Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsejdnika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD. Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa oštrim izjavama koje su razmijenili &nbsp;Tramo I Zelenski, koje &nbsp;dovode u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat, prenosi Beta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na zahtjev SAD-a: Otkazana konferencija za novinare Zelenskog i američkog izaslanika Keloga

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

1250x600

1084x550

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je u razgovoru sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom da svako rješenje za konflikt mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz snažne bezbjednosne garancije.
Fon der Lajen je prenijela spremnost Evropske unije (EU) da radi sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se zaustavilo krvoproliće i obezbijedio pravedan i trajan mir koji Ukrajina i njen narod sa pravom zaslužuju.
Fon der Lajen je poručila da EU ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine, a ukupna obaveza je 135 milijardi eura, što je više od bilo kog drugog saveznika.
To uključuje i 52 milijarde dolara vojne pomoći, što odgovara doprinosu SAD, predočila je Fon der Lajen, navedeno je na sajtu Evropske komisije.
Fon der Lajen je iznijela planove Evrope za povećanje odbrambene proizvodnje i potrošnje, što bi značilo i jačanje evropske i ukrajinske vojne sposobnosti.

Fon der Lajen: Svako rješenje konflikta mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine

Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posrednik u pregovorima o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, rekao je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju.
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sJutra će željeti da zna zašto to nije riješeno. Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama - rekao je Kelog.
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
- Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti. Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir - dodao je Kelog.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani" Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
- Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne - rekao je on, očigledno misleći na Evropu.&nbsp;
- Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo - dodao je Kelog.
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
- Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope. Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno - rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini.&nbsp;
- Stari dani su prošli - rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
- Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu - istakao je Zelenski.
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
- Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore - rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel, liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Kelog: Evropa možda neće biti "za stolom" tokom pregovora o Ukrajini

Ukrajinski ambasador u SAD-u Oksana Markarova održala je, kako je rekla, "temeljnu diskusiju" sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom, koji je dobio zadatak da pronađe rješenje za rat u Ukrajini.
Sastanak 6. februara između Markarove i Keloga održan je nakon što je on odbacio izvještaj da će predstaviti mirovni plan za Ukrajinu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sljedeće sedmice.
Markarova je rekla da je to njen prvi susret s Kelogom od njegovog imenovanja, iako su se njih dvoje sreli i ranije.
- Održali smo temeljnu diskusiju sa specijalnim izaslanikom i njegovim timom i mojim kolegama - napisala je Markarova na Fejsbuku.
Ukrajina pokušava uspostaviti bliske odnose s novom administracijom pod Trampom, koji je rekao da želi brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 5. februara u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina "značajno intenzivirala" svoje kontakte s Trampovom administracijom, dodajući da je imala i "prilično značajne kontakte s drugim partnerima".
Zelenski, koji će predvoditi ukrajinsku delegaciju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je 6. februara da je siguran da još nema zvaničnog plana SAD-a, sugerišući da bi svaki formalni plan trebalo biti koordiniran s Kijevom.
Andrij Jermak, šef Kabineta Zelenskog, rekao je da će ukrajinska delegacija iznijeti ukajinski stav o okončanju rata i svoje stavove o tome kako se može postići "dugotrajan mir".
- Neophodno je da lideri i stručnjaci za politiku koji će biti u Minhenu shvate da je ovo zamah, da smo vrlo blizu stvarnog okončanja ovog rata pravednim i trajnim mirom, ali (potrebno je) biti zajedno [a ne dati] Rusiji priliku da podijeli svijet, da podijeli partnere - rekao je on za AP.
Zelenski je izrazio uvjerenje da Tramp može izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. On je takođe rekao da Tramp zna pozicije Ukrajine, uključujući stvari oko kojih ne može biti ustupaka.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u roku od nekoliko mjeseci. Ali sam Tramp je malo rekao od svoje inauguracije o tome kako će nastojati da riješi rat u Ukrajini.
Kremlj je 5. februara najavio povećanje kontakata sa Sjedinjenim Državama u vezi sa nastojanjem da se traži rješenje rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara sa Zelenskim uprkos odbijanju Putina da s njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Zelenski je odbacio tu ideju, rekavši da izbori ne mogu biti održani dok je vanredno stanje na snazi.
Kelog je 5. februara na konzervativnoj američkoj televiziji Njuzmaks rekao da će Ukrajina doći do tačke kada će morati da se održi i izbori.
- Znak zdrave demokratije je spremnost i sposobnost da se održe izbori, - čak i u vrijeme rata - rekao je on.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti 6. februara citirala je visokog ruskog parlamentarca Leonida Sluckog koji je rekao da su pripreme za sastanak Putina i Trampa u "poodmakloj fazi".
Slucki, šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove, rekao je da bi sastanak mogao biti održan u februaru ili martu.
- Biće riječ o Ukrajini, Bliskom istoku i oupšteno pitanjima svjetske politike i međunarodnih odnosa u bliskoj budućnosti. Siguran sam da će ovaj sastanak biti prekretnica - rekao je Slucki.

