Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Književno djelo može na kratko iskoristiti popularnost i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo biva vrednovano onako kako zaslužuje – poručio je pisac Nikola Nikolić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nikolić smatra da je književna kritika u Crnoj Gori u deficitu, što, kako kaže, ima više uzroka, a jedan od glavnih je izostanak sistemske podrške i nedovoljna motivacija medija.
&nbsp;- Jedno vrijeme sam ja pisao, neću reći kritike, ali neku vrstu književnih kritika i onda sam shvatio da stvarno treba tu dosta intelektualnog naprezanja i da oni kojima pošaljete od medija nije da se nešto cimaju da vas plate. S treće strane znam ljude koji ne vole to da rade a imaju potencijala, jer ne žele da se drugi ljute na njih, jer i u književnosti kao i u drugim umjetnostima ima mnogo taštine i sujete, tako da je više razloga, a na kraju krajeva nema sistemske podrške za kritičare, kao i za same književnike- rekao je Nikolić.
Govoreći o uticaju društvenih mreža na književnost, Nikolić naglašava da one imaju i pozitivne strane, jer čine autore i naslove vidljivijima, ali i ukazuje na problem nekritičkog govora.
&nbsp;- To je demokratija, to je široka mogućnost javne riječi, javnog govora društvenih mreža i meni je to skroz okej. Ja smatram da ljudi koji imaju svoj stav o knjizi i napišu ga oni ne nameću nikome svoj stav, prosto to je njihov stav i neko će da ga uvaži, neko neće i na kraju uvijek mislim da će za dobru književnost da odluči neka vrsta prirodne selekcije, prije ili kasnije- istakao je Nikolić.
Ponavlja stav da književna djela, i pored početne euforije na mrežama, brzo dobiju svoje pravo mjesto u vrijednosnom sistemu:
&nbsp;- Neko književno djelo može kratko iskoristiti pometnju i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo se to književno djelo stavi gdje pripada u vrijednosnom smislu- rekao je Nikolić.
Govoreći o književnim kritičarima u Crnoj Gori, Nikolić ističe da ih je danas veoma malo, te da nisu dovoljno vidljivi u javnosti:
- U Crnoj Gori trenutno ima svega par književnih kritičara, čak ni oni nijesu previše vidljivi. Nije popularno objavljivati i sarađivati sa kritičarima koji znaju nekad i negativnu kritiku da napišu, tako da meni pada na pamet recimo Goran Radojičić, urednik i kritičar iz Nikšića koji nekad u časopisu Ars objavljuje određenu vrstu književnih kritika, Dragana Erjavšek koja trenutno radi u Matici crnogorskoj i koja je prije toga radila u Pobjedi i pisala je zaista nekoliko godina, a to je nešto što se stvarno može zvati književnom kritikom, što danas fali Crnoj Gori. Imamo i Jovanku Vukanović, ona to radi već duži niz godina i decenija, prati recentnu crnogorsku književnost i piše kritike, prikaze, recenzije, ona je objavila knjigu neku vrstu kritičarskog ogleda na recentna djela- zaključio je Nikolić.

