sektora Andrija Mandić je koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što, takođe, predstavlja kršenje zakona i procedura Države Crne Gore.
Mnogo propusta je obilježilo ovaj slučaj što dodatno baca sumnja da su pojedinci sve radili kako bi Mandić bio aboliran. U prilog ovoj tvrdnji je i podatak da se pucnjava dogodila 19. aprila u 3.40 ujutro, a Više državno tužilaštvo je obaviješteno tek četiri sata kasnije, jer je policija prethodno o događaju upoznala Osnovno državno tužilaštvo?! Sporna je i činjenica da je krivično djelo - pokušaj ubistva, koje mu se prvobitno stavljalo na teret kasnije prekvalifikovano.
Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač.
Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. pokušao da izbjegne kontrolu i da pobjegne, a u pokušaju bijega bacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore 7. jula prihvatio je zahtjev opozicije da se obavi kontrolno saslušanje vršioca direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića a o okolnostima svih dešavanja u slučaju Danila Mandića, nakon pucnjave 19. aprila.

Portal ETV

21. jula kontrolno saslušanje Markovića i Šćepanovića povodom slučaja Danila Mandića

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje saslušaće ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića i ministarke turizma Simonide Kordić na temu potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE.
Odluka kontrolnom saslušanju donijeta je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.
Prijedlog za saslušanje Radunovića i Kordić podnijeli su poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović i poslani Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter, Drita Lolla i Aleksandra Despotović i poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni.
Novaković Đurović je na današnjoj sjednici rekla da je očekivala da će saslušanje biti održano prije ponovnog izglsavanja Sporazuma sa UAE u parlamentu.
- Jako je loša poruka da Odbor, koji je nadležan za poslove prostornog planiranja i turizma, nije imao sjednicu na ovu temu - kazala je Novaković Đurović.
Despotović tvrdi da je vršena opstrukcija i da se čekalo mjesec da bude održana današnja sjednica Odbora.
- Zaboravila sam da ovaj Odbor postoji. Imali smo ovako važno pitanje, ne možemo reći da on nije bio predmet ovog Odbora kad jeste - kazala je Despotović.
Huter je istakao da su u DPS-u do u zaraz saglasni sa obrazloženjem Novaković Đurović i smatraju da je ministar Radunović od krucijalnog značaja po pitanju predmetne teme.
- Smatramo da mjesec otkad je podnijeta inicijativa predug rok, trebalo je mnogo ranije da bude sazvana sjednica, jer suštinski ovdje se želi izbjeći kontrolna funkcija parlamenta. Suština je da javnost čuje što imamo reći jer se radi o našem nacionalnom blagu - poručio je Huter.
T.K.

Saslušaće Radunovića i Kordić povodom Sporazuma sa UAE

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i ostatka opozicije podnijeli su zahtjev za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na temu postupanja nadležnih u slučaju pokušaja ubistva dvojice muškaraca za koje se sumnjiči Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
- Povodom incidenta u kojem je učestvovao član obezbjeđenja predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, kao i načina na koji su nadležni organi reagovali u ovom slučaju, a što budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja, predlažemo da se pred Odborom za bezbjednost i odbranu saslušaju Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović - navedeno je u inicijativi za saslušanje Markovića i Šćepanovića.
Poslanici opozicije smatraju da je potrebno utvrditi sve činjenice i okolnosti u vezi sa pokušajem teškog ubistva – kako je konkretno djelo kvalifikovano od strane Višeg državnog tužilaštva, te utvrditi da li je došlo do eventualnog pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova krivičnog djela, sa ciljem da se na nezakonit način osumnjičenom olakša pozicija u predstojećem krivičnom postupku.
- Ovo saslušanje od ključnog je značaja za očuvanje povjerenja građana u institucije sistema i za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori - poručeno je u zahtjevu.

Opozicija traži saslušanje Markovića i Šćepanovića zbog slučaja Danila Mandića: Da li je bilo pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova?

