Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Neformalna grupa studenata „„Kamo Śutra?“ saopštila je da i zvanično njihova grupa prestaje s djelovanjem.&nbsp;
- Naša grupa trudila se da svojim djelovanjem skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo dvadeset troje ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo. Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama – navedeli su u saopštenju.&nbsp;
Oni su kazali i da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice.
Jedini cilj djelovanja bilo je suzbijanje nasilja.
- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji, tumači se kao personalni napad – naglašavaju iz ove grupe.&nbsp;
Dodaju da oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i zahtijeva vrijeme.
- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – navode iz „Kamo Śutra?“.
Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec dana, ali su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.&nbsp;
- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja – poručuju iz „Kamo Śutra?“.
Ističu i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.&nbsp;
Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26.&nbsp;
Pozivaju sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana.
- Stoga vas dragi građani i građanke pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja – zaključili su u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1908434707030622640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo Śutra"?: Oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme, od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana

I večeras je na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u 17 sati i 26 minuta, održana blokada saobraćaja, kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe "Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove mirne blokade već više od mjesec dana svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura. Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat vremena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada CT"> </figure>

Večeras ponovo održana blokada na Kruševom Ždrijelu

Građani Cetinja i večeras su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Cetinjani, blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani i večeras blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Marija Žižić

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Građani Cetinja će radikalizovati proteste i održavati blokade i tokom vikenda. To su poručili tokom okupljanja na večerašnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu - na magistralnom putu Cetinje - Podgorica.
Portalu ETV je rečeno da će blokirati svakog dana - bez izuzetka.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
Večerašnje kupljanje, kao i prethodna, je počelo u 17.26 sati, a završeno nakon sat vremena.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani najavili radikalizaciju protesta: Blokade i vikendom, svaki dan - bez izuzetka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predstavniku neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ Milu Peroviću nije drago što se &nbsp;prethodnih dana politizuje priča oko studentskih potesta, i što se, kako kaže, upalo u zamku da se lični stavovi nekoga iz pokreta miješaju sa nečim što bi bili stavovi grupe.
U intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kaže da je najvažnija podrška koju studenti dobijaju je od građana, ali isto tako je, prema njegovom mišljenju, veoma važna, &nbsp;podrška od pojedinaca iz različitih profesija.&nbsp;
- Umjetnici, profesori, predstavnici neke cijenjene struke, kada sa svojim imenom i prezimenom, kredibilitetom koji su stekli tokom života i rada, stanu iza nečega što je građanski pokret, kao što je to &nbsp;sa našim zahtjevima, oko čega smo okupljeni. To definitivno znači. Nama iz „Kamo śutra“ je veoma milo što se te liste update-uju, i što ljudi prepoznaju da se nešto čisto i važno dešava u našoj zemlji, i što će, nadam se, imati dobre, konstruktivne društvene posljedice - rekao je Perović.
Vjeruje da vlasti pokušavaju da ćuteći sačekaju slab momenat organizacije „Kamo śutra“, i nadaju se da će samo od sebe proći.
- Adresirali smo, i spomenuli praksu političara, koji su navikli da stvari zastarijevaju, da se sačeka da nekako prođe, pošto je vlast u prvim naletima bila dosta agresivna, tj. činioci vlasti, pa su shvatili da im je pametnije ovako da ćute i da se nadaju da ćemo se mi umoriti, obeshrabriti, i da će preživjeti za njih škakljiv politički momenat, za njih i njihove fotelje - istakao je Perović.
Komentarišući napade koje dolaze od predstavnika Demokratske Crne Gore, kaže da su ti ljudi svojim napadima na studente zapravo rekli sve o sebi, pa ih ne bi puno komentarisao.
- Sve što bih rekao o njima izašlo bi iz domena civilizovanoga, kulturnoga, a hoću da zadržim taj nivo kućnog vaspitanja koji se nadam da mi u grupi dijelimo kao vrijednost. To su ljudi koji na sve moguće načine, svakakvim načinima, hoće da nas diskredituju, i to vide kao način da vode ovu borbu protiv nas, pošto, očigledno, udaramo na sujetu političara. Od pravosuđa, pošto je Veselin Radulović naš pravni zastupnik u tom sporu, očekujemo da se uvede kultura odgovornosti za javno kazanu riječ, posebno sa važne pozicije kada dolazi, to je ozbiljno. Nama je odgovornost lajt motiv čitavog pokreta i protestovanja, to je još jedna odgovornost koju pridodajemo, te od pravosuđa očekujemo da dobijemo taj spor, zato jer je to povreda časti i dostojanstva, ugleda. Mislim da su te stvari prilično jasne, čiste, čak i nekome ko je pravnički laik, kao što sam, recimo, ja - poručio je Perović.