Nikolić: Za dobru književnost odlučiće prirodna selekcija, prije ili kasnije

Stvaralaštvo poznatog hrvatskog pisca Kristiana Novaka sinoć je predstavljeno pred brojnom publikom u Njegoševom parku. Književno veče dio je redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“, kao i manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, istakli su organizatori događaja.
U uvodnom dijelu programa, autor je razgovarao sa teoretičarkom književnosti Jelenom Knežević, &nbsp;o načinu na koji je došao do majstorskog povezivanja fabularne linije u okviru romana „Ciganin, ali najljepši“, a koje u jednom trenutku jedna drugu razotkrivaju i razrješavaju.
&nbsp;- Bilo bi lijepo da to znaš na početku, pa onda samim tim znaš i kuda ideš. Generalno, moje pisanje je obilježeno jednom velikom nepoznanicom i snažnim osjećajem koji imam na početku i koji me vodi dalje. Sve, čini mi se, o čemu danas pišem vučem sa sobom iz djetinjstva. To moje djetinjstvo je, između ostalog, obilježeno činjenicom da je moje selo na samom sjeveru Međumurja, tj. na najsjevernijoj tački Hrvatske, tri kilometra je udaljeno od romskog naselja. Oduvijek mi je bilo neobično zašto neke ljude pozdravljamo na cesti, a neke druge ne. Ovi drugi koje ne pozdravljamo su većinom bili Romi. Nikako mi nije bilo jasno odakle taj jaz, to neko silno nepovjerenje, ta činjenica da nismo uključeni u živote jedni drugih, a živimo praktično selo do sela. Iako vidiš da oni žive drugačije nego što mi živimo. Tako da o svim stvarima koje mi nisu bile u potpunosti jasne zapravo sam pisao- kazao je Novak.
Osvrnuvši se i na to na koji je način izbjegnuta kulturna aproprijacija u romanu „Ciganin, ali najljepši“, romanu koji ima višeslojno kulturološko nijansiranje, jer se u okviru njega pojavljuje jedna vrlo društveno aktuelna tema, pogotovo u trenutku kad je roman objavljen - tema migracija, istakao je da je sa ovom knjigom mogao zalutati na hiljadu mjesta.
- Zato što ne samo što pišem iz prvog lica, iz perspektive mladom Roma, već i iz perspektive mladog Kurda, ali i iz perspektive žene. Sa druge strane, nekako sam imao osjećaj da imam priču koja je utemeljena na nekoliko priča koje sam čuo u svojoj okolini i da ako je ja ne ispričam neće niko drugi. Nakon toga počeo sam zapravo pisati iz trećeg lica, upravo kako bih izbjegao to pitanje 'odakle tebi pravo pisati iz perspektive mladog Roma'. Međutim, iz trećeg lica je to meni bilo katastrofa, kao da je Chat GPT izbacio neki vrlo suv i dosadan prozni tekst. Nakon toga sam se vratio u neko svoje prirodno stanje, odnosno shvatio sam da ja zapravo najbolje pišem iz prvog lica. Zamislio sam da imam četiri lika i da snimam dokumentarac, gdje oni meni o sebi govore u prvom licu. Na taj način sam se uspio odvojiti od toga. Hrvatska je 2015. godine bila dio migrantske rute, otuda je migracija bila motiv- pojasnio je autor.
Na pitanje da li svjesno povezuje priče međusobno, podsjeća da u njegovom slučaju to nije ništa drugo nego nepoznavanje svijeta koji pokušava stvoriti.
- Ako ne znam kako priča ide dalje, samo znači da ili nisam postavio nešto dobro što se tiče likova ili da moram bolje istražiti kakva pravila važe u tom svijetu koji sam ja stvorio. Bez obzira da li pišem, na primjer, u hiperrealističnom stilu, ja moram tačno znati šta u tom svijetu znači biti izdan, biti vrijedan, biti uspješan ili neuspješan, sasvim svejedno. Moram tačno znati prema kojoj od tih svojih sudbina ide svaki od likova da bi meni bilo jasno. Kad dođem do situacije da ne znam dalje onda ili idem istraživati dublje sa likovima - što oni sve još imaju, kakve još osobenosti posjeduju, a koje nisam dovoljno istakao- kazao je Novak.
U odgovoru na pitanje da li je priča junaka Sandija dio pripovjedačke strategije, Novak je naveo da mora znati, makar otprilike, u kom pravcu želi ići i koje glasove želi čuti u svom romanu.
- Zapravo često mi se dešava da prvo znam šta je na samom vrhuncu radnje. Ako znam kakvu emociju tamo želim imati, onda mi je puno lakše odrediti kako priča počinje, kako se razvija, kada se komplikuje, kada ide do tog neizdrživog stanja i kako će se na kraju završiti. Nije dovoljno na početku samo imati zanimljive likove i zanimljivu situaciju, moraš znati kuda ideš. To kuda ideš, ta kulminacija u njoj se vrlo često krije poruka kakvu možda ni sam nisi svjestan da želiš dati kroz tu priču. Tako da je to kod mene proces u kojem ima skiciranja, puno istraživanja, a nakon toga krećem pisati- rekao je autor.
O odnosu pojedinca i sistema u svom najnovijem romanu, Kristian Novak je istakao da, ako napišeš knjigu, snimiš film ili izvedeš predstavu, vjerovatno da će se to proširiti kapilarno na širi dio društva.&nbsp;
- Na taj način si se manje-više obratio ljudima koji su konzumenti umjetnosti i koji su u stanju revidirati nekako svoje mišljenje. Međutim, ako hoćeš nešto instant i jako brzo, još uvijek je jedini način uključiti se u politički i građanski aktivizam. Ono što književnost i umjetnost mogu to je artikulusati probleme kojih nijesmo svjesni. I onda se dogodi da pročitam nešto u novinama, nešto kao što je to bilo 2013. godine sa slučajem mladog hrvatskog saobraćajnog policajca, koji je nedaleko od mene zaustavio nekog koga nije smio i zbog toga ušao u konflikt sa svojim nadležnima, ali i sa nekim od svojih kolega- smatra Novak.
Kako je naveo, uvijek se nastoji da se taj iracionalni dio, bez kojeg nije u stanju napisati priču, na neki način tematizuje.
- Snovi koje imamo, vizije koje imamo, svaki dan su dio naših života, podjednako kao nešto što možemo rukom dodirnuti. Taj dio koji je potpuno nelogičan i koji se čini kao da ne spada u one naše konkretne narative, koje koristimo da bismo se lakše snalazili kroz život - ja bez toga nijesam u stanju napisati priču- zaključio je Novak.