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić i poslanica nezavisnog kluba poslanika Jevrosima Pejović podnijeli su predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću zahtjev za održavanje kontrolnog saslušanja premijera Crne Gore Milojka Spajića i v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(ANB) Ivice Janović, na temu: "Izbor v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost".
Pejović i Adžić, kako se navodi u saopštenju, u obrazloženju zahtjeva navode da izbor v. d. direktora ANB-a ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalne sigurnosti, zaštiti interesa naše zemlje i stabilnosti svih segmenata društvenog života. 
Oni dodaju da kroz je kroz ovaj proces važno osigurati da će Agencija biti sposobna da odgovori na savremene izazove i pruži građanima Crne Gore sigurnost na najvišem mogućem nivou. 
- Prema informacijama dostupnim iz medija, važno je ispitati da li je ovaj izbor (imenovanje) bazirano na profesionalnim kvalifikacijama i iskustvu, ili pak podložno političkim interesima. Transparentnost i nepristrasnost u procesu imenovanja predstavljaju ključne elemente za očuvanje integriteta ANB-a. Ovo saslušanje će biti prilika da premijer Spajić preuzme odgovornost i pruži konkretne odgovore o odabranom v.d. direktoru Ivici Janoviću, njegovim kvalifikacijama i planovima za unapređenje rada Agencije. Saslušanje je presudno za očuvanje integriteta ove institucije, transparentnosti u procesu imenovanja, kao i osiguranje da ANB radi u interesu svih građana, a ne političkih istomišljenika - navodi se u obrazloženju.
Pejović i Adžić su zamolili da se saslušanje održi u najkraćem mogućem roku.

Adžić i Pejović uputili zahtjev za kontrolno saslušanje Spajića i Janovića

Poslanici opozicije Oskar Huter, Aleksandra Despotović, Drita Llola (DPS), Branislav Nenezić (SD) i Ana Novaković-Đurović (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimira Jokovića zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.
- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva
Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.
- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi. 
 
Za saslušanje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana. 
 
Predstavnici opozicije tražili su saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju odbjeglog ubice Alije Balijagića.

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

Povodom značajnog pogoršanja bezbjednosne situacije i činjenice da je tokom prethodnih mjeseci izvršeno niz ubistava, kao da ubica i povratnik u izvršenju krivičnih djela Alija Balijagić, sedmicama uspješno izmiče čitavom bezbjednosnom sektoru, poslanici Demokratske partije socijalista traže kontrolno saslušanje.
Kako je precizirano u saopštenju, traže kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa MIlića.
- Zbog zabrinutosti za bezbjednost građana, ali i ličnu, i bezbjednost naših porodica, smatramo da je neophodno na Odboru za bezbjednost i odbranu pribaviti sve detalje i informacije o postupanju nadležnih organa u pomenutim slučajevima, kako bismo jasno utvrdili uzroke očiglednog pogoršanja bezbjednosne situacije u Crnoj Gori - zaključuje se u obrazloženju zahtjeva za saslušanje.

Klub poslanika DPS traži saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore u utorak će razmatrati inicijativu poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara za kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna povodom postupanja nadležnih organa u slučaju tragične smrti porodilje iz Ulcinja Drite Tafa.
Konatar je u srijedu predsjedniku Odbora Draženu Petriću podnio prijedlog za kontrolno saslušanje.
On je u obrazloženju prijedloga naveo da je, prema informacijama dostupnim iz medija, slučaj tragične smrti porodilje Drite Tafe iz Ulcinja otkrio ozbiljne nedostatke i moguće propuste u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
- Navodi o nepravilnostima u postupcima medicinskog osoblja, kao i o potencijalnim propustima u organizaciji liječenja, izazvali su duboku zabrinutost javnosti i ozbiljno narušili povjerenje građana u zdravstveni sistem. Ovaj tragični ishod posebno ukazuje na neophodnost hitnog preispitivanja odgovornosti na svim nivoima, jer je u pitanju slučaj u kojem je ljudski život izgubljen usljed mogućih grešaka - navodi Konatar.
On dodaje da iako su Ministarstvo zdravlja i nadležne institucije pokrenule istragu, javnost je s pravom zabrinuta zbog kašnjenja reakcije i prebacivanja odgovornosti i da to dodatno dovodi u pitanje transparentnost i efikasnost odgovora nadležnih na ovakve slučajeve.
- Posebno je važno da se ovaj slučaj detaljno ispita, kako bi se utvrdili uzroci i odgovornost svih uključenih, od medicinskog osoblja i uprave bolnice do nadzornih institucija. Od suštinske je važnosti da se za ovu tragediju snosi odgovornost, a da se greške u sistemu isprave, kako bi se spriječili slični događaji u budućnosti - ističe Konatar.
Konatar je napomenuo i da je Više državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti.
- U cilju sveobuhvatnog sagledavanja situacije, neophodno je održati kontrolno saslušanje ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, direktora Opšte bolnice u Baru, predstavnika Višeg državnog tužilaštva. Saslušanje će biti prilika da Ministarstvo zdravlja preuzme odgovornost i pruži konkretne odgovore o tome šta će preduzeti kako bi se osiguralo da se u zdravstvenom sektoru primjenjuju najviši standardi odgovornosti i bezbjednosti pacijenata - poručio je Konatar.