Trampov izaslanik za Ukrajinu u "temeljnoj diskusiji" s ukrajinskom ambasadorkom

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog potvrdio je da će sljedeće sedmice učestvovati na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji i da će govoriti o Trampovom cilju da okonča rat u Ukrajini.
Kelog je rekao da se raduje što će govoriti na godišnjoj konferenciji i razgovarati o "Trampovom cilju da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini".
On je u objavi na mrexi Iks (X) u utorak dodao da takođe planira da se "sastane s američkim saveznicima koji su spremni da rade" s Vašingtonom.
Otkako je Kelog otkrio da će govoriti na konferenciji, koja bi trebalo da se održi od 14. do 16. februara, spekulisalo se da će predstaviti Trampov plan za okončanje rata. Blumberg je u srijedu citira neidentifikovane izvore koji su rekli da će Kelog predstaviti plan tokom konferencije, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Izvori nisu dali dodatne informacije o planu, koliko će biti detaljan, niti u kom formatu će biti predstavljen.
Služba za medije Bijele kuće nije odgovorila na upit RSE-a za komentar.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci. Izjava je uslijedila u jeku razgovora iza kulisa i pregovora u pozadini kako bi se pronašao način da se okonča skoro trogodišnja ruska invazija.
On i drugi zvaničnici nagovijestili su plan za postizanje, kako navode Trampovi saveznici, "mirom kroz snagu". Plan uključuje potencijalno zamrzavanje sukoba i ostavljanje teritorija koje je okupirala Rusija u neriješenoj situacije. To uključuje i davanje bezbjednosnih garancija Ukrajini, ali nije precizirano kakve bi one bile.
Kremlj je u srijedu najavio povećanje kontakata sa SAD u vezi sa nastojanjem da se pronađe rješenje za rat. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uprkos odbijanju ruskog predsednika Vladimira Putina da sa njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Ukrajina nije mogla da organizuje izbore pošto je od početka rata u vanrednom stanju.
Prema Kelogovim riječima, SAD razmatraju mogućnost da izvrše pritisak ne samo na Moskvu, već i na Kijev da dođe za sto. On je upozorio da će obje strane morati da naprave ustupke ako se nadaju pregovorima o rješenju rata.
Zelenski je "već nagovijestio da će ublažiti svoju poziciju o teritoriji", rekao je Kelog 1. februara i dodao da će "Putin takođe morati da ublaži svoje stavove".
Tramp je insistirao da želi brzo da okonča rat i rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće.
Zelenski je takođe rekao da je njegov tim u kontaktu sa Trampovom administracijom na "opštem nivou", ali je rekao da vjeruje da će uskoro biti sastanaka licem u lice.
Zelenski je rekao u intervjuu britanskom novinaru Pirsu Morganu objavljenom u utorak na Jutjubu da bi pristao na direktne razgovore s Putinom, ali da SAD i Evropska unija moraju da učestvuju.
- Ako ljudi vjeruju da moramo da pređemo na diplomatski kolosjek, a vjerujem da smo spremni da pređemo na diplomatski kolosjek, moraju postojati SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija - naveo je on.
Upitan u intervjuu kako bi se osjećao sjedeći naspram Putina za pregovaračkim stolom, Zelenski je rekao: "Ako je to jedina osnova u kojoj možemo da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne izgubimo ljude, definitivno ćemo ići na tu osnovu".
- Neću biti ljubazan prema njemu, smatram ga neprijateljem. Iskreno govoreći, mislim da i on mene smatra neprijateljem - rekao je Zelenski.