1250x600

1084x550

Podgorica: Hrvatski pisac Kristian Novak održao autorsko književno veče

Htjela sam, djeci i odraslima, da prenesem snažnu poruku o značaju povezivanja, o značaju prijateljstva, o značaju toga da ostanemo dosljedni sebi i nadam se da sam uspjela to da učinim na pravi način - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, crnogorska književnica Aleksandra Vujisić.
Ona je na nedavno održanom Regionalnom festivalu dječje umjetnosti u Sarajevu nagrađena za svoju bajku "Bajka o lavu Liru", &nbsp;koja prema ocjeni žirija na snažan i emotivan način prikazala vječno nadmetanje dobra i zla.&nbsp;
Vujisić ističe da je bilo &nbsp;vrlo emotivno saznanje da je dobitnica nagrade, naročito zbog karaktera samog festivala koji okuplja brojne afirmisane i neafirmisane pisce iz regiona, pa je nagrada bila pozitivno i lijepo iznenađenje.
- Imam jednu knjigu za djecu, tri za odrasle izdate do sada, ali zaista uživam u pisanju za djecu. To je onaj momenat kad negdje to dijete u sebi pustim da se igra i da stvara onako bez ikakvih granica i razmišljanja, sem razmišljanja u nekom pozitivnom kontekstu, jer djeca prepoznaju kad je nešto lažno i kad nije pravo i morate biti oprezni da pronađete pravu ravnotežu između toga da im se ne dodvoravate, a da opet prenesete neku lijepu poruku i da im budete zanimljivi - rekla je Vujisić.
Stvaralaštvo je, kako objašnjava, za nju neka vrsta transa u pozitivnom smislu i kad naiđe inspiracija mora da napiše to što joj je u glavi.&nbsp;
- Ako u istom trenutku ne zapišem to što mi je u glavi onda je to sasvim nova priča, ili pjesma, zavisno od toga šta pišem. Spontano je krenulo, kako sam krenula da razvijam priču i likove. Moram da priznam da nijesam imala nikakav sinopsis onako u glavi gotov - istakla je Vujisić.
Lav je shvaćen kao simbol snage, hrabrosti, dostojanstva, navodi ona, a htjela je da prikaže da i oni koji su najhrabriji nekad nijesu sasvim sigurni u sebe.
- Takvi ljudi, takva djeca, takvi odrasli imaju potrebu za povezivanjem, za zajednicom koja će ih prihvatiti, što čini mi se jako značajno kad imamo u vidu i porast nasilja, vršnjačkog i svakog drugog oblika, nažalost, nasilja i nekih promjena koje nijesu nimalo lijepe. Nadam se da ta neka poruka jeste i da je ljudi prepoznaju - poručila je Vujisić.