Odbor za zdravstvo u utorak o prijedlogu Konatara za kontrolno saslušanje Šimuna zbog smrti porodilje iz Ulcinja

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje održaće 5. novembra, kontrolno saslušanje na temu „Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori“.
U cilju prikupljanja potrebnih informacija i stručnih mišljenja, poziv za učešće u sjednici poslat je ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, ministru socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damiru Gutiću.
Takođe, na sjednicu su pozvani zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, predstavnici sudske grane vlasti i tužilačke organizacije.
Sjednica je zakazana za 10 sati.

Kontrolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja 5. novembra

Tek nakon što su vatra i dim progutali kuće, magacine i imanja, Vlada Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane “shvatili” su da je krajnje vrijeme da se izdvoje sredstva za popravku raštimovanih letjelica za gašenje požara i nabavku neophodnih djelova. Još jednom svjedočimo drastičnom nemaru, bahatosti i institucionalnom slomu pod vođstvom premijera Milojka Spajića, te ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i odbrane Dragana Krapovića (Demokrate). Ako ovome dodamo da se Krapović u jeku totalnog haosa sa vatrenom stihijom baškario na plaži, onda toj slici ne treba dodatni opis. Sve je upotpunio i ministar zdravlja Vojislav Šimun, čija se fotografija pojavila na društvenim mrežama, kako ležerno skroluje po telefonu na nekoj plaži dok vatrogasci i građani traže pomoć ljekara zbog iscrpljenosti od borbe sa vatrenom stihijom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724150736_5bdedc1019450d99703eafdbcfbc1af6842dc9eb1c686df1167c4f178a243928.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724150736_5bdedc1019450d99703eafdbcfbc1af6842dc9eb1c686df1167c4f178a243928" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Vlada Crne Gore"></figure>  <h2>AVGUSTOVSKI POŽARI “ZNAJU DA IZNENADE”</h2> Slučajno ili ne, ali upravo u jeku vatrene stihije, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, Miodrag Bešović, 15. avgusta izjavio je da su, vjerovali ili ne, “u toku radovi na osposobljavanju” dva helikoptera i dva aviona. Dakle, dok dio regiona i Evrope već gasi požare širom Crne Gore – Hrvati, Srbi, Česi, Italijani … – kod nas još traje servisiranje. Nacionalna sramota. – Radimo na tome da prvo helikopter 212 za gašenje požara stavimo u plovidbeno stanje. Čekamo samo jedan dio kako bismo i drugi helikopter 412 aktivirali - rekao je Bešović za Portal Analitika. Takođe je naveo da će i dva aviona MUP-a biti spremna nakon redovnog servisa, ali – čekaju se djelovi. Letjelice “spremne, ali ne mogu poletjeti”. <h2>KAD NEODGOVORNOST POKAŽE PRAVO LICE</h2> Ali, prava slika efikasnosti vlasti – objava od 14. avgusta dok zemlja gori. Direktorat za vanredne situacije MUP-a i Generalštab Vojske Crne Gore su uputili zahtjev za hitno izdvajanje finansijskih sredstava – oko 50.000 € za rezervne djelove za dva neoperativna helikoptera. Rezerva goriva VCG dovolјna je za samo pet dana rada. A sat angažovanja helikoptera košta