Na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike zakazano je kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
Tema je "Narušavanje bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom na temelju odluke Vlade Crne Gore o ukidanju bezviznog režima“.
Ibrahimović je juče saopštio kako vjeruje da će turski državljani brzo biti oslobođeni viza.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kontrolno saslušanje Ibrahimovića zbog viza za turske državljane

Četrdeseta sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu biće održana danas u Skupštini Crne Gore, a na dnevnom redu je kontrolno saslušanje ključnih nosilaca bezbjednosnog sektora.
Pred članovima Odbora naći će se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Tema saslušanja odnosi se na navodne dezinformacije koje su institucije bezbjednosnog sektora plasirale u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, a što je prethodilo odluci Vlade da ukine bezvizni režim sa Republikom Turskom.
Početak sjednice zakazan je za 10 časova.

Danas kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće u utorak ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen.
U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija.&nbsp;
Poslanici opozicije su podsjetili da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva Vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom.&nbsp;
Kako su rekli, iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici.

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Klub Demokratske partije socijalista (DPS) traži da skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno zakaže kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna uz prisustvo ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca, kao i čelnika Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića - poručio je poslanik te partije Elvir Zvrko nakon što je jučerašnja sjednica otkazana.
&nbsp;Ministri Šimun i Vuković obavijestili su predsjednika skupštinskog Odbora Dražena Petrića da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati sjednici, a direktor FZO nedugo zatim je rekao da se obaveze na koje aludira ministar zdravlja odnose na događaj pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe koji se održava od srijede 5. novembra u Mađarskoj. On je ironično poručio da je očigledno da je Šimun krenuo na put već u poneđeljak kako bi se „adekvatno pripremio“ za teme iz svog resora.
No, kako je Zvrko podvukao na današnjoj konferenciji, građani traže red u bolnicama, ljekove u apotekama i povjerenje u ljekare.&nbsp;
- To su tri stvari koje nijedan ministar ne smije da im uskrati, i zato nam je potrebno kontrolno saslušanje - jasan je Zvrko.
Zdravstveni sistem više, poručuje on, ne može da čeka.
- Danas više nije pitanje da li ima problema - već koliko dugo može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana. Juče smo svjedočili odlaganju saslušanja na Odboru za zdravstvo, a svjedočimo oštrim kritikama direktora Fonda na račun ministra zdravlja - što jasno govori da ključni doniosici odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcionišu kao tim. Zato su nam potrebna pojašnjenja ministra - ocijenio je Zvrko na današnjoj pres konferenciji.
<h2>Funkcionisanje sistema do kraja godine</h2>
Razlog za salsušanje je, kaže on, neadekvatno snabdijevanje zdravstvenih ustanova ljekovima.
- Na brojne zahtjeve Fonda, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobrivši 30 miliona eura za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala. Sigurni smo da tih 30 miliona eura nije dovoljno i zato su nam potrebna pojašnjenja: kako se vidi funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine - naveo je Zvrko.
Svjedočili smo, kako je ukazao, brojnim natpisima u medijima da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu.&nbsp;
- Blagovremeno smo ukazivali da će posebno biti problematično finansiranje zdravstvenog sistema u posljednjem kvartalu ove godine, ali vidimo da su reakcije Vlade bile kasne. Ljekovi su danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine, a građani danas iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu - rekao je poslanik DPS-a.
<h2>Odliv kadra</h2>
Idući problem je, navodi on, odliv kadra.
- Prema dostupnim podacima zdravstveni sistem napustilo je 250 radnika, među njima oko 70 specijalista. Sam direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je danas konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje odliv ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora. Ovo treba svakoga da zabrine jer zdravstveni radnici napuštaju javni sektor jer ne funkcioniše adekvatno - istakao je Zvrko.
Ako direktor KCCG zna sve ovo i upozorava javnost, sigurno, cijeni on, zna i ministar zdravlja.
- A za nas je važno koje će korake preuzeti i da li će podržati naš prijedlog zakona za povećanje plata srednjem medicinskom kadru - koji će uskoro biti u proceduri - naglasio je on.
<h2>Falsifikovane diplome i liste čekanja</h2>
Dodatni problem, poručuje Zvrko, su lažne falsifikovane dipome.
- Imamo informaciju da je takvih najviše u zdravstvenom sektoru i obrazovanju, ali ne vidimo reakciju ministra zdravlja - dodao je poslanik DPS-a.
Pacijenti se, ukazuje on, susrijeću sa sve dužim listama čekanja.
- Prema zvaničnim podacima danas se na specijalističke preglede čeka do šest mjeseci, najduže na kardiolgiji, reumatologiji, endokrinologiji u KCCG, i sada možemo da zamislimo ako se toliko čeka u KCCG - koliko se čeka u bolnicama u unutrašnjosti Crne Gore - rekao je on.
<h2>Smrt novorođenčeta nije nemili događaj nego tragedija</h2>
On je poručio i da činjenica da je zdravo novorođenče preminulo u nikšićkoj bolnici ne može da se tretira kao nemili događaj.
- To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem. Od ministra očekujemo da se sprovedu procedure i da ispita odgovornost unutar sistema, kao i provjeru kvaliteta rada u porodilištima - decidan je Zvrko.
Ovakvi događaji, dodaje on, znaju da naruše povjerenje u zdravstveni sistem.
- I ne možemo da dozvolimo da građani gube povjerenje u ljekare i zdravstvene radnike - zaključio je on.

