Bivši lider britanske Laburističke partije Džeremi Korbin objavio je da napušta njene redove i najavio osnivanje političke stranke, jer je nezadovoljan rezultatima vlade Kira Starmera u prvih godinu dana.
- Godinu dana od izbora, (Starmerova) laburistička vlada odbija da donese promjene koje narod očekuje i zaslužuje. Siromaštvo, nejednakost i rat nisu neizbježni. Naša zemlja mora da promeni smjer, sada - naveo je na Iksu 76-godišnji Korbin.
Korbinu, istaknutom pripadniku britanskog radničkog i antiratnog pokreta, pridružiće se poslanica Zara Sultana, koja je prošle godine izbačena iz poslaničkog kluba laburista, jer se zalagala da dečji dodatak bude proporcionalan veličini porodice.
Korbin, lider laburista od 2015. do 2020. poznat po izrazito lijevim stavovima, čestitao je Sultani na "principijelnoj odluci" da napusti tu stranku.
- Oduševljen sam što će nam pomoći da izgradimo stvarnu alternativu. Demokratski temelji nove vrste političke stranke uskoro će dobiti oblik. Razgovori su u toku i ja sam uzbuđen što radim sa svim zajednicama u borbi za budućnost kakvu narod zaslužuje. Zajedno možemo da stvorimo nešto što očajnički nedostaje našem slomljenom političkom sistemu – nadu - naveo je Korbin.
U javnosti se spekuliše da bi nova stranka okupila krajnju ljevicu i propalestinske grupe i da bi mogla da bude nazvana upravo Nada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bivši lider britanskih laburista osniva stranku: Nezadovoljan radom premijera

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.
- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.
Britanski ministar ekonomije Džaonatan Rejnolds rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.
- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.
- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.
- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.
Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.
- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.
Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.
Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.
Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.
Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.
Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

Britanski premijer Kir Starmer se danas u Londonu sastao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom i drugim zvaničnicima EU.
Starmer je rekao da će sporazumi smanjiti administriranje, podstaći rast britanske privrede i "resetovati odnose" s EU posle izlaska Britanije iz Unije 2020.
Sporazum o partnerstvu o bezbjednosti i odbrani predviđa jačanje saradnje i mogao bi da omogući britanskoj vojnoj industriji učestvovanje u zajedničkom programu zajma EU za kupovinu oružja za 150 milijardi eura, o čemu još pregovaraju članice Unije.
Taj sporazum je postao hitan zbog rata koji je Rusija pokrenula u Ukrajii i rizika povlačenja SAD iz odbrane Evrope.
Drugi sporazumi je o smanjenju kontrole hrane i poljoprivrednih proizvoda što je bio važan zahtjev Londona, a omogućiće britanskim kompanijama da izbjegnu taksu EU na oslobođeni ugljenik.
Londonu kaže da bi te mere trebalo da britanskoj privredi donesu gotovo devet milijardi funti (10,7 milijardi eura) do 2040.
Postignut je i sporazum o 12-godišnjem produženju dozvole ribarskim brodovima EU da ribare u britanskim vodama.
- Vrijeme je da se gleda naprijed, da se pomjeri od ustajalih starih rasprava i političkih borbi i nađe zdrav razum, praktična rješenja, koja donose najbolje za britanski narod - rekao je Starmer.
Iako joj je EU najveći britanski trgovinski partner, Velika Britanija je zbog Bregzita imala pad izvoza od 21 odsto u EU od zbog težih graničnih provjera, komplikovane administracije i drugih necarinskih barijera.
Britanci će takođe, po novim sporazumima moći da koriste više prolaza na graničnim kontrolama EU i time skrate čekanje na granicama.
Razgovori su obuhvatili i plan mobilnosti mladih koji bi mladim Britancima i Evropljanima omogućio da privremeno žive i rade na obije teritorije.
Biće odobreno korišćenje pasoša za kućne ljubimce tako da za životinje više neće biti potrebne zdravstvene potvrde za svako putovanje.
Od dolaska na vlast u julu prošle godine Starmer je nastojao da "resetuje" odnose sa EU posle više godina tenzija poslije referenduma o Brezgitu u Britaniji 2016. godine.
Starmer je pozdravio današnji sporazum sa EU kao "dobar za radna mjesta, dobar za račune i dobar za granice".