oko 1.400 €, od čega 600 € ide na pogonska sredstva. Ukupna potrebna sredstva: 300.000 € za 350 sati angažovanja. <h2>ŠOJIĆEVSKI - “ I IZNENAĐENI I UVREĐENI”</h2> Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od čelnika Evropskog saveza, rezimira sve. - Čuvenoj izreci da nas snijeg iznenadi u decembru sada možemo dodati i novu izreku, da su nas iznenadili požari na preko četrdeset stepeni u avgustu. Kao „žrtve“ tog iznenađenja bez dileme možemo označiti Vladu Milojka Spajića i resorne organe pod vođstvom lidera Demokrata, jer vidimo da to priznaju i sami. Šojićevski su „i iznenađeni i uvređeni“ - kaže Belan u razgovoru za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091819090_0864c188412ad0be9ce457f4309dd7eafe62ddc5c2029cdc9a3781e384fe61a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091819090_0864c188412ad0be9ce457f4309dd7eafe62ddc5c2029cdc9a3781e384fe61a5" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="Vatroslav Belan"><figcaption>Vatroslav Belan(Photo: Evropski savez)</figcaption></figure>  Kaže da smo se prethodna dva dana podsjetili na jednu od mnogobrojnih predstava Demokrata u kojima njihov poslanik Leković nabacuje pitanje ministru Šaranoviću o nivou pripremljenosti Direktorata za zaštitu i spašavanje „u cilju jačanja kapaciteta u borbi protiv požara“, a ovaj mu odgovara da smo „nedvosmisleni šampioni u ovoj oblasti u regionu“. - E, pa, naši vrli šampioni su zaboravili da pred sezonu požara pripreme avione za gašenje, tako da nas sada pored nadljudskih napora naših vatrogasaca i vojnika, kojima beskrajno hvala za sve što čine ovih dana, spašavaju vatrogasci iz zemalja regiona koje nisu tako šampionske kao mi, tj. koje nisu imale tu sreću da im ministar Šaranović šampionski obezbjedi pripremu opreme i sredstava - navodi Belan. Poručuje kako im nije ni za zamjeriti, nisu sve ove godine stigli od konstatnog kreiranja i plasiranja besmislenih tabela i snimanja krindž spotova kojima promovišu svoje partijske lidere sa namontiranim pogledima u daljini, a kojima pokrivaju apsolutnu nesposobnost na svim poljima. - Nisu stigli od spinovanja, uljepšavanja i izmišljanja stvarnosti i prekrajanja istorije, izglasavanja besmislenih rezolucija, narušavanja odnosa sa susjedima. I kao što su „šampioni“ u pripremama za odbranu od požara, isto takvi „šampioni“ su i za pripremu turističke sezone, saobraćajne infrastrukture, pripremu plaža, uvećanja avio-povezanosti, u borbi protiv inflacije, smanjenja uvozne zavisnosti, u jačanju ukupne ekonomije, osiguravanja bezbjednosti građanki i građana, sve u svemu čega god su se dohvatili - kaže sagovornik Portala ETV. Na kraju, dodaje, mora im se priznati da su istinski šampioni neodgovornosti, populizma, destrukcije i podsticanja nacional-šovinističkih ideja. - Nije ni čudo što onda zaborave da pripreme avione za borbu protiv požara ili što nemaju vremena za građanke i građane kojima danima nedostaje voda za piće. Uostalom, znamo to od 2020, zato su tu đe jesu, zato su i bili projektovani za vladanje u Crnoj Gori – da je razaraju i čine slabijom, a ne da je jačaju i čine samostalnijom i otpornijom na izazove na svim poljima - zaključio je Belan.

