Protivljenje izgradnji kolektora u Botunu dominantno je uslovljeno lošom komunikacijom sa mještanima kojih se to tiče, koja nije počela na vrijeme i koja nije obuhvatila sve ono sa čime ih je bilo neophodno upoznati prije nego što je taj proces počeo, ocijenila je direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović.
Ona je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M istakla da je, umjesto u trenutku kada je izuzetno zahtjevna izgradnja ovog postrojenja planirana, informisanje javnosti preskočeno, pa se mještani sa pojedinostima tog procesa upoznaju neposredno pred rok za početak radova, a u cijeli proces miješa se i dnevna politika.
- Ako u tim početnim fazama ne razjasnite sve ono čemu mi sad pričamo, nekoliko dana prije nego što bi trebalo prva lopata, evo, imamo najave da bude postavljena, svojim se da je cijelokupan proces pod velikim znakom pitanja. Dakle, iz tog razloga je Poglavlje 27 jako teško, jako kompleksno za sprovođenje. Dakle, nijesu to projekti koje lagano instalirati, jer se tiču građana - precizirala je ona.
Govoreći o načinu na koji je javnost informisana o onome što je vezano za zatvaranje Poglavnja 27 u pregovaračkom procesu – životna sredina i klimatske promjene – Evropska komisija konstatovala Vojinović je istakla je priča o napretku u oblastima obuhvaćenim drugim poglavljima ove teme stavila u drugi plan, zbog čega crnogorska javnost nije dovoljno upoznata sa onim što obaveze u ovoj oblasti obuhvataju.
- Izvještaj za Poglavlje 27 meni ne liči na izvještaj koji se piše za državu koja bi trebala to poglavlje da zatvori naredne godine. Da ste me ovo pitali prije pet, šest, sedam godina, kako će zvučati izvještaj 2025. godine na pragu vjerovatnog ulaska Crne Gore. A Evropske unije, odnosno zatvaranja, tehničkog privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavljaja ne bih mogla da pretpostavim da on zvuči ovako kako zvuči. Ja apsolutno tvrdim da nije Evropska komisija nije zadovoljna na pretkom u Poglavlju 27 jer na više mjesta u tom izvještaju, ako imate konstatacije 'Crna Gora mora urgentno da unapredi administrativne kapacitete' – to znači da Crna Gora nije unapredila administrativne kapacitete - naglasila je ona.
Sagovornica Antene M naglašava da su obaveze koje do zatvaranja Poglavlja 27 očekuju Crnu Goru mnogo brojnije i složenije od onoga što je na tom planu moguće uraditi u periodu kada se, prema najavama Vlade, očekuje zatvaranje svih poregovaračkih poglavlja.
Napominje i da bi se, u skladu sa dosadašnjom praksom Evropske unije, neki rokovi mogli prolongirati i nakon formalnog primanja u članstvo, ali samo pod uslovom da država pokaže volju, spremnost i poštovanje pravila.
- Tako da na današnji dan, mi smo inače u Poglavlju 27. dobili, prilikom njegovog otvaranja osam završnih mjerila. Za zatvaranje tog poglavlja na današnji dan Crna Gora nema ispunjeno ni jedno od osam završnih mjerila, ni u oblasti odpada, ni voda, ni zaštite prijerode, ni ostalih podoblasti koji se tiču ciljokupnog Poglavlja 27. Zbog toga optimizam koji postoji da će i to pregovaračko poglavlje biti zatvarno za narednih 12 mjeseci. Mislim da treba dodatno preispitati. Moguće je uz jednosnašnu političku volju sa strane Evropske komisije da se svakako kroz Poglavlje 27 opredijeli takozvani prelazni period i odnosno prelazna razdoblja što je i očekivano - pojasnila je Vojinović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vojinović: Ni jedno mjerilo za Poglavlje 27 nije ispunjeno, proces u Botunu pod znakom pitanja

Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.
Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.
Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.
- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.
Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.
- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.
Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:
- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.
Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.
- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.
Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

Danas se globalno obilježava Dan planete Zemlje, a tim povodom u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;gostovala je direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u dr Ivana Vojinović, koja je mišljenja da globalna svijest o potrebi zaštite planete Zemlje raste, jer se sve više priča o globalnom fenomenu klimatskih promjena, ali da je neophodan uniforman globalni odgovor na opasnost od posljedica ovog fenomena.
- Manje više svi smo počeli da osjećamo direktno ili indirektno uticaj klimatskih promjena, bez obzira da li živimo na južnoj, ili sjevernoj hemisferi - one su tu. Osjećamo uticaje produženih toplotnih talasa, požara, suša, razornih oluja, poplava. Tu je takođe i kriza sistemskog gubitka biodiverziteta, globalni biodiverzitet rapidno opada, naučno dokazana je činjenica da trenutno na planet Zemlji je evidentirano oko 8,7 miliona biljnih i životinjskih vrsta,a 1 milion je u riziku od nestanka do 2050. godine. Znamo ukoliko neka kritička vrsta nestane trajno, ili bude dovedena na rub istrebljenja to može da ugrozi opstanak čitavog jednog ekosistema. Sve više i više se priča o klimatskim promjenama, o gubitku biodiverziteta, tu je nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa, ali bojim se da se još uvijek nalazimo na nivou &nbsp;manje više deklarativnih poruka - rekla je Vojinović.
Današnji dan će obilovati porukama koje će ići u pravcu potrebe očuvanja životne sredine, ali se sporo ide u pravcu mijenjanja svakodnevnih navika ophođenja prema životnoj sredini, smatra Vojinović.
Crna Gora je mala država, kaže Vojinović, te je samim tim i mali emiter gasova sa efektom staklene bašte, i u statističkom smislu malo doprinosi fenomenu globalnog zagrijavanja.
- Izuzetno smo ranjivi i na posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, upravo zbog naše male geografske površine, naših ekoloških i drugih karakteristika, i to ne možemo da izbjegnemo, da uvozimo zagađenja iz okruženja i šire. Upravo iz tog razloga svi problemi koji postoje u životnoj sredini, &nbsp;i problemi koji potiču od posljedica klimatskih promjena moraju da imaju taj uniformni globalni odgovor. Nedavno je predsjednik Amerike Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu o izlasku Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma, kao ključnog globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, što će da stvori velike globalne neravnoteže ukoliko SAD drugi po rangu globalni emiter gasova sa efektom staklene bašte, suspenduje primjenu svih instrumenata i mehanizama, postavlja se pitanje koliko je efikasna borba ostatka svijeta- naglasila je Vojinović.
Koliko su se umnožili problemi vezano za klimatske promjene, ne govori se više samo o opstanku budućih generacija, već i o opstanku &nbsp;i sadašnje civilizacije u pojedinim dijelovima planete Zemlje, ističe Vojinović.
- Sve više se govori o tim prelomnim tačkama, tipping points, koje se smatraju nepovratnom štetom životnoj sredini, koje neće moći da vrate ekosistem u pređašnje stanje. Tu se prvo uzima rapidno topljenje ledenih kapa na Antarktiku i Arktiku, odnosno Grenlandu, zatim gubitak Amazonske prašume, za koju svi znamo još iz škole da su pluća planete Zemlje. Po nekim scenarijima Amazonska prašuma bi kroz nekoliko narednih decenija ukoliko globalno zagrijavanje postigne neki stepen od četiri, pet celzijusa, raste prosječne globalne temperature moglo iz prašume da pređe u neki potpuno neki drugi ekosistem, što bi moglo da ugrozi opstanak ne samo tog dijela planete, već i šire. Sve mjere koje naknadno budu primjenjivane neće moći da vrate ekosisteme &nbsp;u pređašnje stanje i onda će šteta biti neprocjenjiva i ugroziti ne samo opstanak biljnih i životinjskih vrsta, već i nepovratno uticati i na ljudsku vrstu - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLah5dUQ8yS8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Sve više se priča o klimatskim promjenama i gubitku biodiverziteta, ali smo još uvijek na nivou manje više deklarativnih poruka

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

500x500

1250x600

1084x550

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Šest država Zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno da utiču na njihov ekonomski rast, upozorila je Svjetska banka (WB).
U svom posljednjem izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe da će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.
