Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsejdnika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD. Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa oštrim izjavama koje su razmijenili &nbsp;Tramo I Zelenski, koje &nbsp;dovode u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat, prenosi Beta.

Na zahtjev SAD-a: Otkazana konferencija za novinare Zelenskog i američkog izaslanika Keloga

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je u razgovoru sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom da svako rješenje za konflikt mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz snažne bezbjednosne garancije.
Fon der Lajen je prenijela spremnost Evropske unije (EU) da radi sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se zaustavilo krvoproliće i obezbijedio pravedan i trajan mir koji Ukrajina i njen narod sa pravom zaslužuju.
Fon der Lajen je poručila da EU ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine, a ukupna obaveza je 135 milijardi eura, što je više od bilo kog drugog saveznika.
To uključuje i 52 milijarde dolara vojne pomoći, što odgovara doprinosu SAD, predočila je Fon der Lajen, navedeno je na sajtu Evropske komisije.
Fon der Lajen je iznijela planove Evrope za povećanje odbrambene proizvodnje i potrošnje, što bi značilo i jačanje evropske i ukrajinske vojne sposobnosti.

Fon der Lajen: Svako rješenje konflikta mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine

Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posrednik u pregovorima o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, rekao je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju.
Govoreći na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 15. februara, Kit Kelog je sugerisao da Vašington ima za cilj da ostvari značajan napredak u roku od nekoliko nedjelja, rekavši da radi "po Trampovom vremenu", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Zamoliće vas da uradite ovaj posao danas, a sJutra će željeti da zna zašto to nije riješeno. Morate da nam date malo prostora i vremena, ali kada to kažem, ne govorim o šest mjeseci, govorim o danima i nedjeljama - rekao je Kelog.
Usred zabrinutosti u Kijevu i Evropskoj uniji da bi mogli da budu po strani nakon što je Tramp ove nedjelje razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će Rusija i Sjedinjene Države odmah početi pregovore, Kelog je rekao da Ukrajina i Evropa neće biti izostavljene.
- Morate da povedete saveznike sa sobom. Hoće li oni igrati ulogu? Naravno da hoće. Ne možete to učiniti ako ćete bilo koga isključiti. Želimo da budemo sigurni da je to trajno i da je to održiv mir - dodao je Kelog.
Upitan da li može da uvjeri publiku da će "Ukrajinci biti za stolom, ali i Evropljani" Kelog je, međutim, odgovorio: "Oh, pa, upravo ste promijenili cijelu dinamiku".
- Odgovor na ovo posljednje pitanje... je ne - rekao je on, očigledno misleći na Evropu.&nbsp;
- Odgovor na raniji dio tog pitanja je da, naravno da će Ukrajinci biti tamo - dodao je Kelog.
Govoreći na Minhenskoj konferenciji ranije 15. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da stvore zajedničku vojsku suočene sa mogućim povlačenjem SAD i kontinuiranom prijetnjom Rusije.
- Došlo je vrijeme, moraju se stvoriti oružane snage Evrope. Ako su Amerikanci odlučili da idu tim putem, smanjujući svoje prisustvo, to nije dobro, naravno, veoma je opasno - rekao je on, govoreći na engleskom.
Poziv Zelenskog je uslijedio na godišnjoj konferenciji na kojoj je ove godine dominiralo pitanje Ukrajine i stav nove američke administracije o okončanju rata, koji je odnio stotine hiljada života od ruske invazije koja je u punom obimu počela 24. februara 2022. godine.
Delegati u Minhenu izrazili su zabrinutost zbog izjava visokih američkih zvaničnika ove nedjelje, sugerišući da je Vašington spreman da učini velike ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Govoreći u Minhenu, američki zvaničnici su takođe ponovili pozive evropskim zemljama da troše više na odbranu i preuzmu veći dio bezbjednosnog tereta.
Zelenski je sugerisao da nova američka administracija ima novi pristup ne samo Ukrajini, već i Evropi u cjelini.&nbsp;
- Stari dani su prošli - rekao je on, rekavši da je Vašingtonu potrebna Evropa kao tržište, ali ne i kao saveznik.
Odgovor je, rekao je, kolektivna snaga.
- Amerika treba da vidi kuda ide Evropa, a ovaj pravac evropske politike ne bi trebalo da bude samo obećavajući. Trebalo bi da natjera Ameriku da bude uz jaku Evropu - istakao je Zelenski.
Govoreći pred Zelenskim, njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da mu je drago što su Sjedinjene Države ponovo potvrdile svoje obaveze prema Ukrajini, dodajući da ništa ne bi trebalo da bude dogovoreno bez učešća Kijeva.
Ne može biti, rekao je, nikakvog "diktiranog” rješenja i "nema razdvajanja” evropske i američke bezbjednosti.
Šolc je dodao da je Njemačka pružila četiri puta veću podršku od SAD za Ukrajinu, mjereno u procentima BDP-a.
Kancelar, koji se suočava sa saveznim izborima 23. februara, za koje istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će izgubiti, takođe je odgovorio na jučerašnje komentare potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, kritikujući standarde demokratije u Evropi, ali i nivoe migracije.
- Nećemo prihvatiti da ljudi koji gledaju na Njemačku spolja intervenišu u našu demokratiju, u naše izbore - rekao je Šolc.
Vensov govor zaprepastio je delegate na konferenciji, koji su od njega očekivali da iznese detalje o planovima Vašingtona za mir u Ukrajini. Vens je takođe iznenadio prisutne u Minheni kada se kasnije sastao sa Alis Vajdel, liderkom ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Kelog: Evropa možda neće biti "za stolom" tokom pregovora o Ukrajini