Država gori, Vlada u kvaru, ali čeka djelove, ministri se sunčaju; Belan: Šampioni destrukcije i neodgovornosti

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je na konfrenciji za medijie da su on i američki predejdnik Donald Tramp danas na samitu u Aljsaki postigli „razumijevanje“ o ratu u Ukrajini, ali i upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“. &nbsp;Tramp, sa druge strane, upotrijebio je frazu „nema dogovora, dok ne bude dogovora“. Tramp je kazao i da je danas napravljen veliki progres, ali da „nijesmo još stigli tamo“.&nbsp; Američki predsjednik je kazao da će pozvati evropske i NATO lidere, kao i ukrajinskog predsjednika Volodimira Yelenskog,, &nbsp;kako bi ih obavijestio o svom sastanku sa Putinom. Tramp je rekao da je na njegovom bilateralnom sastanku sa ruskim predsjednikom postignut „odličan napredak“, navodeći da je „mnogo tačaka dogovoreno“, dok je ostalo samo „vrlo malo“ neriješenih. - Neke nisu toliko značajne„ edna je vjerovatno najznačajnija, ali imamo veoma dobre šanse da dođemo do dogovora. Nismo još stigli do toga, ali imamo veoma dobre šanse - rekao je Tramp. Predsjednik je kayao i da je „uvek imao fantastičan odnos“ sa Putinom. On je spomenuo istrage američke vlade o ruskoj podršci njegovoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine i ponovio svoje tvrdnje da je američka ekonomija najbolja &nbsp;na svijetu. Putin se zahvalio Trampu na „prijateljskom“ tonu razgovora koji su imali u petak i rekao da bi Rusija i Sjedinjene Države trebalo da „okrenu stranicu i vrate se saradnji“. On je pohvalio Trampa kao osobu koja „ima jasnu predstavu šta želi da postigne i iskreno brine o prosperitetu svoje zemlje, a u isto vrijeme pokazuje razumijevanje da i Rusija ima svoje nacionalne interese“. - Očekujem da današnji dogovori postanu referentna tačka ne samo za rješavanje ukrajinskog problema, već da će označiti i početak obnove poslovnih, pragmatičnih odnosa između Rusije i SAD - rekao je Putin. On je ponovio dugogodišnji stav Moskve da je „iskreno zainteresovana da stavi tačku“ na rat u Ukrajini, ali da bi se to desilo „svi osnovni uzroci krize moraju biti uklonjeni“. - Svi legitimni interesi Rusije moraju se uzeti u obzir. Teba obnoviti pravičan balans u oblasti bezbjednosti u Evropi i svijetu u cjelini - rekao je Putin. Dodao je da se slaže sa Trampom oko obezbjeđivanja bezbjednosti Ukrajine i rekao da je Moskva „spremna da radi na tome“, ne ulazeći u detalje. - Želio bih da se nadam da će razumijevanje koje smo postigli omogućiti da se približimo tom cilju i otvoriti put ka miru u Ukrajini - rekao je Putin, ne precizirajući o kakvom razumijevanju je riječ. - Nadamo se da će Kijev i evropske prijestonice sve ovo percipirati konstruktivno i da neće stvarati prepreke, niti pokušati da poremete zametnuti napredak provokacijama ili intrigama iza kulisa - dodao je ruski lider. Nakon gotovo tri sata dugog sastanka, ni Tramp ni Putin nijesu odgovarali na pitanja novinara nakon kratkih izjava. I pored toga što je Putin kazao da su dvojica lidera postigli „razumijevanje“, nijedan od njih nije dao dodatne detalje. Tramp već dugo tvrdi da Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je on bio u Bijeloj kući — ruski lider je potvrdio tu tvrdnju na večerašnjoj konferenciji za novinare. Putin je kritikovao bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, ne pominjući ga imenom, i aludirao na Trampovu tvrdnju da bi njegova prisutnost bila dovoljna da se spriječi rat. - Mogu to potvrditi - rekao je Putin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> <figcaption>Tramp i Putin(Photo: Jae C. Hong)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Tramp je u posljednjih nekoliko dana više puta govorio o želji da održi drugi sastanak nakon samita u Aljasci. Kada su završavali svoje izjave nakon samita, Putin je Trampu rekao na engleskom: „Sljedeći put u Moskvi“. Tramp je odgovorio: „Moglo bi se to i desiti“. Ni jedan od lidera nije potvrdio da će do održavanja drugog sastanka doći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-docekao-putina-u-vojnoj-bazi-na-aljasci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Putin kaže da su postigli „razumijevanje“ o Ukrajini, upozorio Evropu da ne „torpedira zametnuti napredak“; Tramp: Nema dogovora, dok ne bude dogovora

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio je da je tokom uličnih nereda u Beogradu povrijeđeno šest policajaca, a da je uhapšeno 38 osoba. Dačić je u ponoćnom obraćanju javnosti rekao da su demonstranti došli na skup sa namjerom da povrede pripadnike policije.
- Došli su maskirani, noseći štangle, motke, kamenje, štitove. Praćkama su klikerima i kamenjem gađali policijske službenike. Imali su pripremljene flaše sa zaleđenom vodom ili zapaljivom tečnošću. Stotinjak kontejnera je zapaljeno - rekao je Dačić.
Prema njegovim riječima, u Novom Sadu je napadnuta ekipa prorežimske televizije Informer, a dva lica su uhapšena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fokrsaji-sa-policijom-u-beogradu-i-nisu-incidenti-u-cacku-valjevu-i-loznici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dačić: U Beogradu povrijeđeno šest policajaca, privedeno 38 osoba

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...