Anja Ivanović

Zvrko: Odbor da hitno zakaže kontrolno saslušanje Šimuna, zdravstveni sistem više ne može da čeka

Kontrolno saslušanje na temu „Problemi vlasnika nepokretnosti koji se nalaze u reonu Nacionalnog parka Biogradska gora" biće održano 17. novembra, u devet sati, na sjednici Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.
Na sjednicu su pozvani Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Marina Izgarević Pavićević, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Marinela Đuretić, direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Zakazano kontrolno saslušanje o problemima vlasnika nepokretnosti u reonu NP Biogradska gora, pozvao i Ćulafić

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Tamara Klikovac

Bojović: Nepojavljivanje Markovića i Novovića udar na parlament, većina da se jasno odredi prema tome; Nikolić: Kusate ono što ste sami zakuvali

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović zakazao je za 20. oktobar kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Sjednica će početi u 11 sati u Plavoj sali.
Odbor je ranije prihvatio inicijative za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović.
Inicijativu za saslušanje Markovića i Novovića podnijeli su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić, a predsjednik Kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović naknadno je predložio i saslušanje Ane Perović Vojinović.
Specijalno državno tužilaštvo je zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i drugih osoba. Vrhovno državno tužilaštvo je ustvrdilo da je ta odluka pravilna i zakonita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivičnu prijavu je prije šest godina podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Kontrolno saslušanje o odbacivanju krivične prijave u slučaju „Telekom“ 20. oktobra

Realnost je da je inflacija u Crnoj Gori više nego dvostruko veća nego u zemljama EU koje koriste euro i realnost je da po tom pitanju nadležni ne preduzimaju odgovarajuće mjere, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je na mreži X podsjetio da će sjutra na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet biti održano kontrolno saslušanje Nika Đeljošaja, potpredsjednika Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku na temu: „Inflacija u Crnoj Gori i njeni efekti na životni standard građana".
Mugoša podsjeća, da je krajem marta, na njegovu inicijativu, održano skupštinsko saslušanje nadležnih oko cijena u trgovačkim lancima gdje su kao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno predložili konkretne mjere u pravcu zaštite standarda građana i sistemskog rješavanja problematike visokih cijena, ali do danas nemaju adekvatne odgovore nadležnih po tom pitanju.
Mjere koje su, na njegov prijedlog, kao Odbor jednoglasno usvojili i prije pet i po mjeseci Vladi i privredi dostavili su da Vlada razmotri smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost na voće i povrće, sagleda mogućnost smanjenja ovog poreza na mesne prerađevine, kao i sačini analizu opravdanosti akcizne politike na ostale proizvode.
Takođe, ocijenjeno je da je neophodno povećati podršku domaćoj proizvodnji kroz izdvajanje više sredstava u Budžetu države, za podršku jačanju konkurentnosti crnogorske privrede i nastavku većeg izdvajanja sredstava za Agrobudžet.
- &nbsp;Vlada, da u saradnji sa trgovačkim lancima, sagleda mogućnost da pozicioniranost rafova sa domaćim proizvodima bude na što vidljivijim mjestima u trgovačkim lancima; trgovački lanci da, ukoliko im to dozvoljava njihova organizacija rada i prostorni uslovi, obezbijede da u većim prodajnim objektima postoje posebni prodajni prostori za proizvode sa ograničenim cijenama - stoji u mjerama.
Takođe se ističe da je u narednom periodu potrebno omogućiti praćenje promjena cijena prozvoda na način da trgovac uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznači i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog perioda ili na tačno određeni dan.
Posljednja mjera, odnosno zahtjev je da, u lancu uvoznika, distributera, maloprodaje (trgovačkih lanaca), treba sagledati prostor za dalju korekciju određenih stavki i troškova, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače.
- Brojne od ovih mjera se primjenjuju ili će se primjenjivati u zemljama EU u cilju zaštite standarda građana i to u zemljama u kojima je inflacija značajno manja nego kod nas - konstatovao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1974784128319967663%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1974784128319967663%7Ctwgr%5Ef1bd0fc23888281e6a4a24b37ffd4184ddb1011a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Nadležni ne preduzimaju odgovarajuće mjere po pitanju dvostruko veće inflacije u odnosu na zemlje EU

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: kontrolno-saslusanje