Disciplinska komisija Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA) kaznila je Fudbalski savez Crne Gore sa ukupno 26.500 švajcarskih franaka zbog zbog neprimjerenog ponašanja navijača, odnosno korišćenja pirotehničkih sredstava i ubacivanja predmeta na teren tokom utakmice sa Hrvatskom.
Kako je saopšteno iz te asocijacije, za neprimjereno ponašanje i korišćenje pirotehnike platiće 25.000 švajcarskih franaka, a moraće da uplate još 1.500 švajcarskih franaka zbog ubacivanja predmeta na teren tokom tog kvalifikacionog meča.
FSCG je kažnjen, kako su naveli, i novčanom kaznom u iznosu od 20.000 švajcarskih franaka (21.466 eura) zbog diskriminatornog ponašanja navijača - ali je ta kazna uslovna.
- FIFA je tu kaznu označila kao uslovnu, budući da neće biti aktivirana ukoliko u narednih šest mjeseci FSCG bude dio projekta čiji je cilj borba protiv diskriminacije - saopšteno je iz te asocijacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FIFA kaznila FSCG: Platiće 26.500 švajcarskih franaka zbog neprimjerenog ponašanja navijača i korišćenja pirotehnike na utakmici sa Hrvatskom

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.&nbsp;
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Samo devet opština je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a sklonište za napuštene životinje izgradilo je 16 – navedeno je u završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP).&nbsp;
Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strateškog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvršavanju njihovih obaveza“.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
– Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem jer napušteni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično narušena – upozoravaju autori izvještaja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvještaju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset opština po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Opština Nikšić je rekorder po naknadi štete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najviše uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za opštine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 –2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak prošle godine koštao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.
<h2>(Ne)ispunjenje obaveze</h2>
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napuštenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloništa ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloništu. Te objekte nijesu izgradili: Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik.
Autori objašnjavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do donošenja nacionalnog programa nije bila predmet strateških dokumenata.
– Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja - Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi – pojasnili su iz Uprave.
U izvještaju je navedeno što su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve opštine dostavile informacije. Opština Herceg Novi najavila je izgradnju skloništa za napuštene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kolašin je 2023. godine zaključio ugovor o smještaju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Opština je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloništa, izvršena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napuštenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti) metod u okviru skloništa, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloništa. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasništva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u završnoj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloništa za napuštene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. Šavnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasništva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom „Usvoji srcem“.
Realizovan je popis vlasničkih i napuštenih pasa (dva puta godišnje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano sklonište za napuštene kućne ljubimce. Opština Nikšić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina). Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Opština Berane saopštila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize. U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa opštinom Kolašin radi izgradnje zajedničkog skloništa za napuštene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nikšić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 - 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
<h2>Ključni izazovi</h2>
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom – uspostavljanje održivog sistema radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi.
– Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rješenje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napuštenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasništvo – kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim opštinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloništa.
<h2>Nije bilo slučajeva bjesnila</h2>
U završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
–U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo širom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju zaštićene od bjesnila, što znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti – piše u izvještaju.
<h2>Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima</h2>
U izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarališta, turistički kompleksi itd.).
– Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasništva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene zaštite kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasništva, zdravstvene zaštite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja – navedeno je u dokumentu.
<h2>Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura</h2>
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Opština Kolašin je utrošila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloništa), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najviše je investirala nikšićka opština – 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potrošeno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i pasoša potrošeno 50.000 eura.

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

Državljanin Njemačke, B.S. (2006), oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 2000€, zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Njemu je suđeno u hitnom postupku nakon što je utvrđeno da je dana 01.11. 2025.godine u 01.20 časova na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. Uz kaznu koja je odmah po izricanju i naplaćena, sutkinja Anka Rašović mu je izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca- zaključuje se u soapštenju.