Ukrajinski ambasador u SAD-u Oksana Markarova održala je, kako je rekla, "temeljnu diskusiju" sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom, koji je dobio zadatak da pronađe rješenje za rat u Ukrajini.
Sastanak 6. februara između Markarove i Keloga održan je nakon što je on odbacio izvještaj da će predstaviti mirovni plan za Ukrajinu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sljedeće sedmice.
Markarova je rekla da je to njen prvi susret s Kelogom od njegovog imenovanja, iako su se njih dvoje sreli i ranije.
- Održali smo temeljnu diskusiju sa specijalnim izaslanikom i njegovim timom i mojim kolegama - napisala je Markarova na Fejsbuku.
Ukrajina pokušava uspostaviti bliske odnose s novom administracijom pod Trampom, koji je rekao da želi brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 5. februara u svom noćnom video obraćanju da je Ukrajina "značajno intenzivirala" svoje kontakte s Trampovom administracijom, dodajući da je imala i "prilično značajne kontakte s drugim partnerima".
Zelenski, koji će predvoditi ukrajinsku delegaciju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je 6. februara da je siguran da još nema zvaničnog plana SAD-a, sugerišući da bi svaki formalni plan trebalo biti koordiniran s Kijevom.
Andrij Jermak, šef Kabineta Zelenskog, rekao je da će ukrajinska delegacija iznijeti ukajinski stav o okončanju rata i svoje stavove o tome kako se može postići "dugotrajan mir".
- Neophodno je da lideri i stručnjaci za politiku koji će biti u Minhenu shvate da je ovo zamah, da smo vrlo blizu stvarnog okončanja ovog rata pravednim i trajnim mirom, ali (potrebno je) biti zajedno [a ne dati] Rusiji priliku da podijeli svijet, da podijeli partnere - rekao je on za AP.
Zelenski je izrazio uvjerenje da Tramp može izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. On je takođe rekao da Tramp zna pozicije Ukrajine, uključujući stvari oko kojih ne može biti ustupaka.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u roku od nekoliko mjeseci. Ali sam Tramp je malo rekao od svoje inauguracije o tome kako će nastojati da riješi rat u Ukrajini.
Kremlj je 5. februara najavio povećanje kontakata sa Sjedinjenim Državama u vezi sa nastojanjem da se traži rješenje rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara sa Zelenskim uprkos odbijanju Putina da s njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Zelenski je odbacio tu ideju, rekavši da izbori ne mogu biti održani dok je vanredno stanje na snazi.
Kelog je 5. februara na konzervativnoj američkoj televiziji Njuzmaks rekao da će Ukrajina doći do tačke kada će morati da se održi i izbori.
- Znak zdrave demokratije je spremnost i sposobnost da se održe izbori, - čak i u vrijeme rata - rekao je on.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti 6. februara citirala je visokog ruskog parlamentarca Leonida Sluckog koji je rekao da su pripreme za sastanak Putina i Trampa u "poodmakloj fazi".
Slucki, šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove, rekao je da bi sastanak mogao biti održan u februaru ili martu.
- Biće riječ o Ukrajini, Bliskom istoku i oupšteno pitanjima svjetske politike i međunarodnih odnosa u bliskoj budućnosti. Siguran sam da će ovaj sastanak biti prekretnica - rekao je Slucki.