I hrvatski mediji pišu o tome: Potpredsjednik Skupštine Glavnog grada Dragutin Vučinić pomiješao Torcidu s vatrogascima

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Dok gori veliki dio Crne Gore, a Vlada razmišlja o vanrednom stanju, Demokrate Alekse Bečića ne staju sa vetingom. Bez obzira na moguće posljedice.
Sve pod maskom borbe protiv korumpiranih policajaca, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović još krajem prošle godine pokrenuli su akciju ,,Značka”. To je bilo kodno ime za klasični politički obračun: da se među brojne korumpirane policajce ubace i iskusni, nagrađivani policajci koji ne žele da naruše vlastiti integritet i poslušno izvršavaju nezakonita naređenja čelnika Demokrata.
Prema informacijama Televizije E, po izričitoj volji Šćepanovića, a po konkretnom nalogu ministra Šaranovića, pokrenuti su novi disciplinski postupci i suspenzije. Na meti su se, prije nekolika dana, našli nagrađivani policajci, bez mrlje u dugogodišnjim karijerama - Milorad Žižić, Tihomir Goranović i Darko Mađarić.
<h2>KO SU POLICAJCI NA METI</h2>
- Milorad Žižić je tokom karijere, koja traje 23 godine bio, između ostalog, pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnik Odsjeka za suzbijanje teškog kriminala u sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Tihomir Goranović, višedecenijski policijski oficir je bio na pozicijama komandanta Posebne jedinice policije, načelnika OB Plužine, pomoćnika načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i načelnika Centra bezbjednosti Nikšić.
- Darko Mađarić je svojevremeno obavljao dužnosti pomoćnika komandira, zamjenika komandira i komandira nikšićke policije.
Žižiću i Mađariću su već uručena rješenja o suspenziji, dok Goranović čeka pismenu pošiljku iz Uprave policije.
Izvori Televizije E i Portala ETV ističu da su lični animozitet i profesionalna sujeta Lazara Šćepanovića osnovni motivi za progon. I Žižić i Goranović su bili svojevremeno šefovi Šćepanoviću, još iz vremena kada je ovaj obavljao inspektorske poslove u Centru bezbjednosti Nikšić.
<h2>MOTIVI PROGONA</h2>
Šćepanović je pokretanjem disciplinskog postupka protiv bivših nadređenih želio da, po svaku cijenu, eliminiše potencijalnu konkurenciju sposobnih i iskusnih policijskih funkcionera.
- Vršilac dužnosti načelnika Uprave policije je lično davao instrukcije pojedinim inspektorima nikšićke policije da unose u policijski sistem informacije koje je on navodno lično provjerio i koje su baš njemu poznate. Sebi lojalnim službenicima je sugerisao da informacije koje im nudi nije potrebno dodatno provjeravati – kaže sagovornik iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Tako su, pod idejnim vođstvom Šćepanovića, kreirani optužujući dosjei za politički odstrijel Žižića, Goranovića i Mađarića.
Biće, međutim, zanimljivo gledati kako će se ponašati inspektori koji su izvršavali naređenja Šćepanovića kada se - nakon krivičnih prijave koje najavljuju advokati trojice policijskih funkcionera - pokrenu tužilačke istrage i obave stručna vještačenja u cilju indetifikacije onih inspektora koji su pravili frizirane izvještaje.
Očito je da su se Demokrate, vrh Ministarstva unutrašnjih poslova i čelnici Uprave policije pogubili u vetingu, odnosno progonu politički nepodobnih. I sada se širi nervoza i prave nove greške.
Naročito poslije neuspjelog pokušaja da u parlamentu izguraju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je bilo zacrtano da negativne bezbjednosne provjere automatski znače i prestanak radnog odnosa, bez dokazivanja i bez mogućnosti osporavanja otkaza unutar službe.
<h2>DEMOKRATSKE ZABLUDE</h2>
Demokrate su Prijedlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima mislili da će se izvući iz protivzakonito pokrenutih disciplinskih postupaka. Neki su već pali na prvoj prepreci jer je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore skoro polovinu rješenja o suspenzijama poništila. Zakonskim prijedlogom bilo je predviđeno da se policijskim službenicima mogu podijeliti otkazi samo nakon negativnih bezbjednosnih provjera. Intervencijom Delegacije Evropske komisije i zapadnih partnera, Prijedlog zakona je povučen sa proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore.
Sada je izvjesno da će vrh Demokrata, odnosno šefovi policije – nakon fijaska sa prijedlogom zakona - morati da dokazuju nezakonito ponašanje policijskih službenika koji su na meti progona.
Problem predstavlja što je većina politički motivisanih postupaka pokrenuto na bazi fingiranih negativnih bezbjednosnih provjera i neće ih biti lako okončati. Zato je, ističu izvori Televizije E, najveći teret na disciplinskoj tužiteljki Mileni Pajović i predsjednici disciplinske komisije Sanji Damjanović. Jer, rokovi teku a nešto se činjeti mora, a njih dvije ne žele da slijepo izvršavaju politički motivisane naloge iz vrha policije.
Svi ovi podaci potvrđuju politička motivisanost disciplinskog progona. Ali sada se otkriva još jedan politički sloj. Obračun protiv Milorada Žižića i Milovana Pavićevića vodi se nakon - njihovog svjedočenja u sudskom postupku protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.
U svjedočkim iskazima i Pavićević i Žižić su dokazima opovrgnli ključnu tezu Specijalnog državnog tužilaštva da su Lazović i Katnić navodno nezakonito i u korist mafijaškog klana skinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Iskazi policijskih funkcionera potvrdili su stavove odbrane da je skidanje zabrane ulaska tražio bezbjednosni sektor Srbije.
Nekoliko mejseci kasnije Žižić i Pavićević su se našli na spisku za politički progon. Teško je povjerovati da je sve tek slučajno podudaranje: očito da plaćaju cijenu svog profesionalizma i zalaganja za istinu.
A to je dokaz da, umjesto čišćenja od korumpiranih kadrova, Demokrate i najveći dio stranaka parlamentarne većine prave partijski čisti bezbjednosni sektor. I da u tom cilju ne haju za ljudske sudbine.