Navode i da takva ulaganja u prilagođavanju donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš kaže za Al Jazeeru da su upozorenja odavno nedovoljna shvaćena i većina stvari se radi kampanjski, saniraju se posljedice, a vrlo rijetko se prevenira uzrok.
- Djelovanje u obasti klimatskih promjena se svelo na puko preuzimanje i potpisivanje međunarodnih obaveza bez pravovremene implementacije istih na terenu, te donacija za područja pogođena poplavama, požarima, sušama, čiji su uzroci, između ostaloga, klimatske promjene. Sistemski pristup i ozbiljno shvatanje ovog fenomena izostaje, i srednjoročno donosi dodate štete po stanovništvo, privredu i javne budžete - rekao je Harbaš.
Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, kaže za Al Jazeeru da ovo upozorenje dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena već vidljivi kroz česte suše, poplave i šumske požare, a procjenjuje se da bi troškovi nečinjenja do 2050. godine mogli doseći devet odsto BDP-a regiona.
- Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, ali i dalje su daleko od sistemskog i efikasnog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, oni su često ograničenog obima i izolovani, što otežava postizanje održivih rezultata - kaže Vojinović.
Sagovornici Al Jazeere ističu da je malo realno da će balkanske zemlje poslušati upozorenja Svjetske banke i sprovesti predložene mjere.
Harbaš kaže da je malo izvjesno da će sve mjere biti pravovremeno sprovedene, iz razloga nepostojanja svijesti o štetama koje klimatske promjene mogu nanijeti, nedovoljno znanja, nedostatka domaćih finansijskih sredstava bez novih zaduživanja, nepostojanja jasnih, obligatornih, planova i strategije, nedostatka konkretnih akcija, itd.
- Bez principa šargarepe (finansijske i druge pomoći) i štapa (sankcija), sve navedeno ostaje na papiru. Pitanja nedostatka shvatanja, planiranja i upravljanja, uz goruće probleme korupcije i slabih institucionalnih okvira, ometaju efikasno sprovođenje politika na trenu, dok prelazak na trendove zelene energije narušava stabilnost radne snage i socijalnu koheziju, odnosno zahtijeva socijalne reforme za koje nema dovoljno hrabrosti - smatra on.
<h2>Ograničeni resursi</h2>
Vojinović ističe da je realno reći da zemlje zapadnog Balkana neće lako ili brzo usvojiti preporuke Svjetske banke, iako su one od ključnog značaja za njihovu budućnost.
- Ekonomije ovog regiona već se suočavaju s ograničenim resursima, dok su potrebna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama procijenjena na 37 milijardi dolara u narednih pet do deset godina – što je iznos koji je za većinu ovih zemalja teško zamisliv bez značajne međunarodne pomoći. Dakle, glavni izazovi leže u nedostatku finansijskih kapaciteta i slaboj političkoj volji da se klimatske politike stave na vrh liste prioriteta. Iako su se vlade regiona obavezale na ekološke reforme, one često ostaju na deklarativnom nivou, dok se implementacija suočava s birokratskim preprekama i nedostatkom institucionalnih kapaciteta - kaže Vojinović.
Iako će implementacija ovih mjera zahtijevati značajne napore i koordinaciju, Vojinović kaže da regionalni uspjesi poput projekata solarnih i vjetroparkova, kao i inicijative za povećanje energetske efikasnosti, pokazuju da je promjena moguća.
- Ključ je u mobilizaciji političke volje i kapaciteta, jer klimatske promjene ne čekaju, posljedice su već prisutne, a cijena nečinjenja biće značajno veća od cijene ulaganja. Treba imati na umu da ulaganje u zelene tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavlja priliku za održiviji razvoj i ekonomsku stabilnost. Svjetska banka ističe da ovakve investicije donose trostruku korist: izbjegavanje gubitaka, ubrzanje ekonomskog rasta i jačanje društvenih i ekoloških benefita - kazala je ona.
Zemlje Zapadnog Balkana do sada nisu uradile dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, prije svega na planu prelaska na obnovljive izvore energije, ističu oni.
