Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Tramp zaista planira vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda, sugerišući da se radi o „zveckanju oružjem“. Na direktno novinarsko pitanje, Starmer je odgovorio: „Zapravo ne.“ Dodao je da vjeruje kako se „ovo može i treba riješiti mirnom raspravom“, prenosi Sky News.
Istovremeno je naglasio da svaka odluka o budućnosti Grenlanda „pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj“. 
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo- rekao je premijer. Dansku je nazvao bliskim saveznikom Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te važnom članicom NATO-a, saveza koji je, kako je istakao, „izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku“.
Starmer je otkrio da je juče razgovarao sa Trampom, evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje „ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju“. Naglasio je da bi „preferirao rješenja umjesto slogana“ te saradnju sa saveznicima u Evropi, unutar NATO-a i sa SAD-om.
<h3>Kritika carina</h3>
Premijer je priznao da bi se Britanci mogli osjećati uznemireno zbog Trampovih komentara o carinama.
 - Potpuno razumijem zašto je ono što je predsjednik Tramp rekao o carinama tokom vikenda tako loše primljeno u ovoj zemlji- rekao je Starmer.
Dodao je da je važno jasno istaći „koja su naša načela i vrijednosti, a ne pretvarati se da nemamo razlike“.
 - Snažni, puni poštovanja savezi zahtijevaju zrelost da se kaže gdje se ne slažemo… i o tome sam razgovarao s predsjednikom. Nastavićemo to činiti- poručio je.
Iako je priznao neslaganja, Starmer je pohvalio Trampovu ulogu u „guranju naprijed“ mirovnih napora na Bliskom istoku i u bliskoj saradnji oko Ukrajine. 
Ipak, bio je jasan u osudi ekonomskih prijetnji.
- Korištenje carina na ovaj način potpuno je pogrešno. Trgovinski rat nije u interesu nijedne strane, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva- poručio je britanski premijer.
<h3>Bezbjednosna saradnja</h3>
Upitan je li njegov pristup američkom predsjedniku bio „previše blag“ i da li je to razlog zašto se Ujedinjeno Kraljevstvo našlo na finansijskoj meti, Starmer je odgovorio da se ne slaže sa tom procjenom,
- Ne slažem se s tom procjenom. Pristup koji smo zauzeli donio je stotine milijardi funti stranih ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo- istakao je, naglašavajući važnost toga za ekonomiju i radna mjesta.
Premijer je dodao da bezbjednosne službe Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a imaju „najbliži odnos na svijetu“. 
- Svakodnevno smo uključeni u pitanja sigurnosti, odbrane i razmjene obavještajnih podataka, 24/7… To nas čuva sigurnima na načine koje ne mogu objasniti- rekao je Starmer. 
Naglasio je da se to mora uravnotežiti sa održavanjem britanskih nuklearnih sposobnosti, koje je nazvao „jedinim najvažnijim sredstvom odvraćanja“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Portparol britanskog premijera Kira Starmera saopštio je da je premijer danas telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom.
- Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbjednost na krajnjem sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi - naveo je portparol, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodao je da je takođe rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika.
Portparol je dodao da je Starmer danas razgovarao i sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Starmer je, dodao je, dosljedno isticao da je Grenland „dio Kraljevine Danske i da je njegova budućnost pitanje Grenlanđana i Danaca“.
Ubrzo nakon što je Tramp u subotu najavio uvođenje carina za osam evropskih saveznika, Starmer je potvrdio svoj stav, što predstavlja rijetku javnu kritiku američkog predsjednika.
- Uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika potpuno je pogrešno. Naravno, o tome ćemo direktno razgovarati sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Starmer na društvenim mrežama.
Britanska ministarka kulture Lisa Nendi jutros je izjavila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće praviti ustupke po ovom pitanju.
Ona je rekla da su Trampove prijetnje „duboko nekorisne i kontraproduktivne“ i ocijenila da je sa Bijelom kućom potrebna „ozbiljna, zrela rasprava“ o ovom pitanju, koje Tramp smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti.