1250x600

Velika Britanija i EU postigli sporazume o odbrani, trgovini hranom i kontroli na granicama

Ujedinjeno Kraljevstvo će pojačati svoje napore u borbi protiv kriminalnih mreža širom Zapadnog Balkana koje olakšavaju ilegalne migracije, rekao je juče premijer UK Kir Starmer, nekoliko dana nakon što je najavio velik niz reformi koje će pomoći u smanjenju migracija.
Gubeći u anketama od Najdžela Faraža i njegove antiimigracijske Reformističke stranke, Starmer je pod pritiskom da pokaže da može kontrolisati i legalnu i ilegalnu imigraciju te da kod ilegalnih ulazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo njegov plan protiv bandi krijumčara ljudi funkcioniše.
U svojoj prvoj službenoj posjeti Albaniji Starmer će najaviti mjere za sprečavanje povratka albanskih državljana u Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su deportovani i učiniti više kako bi se iskorijenilo pranje novca između dvije zemlje.&nbsp;
Doniraće i dva uređaja za otkrivanje krivotvorenja kako bi se lakše prepoznalo one koji koriste lažne pasoše.
Takođe će, piše Rojters, najaviti proširenje zajedničke radne grupe za migracije kako bi se dodale Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Grupa inače već uključuje Albaniju i Kosovo.
U 2022. godini Albanci su činili najveću grupu koja se uputila u Ujedinjene Kraljevstvo malim brodovima, ali broj je od tada naglo pao, dijelom zbog sporazuma o deportaciji koji je dogovorila prethodna konzervativna vlada.
Što se tiče legalnih migracija, koje čine veliku većinu onih koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo, Starmer je ranije ove sedmice obećao značajno smanjenje neto dolazaka, istakavši da zemlja bez strožih pravila rizikuje da postane ostrvo stranaca.

Starmer želi da se Crna Gora uključi u suzbijanje ilegalne migracije sa Zapadnog Balkana

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer stigli su jutros u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini, javili su novinari AFP-a.
Trojica lidera su zajedno izašla iz voza kojim su krenuli iz Poljske za Ukrajinu i trebalo bi da se kasnije pridruže predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Tusku.
Ta posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane u petak na Crvenom trgu, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera, uključujući kineskog predsjednika Si Đinpinga.

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante, kojima je prethodno odbijen azil pošalje u balkanske zemlje - Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, objavio je „Tajms” pozivajući se na izvore u britanskoj vladi.
- Prema planovima na kojima se radi, oni kojima je odbijen azil mogli bi da budu poslati u migracione centre u zemljama Zapadnog Balkana i ostalih trećih država - piše „Tajms”.
Izvori ovog lista navode da London planira ida razgovara o tome sa predstavnicima Albanije, Srbije, Bosne i Hecrgenovine i Sjeverne Makedonije.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer zainteresovan je za saradnju i sa drugim evropskim zemljama koje planiraju da otvore migracione centre u trećim zemljama.
London, tvrde izvori Tajmsa, namjerava da zemljama koje ih budu primile plate za svakog pojedinačnog migranta.

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

Britanska vlada na čelu sa premijerom Kirom Starmerom izrazili je spremnost da rasporede trupe u Ukrajinu na duži period kako bi podržao potencijalni prekid vatre u ratu koji je pokrenula Rusija i spriječio dalju invaziju.
Raspoređivanje britanskih trupa ne bi bilo vremenski ograničeno, što bi moglo značiti da britanska vlada na čelu sa Kirom Starmerom ima dugoročnije planove podrške Ukrajini.
- To bi bila dugoročna obaveza, govorimo o godinama. Koliko je potrebno da se sačuva mirovni sporazum i odvrati Rusija - naveo je neimenovani izvor ukrajinskim medijima.
Lideri zemalja iz koalicije voljnih sastaće se u četvtrak u Londonu kako bi razgovarali između ostalog i o raspoređivanju mirovnih snaga nakon uspostave prekida vatre.
Koalicija voljnih sačinjava desetak zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Tursku, Kanadu i Australiju, koje će razgovarati o planovima za slanje do 30.000 vojnika u Ukrajinu. Ostale zemlje spremne su da pruže podršku za oružje i logistiku u zamjenu za slanje svojih trupa.