- Vlade zemalja Zapadnog Balkana vrlo sporo implementiraju pravnu stečevinu tekovine EU u oblastima klime i energije u nacionalno zakonodavstvo. Na to je jasno ukazano kroz Berlinski proces i ove godine, ali i reformsku agendu, odnosno Plan rasta. I dalje se zemlje WB6 pretežno oslanjaju na fosilna goriva i planiraju projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Nema jasnog stava o datumu prestanka korišćenja uglja. Implementacija i usvajanje zakona je veoma sporo, uz nepoštovanje zakona koji su usvojeni, što otežava i bržu realizaciju projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije - kaže Harbaš.
Vojinović ističe da je trenutna spremnost država Zapadnog Balkana da sprovedu ove mjere daleko od optimalne.
- Zemlje Zapadnog Balkana preduzele su određene korake ka prelasku na obnovljive izvore energije, ali ti napori nisu dovoljni da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i efikasne borbe protiv klimatskih promjena. I dalje dominira zavisnost od fosilnih goriva, jer 75 odsto emisija dolazi iz energetskog sektora. Iako su pojedine inicijative pokrenute, region se i dalje suočava sa značajnim izazovima u tranziciji ka održivim energetskim sistemima - istakla je Vojinović.
Ona dodaje da zemlje Zapadnog Balkana u značajnoj mjeri zaostaju za članicama Evropske unije kada je riječ o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, i to u nekoliko ključnih oblasti, prije svega, energetski sektor ovih zemalja i dalje je dominantno zasnovan na fosilnim gorivima, posebno uglju.
- Energetska efikasnost je još jedno područje u kojem region značajno zaostaje. Dok EU ulaže velike resurse u unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa, na zapadnom Balkanu je infrastruktura u velikoj mjeri zastarjela, a subvencije za povećanje efikasnosti su ograničene - zaključuje Vojinović.

Zemlje Zapadnog Balkana ne shvataju opasnosti klimatskih promjena

Klimatska diplomatija treba da postane integralni dio spoljne politike Crne Gore, kazala je direktorica Centra za klimatske Univerziteta Donja Gorica (UDG), Ivana Vojinović i poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinski da zanimaju donosioce odluka.
Vojinović je na konferenciji „Klimatska diplomatija: Od globalnih okvira do lokalnog uticaja“, koju je organizovao Centar za klimatske promjene UDG-a, kazala da su klimatske promjene svakodenica i izazov bez presedana.
- Jer smo u proteklim decenijama postali svjedoci ubrzanog rasta prosječne globalne temperature. Naučna istraživanja govore da se klimatske promjene dešavaju 100 puta brže od prirodne promjene klime - dodala je Vojinović.
Ona je kazala da se intenzivne vremenske promjene i na južnoj i sjevernoj hemisferi, koje je trebalo da se dese tokom vijeka, sada događaju za svega nekoliko godina.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, 3,6 milijardi ljudi živi u područjima osjetljivim na klimatske promjene, u protekloj deceniji 23 miliona ljudi je raseljeno zbog njihovog uticaja, a do kraja ovog vijeka 200 miliona ljudi mogli bi da postanu klimatski migranti - rekla je Vojinović.
Prema njenim riječima, klimatske promjene prijete da dovedu do socijalnih i političkih tenzija sa potencijalnim konfliktima oko kritičnih sirovina i oskudnih resursa i ratnih sukoba, naročito u manje razvijenim državama.
- Na nedavno održanom COP29 u Azerbejdžanu se pregovaralo klimatskim promjenama, Baku nas je podsjetio da bi klimatska diplomatija i pregovaranje, ali i konkretna akcija, trebalo da dovedu do energetske tranzicije i klimatske neutralnosti - navela je Vojinović.
Ona je rekla da klimatska diplomatija nudi rješenja koja povezuje različite sfere društva od političkih odluka do naučnih inovacija i javnih aktivizma.
- Vizija koju smo ponudili u publikaciji o klimatskoj diplomatiji je da ona postane integralni dio spoljne politike Crne Gore čime ćemo ojačati našu poziciju na međunarodnoj sceni i istovremeno obezbijediti održivi razvoj jer država ima predispozicije da postane regionalni lider klimatske diplomatije na Zapadnom Balkanu - kazala je Vojinović.