Prema njegovom mišljenju, kada se od neodgovornih ljudi, koji su na odgovornim mjestima, čuju krupne optužbe, to ne predstavlja ništa drugo nego crtanje meta.
- Ovdje se radi o potpunim lažima, potpunim njihovim konstrukcijama, koje imaju za cilj da nas oblate i predstave u javnosti kao šta sve ne, tu je izgovoren priličan broj gluposti, laži… Neprihvatljivo, apsolutno - istakao je Perović.
Na pitanje kakvu mladi ljudi žele Crnu Goru, kaže da ni on lično, ali ni grupa „Kamo śutra“ nemaju tapiju na mišljenje mladih. No, znaju da žele odgovornije i bezbjednije društvo.
- Gdje se mora snositi moralna, politička, pa čak i krivična odgovornost za javno djelovanje dok ste privremeno na odgovornoj javnoj funkciji. To je ono što je naša mantra. Moram se nadovezati na dešavanja od prethodnih dana, mi nijesmo politička partija, zbog toga mi nijesmo ni tako skroz homogena grupa, a ja sam to uvijek smatrao i nekim našim kvalitetom, pošto smo okupljeni oko nekog višeg cilja, nas su okupili naših pet zahtjeva. I nije mi milo što vidim prethodnih dana da se nekako politizuje opet cijela ova priča - rekao je on.
Žao mu je, doaje, što se prethodnih dana, ponovo pokreće priča pojavljivanja pojedinaca na protestima, i tumačenje protesta kroz to.&nbsp;
- Umjesto da se nekako na stav grupe da ono što nas okuplja bude naš glavni argument, da ono što je najmanji zajednički sadržalac, da o tome pričamo. Da li se meni sviđa što je neko došao na protest ili ne, kakvo mišljenje ja imam o njemu, da li ja mislim da njegova pojava šteti protestu ili ne šteti, to su moji lični stavovi, koji su manje bitni u ovoj priči. Svako ko je pravno slobodan građanin u ovoj zemlji, koliko god on meni bio po ukusu, ili ne po ukusu, ili drugim članovima grupe, on ima pravo da dođe na protest, ako se slaže sa naših pet zahtjeva - poručio je Perović.
O narednim potezima grupe ne može previše otkrivati, jer je u toku, kako kaže, reorganizacija unutar organizacije.
- Vrlo ćemo brzo obznaniti na društvenim mrežama naše naredne korake, jer sad imamo nekih tehničkih stvari unutar grupe koje repozicioniramo i radimo kada je u pitanju kadrovska politika, da bi smo bili jaki i agilno nastavimo borbu koju smo započeli - zaključio je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3PDwu4pycw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Očekujemo da dobijemo spor zbog povrede časti, dostojanstva i ugleda

Više od 200 prosvjetnih radnika iz Crne Gore podržalo je proteste koje organizuje neformalna studentska grupa „Kamo sjutra“ zahtijevajući, između ostalog, da premijer Milojko Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Svjesni smo da vinovnike stravičnih događanja ne treba tražiti isključivo u počiniocu i neposredno zaduženim policijskim službenicima, kao što se to nameće sa zvaničnih adresa, već prije svega u donosiocima odluka. Masovno ubistvo bilo je predupredivo, sistem je zakazao po ko zna koji put - navodi se u saopštenju prosvjetnih radnika - njih 217.
Potpisnici peticije ističu da, s obzirom na prirodu svog poziva, smatraju kako kao pripadnici prosvjetne struke imaju odgovornost da podrže studentske proteste.
Peticiju podrške pokrenuli su nastavnik matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš i nastavnik ruskog jezika u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beranama Pavle Nedović.
Oni su pojasnili da je razlog relativno kasnog objavljivanja spiska potpisnika višekratna provjera da li su svi navedeni zaista zaposleni u prosvjetnom sistemu Crne Gore, s obzirom na to da platforma „Peticije.online", kako su kazali, nije bila idealna za ovu vrstu akcije.