Britanska vlada spremna da rasporedi trupe u Ukrajini na nekoliko godina kako bi se sačuvao mir

Britanska Vlada nazvala je carine koje je uvela administracija američkog predsjednica Donalda Trampa na globalni uvoz čelika i aluminijuma "razočaravajućim", ali neće uvesti uzvratne mjere.
Državni sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds ipak nije isključio carine na američki uvoz u budućnosti i rekao je da će nastaviti da sarađuje „blisko i produktivno“ sa SAD, te da se zalaže za britanske poslovne interese.
- Zadržaćemo sve opcije na stolu i nećemo oklijevati da odgovorimo u nacionalom interesu - rekao je Rejnolds.
Ministar finansija Džejms Mari je rekao isto za Tajms radio, ali i dodao da Britanija sebi ostavlja pravo da uzvrati.
Britanija nije dio Evropske unije, koja je danas objavila da uvodi carine na američku robu, od čelika i aluminijuma do burbona, putera od kikirikija i farmerki, kao odgovor na potez američkog predsjednika.
Britanski premijer Kir Starmer, lIJevi centar, radio je na tome da izgradi čvrste veze sa Trampom u nadi da će izdejstvovati da Britanija izbjegne carine uvedene mnogim drugim američkim trgovinskim partnerima.
Poslije sastanka prošlog mjeseca u Bijeloj kući Tramp i Starmer su izjavili da će raditi na postizanju američko-britanskog trgovinskog sporazuma.
Rejnolds je rekao da britanska Vlada ostaje usmjerena na pragmatični pristup i da ubrzano pregovara o širem ekonomskom sporazumu sa SAD da bi eliminisala dodatne carine i za dobrobit birtanskih firmi i privrede.
Carine su novi udarac za nekad moćnu britansku industriju čelika koja se znatno smanjila od vrhunca 1970-ih i sada predstavlja 0,1 odsto privrede.
Britanska organizacija "UK Steel" saopštila je da je 2024. godine Britanija izvezla 180.000 metričkih tona čelika SAD-u, što je oko sedam odsto ukupnog izvoza čelika po obimu i devet odsto po vrijednosti. Aluminijumska industrija saopštila je da američko tržište predstavlja 10 odsto britanskog izvoza.

Britanija nazvala Trampove carine na čelik razočaravajućim, ali ne uvodi uzvratne mjere

Portparolka Vlade Francuske izjavila je 5. marta da je planiran zajednički put u Vašington francuskog i ukrajinskog predsjednika i britanskog premijera.
Ona je napomenula da bi putovanje Emanuela Makrona, Volodimira Zelenskog i Kira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.
Makron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.
U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Tramp rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman da razgovara s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".
Nakon sedmičnog previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Vašingtonu, Tramp je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.
- Ranije danas, primio sam važno pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: "Ukrajina je spremna da dođe za pregovarački sto što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca", rekao je - citirao je Tramp pismo.
Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".
- Tim i ja smo spremni da radimo pod snažnim liderstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli dugoročni mir - dodao je.
Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolovao od početka rata u februaru 2022.

Najavljena zajednička posjeta Makrona, Zelenskog i Starmera Vašingtonu

Velika Britanija je spremna da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi pratila primjenu bilo kakvih mirovnih sporazuma, rekao je premijer Kir Starmer u intervjuu za britanski Telegraf.
- Ne govorim ovo olako. Osjećam se veoma duboko odgovornim za potencijalnu opasnost za britansko vojno osoblje - rekao je Starmer.
Prema njegovim riječima, svaka uloga u obezbjeđivanju bezbjednosti Ukrajine pomoći će u jačanju bezbjednosti cijele Evrope.
- Kraj ovog rata, kad god dođe, ne može biti samo privremena pauza prije nego što ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo napadne - naglasio je Starmer.
Britanski premijer je takođe napomenuo da bi London mogao da igra „jedinstvenu ulogu“ i postane „most“ između Evrope i Sjedinjenih Država u procesu rješavanja vojnog sukoba u Ukrajini.&nbsp;
- Ovi odlučujući dani koji su pred nama odrediće buduću bezbjednost našeg kontinenta. Mir dolazi silom. Ali istina je i suprotno. Slabost vodi u rat - rekao je Starmer.
Prije toga, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će Kijevu trebati 100.000 zapadnih mirovnjaka da kontroliše liniju razgraničenja.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski istakao je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da će „prije ili kasnije“ evropske zemlje morati da pošalju trupe u Ukrajinu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u decembru da Moskva ne podržava ideju slanja mirovnog kontingenta u Ukrajinu pod pokroviteljstvom „britanskih i evropskih snaga“.
Međutim, sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov priznao je da se ovo pitanje „može razmotriti“ kao dio pregovora.

