Vojinović: Vlast samo deklarativno posvećena klimatskim promjenama, izostaje suštinsko djelovanje

Klimatska diplomatija treba da postane integralni dio spoljne politike Crne Gore, kazala je direktorica Centra za klimatske Univerziteta Donja Gorica (UDG), Ivana Vojinović i poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka.

Vojinović je na konferenciji „Klimatska diplomatija: Od globalnih okvira do lokalnog uticaja“, koju je organizovao Centar za klimatske promjene UDG-a, kazala da su klimatske promjene svakodenica i izazov bez presedana.

- Jer smo u proteklim decenijama postali svjedoci ubrzanog rasta prosječne globalne temperature. Naučna istraživanja govore da se klimatske promjene dešavaju 100 puta brže od prirodne promjene klime - dodala je Vojinović.

Ona je kazala da se intenzivne vremenske promjene i na južnoj i sjevernoj hemisferi, koje je trebalo da se dese tokom vijeka, sada događaju za svega nekoliko godina.

- Prema podacima Ujedinjenih nacija, 3,6 milijardi ljudi živi u područjima osjetljivim na klimatske promjene, u protekloj deceniji 23 miliona ljudi je raseljeno zbog njihovog uticaja, a do kraja ovog vijeka 200 miliona ljudi mogli bi da postanu klimatski migranti - rekla je Vojinović.

Prema njenim riječima, klimatske promjene prijete da dovedu do socijalnih i političkih tenzija sa potencijalnim konfliktima oko kritičnih sirovina i oskudnih resursa i ratnih sukoba, naročito u manje razvijenim državama.

- Na nedavno održanom COP29 u Azerbejdžanu se pregovaralo klimatskim promjenama, Baku nas je podsjetio da bi klimatska diplomatija i pregovaranje, ali i konkretna akcija, trebalo da dovedu do energetske tranzicije i klimatske neutralnosti - navela je Vojinović.

Ona je rekla da klimatska diplomatija nudi rješenja koja povezuje različite sfere društva od političkih odluka do naučnih inovacija i javnih aktivizma.

- Vizija koju smo ponudili u publikaciji o klimatskoj diplomatiji je da ona postane integralni dio spoljne politike Crne Gore čime ćemo ojačati našu poziciju na međunarodnoj sceni i istovremeno obezbijediti održivi razvoj jer država ima predispozicije da postane regionalni lider klimatske diplomatije na Zapadnom Balkanu - kazala je Vojinović.

Ona je poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinske da zanimaju donosioce odluka u Crnoj Gori.

- Što u ovom trenutku nije slučaj jer, izuzev dekalarativne posvećnosti, izostaje suštinsko djelovanje - rekla je Vojinović.

Ona je kazala da iako je Crna Gora izuzetno izložena klimatskim promjenama, Vlada kasni sa usvajanjem nekih ključnih dokumenata.

- Kasni se da usvajanjem nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, nacionalno energetsko klimatskog plana kao i sa unapređenjem zakonodavnog okvira na šta nas godinama podsjećaju iz Evropske komisije (EK) - ukazala je Vojinović.

Ona je podsjetila da je u najnovijem godišnjem izvještaju EK navedeno da u proteklih godinu nije bilo nikakvog napretka Crne Gore u oblasti klimatskim promjena.

- Ostaje da se vidi kada će Vlada ispuniti obaveze i da li će se obavezati na povećanje klimatske ambicije smanjenja emisija sa efektom staklene bašte na 55 odsto do 2030. godine, odnosno na njihovo svođenje na nulu do 2050. godine što je i naša međunarodna obaveza - rekla je Vojinović.

Amabasador Njemačke Peter Felten rekao je da samo sveobuhvati, multiratelarni pristup može da spasi planetu.

- To znači da je potrebno da sve države budu uključene, čak i one koje aktivno pokušavaju da blokiraju napredak, zato što među njima imate velikih emitera gasova staklene bašte, upravo te zemlje su one koje moraju da smanje emisiju staklene bašte i postignu najveće rezultate - rekao je Felten.

Prema njegovim riječima, u tim zemljama postoji potencijal da se postigne veliki finansijski doprinos i da se pomogne siromašnim državama da se nose sa izazovima klimatskim promjenama.

Feltn je rekao da su spaljivanje i gorenje nafte i gasa tehnologije prošlosti.

- A u vrlo bliskoj budućnosti korišćenje obnovljive energije biće jefitnije nego sagorijevanje fosilnih goriva - kazao je Felten.

On je rekao da će najmanji dio za koje će se smanjiti globalno zagrijavanje, pomoći će da se ograniči već neizbježna šteta koja se čini planeti i ljudskoj vrsti.

Felten je kazao da klimatska diplomatija iziskuje da svaka država učestvuje u klimatskim pregovorima.

- Javnost treba učestvuje kako bi mogli da motivišu svoje vlade da budu ambiciozne u klimatskoj politici i da bi se ispunjavale međunarodne obaveze - poručio je Felten.

On je naveo da se odmah mora početi sa uudaljenjem od fosilnih goriva, povećanjem energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije i povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

- Za Crnu Goru to znači da se konačno napravi prvi nacionalni energetski klimatski plan u skladu sa obavezama pred energetskom zajednicom - dodao je Felten.

Generalna direktorica za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, rekla je da je EU postavila ambiciozan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna.

Taj cilj, kako je navela, reflektuje se i na Crnu Goru koja je prije četiri godine potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.

Radović je kazala da je članstvo u EU jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.

- A evropska integracija zahtijeva prilagođavanje standardima u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena - dodala je Radović.

Ona je, govoreći o poglavlju 27, kazala da je usvojena reformska agenda koja sadrži mjere za tranziciju prema dekabornizovanoj, klimatski neutralnoj i cirkularnoj ekonomiji, otpornoj na klimatske promjene.

- A aktivno se radi i na finalizaciji nacionalnog, integrisanog, energetskog i klimatskog plana koji će definisati kljulne politike i mjere za realizaciju ciljeva u narednih pet godina - rekla je Radović.

Ona je kazala da je digitalna i energetska odnosno zelena tranzicija, još jedan od prioriteta djelova reformske agende.

- Investicije u obnovljive izvore energije i modernizovana i održiva infrastruktura može postati pokretač ekonomije, stvarajući nova radna mjesta u ključnim sektorima poput poljoprivrede - rekla je Radović.