- Pored dvjestotinjak trenutno objavljenih potpisa, imamo još oko stotinu koje nećemo objavljivati dok ne potvrdimo da li se zaista radi o prosvjetnim radnicima - istakli su Kankaraš i Nedović.
Napominju i da su potpisnici pored čijih imena stoji znak (*) ili penzionisani prosvjetari ili oni koji su napustili ovu profesiju nakon dužeg staža, ali čiji ih je radni staž kvalifikovao za potpisivanje peticije.
Peticija je i dalje otvorena za potpise, a svi zainteresovani mogu se prijaviti slanjem osnovnih podataka (ime, prezime i škola) na adresu: prosvjetari_kamo_sjutra@proton.me.
Peticiju podrške protestima do sada su potpisali:
<ul>
 <li>Dajana Rondović JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Melita Sijarić JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Adela Kajabegović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Adela Spahić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Elida Džogović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Emina Međedović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Gordana Knežević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Božović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Rakočević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Milijana Minić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Marina Bošković JPU "Eko bajka" Pljevlja</li>
 <li>Irma Džafić Žurić JPU "Jevrosima Jevra Rabranović" Mojkovac</li>
 <li>Aleksandar Dujović JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Dubravka Drobnjak JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Maja Aleksić JPU "Ljubica Popović Maša" Podgorica</li>
 <li>Aleksandra Ivanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Anja Rašović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Danka Novović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Dragica Drašković JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Savović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Kristina Ina Vujanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Maja Radović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Luburić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Raonić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Zarubica JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Milica Milović JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Ana Šofranac JPU "Zagorka Ivanović" Cetinje</li>
 <li>Sanja Pantović JU "Druga osnovna škola " Budva</li>
 <li>Danijela Bokan JU Centar za stručno obrazovaje Podgorica</li>
 <li>Miljan Mitrović JU Centar za stručno obrazovanje Podgorica</li>
 <li>Nebojša Rovčanin JU Gimnazija "Miloje Dobrašinović" Bijelo Polje</li>
 <li>Tanja Kuč JU Gimnazija "Petar I Petrović Njegoš" Danilovgrad</li>
 <li>Gordana Vučinić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Jasminka Milošević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Mato Kankaraš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Nataša Živković JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Šestović JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Sanela Bašuljević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Snežana Delić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Žarko Markuš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Boris Nikolić* JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Marija Krstajić JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Tanja Milović JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Dejana Vuletić JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ljiljana Milović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Petar Špadijer JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Svetlana Ivanović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ana Kašćelan JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Koviljka Backović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Tatjana Stijepović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Ferhan Musović JU OŠ "21. maj" Bijelo Polje – Goduša</li>
 <li>Ana Drašković JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Ana Kljajević JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Nataša Sudar JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Radomir Jočić JU OŠ "25. maj" Rožaje</li>
 <li>Kristina Šebek JU OŠ "Aleksa Đilas Bećo" Mojkovac</li>
 <li>Stefan Vesković JU OŠ "Bajo Jojić" Andrijevica</li>
 <li>Stanislava Bardić* JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Staša Barabaš JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Rajka Čepić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Tomić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Vujović JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Lenka Šturanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Milijana Jovanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Željko Jaredić JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Aleksandra Filipović JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Nela Đurišić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Vučelić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranko Vuković JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Amra Kalač JU OŠ "Bratstvo jedinstvo" Rožaje</li>
 <li>Mehmed Husović JU OŠ "Bukovica" Rožaje</li>
 <li>Lidija Štanjo JU OŠ "Dašo Pavičić" Herceg Novi – Igalo</li>
 <li>Ana Kalezić JU OŠ "Đoko Prelević" Podgorica</li>
 <li>Danica Novaković JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Danijela Šćekić* JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Debeljević JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Đurović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Bešović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tanja Bijelović JU OŠ "Janko Mićunović Vitalac" Nikšić</li>
 <li>Olivera Delibašić JU OŠ "Janko Mićunović" Nikšić</li>
 <li>Đurđica Bastać JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Maja Vicković JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Marija Vujadinović JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Milica Lipovina JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Sanja Šofranac JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje Šejla Kajić JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Zorka Mrvaljević JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Danka Čogurić JU OŠ "Mahmut Lekić" Podgorica</li>
 <li>Alma Poljak JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danka Mihajlov JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danijela Keković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Katarina Baković-Boljević JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Maja Banović JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Burzan JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Dragana Vuković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica:</li>