Starmer: Velika Britanija spremna da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi pratila primjenu bilo kakvih mirovnih sporazuma

Kijev je poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde mirovnih pregovora u narednoj sedmici, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što pregovori između zemalja prošlog mjeseca nisu donijeli napredak ka okončanju tekućeg rata, javlja Radio Slobodna Evropa.
- Treba učiniti sve da se postigne prekid vatre. Ruska strana treba prestati da se krije od odluka- kazao je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju 19. jula.
Zelenski je takođe ponovio svoju spremnost da se sastane licem u lice sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, rekavši: "Potreban je sastanak na nivou rukovodstva kako bi se zaista osigurao mir - trajni mir."
Dvije runde direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu u maju i početkom juna osigurale su velike razmjene zarobljenika i sporazume o povratku tijela poginulih vojnika.
Ali nijesu napravili nikakav napredak u postizanju prekida vatre koji bi potencijalno okončao vojni sukob koji je započeo ruskom invazijom na susjednu zemlju u februaru 2022. godine.
Zelenski je rekao da je Rustem Umerov, novoimenovani šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, poslao Moskvi ponudu za održavanje sastanka u narednoj sedmici, ali nije pružio daljnje detalje.
Umerov, bivši ministar odbrane, predvodio je ukrajinsku delegaciju na obje runde mirovnih pregovora u Turskoj.
U snimku koji je 20. jula emitovala ruska državna televizija, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da krene &nbsp;prema mirovnom rješenju s Ukrajinom, ali je naglasio da primarni cilj Moskve ostaje postizanje ciljeva koje je postavila na početku invazije.
- Predsjednik Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinsko rješenje do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtijeva trud i nije lak. Glavno je za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni- rekao je Peskov.
Rusija je zahtijevala da Ukrajina ustupi djelimično okupirane regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, uključujući dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev.
Moskva je takođe pozvala na stroga ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga i obima strane vojne saradnje s Kijevom.
Moskva je više puta izjavila da je spremna za novu rundu pregovora, ali je od tada intenzivirala svoje neumoljive vazdušne napade na Ukrajinu.
Komentari predsjednika Ukrajine uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Rusija ispalila gotovo 380 dronova i krstarećih i balističkih raketa na gotovo desetak ukrajinskih gradova, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši nekoliko drugih, prema ukrajinskim zvaničnicima.
U napadu ruskih dronova i raketa na crnomorsku luku Odesu 19. jula 2025. godine, pogođena je devetospratna stambena zgrada, pri čemu je poginula jedna žena, a više osoba je ranjeno, uključujući i jedno dijete.
Ukrajina je odgovorila nizom napada dronovima tokom noći i u ranim jutarnjim satima 20. jula, pri čemu su se neki dronovi uputili prema ruskoj prijestonici, Moskvi.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 20. jula da su njihove snage oborile 364 drona u prethodna 24 sata, uključujući najmanje 23 iznad Moskovske regije.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je na Telegramu da je do podneva po lokalnom vremenu oboreno više od 20 ukrajinskih dronova dok su se kretali prema glavnom gradu.
Napadi dronovima prisilili su četiri glavna moskovska aerodroma - Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski - da preusmjere ukupno 134 leta, prema podacima ruske agencije za nadzor avijacije Rosavijacija.
U napadima je takođe oštećeno nekoliko visokih zgrada, a automobili su zapaljeni u moskovskoj regiji Zelenograd, ali je Sobjanin rekao da šteta nije bila značajna.
Željeznički saobraćaj je poremećen u ruskoj Rostovskoj oblasti, koja graniči s Ukrajinom, nakon što su fragmenti presretnutih dronova pali na željezničku infrastrukturu, ugrozivši 50 vozova na duge relacije i lokalni saobraćaj, izvijestile su regionalne vlasti.
Zvaničnici su rekli da je jedna žena povrijeđena u Rostovu nakon što su se privatne kuće zapalile od pada fragmenata drona.
Kijev je saopštio da njegovi napadi na ruske pogranične regije imaju za cilj da poremete snabdijevanje vojskom, napominjući da je šteta među ruskim civilima mnogo manja od one koju su ruske snage nanijele ukrajinskim civilima.
Oleksandr Percovski, šef Ukrajinskih željeznica &nbsp;izjavio je u objavi na društvenim mrežama da je u protekloj sedmici došlo do porasta ruskih napada usmjerenih na civilne vozove koji prevoze nevojni teret. Posebno su, kako je naveo, na meti bili vozovi koji prevoze ugalj.
Rusija je 20. jula takođe tvrdila da su njene snage zauzele selo Bila Hora u istočnoj Donjeckoj oblasti Ukrajine.