Ulcinj: Njemac kažnjen sa 2000 eura zbog vožnje pod dejstvom kokaina

Evropska komisija (EK) izrekla je novčane kazne luksuznim modnim kućama Gucci, Chloé i Loewe od ukupno 157,4 miliona eura zbog uplitanja u cjenovnu politiku trgovaca.
&nbsp;Gucci mora da platiti novčanu kaznu od 119,7 miliona eura, Chloé od 19,7 miliona, a Loewe od 18 miliona eura, prenosi Hrportfolio.
Brisel je snizio iznose za sve tri kompanije budući da su sarađivale u istrazi i dostavile dokaze.
Brendovi sa sjedištem u Italiji, Francuskoj i Španiji nezakonito su trgovcima određivali cijene svojih proizvoda, utvrdila je EK.
- Konkretno, tri modne kompanije uplitale su se u komercijalne strategije svojih trgovaca nametanjem ograničenja, poput zahtjeva da ne odstupaju od preporučenih maloprodajnih cijena, maksimalnih popusta i određenih razdoblja za rasprodaje - navodi se u saopštenju EK.
&nbsp;Oni smatraju da takva praksa dovodi do viših cijena i ograničava potrošačima mogućnost izbora.
&nbsp;Kršenje propisa proteglo se na nekoliko godina i obuhvatilo cijelo područje EU.
- Svi potrošači u Evropi zaslužuju pogodnosti prave cjenovne konkurencije, što god kupovali i gdje god, online ili offline - rekla je potpredsjednica EK Teresa Ribera.
&nbsp;Iz Guccija su kazali da je istraga EU zaključena nakon saradnje, te da je iznos kazne rezervisao u poslovnim rezultatima grupe za prvu polovinu godine.
&nbsp;I Loewe je potvrdio da se nagodio s EU, naglasivši da namjerava da u budućem poslovanju striktno poštuje propise o ravnopravnom takmičenju.
&nbsp;Chloe je poručio da ozbiljno pristupa problemu i da je od 2023, kada je EU otvorio istragu, postrožio mjere kako bi osigurao poštovanje propisa.

EU kaznio tri modne kuće zbog uplitanja u cjenovnu politiku trgovaca

Državljanin Turske D.A. (1986) oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 2000€, zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Njemu je dana 29.09.2025.godine suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - OB Budva kojom mu je stavljeno na teret da je dana 28.09.2025.godine upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u visokoj koncentraciji- navodi se u saopštenju.
Uz kaznu koju je morao platiti odmah po izricanju odluke, zabranjeno mu je da upravlja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od naredna 4 mjeseca, koju zaštitnu mjeru će izvršiti Uprava policije.

Budva: Turski državljanin kažnjen sa 2000 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Apelacioni sud u Njujorku danas je ukinuo kaznu od 500 miliona dolara, koju je američki predsjednik Donald Tramp morao da plati u prošlogodišnjem građanskom postupku u Njujorku, kada je sudija Artur Engoron odlučio da je kriv zbog velikog uvećavanja vrijednosti imovine, kako bi obezbijedio povoljne kredite.
Engoron je tada naredio Trampu da plati kaznu od 355 miliona dolara, što je sa kamatom poraslo na više od 500 miliona.
U danas objavljenoj presudi, sudije Apelacionog odjeljenja Vrhovnog suda Njujorka navele su da Tramp jeste odgovoran za prevaru, ali da je kazna od pola milijarde dolara pretjerana i vjerovatno krši ustavnu odredbu o zaštiti od oštrih kazni, prenosi BBC.
U slučaju protiv Trampa, njegova dva odrasla sina i Trampove organizacije, sudija Engoron je, takođe, zabranio Trampu da obavlja funkciju direktora kompanije i da uzima kredite od banaka u naredne tri godine.
Apelaciono vijeće od pet sudija danas je bilo podijeljeno oko osnovanosti prvobitne tužbe, koju je podnijela državna tužiteljka Njujorka Leticija Džejms, koja je optužila Trampa i njegove sinove za "upornu i ponovljenu prevaru".
Dok je većina rekla da je ona "u okviru svojih zakonskih ovlašćenja pokrenula tu tužbu“, jedan je smatrao da je slučaj trebalo odbaciti, a dvoje je reklo da bi trebalo da se održi novo suđenje.
Nakon dodatne rasprave, njih dvoje su se pridružili odluci da se kazna ukine, napisao je sudija Piter Molton u odluci napisanoj na 323 stranice.
Molton je rekao da su američki glasači "očigledno donijeli presudu“ o Trampovoj političkoj karijeri.
- Ovo vijeće danas jednoglasno osujećuje napore da se unište njegovi biznisi - napisao je sudija.
Trampov sin Erik, koji je bio uključen u slučaj, proslavio je odluku objavom na društvenim mrežama.
- Potpuna pobjeda u lažnom slučaju državnog tužioca Njujorka. Poslije pet godina pakla, pravda je prevladala - napisao je on.