 <li>Edin Numanović JU OŠ "Marko Miljanov" Bijelo Polje Tanja Aprcović JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić Danka Vuletić JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić:</li>
 <li>Ilza Hasić JU OŠ "Milomir Đalović" Bijelo Polje – Sušica</li>
 <li>Aleksandra Keković JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Biljana Ćulafić JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Danijela Milatović JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Mirna Bezmarević JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Marija Abramović JU OŠ "Milosav Koljenšić" Slap</li>
 <li>Dejana Dizdar JU OŠ "Mirko Srzentić" Petrovac</li>
 <li>Elha Striković JU OŠ "Mladost" Bijelo Polje – Kanje</li>
 <li>Dragoslav Jeknić JU OŠ "Mojsije Stevanović" Kolašin – Manastir Morača Fatima Seferović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Saida Topalović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Seniha Tahirović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Dragoljub Maraš* JU OŠ "Niko Maraš" Zeta – Bijelo Polje</li>
 <li>Nataša Gazivoda JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Vesna Knežević JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Maja Janinović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nevenka Radonjić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Radmila Nikolić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Stanka Veljović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nada Iković JU OŠ "Njegoš" Spuž</li>
 <li>Gabriela Strugar JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Jelena Saveljić JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Marina Perović JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Dragana Jovićević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Sava Kovačević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Slavica Novović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Vanja Đurđić Kuzmanović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Bojana Pecek JU OŠ "Orjenski bataljon" Herceg Novi – Bijela</li>
 <li>Ajan Mucević JU OŠ "Pavle Žižić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Pačariz JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Marina Rajković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Bošković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Đukanović JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Mirjana Krunić JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Đuro Bojić JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Lidija Šćepanović JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Andrijana Marinković JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Elza Numanović JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Irena Ilić JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Branka Vujičić JU OŠ "Štampar Makarije" Podgorica</li>
 <li>Ana Janičić JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Tamara Obrenović JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Miloš Mrvaljević JU OŠ "Vladimir Nazor" Podgorica</li>
 <li>Alma Hajtl JU OŠ "Vlado Milić" Podgorica</li>
 <li>Pavle Novović JU OŠ "Vuk Karadžić" Berane</li>
 <li>Tanja Marinović JU OŠ "Vuk Karadžić" Podgorica</li>
 <li>Nikola Vukićević JU OŠ "Vuko Jovović" Danilovgrad</li>
 <li>Elsan Kuč JU OŠ "Zaharije Ostojić" Zeta – Mataguži Nataša Stojanović JU OŠ “Lovćenski partizanski odred” Cetinje</li>
 <li>Isad Mehović JU OŠ Savin Bor Petinjica Jasna Pedović JU Prva srednja stručna škola Nikšić Nikšić Jasmila Hot JU ŠOMO Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Aleksandra Velaš JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Ivana Petković JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Sara Vujović JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Vukan Lompar JU SLŠ "Petar Lubarda" Cetinje</li>
 <li>Boris Baković JU SMŠ "Braća Selić" Kolašin</li>
 <li>Boris Vuković JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Milica Paović JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Nikoleta Bevenja JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Veselin Konjević JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Dijana Roganović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ksandra Popović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ljubomir Ljubisavljević JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Andrijana Deletić-Milačić JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Lidija Lalević JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Rabrenović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Maja Ivanović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Daliborka Bojičić JU SGGŠ "inž. Marko Radević" Podgorica</li>
 <li>Kanita Dizdarević JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Nataša Radusinović JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Tomislav Celić JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Branko Vukić JU SMŠ Andrijevica Andrijevica</li>
 <li>Mladen Živković JU Srednja pomorska škola Kotor Kotor</li>
 <li>Marina Rolović JU Srednja stručna škola Bijelo Polje</li>
 <li>Veselin Rondović JU Srednja stručna škola "Pljevlja" Pljevlja</li>
 <li>Mehdija Adrović JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Miloš Nedić JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Naser Gargović* JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Olivera Srdanović JU SSŠ Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Izabela Radunović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Jovan Koljević JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Marina Sbia JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Sanja Vujović* JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Stanka Abramović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Nataša Latković JU SSŠ Cetinje Podgorica</li>
 <li>Ana Muratagić Barbul JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Ida Muratagić Raičević JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Jelena Krivokapić JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Milica Kankaraš-Berber JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Zoja Đurović JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Kuljak UCG – Ekonomski fakultet Podgorica Podgorica</li>
 <li>Biljana Maslovarić UCG – Filozofski fakultet Nikšić UCG Nikšić</li>
 <li>Miloš Nikolić Univerzitet Prinston Prinston, N.Dž., SAD</li>
 <li>Radoje Novović Zavod za školstvo Podgorica</li>
 <li>Tamara Milić Zavod za školstvo Podgorica</li>
</ul>

Preko 200 prosvjetnih radnika podržalo „Kamo śutra"

Član Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore, Petar Špadijer, govorio je u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E o značaju ulaganja u obrazovni sistem, posebno u osnovnu obuku nastavnika, ističući da nestručan kadar može ostaviti dugoročne posljedice.