Ukrajina nudi Rusiji novu rundu mirovnih pregovora u narednoj sedmici

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama. 
 
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova. 
 
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni. 
 
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija". 
 
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina. 
 
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima. 
 
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca. 
 
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija. 
 
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore. 
 
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum. 
 
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

U državi gdje su fotelje prioritet, a gdje je bezbjednost građana na drugom mjestu, ne može se ni očekivati bilo kakva odgovornost, kaže u izjavi za Antenu M potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković, komentarišući bezbjednosnu situaciju u zemlji nakon dva ubistva i brutalnog fizičkog napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, u jednoj sedmici.
- To je naravno sa jedne strane, a sa druge, čini mi se, ne samo u bezbjednosnom sektoru, nego i u svim sferama društva danas imamo ljude koji su tu, zahvaljujući političkim podjelama i preraspodjelama, bez ikakvih referenci stručnih ili profesionalnih, i bez bilo kakvog autoriteta da pokrivaju pozicije na kojima se nalaze. Zahvaljujući tome svjedočimo sunovratu države, a ono što izaziva veliku zebnju i veliku brigu svih nas jeste usložnjavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Vidimo šta se sve desilo samo u posljednjih nekoliko dana, dva ubistva, a jedno je bilo najavljeno još unazad nekoliko mjeseci. Policija iako je znala ko je bio prethodni izvršilac pokušaja ubistva, nije učinila ništa da taj isti svoj naum do kraja ne završi. Vidimo šta se desilo sinoć u centru Podgorice, u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. Vidimo kako prolaze ljudi koji otvoreno pričaju o organizovanim kriminalnim grupama i njihovoj direktnoj povezanosti sa vlašću u Crnoj Gori. Ti ljudi, poput predsjednika Opštine Budva, bivaju brutalno pretučeni sa jasnom porukom da onaj ko pokuša da na bilo koji način ukaže na vezu između organizovanih kriminalnih grupa i političkih struktura u Crnoj Gori, će tako proći, a da postoji sprega između kriminala i vlasti, ja mislim da je to svima više jasno u Crnoj Gori, poručio je Eraković.
Kako je dodao, sa druge strane, jedini argumenti koji se koriste u odbrani neodbranjivog jeste “šta se sve dešavalo u doba DPS-a”.
- To je jedna jedina argumentacija, ali, naravno, samo pseudo-argumentacija jer ne možete braniti ono što se sad dešava nečim što se dešavalo nekada, u mnogo manjoj mjeri. Ono što je neophodno trenutno u Crnoj Gori jeste da profesionalci zauzmu pozicije, da ljudi koji nemaju kompetencije se maknu, ne samo iz bezbjednosnog sektora nego iz svih važnih resora u ovoj našoj državi, i da zajedno krenemo u oporavak, jer čini mi se zaista da je Crna Gora u ovom trenutku dotakla dno i dalje nema, nego se mora nešto što hitnije raditi, kazao je potpredsjenik DPS-a.
Upitan za blage reakcije Pokreta Evropa sad na aktuelna dešavanja, a koja se tiču njihovih koalicionih partnera koji vode bezbjednosni sektor, te partnera čiji su članovi napali Jovanovića, Eraković kaže:
- Navikli smo na politiku premijera i njegove partije da se samo deklarativno trude da saopšte stavove kojima osuđuju ono što je potpuno jasno i što treba osuditi u Crnoj Gori. To urade prije podne, a popodne su zajedno sa onima koji su direktni izvršioci tih prekršaja. Mislim da je građanima Crne Gore potpuno jasno da se politika Pokreta Evropa sad potpuno utopila u politiku Demokratskog fronta i da se oni nalaze u smrtonosnom zagrljaju iz kojeg, čini mi se, da neće moći da se izvuku. Tako da ta politika, igra dobrog i lošeg momka, mislim da više ne prolazi kod građana. Ako želite da se bavite politikom, a politika je jedna ozbiljna profesija i jedna velika obaveza prema građanima, vi morate da pokažete odlučnost i morate da pokažete da znate šta hoćete. Oni definitivno ne znaju, tako da sa takvom politikom nećemo nigdje stići.
Komentarišući to što je v.d. direktora Uprave policije na jučerašnjoj konferenciji za medije krivca tražio u pravosuđu navodeći da UP ne može da preuzme apsolutnu odgovornost za stanje bezbjednosti u državi, te je ukazao na lošu kaznenu politiku i nedonošenje presuda u zakonski propisanom roku, ističući da žali što druge institucije nisu jednako efikasne u svim kriznim situacijama kao Uprava policije, Eraković navodi:
-Što se tiče prebacivanja odgovornosti na sudstvo ili na neke druge grane u Crnoj Gori, to je klasičan primjer zamjene teza. Prema tome, potpuno je jasno za šta u svakoj normalnoj demokratskoj državi se snosi odgovornost, u svakoj, osim u Crnoj Gori.
Što se tiče Demokratske partije socijalista, Eraković je istakao, da apsolutno podržavaju svaku borbu protiv organizovanog kriminala.
- Ko je god imao bilo kakve kriminalne aktivnosti, taj zaslužuje da bude samo na jednom mjestu - u zatvoru. Ne interesuje nas da li je neko pripadnik ove ili one kriminalne grupe, ali očigledno da postoje neki koji su veći kriminalci od drugih kriminalaca. Mislim da to je nešto što treba što prije da se prekine, i da se krene odlučno i bez ikakvih predrasuda u borbu protiv kriminala. Jer ako se ovako nastavi, bojim se da ne postanemo prije država Južne Amerike nego Evrope- zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Svjedočimo sunovratu države u koji nas vode nekompetentni ljudi

Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene. To je ETV kazala viša državna tužiteljka Irena Burić nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba. - Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić. Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  - Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;
Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;
Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.
Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka Irena Burić.
- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.
Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.
- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;
Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, Strahinja Raonić, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.
Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.
Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.
I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.
A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.
Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.
Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...
Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.
Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

Misle li Srbi, dok se konsterniraju, da pośetioci proteklog Tompsonovog koncerta vide loše konotacije pokliča „za dom spremni“ i ustaškog imidža koji prati pomenutog Tompsona? Pomisle li ikad ti isti Srbi da nesrbi u regionu, takođe, vide u četničkom pokretu, muralima Draže Mihailovića po Srbiji, parastosima četničkom vođi, proglašavanju junacima fašističkih kolaboracionista što radi Crkva Srbije - jednako neprihvatljivu ideologiju, samo sa drugim nacionalnim predznakom? Razlika između Ante Pavelića i Draže Mihailovića je u tome što je Pavelić imao državu iza sebe koja je sprovodila sistematske zločine, dok iza Draže Mihailovića nije stajala država da zajedno sprovode svoj program homogene velike Srbije, već je taj plan, shodno prilikama koje su mu to omogućavale, sprovodio sam.&nbsp; Pritom, ne treba zaboraviti da je u Srbiji postojala kvinsliška vlada Milana Nedića, potpomognuta fašističkim Zborom Dimitrija Ljotića, čiji je glavni ideolog bio vladika Crkve Srbije Nikolaj Velimirović, a koja je prva u Evropi proglasila Srbiju kao judenfrei državu i koja je prva koristila komore za masovno ubijanje, tzv. dušegupke. Ne treba ni zaboraviti zašto je četnički pokret toliko utemeljen u Srbiji do današnjih dana. Nakon zajedničke borbe partizana i četnika u oslobađanju Loznice i Valjeva krajem 1941, četnici su, nakon što su se susreli sa Njemcima u Divcima 13. novembra 1941. dogovorili o prestanku neprijateljstava i zajedničkom borbom protiv partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20" data-rendition-name="original" width="890" height="997" loading="lazy" alt="Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije"> <figcaption>Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije</figcaption> </figure>  Draža Mihailović je u ime dalje saradnje predao Njemcima 320 zarobljenih partizana, koji su svi pobijeni u Jajincima, kraj Beograda. Zato su u Srbiji, sve vrijeme okupacije, njemačke snage bile reda jednog nepotpunog policijskog bataljona (izvor, Memoari Hermana Nojbahera, specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan), pa je u Srbiji relativno bilo mirno i bez značajnijih sukoba, a četnici mahom živjeli u beskonfliktnoj simbiozi sa Njemcima.&nbsp; <h2>Fašistička ideologija&nbsp;</h2> Vrlo često srpski narod sebe smatra žrtvom, posebno dio van Srbije, potpuno zanemarujući da je Srbija vodila četiri imperijalna rata protiv nacionalnih zajednica i novostvorenih država na tlu bivše SFRJ, praveći inverziju, zataškavajući svoju ulogu pričom o građanskim ratovima. Hrvatski nacionalizam jeste opasan, ali on je mahom unutrašnji problem Hrvatske. Za razliku od njega, srpski nacionalizam je regionalni problem.