Trampov izaslanik za Ukrajinu u "temeljnoj diskusiji" s ukrajinskom ambasadorkom

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog potvrdio je da će sljedeće sedmice učestvovati na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji i da će govoriti o Trampovom cilju da okonča rat u Ukrajini.
Kelog je rekao da se raduje što će govoriti na godišnjoj konferenciji i razgovarati o "Trampovom cilju da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini".
On je u objavi na mrexi Iks (X) u utorak dodao da takođe planira da se "sastane s američkim saveznicima koji su spremni da rade" s Vašingtonom.
Otkako je Kelog otkrio da će govoriti na konferenciji, koja bi trebalo da se održi od 14. do 16. februara, spekulisalo se da će predstaviti Trampov plan za okončanje rata. Blumberg je u srijedu citira neidentifikovane izvore koji su rekli da će Kelog predstaviti plan tokom konferencije, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Izvori nisu dali dodatne informacije o planu, koliko će biti detaljan, niti u kom formatu će biti predstavljen.
Služba za medije Bijele kuće nije odgovorila na upit RSE-a za komentar.
Kelog je prošle sedmice rekao da Tramp ima "čvrstu" strategiju za okončanje rata u Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci. Izjava je uslijedila u jeku razgovora iza kulisa i pregovora u pozadini kako bi se pronašao način da se okonča skoro trogodišnja ruska invazija.
On i drugi zvaničnici nagovijestili su plan za postizanje, kako navode Trampovi saveznici, "mirom kroz snagu". Plan uključuje potencijalno zamrzavanje sukoba i ostavljanje teritorija koje je okupirala Rusija u neriješenoj situacije. To uključuje i davanje bezbjednosnih garancija Ukrajini, ali nije precizirano kakve bi one bile.
Kremlj je u srijedu najavio povećanje kontakata sa SAD u vezi sa nastojanjem da se pronađe rješenje za rat. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uprkos odbijanju ruskog predsednika Vladimira Putina da sa njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Ukrajina nije mogla da organizuje izbore pošto je od početka rata u vanrednom stanju.
Prema Kelogovim riječima, SAD razmatraju mogućnost da izvrše pritisak ne samo na Moskvu, već i na Kijev da dođe za sto. On je upozorio da će obje strane morati da naprave ustupke ako se nadaju pregovorima o rješenju rata.
Zelenski je "već nagovijestio da će ublažiti svoju poziciju o teritoriji", rekao je Kelog 1. februara i dodao da će "Putin takođe morati da ublaži svoje stavove".
Tramp je insistirao da želi brzo da okonča rat i rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće.
Zelenski je takođe rekao da je njegov tim u kontaktu sa Trampovom administracijom na "opštem nivou", ali je rekao da vjeruje da će uskoro biti sastanaka licem u lice.
Zelenski je rekao u intervjuu britanskom novinaru Pirsu Morganu objavljenom u utorak na Jutjubu da bi pristao na direktne razgovore s Putinom, ali da SAD i Evropska unija moraju da učestvuju.
- Ako ljudi vjeruju da moramo da pređemo na diplomatski kolosjek, a vjerujem da smo spremni da pređemo na diplomatski kolosjek, moraju postojati SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija - naveo je on.
Upitan u intervjuu kako bi se osjećao sjedeći naspram Putina za pregovaračkim stolom, Zelenski je rekao: "Ako je to jedina osnova u kojoj možemo da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne izgubimo ljude, definitivno ćemo ići na tu osnovu".
- Neću biti ljubazan prema njemu, smatram ga neprijateljem. Iskreno govoreći, mislim da i on mene smatra neprijateljem - rekao je Zelenski.