- U učionicu nikako ne bi smio da uđe kadar koji ne zadovoljava neki minimum propisan obrazovnim sistemom. To je vrlo škakljiv, opipljiv posao i treba biti izuzetno spretan, a posljedice koje ostavlja nestručan nastavnik su dugotrajne i dalekosežne. Zato mislim da je jedna od važnih stvari puno ulagati u osnovno obrazovanje nastavnika - rekao je Špadijer.
Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju reforme obrazovanja za period 2025–2030. godine, kojom se pokreće sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema. Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da će se već u naredne dvije godine investirati 145 miliona eura, a najveći dio tih sredstava biće usmjeren na izgradnju objekata unutar sistema obrazovanja, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju u skladu sa evropskim praksama.
Špadijer smatra da je svako ulaganje u školstvo značajno, posebno ono koje se odnosi na infrastrukturu.
- Imamo škole u Budvi i Podgorici sa po 1.000, 1.500 do 2.000 đaka, a imamo i čitav niz opština u Crnoj Gori koji broje oko 2.000–3.000 stanovnika. Pazite, ako jedna opština ima toliko stanovnika, a vi želite školu da organizujete sa toliko učenika, sigurno da su te nove zgrade obavezne. Ako znamo da u školama imamo inventar koji je moj vršnjak, sigurno da dobar dio tih sredstava mora da ode i tamo. Ta sredstva svakako imaju gdje da se potroše, a sredstva uložena u obrazovanje nikad nijesu izgubljena – kazao je on.
Ističe da nova strategija može biti uspješna samo ako se sredstva ravnomjerno rasporede na sve segmente obrazovanja.
- Mislim da ova Strategija upravo to i predviđa – da se ulaže kako u infrastrukturu, tako i u opremu, udžbenike, sredstva i pomagala i, i te kako, u obrazovanje nastavnog kadra kroz čitav niz obuka. Ali, mislim da je ono što je jako bitno, a što smo godinama zanemarivali, osnovna obuka nastavnika. Vi ne možete improvizovati, ne možete se u hodu podučavati u učionici, već treba da budete do određene vrlo visoke granice spremni, poslije toga da se usavršavate – naglasio je Špadijer.
On upozorava i na teritorijalne razlike kada je riječ o obrazovanju u Crnoj Gori, posebno na probleme u sjevernim i ruralnim dijelovima zemlje.
- Pokušava se na terenu stanje dovesti do onoga što obrazovni sistem najviše može. Međutim, ovdje je problem puno širi - zanemarivanje jedne čitave regije koje je godinama i godinama trajalo. Školstvo je jednostavno prinuđeno da trpi situaciju takvu kakva je. Sistem školstva tu ne može dovesti ni nove ljude, ni nove porodice. Okolnosti bi trebalo da se promijene da bi porodice ostale na sjeveru, a sistem školstva će sigurno onda od nas iz učionice, pa nadalje, najbolje što je moguće, odgovoriti svemu tome - zaključio je Špadijer.

Špadijer: Sredstva uložena u obrazovanje nikad nijesu izgubljena

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Igora Božovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slovi za člana kavačkog klana, a zbog sumnje da je učestvovao u švercu 743 kilograma kokaina.