1250x600

1084x550

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasijenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1977797787195523561%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977797787195523561%7Ctwgr%5E982a26431ff653548e0ef664dffe513becf77dbd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dodatni dokaz</h2>
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa, koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
<h2>Značajan doprinos</h2>
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatana Pauela.
- Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze - saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

(VIDEO) Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon današnjeg sastanka, da se ne slaže s britanskim premijerom Kirom Starmerom oko priznavanja palestinske države.
Upitan na konferenciji za novinare o priznavanju palestinske države, Tramp je rekao da se "ne slaže s premijerom po tom pitanju", dodajući da je to "zapravo jedno od naših rijetkih neslaganja."
Starmer je poručio da se on i Tramp slažu oko krajnjeg cilja, a to je mir u regiji.&nbsp;
- Apsolutno se slažemo oko potrebe za mirom i smjernicama jer je situacija u Gazi nepodnošljiva- rekao je.
<h3>"Čekate li da Tramp napusti zemlju da priznate Palestinu?"</h3>
Novinari su britanskog premijera pitali čeka li da Tramp napusti zemlju kako bi onda formalno priznao palestinsku državu ovog vikenda.&nbsp;
- Jasno sam iznio svoj stav krajem jula o vremenu priznanja, što nema nikakve veze s ovim državnim posjetom- odgovorio je.
Dodao je da je razgovarao tome s američkim predsjednikom, kao što se i očekuje između dvojice čelnika koji se međusobno poštuju i vole te žele postići bolje rješenje na najbolji mogući način.
List Times izvijestio je juče da će Velika Britanija ovog vikenda formalno priznati palestinsku državu.
Starmer je u julu upozorio da bi Britanija mogla priznati Palestinu ako Izrael ne preduzme korake za ublažavanje patnje u Gazi i ne postigne primirje u gotovo dvogodišnjem ratu s Hamasom.
List Times napisao je, bez navođenja izvora, da će Britanija objaviti izjavu nakon što američki predsjednik završi svoju posjetu Velikoj Britaniji.

Tramp poslije razgovora sa Starmerom: Ne slažem se da treba priznati palestinsku državu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je stigao u rezidenciju britanskog premijera Kira Starmera, na razgovore koji su osmišljeni da fokusiraju njegovu drugu državnu posjetu na globalna pitanja, a ne na unutrašnje političke probleme.
Nakon ceremonijalnog dana, tokom kojeg se Tramp vozio u kočiji sa kraljem Čarlsom i prisustvovao državnoj večeri, američki predsjednik i Starmer obilježavaju predstavljanje paketa američkih investicija u privredu Britanije vrijednog 150 milijardi funti.
Starmer je dočekao Trampa u svojoj seoskoj rezidenciji Čekers, uz zvuke gajdi, na sastanku koji nije bez rizika.

Tramp stigao na razgovore sa Starmerom

Britanija se "nikada neće predati“ desničarskim demonstrantima koji koriste englesku zastavu kao paravan za nasilje i širenje straha, izjavio je Kir Starmer, osuđujući napade na policajce i rasističko zastrašivanje manjina, piše Guardian.
Starmer je rekao da zastava Svetog Đorđa „predstavlja našu raznoliku zemlju“ i da neće tolerisati da ljudi budu „zastrašivani na našim ulicama zbog svog porijekla ili boje kože“.
Poslanici i antifašističke grupe pozvali su premijera da se oglasi povodom retorike najvećeg nacionalističkog protesta u posljednjih nekoliko decenija, koji je organizovao desničarski aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon.
U svom prvom komentaru na subotnji marš, Starmer je rekao da postoji pravo na miran protest, ali da su nasilje i zastrašivanje neprihvatljivi, te je osudio prisvajanje zastave Svetog Đorđa od strane desničarskih, antiimigracionih demonstranata.