SAD bi mogle da predstave Trampov mirovni plan za Ukrajinu sljedeće sedmice

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je rekao da vjeruje da će Donald Tramp pronaći rješenje za mir u Ukrajini i dodao da je Moskva spremna za dijalog. Sam Tramp je pak prije dva dana objavio kome će povjeriti zadatak da što prije osigura mir u ratu koji traje gotovo tri godine.
Radi se o Kitu Kelogu, penzionisanom američkom general-potpukovniku. Prije dva dana su objavljeni obrisi njegovog plana za okončanje rata u Ukrajini, a juče su američki mediji objavili više detalja.
Kelog je ranije rekao da bi svaka američka politika za okončanje rata trebalo da uključi ​​zahtjeve za prekidom vatre i sporazumnim rješenjem, podsjeća Newsweek.
<h2>Ključan čovjek za okončanje rata</h2>
Kelog (80), koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost bivšeg potpredsjednika Majka Pensa tokom prethodne Trampove administracije, biće ključna figura za okončanje rata, za koji je Tramp u kampanji govorio da ga može brzo riješiti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1861832731174511051%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861832731174511051%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kelog je u maju objavio plan u koautorstvu s bivšim Trampovim saradnikom Fredom Flajcom, koji je pozivao na prestanak vojne pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. U tom dokumentu se navodi da bi sukob trebalo da bude zamrznut duž trenutnih linija ratišta, što bi, ako se pogleda današnja situacija na fronti, ostavilo Rusiji kontrolu nad približno petinom ukrajinske teritorije.
U dokumentu je navedeno da bi trebalo da postoji "zvanična politika SAD-a za traženje primirja i sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba".
<h2>Uslovili bi američku vojnu pomoć Ukrajini</h2>
U planu se predviđa da SAD nastavi da pruža oružje i pomoć Ukrajini kako bi osigurali da Rusi "ne napreduju na ratištu i ne napadnu ponovo nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma". Dalja američka vojna pomoć Kijevu bi "zahtijevala od Ukrajine da učestvuje u mirovnim pregovorima s Rusijom".
U dokumentu se navodi da bi SAD i njegovi partneri u NATO-u, s namjerom dovođenja Putina za pregovarački sto, trebalo da odgodi članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Prema tom planu, Kijev bi takođe trebalo da shvati da će trebati puno vremena da vrati sav svoju okupiranu teritoriju, ali i da bi djelimično ukidanje sankcija Rusiji moglo gurnuti Kremlj prema miru.
<h2>"Tramp je rekao da će završiti rat za 24 sata. U to vjerovatno nije ni sam vjerovao"</h2>
Nije jasno hoće li Tramp postupati po planu za okončanje rata čiji je Kelog koautor. Tu treba podsjetiti da je Tramp rekao da bi mogao završiti rat u Ukrajini i prije svoje inauguracije 20. januara.
- Donald Tramp je obećao da će završiti rat u Ukrajini u 24 sata, ali to je nemoguće. Vjerovatno čak ni on u to nije vjerovao - rekao je za Newsweek Čedomir Nestorović, profesor geopolitike na poslovnoj školi ESSEC u Singapuru.
- S druge strane, on želi da djeluje i zato će se zalagati za princip razmjene teritorija za mir iako niko ne zna koje teritorije ni kakav mir to podrazumijeva - rekao je Nestorović.
<h2>"I Putin želi da djeluje &nbsp;brzo"</h2>
Što se Putina tiče, Nestorović kaže da i on želi da djeluje brzo.&nbsp;
- Rok do 20. januara je privlačan i njemu i Trampu jer bi američki predsjednik mogao započeti mandat bez sukoba u Ukrajini - rekao je Nestorović.
Treba napomenuti da ruske snage trpe enormne gubitke usprkos napredovanju na ratištu, o čemu svjedoči i podatak koji je izračunao estonski analitičar Artur Rehi. On tvrdi da je prosječan životni vijek ruskog vojnika od potpisivanja ugovora tek mjesec dana. Još jedan faktor koji bi mogao uticati na Putina je dramatično slabljenje ruske valute rublja zbog učinka zapadnih sankcija.&nbsp;
Na početku Putinove invazije na Ukrajinu Kelog je omalovažavao rusku vojsku kao "nacionalnu gardu Vermonta s nuklearnim oružjem".&nbsp;
- Mislili smo da su ti tipovi stvarno visoki tri metra. Nisu, nego oko metar i po - slikovito je rekao u intervjuu za Fox News u martu 2022.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeyFCSGLUUss&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tvrdio da je Džo Bajden postupnim naoružavanjem Ukrajine "zarobio Ameriku u beskrajnom ratu"
U dokumentu objavljenom u novembru 2023. za America First Policy Institute, Kelog je kritikovao postupno naoružavanje Ukrajine koje je sprovodila Bajdenova administracija, te neuspjeh u definisanju pobjede. Rekao je da su "zarobili Ameriku u beskrajnom ratu".
Kelog je dodao da Vašington mora da napusti ideju da je rat igra u kojoj su Putinov odlazak i potpuni poraz Rusije jedini prihvatljivi ishodi.
Tokom intervjua za Glas Amerike u julu Kelog je ponovio svoju optužbu da su Bajdenova administracija i Zapad bili previše oprezni u pomoći Ukrajini.&nbsp;
<h2>"Rusiji morate dati razlog za pregovore"</h2>
- Donekle krivim ovu administraciju i Zapad što nisu podržali Ukrajinu kada je trebalo. Rusiji morate dati razlog za pregovore - rekao je Kelog.
Nedavno je Kelog za Fox News rekao da bi Bajdenova odluka da Ukrajini odobri korišćenje dalekometnih američkih projektila tipa ATACMS na metama duboko u Rusiji mogla pomoći budućem predsjedniku Trampu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgeneralkellogg%2Fstatus%2F1860030803314639031%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1860030803314639031%7Ctwgr%5Ebfbbb889b469de31604af5d2b3a8d28d583ca2d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- On je zapravo dao predsjedniku Trampu više opcija. On se sada može povući, može ići lijevo, može ići desno, može učiniti nešto - rekao je Kelog.