Ona je poručila da je uslov za to da klimatske promjene počnu suštinske da zanimaju donosioce odluka u Crnoj Gori.
- Što u ovom trenutku nije slučaj jer, izuzev dekalarativne posvećnosti, izostaje suštinsko djelovanje - rekla je Vojinović.
Ona je kazala da iako je Crna Gora izuzetno izložena klimatskim promjenama, Vlada kasni sa usvajanjem nekih ključnih dokumenata.
- Kasni se da usvajanjem nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, nacionalno energetsko klimatskog plana kao i sa unapređenjem zakonodavnog okvira na šta nas godinama podsjećaju iz Evropske komisije (EK) - ukazala je Vojinović.
Ona je podsjetila da je u najnovijem godišnjem izvještaju EK navedeno da u proteklih godinu nije bilo nikakvog napretka Crne Gore u oblasti klimatskim promjena.
- Ostaje da se vidi kada će Vlada ispuniti obaveze i da li će se obavezati na povećanje klimatske ambicije smanjenja emisija sa efektom staklene bašte na 55 odsto do 2030. godine, odnosno na njihovo svođenje na nulu do 2050. godine što je i naša međunarodna obaveza - rekla je Vojinović.
Amabasador Njemačke Peter Felten rekao je da samo sveobuhvati, multiratelarni pristup može da spasi planetu.
- To znači da je potrebno da sve države budu uključene, čak i one koje aktivno pokušavaju da blokiraju napredak, zato što među njima imate velikih emitera gasova staklene bašte, upravo te zemlje su one koje moraju da smanje emisiju staklene bašte i postignu najveće rezultate - rekao je Felten.
Prema njegovim riječima, u tim zemljama postoji potencijal da se postigne veliki finansijski doprinos i da se pomogne siromašnim državama da se nose sa izazovima klimatskim promjenama.
Feltn je rekao da su spaljivanje i gorenje nafte i gasa tehnologije prošlosti.
- A u vrlo bliskoj budućnosti korišćenje obnovljive energije biće jefitnije nego sagorijevanje fosilnih goriva - kazao je Felten.
On je rekao da će najmanji dio za koje će se smanjiti globalno zagrijavanje, pomoći će da se ograniči već neizbježna šteta koja se čini planeti i ljudskoj vrsti.
Felten je kazao da klimatska diplomatija iziskuje da svaka država učestvuje u klimatskim pregovorima.
- Javnost treba učestvuje kako bi mogli da motivišu svoje vlade da budu ambiciozne u klimatskoj politici i da bi se ispunjavale međunarodne obaveze - poručio je Felten.
On je naveo da se odmah mora početi sa uudaljenjem od fosilnih goriva, povećanjem energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje energije i povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
- Za Crnu Goru to znači da se konačno napravi prvi nacionalni energetski klimatski plan u skladu sa obavezama pred energetskom zajednicom - dodao je Felten.
Generalna direktorica za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, rekla je da je EU postavila ambiciozan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
Taj cilj, kako je navela, reflektuje se i na Crnu Goru koja je prije četiri godine potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
Radović je kazala da je članstvo u EU jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.
- A evropska integracija zahtijeva prilagođavanje standardima u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena - dodala je Radović.
Ona je, govoreći o poglavlju 27, kazala da je usvojena reformska agenda koja sadrži mjere za tranziciju prema dekabornizovanoj, klimatski neutralnoj i cirkularnoj ekonomiji, otpornoj na klimatske promjene.
- A aktivno se radi i na finalizaciji nacionalnog, integrisanog, energetskog i klimatskog plana koji će definisati kljulne politike i mjere za realizaciju ciljeva u narednih pet godina - rekla je Radović.
Ona je kazala da je digitalna i energetska odnosno zelena tranzicija, još jedan od prioriteta djelova reformske agende.
- Investicije u obnovljive izvore energije i modernizovana i održiva infrastruktura može postati pokretač ekonomije, stvarajući nova radna mjesta u ključnim sektorima poput poljoprivrede - rekla je Radović.

