Najmanje 27 pripadnika ljevičarske gerilske grupe u Kolumbiji poginulo je u sukobima sa rivalskom frakcijom u borbi za kontrolu nad područjem koje je prekriveno džunglom na jugozapadu zemlje, saopštile su vojne vlasti u nedjelju.
Sukobi, koji su bili najnasilniji u posljednjih nekoliko mjeseci, dogodili su se u ruralnom području opštine El Retorno, naveo je vojni izvor Rojtersa.
Region je od strateškog značaja za proizvodnju i krijumčarenje kokaina.
Do sukoba je došlo između frakcije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koju predvodi Nestor Gregorio Vera, poznat po ratnom imenu Ivan Mordisko, i druge frakcije na čijem je čelu Aleksander Dijaz Mendoza, poznat kao Kalarca Kordoba, precizirao je drugi vojni izvor.
Obje grupe bile su dio takozvanog Centralnog generalštaba, ali su se razdvojile u aprilu 2024. godine zbog unutrašnjih sporova.
Prema navodima dva vojna izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, svi stradali pripadali su Verinoj grupi.
Lider iz Mendozine grupe takođe je potvrdio Rojtersu sukobe i 27 poginulih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najmanje 27 mrtvih u sukobu gerilskih grupa u Kolumbiji

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

1250x600

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Ronioci u Kolumbiji otkrili su veliku količinu kokaina ispod broda koji se spremao da isplovi ka Evropi, saopštila je Kolumbijska mornarica.
Članovi posade mornarice u luci Buenaventura na pacifičkoj obali sproveli su podvodni pregled trgovačkog broda koji je plovio ka Evropi, zaplijenivši više od 200 kilograma kokaina, naveli su vojni zvaničnici na društvenim mrežama.
- Tokom podvodnog pregleda u utorak, ronioci iz stanice obalske straže pronašli su sedam "sumnjivih vreća" koje su bile zapečaćene i sadržale su narkotike - saopštila je mornarica.
Zvaničnici su objavili fotografije zapljene, na kojima se vide slike ronilaca koji vade drogu, kao i desetine paketa položenih na zemlji, prenosi CBS njuz.
Na snimcima se vide i osumnjičeni koji se predaju i bivaju izvučeni iz vode.
Zapljena se dogodila samo nekoliko dana nakon što je mornarica objavila da je konfiskovala više od sedam tona droge iz dva glisera i još jednog plovila, takozvane "narko-podmornice", takođe u Tihom okeanu.
Američka uprava za suzbijanje droga kaže da oko 90 odsto kokaina koji stiže u SAD dolazi iz Kolumbije.
Prošlog mjeseca, Trampova administracija je objavila da uvodi sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru i članovima njegove porodice, optužujući ga da je "dozvolio da narko-karteli cvjetaju".

Kolumbijski ronioci otkrili 200 kilograma kokaina sakrivenog ispod broda za Evropu

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru.
Predsjednik SAD Donald Tramp drastično je povećao napetosti u sporu sa dugogodišnjim latinoameričkim partnerom, optužujući Petra da odbija da zaustavi protok kokaina prema SAD.
Tenzije između Vašingtona i mnogih zemalja u regionu rastu već nedJeljama. Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući i potapajući brodove u međunarodnim vodama za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Tramp je ove nedjelje nazvao Petra „vođom ilegalne trgovine drogom“ nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile ubistvo.
Petro, ​​čiji mandat ističe za 10 mjeseci, uvijek se protivio napadima. Pokušao je da okonča šestodecenijski sukob u Kolumbiji mirovnim sporazumima i sporazumima o predaji sa pobunjenicima i kriminalnim bandama, ali ti napori nisu urodili plodom, prenosi Rojters.
- Od dolaska predsjednika Gustava Petra na vlast, proizvodnja kokaina u Kolumbiji je eksplodirala do najviše stope u posljednjih nekoliko decenija, poplavivši SAD i trujući Amerikance - naveo je u saopštenju američki ministar finansija Skot Besent.
Optužio je Petra da je dozvolio da narko-karteli „procvjetaju“.
- Danas predsjednik Tramp preduzima snažne mjere kako bi zaštitio našu naciju i jasno stavio do znanja da nećemo tolerisati trgovinu drogom u našoj zemlji - dodao je.
Petro osporava osnovu američkih optužbi, rekavši da je njegova vlada zaplijenila kokain neviđenom brzinom i da se širenje usjeva koke, osnovnog sastojka za kokain, usporava svake godine od 2021.
- Ono što tvrdi Ministarstvo finansija SAD je laž. Moja vlada nije povećala količinu kokaina, već je učinila suprotno, moja vlada je zaplijenila više kokaina nego u cijeloj istoriji svijeta - naveo je Petro na Iksu.

SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Snažan zemljotres, jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, pogodio je danas Kolumbiju - saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod. 
 
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 35 kilometara, nedaleko od Paratebuena, oko 200 kilometara udaljenog od glavnog grada Bogote. 
 
Očevici navode da se i u Bogoti potres osjetio izuzetno jako, da je trajao dugo i da su se zgrade tresle, prenosi Tanjug. 
 
Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti i eventualnim žrtvama.

Zemljotres jačine 6.6 Rihtera pogodio Kolumbiju

Glasovima sedamnaest odbornika Skupštine Prijestonice Nikola Đurašković je ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja.
Podršku Đuraškoviću dali su odbornici kluba SDP i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba ,,Za Evropsku Prijestonicu“ i odbornik Socijaldemokrata.
Odbornici DPS-a i dva nezavisna odbornika ne prisustvuju skupštinskim zasijedanjima, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s današnjeg zasijedanja.
Đurašković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu je mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Nikola Đurašković ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja

Govor mržnje na javnoj sceni, segregacija Crnogoraca te brutalno gaženje građanskoga društvenog ustrojstva koje svakodnevno manifestuje crnogorska vlast osokolila je raznorazne podzemne humanoidne strukture da javno prijete smrću ne samo onima koji pružaju otpor fašizmu u Crnoj Gori no i članovima njihovih porodica.
Potonje prijetnje Oskaru Huteru i njegovoj porodici moraju naići na osudu svih društvenih činilaca koji ne baštine pogubnu politiku 90-ih godina. Svima je jasno zašto je Oskar Huter meta velikosrpskih huligana koji su osokoljeni činjenicom da je ideologija koja ih je iznjedrila zapravo ideologija današnje crnogorske vlasti. Oskar Huter jedan je od rijetkih opozicionih političara koji ne pristaje na kalkulacije s predstavnicima te pogubne ideologije, koji ne šuti na raznorazne devijacije pod kojima posrće crnogorsko društvo.&nbsp;
Pozivamo opoziciju da se prene iz mrtvila u koje je zapala, da odagna besmislene nade da nepružanjem otpora organizovanim klero-političkim grupama može postići bilo kakav društveni napredak te da pritiskom na bezbjednosni sektor izdejstvuje razotkrivanje i procesuiranje svih koji atakuju ne samo na slobodu javne riječi no i na goli život onih koji je izriču.