Žižić, Goranović, Mađarić na meti političkog progona u policiji

Radio Antena M je protekla dva dana, u dva nastavka, objavio intervju urađen putem e-maila sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, što je bio njegov prvi razgovor za jedan od medija koji ga otvoreno kritikuju.
Uz odgovore koje je poslao uredniku Antene M Draku Šukoviću, predsjednik Crne Gore obratio mu se i „ličnim zaključkom“ o pitanjima.&nbsp;
- Pošto se u karijeri nijesam sreo sa ovakvim fenomenom, pitao sam da li je i taj svojevrsni post scriptum napisan da bi bio objavljen – naveo je Šuković.&nbsp;
Nakon potvrdnog odgovora, danas je portal Anetna M objavio i neuobičajeni „lični zaključak“ predjednika Milatovića, kao i Šukovićev odgovor na tu poruku.
<h2>Milatović: Lični zaključak o pitanjima Darka Šukovića</h2>
Ako ste željeli intervju, Vaša pitanja trebalo je da vode razgovoru, a ne etiketiranju. Ako ste željeli ispitivanje iz “pravog patriotizma”, mogli ste to odmah reći, pa da donesem svesku i pišem sastav. Jer ovakva forma, u kojoj svako pitanje unaprijed određuje ko su “dobri”, a ko “loši”, više govori o Vašim podjelama nego o mojoj politici.
Ja sam predsjednik Crne Gore, ali nijesam jedan od vaših favorita, niti igrač bilo koje strane. Građani su me neposredno izabrali da budem korektiv i garant ustavnosti. Ne navijam, ne kalkulišem i ne ćutim. Zato me jedni optužuju da sam previše crnogorski i šalju vesele propagandiste iz Srbije da me napadaju, a drugi da sam premalo Crnogorac. Svi bi najradije da me svedu na ono što im odgovara, da budem ili izdajnik ili poslušnik.
Ne pristajem da mi patriotizam mjere stihovima koje recitujem, saborima koje ne posjećujem ili partijama koje ne podržavam. Moja lojalnost se ne mjeri kafanskim pričama ni ideološkim etiketama, nego samo jednim kriterijumom, lojalnošću prema građanima. Onima koji rade, pokušavaju da ostanu ovdje i čekaju da se ova država konačno okrene njima.
Ako je cijena toga da me napadaju i lijepe etikete sa obje strane, prihvatam to bez žaljenja. Bolje i to, nego da me tapšu po ramenu oni zbog kojih su ljudi godinama napuštali ovu zemlju.
I zato, pošto ste me u svih dvadeset pitanja pokušavali ugurati u tuđe podjele, odgovor je jasan: nijesam lojalan ni Vašim, ni njihovim taborima. Lojalan sam samo Crnoj Gori. I takvu je gradim. Svakoga dana.&nbsp;
<h2>Šuković: Lični zaključak o odgovorima predsjednika Jakova Milatovića</h2>
Vodeći se načelom reciprociteta i dobroga odgoja, na Vaše "lične zaključke" o mojim pitanjima, odgovaram "ličnim zaključcima" o Vašim odgovorima.
Prvo o odgovorima na nepostavljena pitanja.
Nijesam Vas pitao ništa o sebi jer bi to bilo skroz neumjesno, a i zato što me ič ne zanima šta mislite o meni. Ne znamo se osim preko televizora i ovo je trebalo/moralo da ostane poslovna relacija iz standardnog obrasca: novinar pita-političar odgovara. Avaj, kako sam bacio oko na odgovore, tako ste mi se ukazali kako jednom rukom tipkate po tastaturi, a u drugoj držite iglu i, kao da ste predsjednik Haitija, bodete vudu lutku sa mojim likom.