SAD bi mogle da predstave Trampov mirovni plan za Ukrajinu sljedeće sedmice

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je rekao da vjeruje da će Donald Tramp pronaći rješenje za mir u Ukrajini i dodao da je Moskva spremna za dijalog. Sam Tramp je pak prije dva dana objavio kome će povjeriti zadatak da što prije osigura mir u ratu koji traje gotovo tri godine.
Radi se o Kitu Kelogu, penzionisanom američkom general-potpukovniku. Prije dva dana su objavljeni obrisi njegovog plana za okončanje rata u Ukrajini, a juče su američki mediji objavili više detalja.
Kelog je ranije rekao da bi svaka američka politika za okončanje rata trebalo da uključi ​​zahtjeve za prekidom vatre i sporazumnim rješenjem, podsjeća Newsweek.
<h2>Ključan čovjek za okončanje rata</h2>
Kelog (80), koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost bivšeg potpredsjednika Majka Pensa tokom prethodne Trampove administracije, biće ključna figura za okončanje rata, za koji je Tramp u kampanji govorio da ga može brzo riješiti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1861832731174511051%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861832731174511051%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kelog je u maju objavio plan u koautorstvu s bivšim Trampovim saradnikom Fredom Flajcom, koji je pozivao na prestanak vojne pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. U tom dokumentu se navodi da bi sukob trebalo da bude zamrznut duž trenutnih linija ratišta, što bi, ako se pogleda današnja situacija na fronti, ostavilo Rusiji kontrolu nad približno petinom ukrajinske teritorije.
U dokumentu je navedeno da bi trebalo da postoji "zvanična politika SAD-a za traženje primirja i sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba".
<h2>Uslovili bi američku vojnu pomoć Ukrajini</h2>
U planu se predviđa da SAD nastavi da pruža oružje i pomoć Ukrajini kako bi osigurali da Rusi "ne napreduju na ratištu i ne napadnu ponovo nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma". Dalja američka vojna pomoć Kijevu bi "zahtijevala od Ukrajine da učestvuje u mirovnim pregovorima s Rusijom".
U dokumentu se navodi da bi SAD i njegovi partneri u NATO-u, s namjerom dovođenja Putina za pregovarački sto, trebalo da odgodi članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Prema tom planu, Kijev bi takođe trebalo da shvati da će trebati puno vremena da vrati sav svoju okupiranu teritoriju, ali i da bi djelimično ukidanje sankcija Rusiji moglo gurnuti Kremlj prema miru.
<h2>"Tramp je rekao da će završiti rat za 24 sata. U to vjerovatno nije ni sam vjerovao"</h2>
Nije jasno hoće li Tramp postupati po planu za okončanje rata čiji je Kelog koautor. Tu treba podsjetiti da je Tramp rekao da bi mogao završiti rat u Ukrajini i prije svoje inauguracije 20. januara.
- Donald Tramp je obećao da će završiti rat u Ukrajini u 24 sata, ali to je nemoguće. Vjerovatno čak ni on u to nije vjerovao - rekao je za Newsweek Čedomir Nestorović, profesor geopolitike na poslovnoj školi ESSEC u Singapuru.
- S druge strane, on želi da djeluje i zato će se zalagati za princip razmjene teritorija za mir iako niko ne zna koje teritorije ni kakav mir to podrazumijeva - rekao je Nestorović.
<h2>"I Putin želi da djeluje &nbsp;brzo"</h2>
Što se Putina tiče, Nestorović kaže da i on želi da djeluje brzo.&nbsp;
- Rok do 20. januara je privlačan i njemu i Trampu jer bi američki predsjednik mogao započeti mandat bez sukoba u Ukrajini - rekao je Nestorović.
Treba napomenuti da ruske snage trpe enormne gubitke usprkos napredovanju na ratištu, o čemu svjedoči i podatak koji je izračunao estonski analitičar Artur Rehi. On tvrdi da je prosječan životni vijek ruskog vojnika od potpisivanja ugovora tek mjesec dana. Još jedan faktor koji bi mogao uticati na Putina je dramatično slabljenje ruske valute rublja zbog učinka zapadnih sankcija.&nbsp;
Na početku Putinove invazije na Ukrajinu Kelog je omalovažavao rusku vojsku kao "nacionalnu gardu Vermonta s nuklearnim oružjem".&nbsp;
- Mislili smo da su ti tipovi stvarno visoki tri metra. Nisu, nego oko metar i po - slikovito je rekao u intervjuu za Fox News u martu 2022.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeyFCSGLUUss&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tvrdio da je Džo Bajden postupnim naoružavanjem Ukrajine "zarobio Ameriku u beskrajnom ratu"
U dokumentu objavljenom u novembru 2023. za America First Policy Institute, Kelog je kritikovao postupno naoružavanje Ukrajine koje je sprovodila Bajdenova administracija, te neuspjeh u definisanju pobjede. Rekao je da su "zarobili Ameriku u beskrajnom ratu".
Kelog je dodao da Vašington mora da napusti ideju da je rat igra u kojoj su Putinov odlazak i potpuni poraz Rusije jedini prihvatljivi ishodi.
Tokom intervjua za Glas Amerike u julu Kelog je ponovio svoju optužbu da su Bajdenova administracija i Zapad bili previše oprezni u pomoći Ukrajini.&nbsp;
<h2>"Rusiji morate dati razlog za pregovore"</h2>
- Donekle krivim ovu administraciju i Zapad što nisu podržali Ukrajinu kada je trebalo. Rusiji morate dati razlog za pregovore - rekao je Kelog.
Nedavno je Kelog za Fox News rekao da bi Bajdenova odluka da Ukrajini odobri korišćenje dalekometnih američkih projektila tipa ATACMS na metama duboko u Rusiji mogla pomoći budućem predsjedniku Trampu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgeneralkellogg%2Fstatus%2F1860030803314639031%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1860030803314639031%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- On je zapravo dao predsjedniku Trampu više opcija. On se sada može povući, može ići lijevo, može ići desno, može učiniti nešto - rekao je Kelog.