Ukinuta kazna Trampu od 500 miliona dolara, sudije ocijenile da je pretjerana

Fudbalski klub Budućnost kažnjen je 27,7 hiljada eura zbog incidenata na sjevernoj tribioni Gradskog stadiona tokom revanš meča protiv jermenske Noa, u kvalifikacijama za Ligu šampiona.
Iz UEFA navode da je Budućnost kažnjena i uslovnim zatvaranjem dijela sjeverne tribine na dvije godine.
Sredinom prvog poluvremena došlo je do prvih incidenata i tuče među „Varvarima“ na sjevernoj tribini stadiona.
Policija je intervenisala, a dio navijača napustio je stadion.
Uslovna kazna znači da tribina sada neće biti zatvorena, ali ako se incident ponovi tokom naredne dvije godine navijači neće moći da budu na gornjem spratu tog dijela stadiona.
- Kontrolno, etičko i disciplinsko tijelo odlučilo je da kazni Budućnost 7.750 eura zbog bacanja predmeta i 20.000 zbog incidenata na tribinama, kao i djelimičnim zatvaranjem stadiona (drugog sprata sjeverne tribine), zbog nereda. Navedeno djelimično zatvaranje stadiona određuje se na uslovni rok od dvije godine, počevši od datuma odluke - saopšteno je iz UEFA.

Budućnost zbog tuče „Varvara“ kažnjena sa 27 hiljada eura i uslovnim zatvaranjem sjeverne tribine na dvije godine

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
Advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica čiji su članovi stradali u ovoj tragediji, kazao je Televiziji E da je današnje ročište u Osnovnom sudu, na kojem je trebalo da budu iznešene završne riječi, odloženo.
- Ni mi, ni sud nemamo informaciju koji su razlozi zbog kojih je Specijalno državno tužilaštvo tražilo predmet koji se vodi protiv Krivokapić. Smatramo da je bilo primjerenije da se sačeka okončanje prvostepenog postupka jer su bile ostale samo završne riječe koje je trebalo da se daju na današnjem ročištu - istakao je Đukanović. 
On je dodao da iz njemu nepoznatih razloga predmet još nije vraćen cetinjskom Sudu, ali da očekuje da se to što prije desi nakon što SDT izvrši uvid u njega, kako bi mogla biti izrečena prvostepena presuda.
Đukanović je istakao da bi svi državni organi i SDT morali da sve radnje preduzimaju sa hitnošću jer se mora imati visok nivo poštovanja prema tragediji koju su doživjele porodice oštećeni.
- Ova situacija je jako rijetka, ali ćemo mi predmet voditi krajnje temeljno i ozbiljno i u vezi svih saznanja koje se tiču uzroka tragedije u Medovini blagovremeno informisati sredtsva javnog informisanja - poručio je Đukanović.

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Vijeće Višeg suda osudilo je bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njenog sina Miloša na 10 godina zatvora.
Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Miloš Medenica se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesna.
Osim Miloša i Vesne Medenice, na optužnici su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Stevo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Vesna i Miloš Medenica osuđena na po 10 godina zatvora

U godini očekivanog pristupanja EU, Crna Gora je spremna da pokaže da može biti dobar domaćin Evropskog prvenstva za odbojkaše 2028, poručio je premijer Milojko Spajić.
-Predstavnicima Odbojkaškog saveza Crne Gore saopštio sam da će Vlada snažno podržati kandidaturu naše zemlje da, uz Srbiju, Hrvatsku i Letoniju, bude domaćin muškog odbojkaškog šampionata Evrope, rekao je Spajić.
Kako je kazao, sjajna energija, volja i profesionalizam naših odbojkaša i rekordna ulaganja u sport podsticaj su "da ugostimo najbolje evropske odbojkaše i istovremeno promovišemo Crnu Goru njenu ljepotu i potencijal."

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali je u srijedu i zvanično potvrđena za nadbiskupicu Kanterberija, čime je postala prva žena na čelu Engleske crkve.
Anglikanska zajednica širom svijeta, koja uključuje i Episkopalnu crkvu u SAD-u, nema formalnog poglavara, ali se nadbiskup Kanterberija tradicionalno smatra njenim duhovnim vođom.
Malali, 63-godišnja bivša medicinska sestra za onkološke pacijente koja je kasnije postala svećenica, i službeno je preuzela odgovornosti nove funkcije nakon što su sudije predsjedavale pravnom ceremonijom kojom je potvrđeno njeno imenovanje, objavljeno prije skoro četiri mjeseca.
Takva ceremonija, poznata kao služba Potvrde izbora (Confirmation of Election), predstavlja važnu prekretnicu za Englesku crkvu, koja je svoje prve žene svećenice zaredila 1994. godine, a prvu biskupicu 2015. godine.
Crkva svoje korijene vuče iz 16. stoljeća, kada se u vrijeme vladavine kralja Henrika VIII odvojila od Rimokatoličke crkve.

Tag: kazna