Starmer: Britanija nikada neće predati zastavu desničarskim demonstrantima

Britanski premijer Kir Starmer rekao je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu i evropskim liderima da je podrška Ukrajini nepokolebljiva i da bi u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma sa Rusijom trebalo obezbijediti snažne bezbjednosne garancije.
- Premijer je jasno stavio do znanja da je naša podrška Ukrajini nepokolebljiva - međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom i Ukrajina mora imati snažne i vjerodostojne bezbjednosne garancije za odbranu svog teritorijalnog integriteta kao dio bilo kakvog sporazuma - navedeno je u saopštenju Starmerovog kabineta u Dauning stritu.
Razgovor, u kojem su učestvovali i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske, NATO-a i Evropske unije, održan je danas uoči sastanka Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci zakazanog za petak.

Starmer poručio Trampu: Britanska podrška Ukrajini „nepokolebljiva“

Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da je razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, te da su u pozivu učestvovali i njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Makron je otkrio detalje razgovora, u kontekstu najavljenog sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim liderom Vladimirom Putinom.
- Ostajemo odlučni u podršci Ukrajini, radeći u duhu jedinstva i nadovezujući se na rad koji je poduzet u okviru Koalicije voljnih - napisao je Makron, referišući se na grupu država koje podržavaju ovu zemlju.
Posebno se osvrnuo na plan za sastanak Putina i Trampa, odnosno na činjenicu da će se ovaj sastanak vjerovatno desiti bez prisustva ukrajinskih zvaničnika.
- Budućnost Ukrajine ne može se odlučivati bez Ukrajinaca, koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i bezbjednost - napisao je francuski predsjednik.
Naveo je i da će „Evropljani takođe nužno biti dio rješenja, jer je i njihova sopstvena bezbjednost u pitanju.“
- Nastaviću blisku koordinaciju s predsjednikom Zelenskim i našim evropskim partnerima - dodao je na kraju objave Makron.

Evropa stala uz Zelenskog: Ne može biti razgovora o budućnosti Ukrajine bez Ukrajinaca

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Francuska mornarica je, djelujući na osnovu obavještajnih podataka Ujedinjenog Kraljevstva, juče u Sredozemnom moru presrela tanker koji je prevozio rusku naftu. Ova akcija bila je usmjerena protiv sankcionisane ruske „flote u sjeni“. Francuska mornarica danas je objavila snimak akcije.
Francuske pomorske vlasti za Sredozemlje navele su da se sumnja kako brod, pod imenom Grinch, plovi pod lažnom zastavom. Francuska mornarica, čiji su specijalci ukrcali na tanker, otpratila je brod do luke radi dodatnih provjera, dodaje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbayraktar_1love%2Fstatus%2F2014758626007695802%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014758626007695802%7Ctwgr%5E5cdac2c58a9d81fc60a4fd4703b99d51311585a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prihodi od nafte ključan su dio ruskog gospodarstva, omogućavajući predsjedniku Vladimiru Putinu da ulaže sredstva u ratne napore protiv Ukrajine, a da pritom ne pogorša inflaciju za stanovništvo i ne ugrozi stabilnost valute.
Francuska i druge zemlje obećale su da će suzbiti „flotu u sjeni“ naftnih tankera koji krše sankcije, a stručnjaci procjenjuju da ona broji više od 400 brodova. Takođe, pokušavaju osigurati sporazume sa državama pod čijim zastavama brodovi plove kako bi se olakšalo ukrcavanje na plovila.
- Odlučni smo da podržimo međunarodno pravo i osiguramo efikasnu primjenu sankcija. Aktivnosti "flote u sjeni" doprinose finansiranju agresorskog rata protiv Ukrajine - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron u objavi o presretanju, uz fotografiju francuskog helikoptera iznad broda.
Francuska misija sprovedena je u saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom, koje je prikupilo i podijelilo obavještajne podatke koji su omogućili presrijetanje, navode francuski vojni zvaničnici koji su za Associated Press govorili pod uslovom anonimnosti.
Prema njihovim riječima, brod je plovio pod lažnom zastavom Komorskih ostrva, arhipelaga uz istočnu obalu Afrike, a posada je indijska. Presretnut je u zapadnom Sredozemlju, nedaleko od južnog španskog obalnog grada Almerije.

Tag: kir-starmer