I Putinu i Trampu se žuri da završe rat u Ukrajini: Cure detalji plana

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp predložio je generala Kita Keloga za specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu.
- Sa velikim zadovoljstvom imenujem generala Kita Keloga za pomoćnika predsjednika i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju. Kit je imao istaknutu vojnu i poslovnu karijeru, uključujući službu na veoma osjetljivim pozicijama od nacionalne bezbjednosti u mojoj prvoj administraciji. Bio je sa mnom od početka - naveo je Tramp na društvenoj mreži „Istina“.
Kelog je u junu, zajedno sa Trampovim savjetnikom Fredom Flajcem, iznio plan za rješavanje sukoba u Ukrajini i prema tom planu prekid vatre će se zasnivati na trenutnom stanju na frontu.
- Mi govorimo Ukrajincima: morate da sjednete za pregovarački sto, ako to ne uradite, američka podrška će presahnuti - naveli su tada.
Prema njihovim riječima, Tramp je pozitivno reagovao na plan, ali nije poznato da li je saglasan s njim u potpunosti.
Kelog je general-potpukovnik i veteran rata u Vijetnamu, a dugo je radio u Pentagonu na raznim dužnostima i bio je u zgradi i kada se dogodio teroristički napad 11. septembra 2001. godine.
Prije Keloga, u medijima su kao mogući kandidati za mjesto specijalnog izaslanika za Ukrajinu figurirali i bivši direktor obavještajnih službi Ričard Grenel i Trampov pravni savjetnik Boris Epštajn, rođen u Rusiji.

Tramp imenovao Kita Keloga za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Londonska policija saopštila je danas da je na aerodromu Hitrou došlo do incidenta u kojem je grupa muškaraca prskala biber sprejom ženu u liftu na parkingu jednog terminala, koju su potom i opljačkali, te povrijedila još 20 osoba koje su zadesile u liftu i okolini.
Do napada je došlo u liftu parkinga Terminala 3, a efekti spreja zahvatili su i druge osobe u liftu i okolini, rekao je policijski komandant Piter Stivens, prenosi Skaj njuz.
Policija je pozvana u 8.11 sati po lokalnom vremenu, a naoružani službenici uhapsili su 31-godišnjeg muškarca pod sumnjom za napad, devet minuta nakon prijave.
On je i dalje u pritvoru, dok istraga i dalje traje sa ciljem pronalaska drugih osumnjičenih. Londonska Hitna pomoć zbrinula je 21 osobu, uključujući i trogodišnju djevojčicu kojoj je pružena pomoć na terenu.
Pet osoba je prebačeno u bolnicu, a njihove povrede nisu opasne po život. Saobraćaj u okolini bio je poremećen, ali je Nacionalna željeznica saopštila da su linije javnog prevoza ponovo otvorene nakon policijske intervencije.
Na terenu su bili i vatrogasci.

Incident na londonskom aerodromu: Poprskali biber sprejom ženu u liftu, pa povrijedili još 20 osoba

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: kit-kelog