Manigoda: Pismenost podrazumijeva različite kompetencije
Osmi septembar je Međunarodni dan pismenosti, koji je ustanovio UNESKO sa željom da skrene pažnju na veliki broj nepismenih. Dok čekamo nove podatke popisa, prema posljednjim dostupnim u Crnoj Gori je oko 8.000 nepismenih, što je više do jedan odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Što danas znači biti pismen, kako njegujemo jezik kojim govorimo, zbog čega je to važno za 24 sata govorila je profesorica književnosti Biljana Manigoda.
Na zvaničnim sajtovima se, prema njenim riječima, može pronaći da u svijetu ima i do 850 miliona nepismenih.
- Promjene se najbolje očitavaju od 2015. godine, kad su potpisani ciljevi održivog razvoja. To su učinile 193 zemlje. Riječ je o Agendi 2030, po kojoj je, na visokom četvrtom mjestu, cilj - kvalitetno obrazovanje, odmah nakon svijeta bez gladi, bez siromaštva i svijeta u kome caruje dobro zdravlje. Podaci su promjenjiva kategorija, zavisi ko radi ispitivanje i kako. Kako mi danas možemo da izmjerimo koliki je nivo nečije pismenosti, kad se ta struktura promjenila? Više nije riječ o tome da li neko zna da se potpiše ili ne, da li se neko potpisujete prstom, već danas pojam pismenosti podrazumijeva različite druge kompetencije koje jedna obrazovana osoba mora da ima - rekla je Manigoda.
Novi vidovi obrazovanja zahtijevaju digitalnu pismenost, objašnjava profesorica književnosti.
- Kada govorimo o ostalim nivoima pismenosti, pored elementarne koja podrazumijeva da znate da čitate, pišete, brojite, da zaokruženu smislenu cjelinu koja će poštovati određene jezičke normative, podrazumijeva se da budete računski, odnosno finansijski pismeni, kao i medijski, ali i emocionalno pismeni. Dakle, danas su to sve etape koje nas čine jednom kompletnom osobom - naglasila je Manigoda.
Dan pismenosti obilježava se pod sloganom “Promovisanje višejezičnog obrazovanja i pismenost za međusobno razumijevanje i mir”, a Manigoda napominje da je u eru društvenih mreža neophodno promijeniti način edukacije.
- Učenicima je pažnja na izuzetno niskom nivou, jer su knjige zamijenili ekranima. U eri ekranizacije vrijeme je da promijenimo način učenja, tako da bih apelovala na sve medije i društveno odgovorne osobe koje su u mogućnosti da to učine, da u medijskim sadržajima bude što više obrazovnih tema, koje možemo iskoristiti za afirmaciju pravih životnih i moralnih vrijednosti - poručila je Manigoda.
Smatra da tradicionlana nastava nema alternativu, ali da neka pravila treba pojednostaviti, djecu animirati.
- Čini mi se da su društvene mreže dominantne, bez obzira nato što u školama postoji pozitivna praksa da se zabranjuju mobilni uređaji. U eri digitalizacije, chat bota, AI-a i slično, to je nemoguće, to je prosto prirodan proces. Mi moramo da promijenimo tehnike učenja, da to bude inkluzivno i kvalitetno obrazovanje - zaključila je Manigoda.