I Putinu i Trampu se žuri da završe rat u Ukrajini: Cure detalji plana

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp predložio je generala Kita Keloga za specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu.
- Sa velikim zadovoljstvom imenujem generala Kita Keloga za pomoćnika predsjednika i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju. Kit je imao istaknutu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući službu na veoma osjetljivim pozicijama od nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Bio je sa mnom od početka - naveo je Tramp na društvenoj mreži „Istina“.
Kelog je u junu, zajedno sa Trampovim savjetnikom Fredom Flajcem, iznio plan za rješavanje sukoba u Ukrajini i prema tom planu prekid vatre će se zasnivati na trenutnom stanju na frontu.
- Mi govorimo Ukrajincima: morate da sjednete za pregovarački sto, ako to ne uradite, američka podrška će presahnuti - naveli su tada.
Prema njihovim riječima, Tramp je pozitivno reagovao na plan, ali nije poznato da li je saglasan s njim u potpunosti.
Kelog je general-potpukovnik i veteran rata u Vijetnamu, a dugo je radio u Pentagonu na raznim dužnostima i bio je u zgradi i kada se dogodio teroristički napad 11. septembra 2001. godine.
Prije Keloga, u medijima su kao mogući kandidati za mjesto specijalnog izaslanika za Ukrajinu figurirali i bivši direktor obavještajnih službi Ričard Grenel i Trampov pravni savjetnik Boris Epštajn, rođen u Rusiji.

Tramp imenovao Kita Keloga za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju

Na crnogorskom primorju sjutra će biti pretežno sunčano, dok se u ostalim djelovima države očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je rijetka pojava kratkotrajne i slabe kiše. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, a najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo vrijeme, do 21 stepen

Građani Crne Gore, u proteklih sedam dana, dobrovoljno su predali 31 komad oružja, 599 komada municije i pet ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Oni su pozvali građane da nastave dobrovoljno vraćanje oružja u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, čiji je cilj, kako su kazali, izgradnja mirnog i sigurnijeg okruženja. 
 
"U proteklih sedam dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predat 31 komad oružja, 599 komada municije, pet ručnih bombi, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita", navodi se u saopštenju Uprave policije. 
 
Oni su kazali da su građani u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega osam pištolja i sedam pušaka, 328 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita. 
 
Dodaje se da je policiji u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu dobrovoljno predato devet komada oružja, od čega sedam pištolja, dvije puške i 186 komada municije. 
 
"U Bijelom Polju su dobrovoljno predata tri komada oružja, od čega dva pištolja, jedna puška i dva komada municije", kaže se u saopštenju. 
 
Kako su kazali iz Uprave policije, građani su u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predali četiri komada vatrenog oružja, i to po dva pištolja i puške, 83 komada municije i dvije ručne bombe. 
 
U saopštenju Uprave policije navodi se da su građani, od 2. januara do 4. aprila, dobrovoljno predali 3.503 komada oružja, 117.023 komada municije, 386 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
 
"Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu", zaključuje se u saopštenju.

Za sedam dana vraćen 31 komad oružja

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: kit-kelog