Na samitu lidera Grupe 20 u Johanesburgu danas je, bez učešća Sjedinjenih Američkih Država, usvojena deklaracija o klimatskoj krizi i drugim globalnim izazovima, što je zvaničnik Bijele kuće nazvao „sramotnim činom“. O deklaraciji, koja koristi jezik kojem se Vašington protivio, „ne može se ponovo pregovarati“, saopštio je novinarima portparol južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, prenosi CNN.
- Imali smo čitavu godinu da radimo na ovom usvajanju, a protekla nedjelja bila je izuzetno intenzivna - dodao je.
Predstavnici članica G20, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, sastavili su nacrt deklaracije u petak, bez učešća SAD, potvrdila su četiri izvora upoznata sa ovim procesom.
U deklaraciji se koristi terminologija koju administracija Donalda Trampa ne prihvata, jer naglašava ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu svijeta da se adekvatnije prilagodi, ističu se ambiciozni ciljevi u razvoju obnovljivih izvora energije, te ukazuje na opterećenja zaduženih siromašnih država koje trpe posljedice globalnog zagrijavanja. Samo pominjanje klimatskih promjena za američkog predsjednika Donalda Trampa predstavlja provokaciju, imajući u vidu da dovodi u pitanje naučni konsenzus da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom aktivnošću. Zbog toga su američki zvaničnici poručili da će se protiviti svakom njihovom pomenutom u tekstu deklaracije.
U uvodnom obraćanju Ramafosa je istakao da „postoji ogroman konsenzus i saglasnost da je jedan od najvažnijih zadataka usvajanje deklaracije“ i dodao da „ne smijemo dozvoliti da bilo šta umanji vrijednost, ugled i uticaj prvog afričkog predsjedavanja G20“.
Sjedinjene Države bojkotuju skup u Johanesburgu, jer Tramp tvrdi da crnačka većina u Južnoj Africi progoni bijelu manjinu. Na samit, iz različitih razloga, nijesu došli ni lideri Kine i Rusije.
Sjedinjene Države biće domaćin samita G20 naredne godine, a Ramafosa je rekao da je prinuđen da rotirajuće predsjedavanje preda „praznoj stolici“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lideri Samita G20 usvojili deklaraciju o klimatskoj krizi uprkos protivljenju SAD