Vujisić: Djeca prepoznaju kad je nešto lažno

Jubilarni deseti Internacionalni Sajam knjiga u Podgorici svečano je otvoren večeras na Trgu nezavisnosti. Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je deset godina postojanja ove manifestacije dokaz da je ljubav prema knjizi i kulturi duboko ukorijenjena u našoj zajednici.&nbsp; - Združenim snagama svih kojima su znanje i njegovi dragocjeni efekti visoko na listi prioriteta, doprinijeli smo da Sajam postane važna regionalna smotra knjige i književnosti, te mjesto susreta autora i izdavača, pisaca i čitalaca - istakla je Tomanović. Ona je podsjetila da ove godine na Sajmu učestvuje 70 izdavača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Italije, a tu je i 40 pratećih programa koji će se održavati na različitim lokacijama u našem gradu.&nbsp; Književnost će, dakle, kazala je Tomanović, ovih dana biti u središtu pažnje, a knjige će nas povezivati i inspirisati na nova putovanja kroz svjetove koje nam otkrivaju. Sekretarka je napomenula da će pored književnog, obrazovnog i kulturnog, ovogodišnji sajam imati i &nbsp;humanitarni aspekt. Svaki &nbsp;će posjetilac, naime, biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječijoj bolnici, ili Domu starih u Podgorici. Kako je najavila, od naredne godine plan je da Internacionalni sajam preraste u Festival knjige.&nbsp; Svetlana Drobnjak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, istakla je da je svijet knjiga najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Kako je kazala, u svijetu napredne tehnologije kada su na samo nekoliko sekundi dostupne informacije i komunikacija svedena na poruke putem društvenih mreža, još uvijek ništa ne može da zamijeni miris knjige. - Ništa ne može da zamijeni knjigu jer ona je blago čija je vrijednost s vremenom veća i značajnija. Knjiga je put koja osvjetljava naš život, naš pogled u prošlost, ali i budućnost - istakla je Drobnjak. Dobrila Vlahović, ispred Ministarstva kulture i medija, kazala je da je uloga Sajmova knjiga neprocjenjiva, jer pružaju platformu za susret čitalaca sa autorima, u kontekstu koji nadilazi tržišnu logiku. - Kroz razgovore sa piscima i čitaocima na Sajmovima se prisjećamo da je literatura, prije svega, zajednički prostor stvaranja. Autor ne može postojati bez čitaoca, a svaki čitalac je na neki način koautor, a u tom međusobnom odnosu književnost čuva svoj integritet - naglasila je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sajam knjiga"> </figure>  Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, podsjetila je da dugo sarađuju sa organizatorima Sajma knjiga u Podgorici.&nbsp; - Ove godine, da bismo dostojno proslavili jubilej, htjeli smo da, na neki način, budemo domaćini. Željeli smo da fokus bude na savremenoj italijanskoj književnosti, te autorima koji su prevođeni na crnogorski jezik i poznati vašoj publici. Izdvojili smo i nekoliko autora koji nisu još prevođeni ovdje. Htjeli smo da napravimo osvrt i na prevodilaštvo, jer se za njih kaže da su druga ruka autora - istakla je Marsela. Ona je ujedno i iskoristila priliku da predstavi autore i program koji će Ambasada Italije imati na ovom izdanju Sajma, od Vinsa Galika, Lorenca Maronea, Đordana Merlika do prevoda djela Čeda Vukovića "Tim Lavlje srce". Podsjećamo, jubilarno, deseto izdanje Sajma, trajaće do 6. oktobra, a biće otvoreno svakog dana od 11 do 22 časa. Ulaz je besplatan.&nbsp;

Književnost ovih dana u središtu pažnje građana i posjetilaca Podgorice

Osmi septembar je Međunarodni dan pismenosti, koji je ustanovio UNESKO sa željom da skrene pažnju na veliki broj nepismenih. Dok čekamo nove podatke popisa, prema posljednjim dostupnim u Crnoj Gori je oko 8.000 nepismenih, što je više do jedan odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika.&nbsp;
Što danas znači biti pismen, kako njegujemo jezik kojim govorimo, zbog čega je to važno za 24 sata govorila je profesorica književnosti Biljana Manigoda. 
 