Malo ko bi objavio te opservacije i pomalo komična začikivanja mene bez mene, mnogi bi zbog njih bacili i komplet intervju. Ja nijesam jer mogu pomoći da javnost zaokruži sliku o čovjeku koji je dobio rekordan broj glasova na izborima. Uz to, do onih na čije mišljenje o meni možete da utičete Vi, držim koliko i do jučerašnjeg molebana za kišu. &nbsp;
Drugo - o odgovorima na postavljena pitanja.
Ovaj dio mogao bi biti duži od intervjua. Ali - neće. Nema potrebe, čitaocima Antene M ne treba tumač očiglednog. A očigledno je da u državi čiji ste Vi predsjednik rehabilituju fašizam i revidiraju istoriju - drsko i brutalno, institucionalno i vaninstitucionalno. Zato je Vaš kliktaj da toga neće biti dok ste tu đe jeste, ne samo prazno junačenje, nego kičeljavo pozerstvo opasno po državu i društvo.
Očigledno je da Vi nemate hrabrosti da označite glavnog nosioca tih aktivnosti - Crkvu Srbije. I da, nedržavnički i nekorektno, kritiku te agresivnog antidržavnog i antiantifašističkog djelovanja te crkve, pokušavate da podvalite kao zabranu vjernicima da posjećuju bogomolje.&nbsp;
Naivno vjerujete da zazor od crkve (ili je, možda, ono najgore- intimna saglasnost sa njenom politikom?) možete sakriti osuđujućim stavom o Pavlu Đurišiću i četništvu, a ćutanjem o Metodijevom i Joanikijevom raspojasanom pljuvanju po partizanima i veličanju četnika i "nepobjedivog junaka" kojem podižu i otkrivaju spomenik.
Potcjenjujete čitaoce Antene M i kad "slobodom govora" opravdavate govor mržnje predsjednika opština i kampanju poslanika i članova Vlade za otcjepljenje djelova Crne Gore. Ni glasa da pustite o himni Srbije u Gornjem Zaostru. Pa Vi ste predsjednik i na onoj livadi, i pod onom šatrom, i onoj rulji koja misli da je dočekala svoj istorijski trenutak.
U Ustavu Crne Gore piše nešto o tim Vašim obavezama. I to na početku. Sve ostalo je ispod.
Za kraj, savjet koji nijeste tražili ali vidim da Vam je prijeko potreban: okanite se "nepristrasnosti" kao vrhunskog kriterija u onome što smatrate mudrom politikom! Nepristrasnost između onih koji služe drugoj državi i onih koji služe Crnoj Gori ima ružno ime koje neću napisati jer nijeste u prilici da odgovorite.
I još nešto - pitanja sa kojima ste se infantilno svađali, počivaju na čemernoj crnogorskoj zbilji. Jesu bila ozbiljna i teška, ali su izvukla iz Vas, valjda, najbolje što u ovom trenutku možete da date. Kad toga postanete svjesni, radovaćete se narednom intervjuu sa mnom. Političko sazrijevanje je bolan proces ali, dok je u toku, ne moraju samo građani da trpe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ko-misli-da-je-cetnistvo-vrijednost-ne-postuje-ovu-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nastavicu-da-gradim-modernu-i-evropsku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kontrolno-saslusanje