Klimatska diplomatija treba da postane integralni dio spoljne politike Crne Gore, kazala je direktorica Centra za klimatske Univerziteta Donja Gorica (UDG), Ivana Vojinović i poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka.
Vojinović je na konferenciji „Klimatska diplomatija: Od globalnih okvira do lokalnog uticaja“, koju je organizovao Centar za klimatske promjene UDG-a, kazala da su klimatske promjene svakodenica i izazov bez presedana.
- Jer smo u proteklim decenijama postali svjedoci ubrzanog rasta prosječne globalne temperature. Naučna istraživanja govore da se klimatske promjene dešavaju 100 puta brže od prirodne promjene klime - dodala je Vojinović.
Ona je kazala da se intenzivne vremenske promjene i na južnoj i sjevernoj hemisferi, koje je trebalo da se dese tokom vijeka, sada događaju za svega nekoliko godina.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, 3,6 milijardi ljudi živi u područjima osjetljivim na klimatske promjene, u protekloj deceniji 23 miliona ljudi je raseljeno zbog njihovog uticaja, a do kraja ovog vijeka 200 miliona ljudi mogli bi da postanu klimatski migranti - rekla je Vojinović.
Prema njenim riječima, klimatske promjene prijete da dovedu do socijalnih i političkih tenzija sa potencijalnim konfliktima oko kritičnih sirovina i oskudnih resursa i ratnih sukoba, naročito u manje razvijenim državama.
- Na nedavno održanom COP29 u Azerbejdžanu se pregovaralo klimatskim promjenama, Baku nas je podsjetio da bi klimatska diplomatija i pregovaranje, ali i konkretna akcija, trebalo da dovedu do energetske tranzicije i klimatske neutralnosti - navela je Vojinović.
Ona je rekla da klimatska diplomatija nudi rješenja koja povezuje različite sfere društva od političkih odluka do naučnih inovacija i javnih aktivizma.
- Vizija koju smo ponudili u publikaciji o klimatskoj diplomatiji je da ona postane integralni dio spoljne politike Crne Gore čime ćemo ojačati našu poziciju na međunarodnoj sceni i istovremeno obezbijediti održivi razvoj jer država ima predispozicije da postane regionalni lider klimatske diplomatije na Zapadnom Balkanu - kazala je Vojinović.
Ona je poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinske da zanimaju donosioce odluka u Crnoj Gori.
- Što u ovom trenutku nije slučaj jer, izuzev dekalarativne posvećnosti, izostaje suštinsko djelovanje - rekla je Vojinović.
Ona je kazala da iako je Crna Gora izuzetno izložena klimatskim promjenama, Vlada kasni sa usvajanjem nekih ključnih dokumenata.
- Kasni se da usvajanjem nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, nacionalno energetsko klimatskog plana kao i sa unapređenjem zakonodavnog okvira na šta nas godinama podsjećaju iz Evropske komisije (EK) - ukazala je Vojinović.
Ona je podsjetila da je u najnovijem godišnjem izvještaju EK navedeno da u proteklih godinu nije bilo nikakvog napretka Crne Gore u oblasti klimatskim promjena.
- Ostaje da se vidi kada će Vlada ispuniti obaveze i da li će se obavezati na povećanje klimatske ambicije smanjenja emisija sa efektom staklene bašte na 55 odsto do 2030. godine, odnosno na njihovo svođenje na nulu do 2050. godine što je i naša međunarodna obaveza - rekla je Vojinović.
Amabasador Njemačke Peter Felten rekao je da samo sveobuhvati, multiratelarni pristup može da spasi planetu.
- To znači da je potrebno da sve države budu uključene, čak i one koje aktivno pokušavaju da blokiraju napredak, zato što među njima imate velikih emitera gasova staklene bašte, upravo te zemlje su one koje moraju da smanje emisiju staklene bašte i postignu najveće rezultate - rekao je Felten.
Prema njegovim riječima, u tim zemljama postoji potencijal da se postigne veliki finansijski doprinos i da se pomogne siromašnim državama da se nose sa izazovima klimatskim promjenama.
Feltn je rekao da su spaljivanje i gorenje nafte i gasa tehnologije prošlosti.
- A u vrlo bliskoj budućnosti korišćenje obnovljive energije biće jefitnije nego sagorijevanje fosilnih goriva - kazao je Felten.
On je rekao da će najmanji dio za koje će se smanjiti globalno zagrijavanje, pomoći će da se ograniči već neizbježna šteta koja se čini planeti i ljudskoj vrsti.
Felten je kazao da klimatska diplomatija iziskuje da svaka država učestvuje u klimatskim pregovorima.
- Javnost treba učestvuje kako bi mogli da motivišu svoje vlade da budu ambiciozne u klimatskoj politici i da bi se ispunjavale međunarodne obaveze - poručio je Felten.
On je naveo da se odmah mora početi sa uudaljenjem od fosilnih goriva, povećanjem energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije i povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
- Za Crnu Goru to znači da se konačno napravi prvi nacionalni energetski klimatski plan u skladu sa obavezama pred energetskom zajednicom - dodao je Felten.
Generalna direktorica za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, rekla je da je EU postavila ambiciozan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
Taj cilj, kako je navela, reflektuje se i na Crnu Goru koja je prije četiri godine potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
Radović je kazala da je članstvo u EU jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.
- A evropska integracija zahtijeva prilagođavanje standardima u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena - dodala je Radović.
Ona je, govoreći o poglavlju 27, kazala da je usvojena reformska agenda koja sadrži mjere za tranziciju prema dekabornizovanoj, klimatski neutralnoj i cirkularnoj ekonomiji, otpornoj na klimatske promjene.
- A aktivno se radi i na finalizaciji nacionalnog, integrisanog, energetskog i klimatskog plana koji će definisati kljulne politike i mjere za realizaciju ciljeva u narednih pet godina - rekla je Radović.
Ona je kazala da je digitalna i energetska odnosno zelena tranzicija, još jedan od prioriteta djelova reformske agende.
- Investicije u obnovljive izvore energije i modernizovana i održiva infrastruktura može postati pokretač ekonomije, stvarajući nova radna mjesta u ključnim sektorima poput poljoprivrede - rekla je Radović.