Vojinović: Vlast samo deklarativno posvećena klimatskim promjenama, izostaje suštinsko djelovanje

Na 33. godišnjicu obilježavanja Crne Gore ekološkom državom - cijela crnogorska javnost je ostala zgrožena prizorima nepropisno zakopanih, eutanaziranih, zaraženih krava, i to je pokazatelj koliko smo krenuli stranputicom vezano za sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori - kazala je u emisiji Na kraju dana direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju &nbsp;na Univerzitetu Donja Gorica i nekadašnja šefica radne grupe za Poglavlje 27 o životnoj sredini Ivana Vojinović.
- Moja asocijacija, gledajući fotografije tih životinja, bila je da je došlo do ogromnog propusta u cjelokupnom sistemu. Upravo u onom dijelu sistema koji je odgovoran za bezbjedno i odgovorno upravljanje različitim otpadnim frakcijama, u ovom slučaju animalnim otpadom. Vidjeli smo da je tu došlo do ozbiljnog propusta, koji se može objasniti iz više uglova. Prije svega, to je nepravilno shvatanje nadležnih organa oko razmjera problema, ne samo ekoloških, već i javno zdravstvenih, koje je jedan takav događaj i doveo , i neshvatanje adekvatne uloge, koju nadležni organi koji se bave upravljanjem otpadom u Crnoj Gori, bi trebalo da imaju - rekla je Vojinović.
Izgradnja ekološke infrastrukture, deponija, reciklažnih dvorišta, puno košta, objašnjava Vojinović, te prilikom izrade budžeta prevagu uzmu neka socijalna pitanja ili neki drugi razlozi.
Danas &nbsp;su dostupne različite tehnologije i znanja, savremene regulative i propisi Evropske unije koje preuzimamo, poručuje Vojinović, pa su slike i događaji, vezani za uklanjanje animalnog otpada životinja oboljelih od Kju groznice, nešto što ne dolikuje državi koja pledira, dodaje ona, da bude &nbsp;prva naredna članica Evropske unije.
- Znamo da Evropa baštini najviše ekološke standarde. Ovo posebno ne dolikuje državi koja je Ustavom proglašena prvom ekološkom državom u svijetu. Prosto nedopustive slike, i to da se zaražene životinje nalaze blizu vodenih tokova, blizu slivova, što izaziva kontaminaciju, ne samo tog vodenog ekosistema, nego dovodi i do zaraze većih razmjera, tako da razumijem mještane koji su napravili otpor u vezi odlaganja tog nepoželjnog životinjskog otpada, a negdje se njihov glas s pravom čuo. I ova epizoda sa Kju groznicom odjek nije onakav kakav de facto zaslužuje. Mi taj problem nijesmo riješili, mi smo taj problem, manje-više preskočili, ponovo su neke dnevno-političke teme dobile primat na medijskom i javnom prostoru. Ne vidim da se nešto konkretno uradilo da s takva vrsta pojave u budućnosti &nbsp;više ne dogodi - naglasila je Vojinović.
Država bi morala promptno da reaguje, poručuje Vojinović, i krene u izgradnju postrojenja za tretman animalnog otpada, to je obaveza iz procesa Evropskih integracija, ali je mišljenja da se to neće u skorije vrijeme dogoditi.
- Mi u Crnoj Gori nemamo riješenu infrastrukturu za komunalni otpad, koji svakodnevno generišemo u našim domaćinstvima na sjeveru Crne Gore, bojim se da će izgradnja infrastrukture koja se tiče životinjskog otpada prilično dugo čekati. Još uvijek se nema sluha, bez obzira na ovu nepoželjnu, neprihvatljivu i neprilagođenu epizodu koju smo imali, da će čekati, da ne postoji politička volja da se nešto tako, na dugoročan i jedini ispravan način riješi - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DT7NoQ-wBcao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Epizoda sa Kju groznicom nije dobila odjek kakav zaslužuje

Zakonom o upravljanju otpadom će od 20. oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, te ako se ovoga puta ispusti adekvatna primjena ovoga dijela Zakona upravljanja otpadom, &nbsp;izgubićemo &nbsp;mogućnost da napravimo važan civilizacijski iskorak da se približimo sistemima upravljanja otpadom koji postoje danas u razvijenom svijetu, naročito državama članicama Evropske unije - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;izvršna direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
- Ovaj novi Zakon o upravljanju otpadom mi smo dugo godina čekali. Oduvijek smo imali Zakon o upravljanju otpadom, ja moram reći jako kvalitetan, ali ono što nam fali jeste njegova primjena. Ove izmjene su se jako dugo radile, nekih četiri, pet godina. Konačno je u aprilu Skupština donijela taj Zakon, gdje je najviše odjeknula vijest, naročito među građanstvom, da odjednom više nema plastičnih kesa debljine zida od 15-50 mikrona. To su kese koje će biti zabranjene - rekla je Vojinović.