Na zvaničnim sajtovima se, prema njenim riječima, može pronaći da u svijetu ima i do 850 miliona nepismenih.
- Promjene se najbolje očitavaju od 2015. godine, kad su potpisani ciljevi održivog razvoja. To su učinile 193 zemlje. Riječ je o Agendi 2030, po kojoj je, na visokom četvrtom mjestu, cilj - kvalitetno obrazovanje, odmah nakon svijeta bez gladi, bez siromaštva i svijeta u kome caruje dobro zdravlje. Podaci su promjenjiva kategorija, zavisi ko radi ispitivanje i kako. Kako mi danas možemo da izmjerimo koliki je nivo nečije pismenosti, kad se ta struktura promjenila? Više nije riječ o tome da li neko zna da se potpiše ili ne, da li se neko potpisujete prstom, već danas pojam pismenosti podrazumijeva različite druge kompetencije koje jedna obrazovana osoba mora da ima - rekla je Manigoda.
Novi vidovi obrazovanja zahtijevaju digitalnu pismenost, objašnjava profesorica književnosti.
- Kada govorimo o ostalim nivoima pismenosti, pored elementarne koja podrazumijeva da znate da čitate, pišete, brojite, da zaokruženu smislenu cjelinu koja će poštovati određene jezičke normative, podrazumijeva se da budete računski, odnosno finansijski pismeni, kao i medijski, ali i emocionalno pismeni. Dakle, danas su to sve etape koje nas čine jednom kompletnom osobom - naglasila je Manigoda.
Dan pismenosti obilježava se pod sloganom “Promovisanje višejezičnog obrazovanja i pismenost za međusobno razumijevanje i mir”, a Manigoda napominje da je u eru društvenih mreža neophodno promijeniti način edukacije.
- Učenicima je pažnja na izuzetno niskom nivou, jer su knjige zamijenili ekranima. U eri ekranizacije vrijeme je da promijenimo način učenja, tako da bih apelovala na sve medije i društveno odgovorne osobe koje su u mogućnosti da to učine, da u medijskim sadržajima bude što više obrazovnih tema, koje možemo iskoristiti za afirmaciju pravih životnih i moralnih vrijednosti - poručila je Manigoda.
Smatra da tradicionlana nastava nema alternativu, ali da neka pravila treba pojednostaviti, djecu animirati.
- Čini mi se da su društvene mreže dominantne, bez obzira nato što u školama postoji pozitivna praksa da se zabranjuju mobilni uređaji. U eri digitalizacije, chat bota, AI-a i slično, to je nemoguće, to je prosto prirodan proces. Mi moramo da promijenimo tehnike učenja, da to bude inkluzivno i kvalitetno obrazovanje - zaključila je Manigoda.&nbsp;

Manigoda: Pismenost podrazumijeva različite kompetencije

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ko je odgovoran za bjekstvo Medenice?
- Prebacivanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice&nbsp;
- Vlada i zahtjevi DNP-a
- Saslušanje izvršne direktorice portala Standard Jasmine Muminović
- Ukrajina ponovo meta ruskih napada
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.
Gost Informativne emisije 24 sata je Christo Grozev, istraživački novinar- Tim Bellingcat.

Informativna emisija 24 sata: Gost Christo Grozev

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), te utvrdila javni interes za realizaciju projekta u cilju sprečavanja daljeg ugrožavanja životne sredine i zdravlja stanovništva.
Odluka je donijeta na 111. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, kada je usvojena Informacija o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, zajedno sa Prijedlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a“.
U saopštenju Vlade se navodi da su izvještaji Uprave za inspekcijske poslove – Ekološke inspekcije, sačinjeni nakon redovnih i vanrednih nadzora, uključujući i najnovije iz juna 2025. godine, ukazali da stanje na bazenima crvenog mulja i okolini zahtijeva urgentnu reakciju.
Kao ključni uzrok problema navodi se nepridržavanje i nesprovođenje Plana za zaštitu i spašavanje od strane vlasnika, kompanije „WEG – Kolektor“ d.o.o. Berane, naročito kada je riječ o kratkoročnim mjerama, poput izgradnje sistema za orošavanje bazena. Kako se ističe, cijevi starog sistema su isječene, bunarske pumpe demontirane i van funkcije, zbog čega orošavanje bazena već godinama zavisi isključivo od atmosferskih padavina.
U okviru projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ (IWMCP), koji se finansira iz zajma Svjetske banke, izrađen je Glavni projekat rekonstrukcije bazena crvenog mulja, prema kojem je procijenjena vrijednost radova 31.676.045,36 eura, bez PDV-a.
Takođe, u sklopu istog projekta izrađen je i Glavni projekat sanacije deponije čvrstog otpada, čija je procijenjena vrijednost 12.793.587 eura, bez uračunatog PDV-a.
Imajući u vidu nalaze nadležnih institucija i potencijalne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica“.

Vlada odobrila hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i opasnog otpada u KAP-u

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici dala saglasnost da se Anita Krulanović imenuje za direktoricu Akreditacionog tijela Crne Gore, te donijela rješenje kojim je Bojana Mitrić određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva u Ministarstvu javnih radova.
Aleksandra Martinović razriješena je sa pozicije članice Etičkog komiteta, a Radovanu Bogojeviću produžen je mandat na mjestu v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Mandat je produžen i v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave Snežani Drobnjak i v.d. sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivani Đođić-
Mandat je produžen i Sanji Stevanović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ilinke Alorić, v. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Trifuna Savića, kao i &nbsp;v.d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija mr Ivane Janković Mijanović.
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora Dušana Savićevića, i rješenje o imenovanju Dalibora Đerića za novog člana, te donijela Rješenje o određivanju mr Savice Vujičić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.

Krulanović direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Tag: knjizevnost