&nbsp; Otuda je on danas glavni destabilizujući faktor na Balkanu. Pokojni beogradski advokat Srđa Popović, govorio je da je i kap vina opasna za notornog alkoličara koji treba da prestane da pije. A mi imamo, ne kap, nego burad vina. No, moramo biti vrlo ośetljivi kada koristimo riječ fašizam, jer prećeranom upotrebom te riječi banalizujemo i relativizujemo ogromne žrtve koje je prouzrokovao. Ali ne smijemo ni ćutati na pokušaje rehabilitacije svih onih pokreta, baziranih na zločinačkim ideologijama, koji su bili fašistički kolaboracionisti. Svaka podrška tim kolaboracionistima jeste, u konačnom, podrška fašističkoj ideologiji. Tako ni gradonačelnik Podgorice ne može izbjeći epitete koji su mu upućeni pod Goricom na proslavi povodom 13. jula, sve dok mu je Nikolaj Velimirović duhovna vodilja, a glavni partneri u vlasti sljedbenici fašističkih kolaboranata u četničkom pokretu. Možda je trebalo da na spomeniku koji obelježava spomen na 66 narodnih heroja iz NOB-a da pročita posmrtni govor Nikolaja Velimirovića Dimitriju Ljotiću? „...Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići. Ako je pao Dimitrije Ljotić, desetine hiljade srpskih junaka pod oružjem zajednički sjedinjeni, ne pojedinci, nego zajednički su zamenici Dimitrija Ljotića....“. Ili poznati govor Velimirovića u beogradskom Kolarcu 1935, u kojem Hitlera poredi sa Sv. Savom. Dok se sa jedne strane problematizuje himna Crne Gore zato što je narodnu pjesmu SAMO ZAPISAO Sekula Drljević, nekada borac za srpstvo, pa za Crnu Goru, da bi na kraju završio kao kolaboracionista ustaštva, na drugoj strani ti isti nemaju problem da veličaju otvorene kolaboracioniste fašizma, iza kojih su ostali masovni zločini, čak i đece u kolijevkama. Ti poznavaoci svega i svačega, samo ne onoga što su nesporne činjenice, govore da je Drljević dopisao potonje stihove himne. Time priznajući da je bar ostatak originalni tekst narodne pjesme, dok sa druge strane lažno promovišu kao originalan tekst citat iz jedne pozorišne predstave Narodnog pozorišta u Beogradu iz XIX stoljeća. Znate ono „... najmudrija srpska glava“...&nbsp; <h2>Kolaboranti</h2> Iako imam poštovanje prema borbi Krsta Zrnovog Popovića za suverenu Crnu Goru kroz Božićni ustanak, nemam opravdanja, bez obzira na njegove motive, što je smatrao da može vratiti suverenu Crnu Goru sarađujući sa italijanskim fašistima. Ako za njega, kome je jedino suverena Crna Gora bila motiv, nemam razumijevanja, što treba da mislimo o onima koji su kolaborilari sa fašizmom da nestane Crna Gora?&nbsp; Što je slavljenje Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, Baja Stanišića i ostalih kolaboracionista, proglašavanje svecima Vukojičića, Šiljka i Velimirovića, koji je pjevao već pomenute hvalospjeve Adolfu Hitleru, upoređujući ga sa Sv. Savom, do slavljenje fašizma i nacizma, kojim je trebalo stvoriti etnički čist „srpski svet“? Skoro sam viđeo video klip u kojem neki od važnih vjernika Crkve Srbije objašnjava kako je Vukojičić dobio nadimak Macá zato što je bio pitom kao maca. Nije smiješno. Tragikomično je taman kao „pomirenje“ Andrije Mandića. Mnogo je toga napisano o kolaboraciji sa fašizmom četničkog pokreta, objavljeni ugovori iz italijanskih izvora kojima su naoružavani od strane fašističkog okupatora, dobijali hranu, plate, propusnice o slobodnom kretanju... da bi se to moglo relativizovati. Problem je, u stvari, da njihovi poklonici nemaju problem sa tim. Kao što danas nemaju problem što je Putinova Rusija, iz imperijalnih razloga, zločinački napala suverenu zemlju, što ubija žene, đecu, gađajući stambene objekte, bolnice, skloništa. Ne, oni navijaju da ubiju što više Ukrajinaca! Jer njima ne smeta ni zločin, ni fašizam, ako je u svrhu ostvarenja njihovih velikodržavnih ciljeva. Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine, donosi šest fotografija koje predstavljaju zajedničku borbu Njemaca i četnika Draže Mihailovića. Fotografije su propraćene naslovom: „Alle machen sie mit“ („Sve radimo zajedno“), dok u tekstu piše : Oni su naročito ponosni što mogu da se bore zajedno sa nama protiv zajedničkog neprijatelja“. Prilog: fotokopija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5" data-rendition-name="original" width="676" height="1057" loading="lazy" alt="Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine"> <figcaption>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine</figcaption> </figure>  <h2>Kakistokratija</h2> Ako se demokratija svodi samo na odlučivanje na periodičnim izborima o političkoj reprezentativnosti, često praćeno krađom, onda se to ne može nazvati demokratijom. To se prije može nazvati vladavinom oligarhije, koja se najčešće pretvara u kakistokratiju - vladavinu najgorih.&nbsp; Današnja Crna Gora, iako navodno teži članstvu EU, promoviše ideološku i političku isključivost koja nema veze sa izvornim evropskim vrijednostima, ignoriše građanske inicijative, podređuje građanske i humanističke vrijednosti političkim ambicijama, sa težnjom ograničavanja ljudskih prava i sloboda, slobode medija, ne libeći se upotrebe političkog, pravosudnog i fizičkog nasilja prema neistomišljenicima. Veoma je problematično da nekada vrlo aktivne nevladine organizacije i pojedinci danas oportunistički ćute na ekonomsko uništavanje Crne Gore, netransparentnost, partitokratiju, kikistokratiju, gašenje njenih avio transportnih veza kao turističke destinacije, poigravanje sa državnim finansijama, ugrožavanje zdravstvenog i penzionog fonda, enormno uvećanje administracije nesposoobnim partijskim kadrovima, trošenje manirom pijanog milijardera budžetskog novca na hiljade tobožnjih savjetnika, službena putovanja koja se redovno pretvaraju u turistička, nabavku skupocjenih automobila i njihovo uništavanje i, što je više nego problematično, uvođenje zločinačkih, profašističkih, kolaboracionističkih ideologija i njihovih vođa u zvanične tokove, preko otvoreno anticrnogorskih političkih elemenata i sveštenstva Crkve Srbije.&nbsp; U hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini 17. jula 2025. godine služena je „zaupokojena“ liturgija ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Predśednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, poznat kao „pomiritelj“, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ljudima koji su vjerovatno prisustvovali toj liturgiji, a koja bi trebalo biti nagrada koja simbolizuje potpuno suprotne vrijednosti, svojim uobičajenim jezikom laži i obmana, objasni nam da su Trinaestojulski ustanak ustvari podigli bivši kraljevi oficiri i narod, da bi kao potonje pomenuo ateiste, smatrajući pod time valjda komuniste, koji su inače organizatori ustanka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću"> <figcaption>PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću</figcaption> </figure>  Naravno, u maniru Mandića, po njemu kasnije nije bilo rata između okupatora i fašističkih kolaboracionista sa jedne strane i partizanskog pokreta, sa druge strane, već je to, zamislite bezobrazluka, bio građanski rat? I to je to kukavičje jaje koje nam prodaju svi, od Miloševića, Šešelja, do Mandića, Ljalja i kompanije, kao da smo svi slijepi kod očiju, kao da smo kišne gliste, pa ne razlikujemo agresiju i građanski rat. E pa, Lamo, to pomirenje sa četničkom ideologijom, sa ideologijom profašističkih kolaboracionista, protivnika postojanja crnogorske države, otimača istorije, jezika, kulture, crkve, ... taj film nećeš gledati. Kao što nijedan intelektualac i liberal u Njemačkoj nikada neće sopstvenu ideologiju spajati sa ideologijom fašizma i nacizma, tako nijedan Crnogorac, liberal, evroatlantski opredijeljen, neće prihvatiti ideologiju „Homogene Srbije“ i miriti se time da postane legitimna ideologija u državi Crnoj Gori! I da budemo jasni: ne poistovjećujte srpski narod sa svojom nakaznom ideologijom! Ako je ideologija četništva i velikosrpstva ugrožena, ili bila ugrožena, to nijednog trenutka ne znači da je srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, ili bio ugrožen. A na njemu je da izabere između Crne Gore i četništva i „srpskog sveta“!

Tag: kir-starmer