500x500

Vojinović: Vlast samo deklarativno posvećena klimatskim promjenama, izostaje suštinsko djelovanje

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da neće praviti koaliciju sa opozicijom.
Ona je u emisiji “Intervju dana” na TV Euronews govorila o trenutnoj političkoj situaciji u Glavnom gradu, prenosi <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/borovinic-bojovic-necemo-praviti-koaliciju-sa-opozicijom">Portal Analitika.</a>
- Mi smo i u prethodnom sazivu i ovom sada sazivu u protekloj godini imali situaciju u kojima je Skupština Glavnog grada funkcionisala uz učešće i pozicije i opozicije. Kako će to izgledati na narednoj sjednici, svaka mogućnost je legitimna. Vidjećemo kakav će stav zauzeti opozicija - rekla je Borovinić Bojović.
Ona je dodala da je ono što su jasno stavili do znanja jeste da trenutna većina neće praviti nikakvu vrstu dogovora ili koalicije sa opozicijom.
- To je jasno podvukao i gradonačelnik Saša Mujović. Kakav će biti stav, a samim tim i obaveze i odgovornost prema građanima i građankama Podgorice od strane opozicionih partija i kako će se oni prema tim svojim obavezama ophoditi i kako će se odnositi prema važnim temama koje se nalaze na sjednici Skupštine Glavnog grada – vidjećemo u narednom periodu - dodala je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nećemo praviti koaliciju sa opozicijom

Sudski savjet je na današnjoj sjednici, na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, utvrdio ocjene za kandidate koji su završili teorijski i praktični dio inicijalne obuke za izbor sudija osnovnih sudova.
Ocjene su, kako se navodi, utvrđene za Aleksandru Tajić, Anu Mićović i Emila Cikotića.
- Istovremeno donijete su odluke o njihovom izboru i raspoređivanju: Aleksandra Tajić i Ana Mićović za sudije Osnovnog suda u Beranama i Emil Cikotić za sudiju Osnovnog suda u Bijelom Polju - piše u saopštenju.
Savjet je, kako se zaključuje, dao mišljenje na Predlog Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Osnovnog suda u Ulcinju.

Izabrane nove sudije osnovnih sudova u Beranama i Bijelom Polju

Zemljotres jačine 4,6 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je večeras, oko 22 časa, Kosovo, saopšteno je iz &nbsp;Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.
Prema podacima EMSC-a, epicentar zemljotresa registrovan je oko 23 kilometra jugoistočno od Prizrena.
Podrhtavanje tla osjetilo se i u Crnoj &nbsp;Gori, kao i u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima.

Zemljotres jačine 4,6 stepeni pogodio Kosovo

Dvadeset sedmo izdanje međunarodne sportsko-rekreativne manifestacije Ultramaraton Montenegro biće održano u nedjelju, 29. marta 2026. godine, u Podgorici, saopšteno je iz organizacije događaja.
Start i cilj svih trka biće na Bulevaru crnogorskih heroja, na kružnoj stazi ispod brda Ljubović, kod nekadašnjeg hotela City, a početak programa zakazan je za 10 časova.
Tehnički organizator manifestacije je Atletski trkački klub Podgorički maraton, u saradnji sa Atletskim savezom Crne Gore, uz pokroviteljstvo Ministarstva sporta Crne Gore i Sekretarijata za sport Glavnog grada, kao i podršku Crnogorski olimpijski komitet.
U okviru manifestacije biće organizovano i zvanično Prvenstvo Crne Gore u cestovnom trčanju na 5, 10 i 50 kilometara, u muškoj i ženskoj konkurenciji za registrovane atletičare. Paralelno s tim, predviđene su i trke zadovoljstva na 3, 5, 10 i 21 kilometar, namijenjene rekreativcima i svim ljubiteljima trčanja.
Organizatori ističu da je poseban akcenat stavljen na dostupnost programa svim generacijama – od djece do veterana – sa ciljem da Ultramaraton Montenegro i ove godine bude dan zajedništva, kretanja i promocije zdravih stilova života.
Svi učesnici koji završe trku dobiće učesničku medalju, dok će blagovremeno prijavljeni takmičari dobiti majicu manifestacije i startni broj sa elektronskim čipom za precizno mjerenje rezultata. Rezultati će biti zvanični i javno objavljeni po završetku takmičenja.
Kako je saopšteno, staza je sertifikovana, trka je uvrštena u međunarodni kalendar takmičenja, a koncept kružne rute omogućava kvalitetnu organizaciju uz minimalno ometanje gradskog saobraćaja. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji i visokom organizacionom standardu, Ultramaraton Montenegro se afirmisao kao jedan od prepoznatljivih sportskih brendova Podgorice.
Prijave i detaljne informacije o programu, pravilima i organizaciji manifestacije dostupne su putem zvanične Facebook stranice Podgoričkog maratona.

27. Ultramaraton Montenegro 2026 u Podgorici 29. marta: praznik trčanja i zdravog života

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Nedić i ostali Lompari

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: klimatska-diplomatija