Sagovornica E uživo kaže da nije sigurna jesu li svi građani dovoljno informisani o zabrani upotrebe plastičnih kesa koja slijedi, polazeći, kako kaže, &nbsp;od onih koji žive u nekim ruralnih dijelova države, &nbsp;i nemaju toliko pristup digitalnim tehnologijama, ali, to su, dodaje ona, &nbsp;početni koraci i dobar način da se pokaže snaga države, prije svega inspekcijskih organa.
- Od 20.oktobra pa nadalje, nama će se, građanima Crne Gore, drastično promijeniti odlazak u kupovinu. Nosićemo cegere, torbe, negdje ćemo morati da postanemo inovativni, ali hajde da to posmatramo sa neke druge strane, sa strane nekog preduzetničkog duha i aktivnosti. Možda će to podstaći mlade preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća da se bave proizvodnjom nekih proizvoda od recikliranog materijala, koji će obezbijediti odgovarajući supstitut onim jednokratnim kesama, kojima su posljednji dani korišćenja u Crnoj Gori - istakla je Vojinović.
U Crnoj Gori se godišnje upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa, objašnjava Vojinović i podsjeća da je životni vijek jedne plastične kese 400 godina, i da će te kese koje bacimo u kontejner živjeti 400 godina duže od nas, te da će nadživjeti i nas, našu djecu, naše unuke i praunuke, mnogobrojno potencijalno potomstvo, ističe ona, i kad takao posmatramo taj negativan uticaj plastičnog otpada, njegovog odlaganja, kako kaže, postajemo svjesniji i savjesniji.
- Sama Evropska unija je 2021.godine zabranila upotrebu jednokratne plastike, plastičnih slamčica, tanjira, stalaka za balone, i tako dalje. Naše navike, ovdje u Crnoj Gori, mogu biti jako čudne, mi pričamo o ekologiji, dosta pričamo o potrebi zaštite životne sredine, mnogi imaju ove informacije koje sam saopštila za plastični otpad, ali im je jako teško, jer mi imamo navike. Ja zaista mislim da adekvatan sistem kažnjavanja u ovom slučaju, i u drugim slučajevima, bi trebalo da da rezultate da shvatimo da se Zakon u cijelosti mora poštovati - naglasila je Vojinović.
Infrastruktura za odlaganje otpada, makar u Podgorici, poručuje Vojinović, postoji, ima suva i mokra frakcija, &nbsp;kao i šest reciklažnih dvorišta, to su specijalizovane lokacije gdje tačno može odložiti otpad, koji se ne stvara svakodnevno u domaćinstvima, ističe ona, ne komunalni otpad, ali ona vrsta koja se s vremena na vrijeme nagomila, kao što je, dodaje ona, električni i elektronski otpad.
- Imamo šest reciklažnih dvorišta za koje vjerujem da se uopšte ne koriste u dovoljnoj mjeri. Svako od nas od sedam sadi ujutru do devetnaest sati uveče može tu da besplatno odloži tu vrstu otpada. U tom smislu postoji infrastruktura. Ali, pitanje primarne selekcije je ključno. Mi treba i u našem domaćinstvu da imamo dvije kante, neće nam uzeti puno prostora, kanta za smeće za suvi i kanta za mokri otpad… Ako dobijete dosta miješanog otpada onda je kvalitet reciklabilnih frakcija jako slab, i zbog toga su ovakve stope reciklaže, niske i nezadovoljavajuće. Iz tog razloga sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori ne funkcioniše, jer svi lanci nijesu uvezani, od nas građana pa do krajnjih instanci, nadležnih inspekcijskih i komunalnih službi - poručila je Vojinović.