Podrška Oskaru Huteru

Tim vještaka građevinske struke Instituta za građevinarstvo, Duško Lučić i Radenko Pejović, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj "plavoj zgradi", smatra da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja, piše portal RTHN.
Ipak, naglašavaju da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Njihov nalaz, suprotan je ocjeni inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koja je ranije naložila hitno iseljavanje stanara, podsjeća taj medij.
Kako je kazao Lučić, problematična je približno četvrtina objekta, dok je ostatak zgrade bezbjedan, ali je neophodno sprovesti detaljno ispitivanje terena.
- Postoji redosljed koraka koji se mora ispoštovati u postupku dovođenja objekta u, uslovno rečeno, prvobitno stanje. Inspektor je situaciju sagledao onoliko koliko je mogao vizuelno. Po mom mišljenju, reakcija je bila pomalo preoštra. Najviše četvrtina zgrade je ugrožena, i to na način da je sanacija izvodljiva i moguća - rekao je Lučić.
On smatra da je do deformacije temelja i prekomjernih naprezanja došlo usljed ispiranja materijala ispod temelja, što izazivaju podzemne vode, zbog čega je neophodno sagledati geomehaničke i hidrogeološke karakteristike terena.
Pejović ističe da je hitno potrebno organizovati kontinuirano praćenje stanja objekta.
- Već sjutra bi trebalo postaviti repere, geodetski snimiti objekat i pratiti eventualne promjene, kako bi se utvrdilo da li deformacije napreduju. Objekat je bezbjedan i njegova stabilnost nije ugrožena, ali praćenje je nužno iz predostrožnosti. Ukoliko bi se, na primjer, desilo da se u kratkom roku pomjeri i deset centimetara, to bi bilo alarmantno, ali ne očekujem da će do toga doći - kazao je Pejović.
Zbog hitnosti situacije, kako je dodao, neophodno je što prije započeti posao, čak i mimo procedura javnih nabavki.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je prioritet izrada elaborata geodetske i hidrogeološke situacije, snimanje objekta, postavljanje repera i organizovanje stalnog monitoringa.
- Što se tiče uloge koju mi imamo ovdje, dobili smo taj zapisnik koji je stigao od strane ovog inspektora ispred Ministarstva prostornog planiranja. I mi smo već negdje i razgovarali, kada je taj dio u pitanju, da se obezbjedi neki alternativni smještaj, pošto je to obaveza opštine, kada se dešavaju neke ovakve akcidentne, situacije. Svakako ćemo razgovarati i sa njima, da vidimo kakvo je njihovo konačno stanovište - rekao je Katić, prenosi portal RTHN.
On je dodao da je u komunikaciji sa pravnim zastupnikom Skupštine stanara, kao nosiocem prava raspolaganja, kako bi se definisali dalji pravni koraci, te istakao da ga ohrabruje nalaz građevinskih stručnjaka.
- Nastavićemo razgovore kako bi se sve definisalo kroz pisanu dokumentaciju, odnosno kroz izradu elaborata koji će jasno pokazati šta je neophodno uraditi za dalju funkcionalnost zgrade. To je za sada zaključak sa današnjeg obilaska terena - kazao je Katić.
Uprkos pozitivnijem nalazu vještaka, stanari su i dalje uznemireni. Kako ističe Nataša Mirković, ne vjeruje u potpunosti nijednom nalazu.
- Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati. Prvo su rekli da možemo mirno spavati, a onda da zgrada mora hitno da se nadgleda. Meni je to sve prilično nepoznato jer nijesam iz te struke. Pitanje je i kako će se sanacija sprovoditi, koji dio zgrade, i da li ćemo biti sigurni i nakon toga. Ko garantuje da se za godinu, dvije ili pet godina opet neće pojaviti problem, s obzirom na obim gradnje u ovom dijelu grada - kazala je Mirković.
Nalaz građevinskog inspektora, prema riječima stanara, izazvao je pometnju, paniku i šok, a kako navodi Boris Pavlović, u jednom trenutku intervenisala je i Hitna pomoć.
- Smatram da je zapisnik sačinjen ishitreno i prenaglašeno, posebno jer još nijesmo dobili zvanični zaključak sa njihovog sastanka, na koji bismo mogli da uložimo žalbu. Na osnovu samog zapisnika ne možemo pokretati pravne postupke. Potrebno je da dobijemo zvaničan izvještaj i tek tada da postupamo u skladu sa zakonom - rekao je Pavlović.
On je dodao da je dio stanara ohrabren nalazom vještaka, te da se nadaju da će se situacija sa "plavom zgradom" u narednom periodu rješavati u pozitivnom smjeru.
Lokalna uprava će u komunikaciji sa Građevinskom inspekcijom vidjeti kakav je njihov konačni stav u odnosu na današnji nalaz nezavisnih vještaka građevinske struke i shodno tome odrediti dalje korake.

Vještak o "Plavoj zgradi": Reakcija inspekcije preoštra, ne postoji opasnost od urušavanja

Desetine ljudi napustile su hotel nakon što je sinoć požar zahvatio hotel sa pet zvjezdica u skijalištu Kurševel u francuskim Alpima, saopštili su zvaničnici.
U požaru, koji je izbio oko 19 sati u potkrovlju hotela Hotel des Grandes Alpes, niko nije povrijeđen, navela je na svom sajtu Prefektura regiona Savoja.
Zvaničnici su saopštili da je objekat evakuisan i da je gotovo 100 gostiju i zaposlenih izvedeno na bezbjedno, dok su lokalni mediji kasnije prenijeli da je taj broj porastao na 270 nakon što se vatra proširila na obližnju zgradu. Osoblje i gosti smješteni su u druge hotele, saopštila je lokalna uprava.
- Evakuacija je protekla mirno i za sada nema prijavljenih povreda - navodi se u saopštenju.
Bezbjednosne mjere u regionu su pod pojačanom pažnjom nakon što je u požaru u jednom baru u švajcarskom skijalištu <a href="https://www.antenam.net/tag/kran-montana" target="_blank">Kran-Montana</a>, u novogodišnjoj noći, poginulo 40 ljudi, a više od 100 je povrijeđeno, među kojima je bilo mnogo tinejdžera.

Tag: kolumbija