<h2>Božović: Žalosno je što smo čekali šest godina na usvajanje ovog Zakona&nbsp;</h2>
Mi smo i prije imali veoma dobar i upotrjebljiv Zakon, koji nijesmo koristili adekvatno da bi imali neki benefit od njega, međutim ovaj novi Zakon je već bio 2018.godine pripremljen, tako da je žalosno što smo čekali šest godina na njegovo usvajanje - kazao je u emisiji E uživo direktor gradskog preduzeća Deponija - Aleksandar Božović.
- Što se tiče plastičnih kesa, mi u Deponiji se jako radujemo što ćemo ih vidjeti u nekoj manjoj mjeri, jer to nama predstavlja balast i nikakav benefit. Kad sam došao u preduzeće, prije nekih jedanaest mjeseci, sačekalo nas je 133 tone kesa, koje su bile izvučene iz otpada, presovane, balirane i spremne za dalju distribuciju. Međutim mi nijesmo mogli da pronađemo nikoga, ni da mu platimo, da ih preuzme, što znači da te kese nijesu upotrebljive dalje, i nije moguće da ih iskoristimo za nešto novo - rekao je Božović.
Cijena kesa, koje će moći da se koriste &nbsp;biće visoka, smatra Božović, što će demotivisati građane, te ćemo se vratiti u vrijeme prije dvadeset, dvadeset pet godina, prisjeća se on, kad su svi nosili cegere, a to je vrijeme bilo normalno i pristojno, i te dobre prakse, vjeruje on, treba vratiti i ponoviti.
- Što se plastike tiče, postoji plastika koju je moguće upotrijebiti više puta, a postoji i &nbsp;plastika koja je vrlo teško iskoristljiva, koja takođe predstavlja balast. Tako da, svima onima za jednokratnu upotrebu, mi lično, iz Deponije se jako radujemo što više nećemo gledati takve proizvode, takav balast od materijala, već to što dođe biće upotrjebljivo, i onda ćemo sa velikim zadovoljstvom, drastično bolje da upravljamo i naš rezultat fisansijski i samim tim manje ćemo puniti sanitarne kade sa nekim materijalima koji su neupotrebljivi - naglasio je Božović.
U sklopu Deponije postoji reciklažni centar, ali ne postoji primarna selekcija, objašnjava Božović, jer se ne odvajaju staklo, plastika, papir i biološki otpad u gradskim kontejnerima, već, kako kaže on, takav izmiješani otpad stiže na deponiju, a zaposleni fizički, bukvalno rukama, ističe, sortiraju taj otpad.
- Tako miješan otpad je jako teško plasirati na tržište, ima drastično manju cijenu nego kad bi bio na licu mjesta selektovan. Što znači da je bez primarne selekcije vrlo teško uraditi, to što uradite je jako neisplativo, tako da postoje redoslijedni koraci, gdje treba uvesti primarnu selekciju i onda apsolutno možemo da dođemo do tog procenta u reciklaži, drastično boljeg nego što je sad slučaj - istakao je Božović.
Ako se ne počne sa primjenom Zakona i osvješćenjem građana po pitanju selektovanja otpada, poručuje Božović, građani koji sa plaćaju račun &nbsp;za čistoću oko pet eura, doći će u situaciju da za koju godinu plaćaju četrdesetak eura, jer će, ističe on, uništavanje tolike količine neselektiranog otpada biti skuplje.
- Ovo je nešto što je alarmantno, što je hitno, i ja stvarno vjerujem da će Ministarstvo ekologije da požuri sa tim podzakonskim aktima, kako bi došli u neku mogućnost da se bavimo svojim poslom na pravi način - zaključio je Božović.

Vojinović: Pitanje primarne selekcije otpada je ključno

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, i vidljivost je smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore(AMSCG).
Iz AMSCG su kazali da su mogući sitniji odroni na dionicama duž klisura i usjeka i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Saobraćaj na regionalnom putu R-16 na dionici Plužine - Trsa, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od devet do 16 sati zbog asfaltiranja.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: ivana-vojinovic