Droga je zaplijenjena 2020. godine u luci Roterdam.
Prethodno je zbog istog događaja tokom 2023. godine SDT predalo optužni akt protiv S. K. R.Z, M. V. i D.K za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Potvrđena optužnica protiv Igora Božovića zbog šverca droge

Popis stanovništva 2023. je pružio pouzdanu, potpunu i realnu sliku o populaciji Crne Gore - nema “nevidljivih stranaca” ili “zaboravljenih oko 50.000 ljudi”, kako se neosnovano i netačno određenim analizama pokušava podmetnuti Upravi za statistiku,, saopšteno je iz Monstata.
Poručuju da zbog javnosti ukazuju na činjenice u vezi sa ovim pitanjem.
- I još jednom analizom kojom se pokušava problematizovati nešto što nije sporno i što je jasno, kada cilj nije isključivo manipulacija kao u ovom slučaju. Zakon o popisu (članovi 3 i 7) je jasan - sva popisana lica nisu nužno i stanovnici Crne Gore. Stanovništvo Crne Gore obuhvata lica sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, što je međunarodni standard za definisanje stanovnika jedne države. Takođe, stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i koji se nalaze u Centralnom registru stanovništva, nisu nužno i stanovnici Crne Gore. Stoga, razlika u broju lica u Centralnom registru stanovnika postoji i kod državljana Crne Gore i kod stranih državljana, ali ne iz razloga što su “zaboravljeni’’ već isključivo usljed primjene metodoloških pravila - navode iz Monstata.
Radi se, kako istiću, o otklanjanju duplikata, s obzirom da se u bazi nalazilo jedno te isto lice koje je imalo više boravišnih dozvola u različitim periodima, definisanju perioda važenja boravišnih dozvola, te definisanju dužine boravka u Crnoj Gori na osnovu boravišnih dozvola u odnosu na referentni momenat popisa.&nbsp;
- Dakle, analizom ove baze nedvosmisleno je utvrđeno da broj popisanih stranaca odgovara broju stranaca sa dozvolom boravka kada se primjene sva metodološka pravila. Autori aktuelnih analiza moraju dobro poznavati razlike između statističke definicije stanovnika i evidencija koje se vode za potrebe sticanja određenih prava, u konkretnom slučaju sticanja prava na boravak u Crnoj Gori - poručuju u saopštenju.
Tvrde da broj popisanih stranaca odgovara broju stranaca sa dozvolom boravka uz primjenu metodoloških pravila&nbsp;
- Ono što je posebno važno - u Crnoj Gori prvi put su upareni podaci popisa 2023. sa podacima u registrima. Za razliku od svih dosadašnjih popisa, Monstat je imao mogućnost provjere podataka prikupljenih popisom kroz uparivanje sa Centralnim registrom stanovništva. U tom smislu, od Ministarstva unutrašnjih poslova Monstatu su isporučeni podaci iz Centralnog registra stanovništva, u okviru kojih je i baza podataka o licima koja su stranci sa odobrenjem za stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori. U prilog ovome navodimo i informaciju da je MEIS tj. registar obrazovanja takođe korišten u cilju utvrđivanja kontigenta stanovnika, gdje se pratio broj djece stranaca koja pohađaju obrazovne ustanove u Crnoj Gori - naglašaaju iz Monstata.
Takođe, smatra ju da je informativna kampanja prije i tokom sprovođenja popisa, u odnosu na strance, posebno je planirana i započeta je sastankom sa predstavnicima stranih ambasada u Crnoj Gori, sa ciljem da i sami informišu / podstaknu građane iz svojih država da učestvuju u popisu.&nbsp;
- Uz više načina da se odazove što veći broj stranaca na popis (SMS poruke državljanima iz postojećih evidencija pojedinih ambasada, plakati na stranim jezicima - pozivi na javnim mjestima i dr.), u prilog podsticanju popisivanja stranaca u Crnoj Gori govori i činjenica da su obrasci za popis bili dostupni na 10 jezika, među kojima su ruski, ukrajinski i turski. U krajnjem, da nije tako jednostavno preuzeti podatke registara i pretvoriti ih u rezultate zvanične statistike, pokazali su projekti koji su realizovani u Upravi za statistiku od 2015-2020. godine u cilju priprema za registarski popis, sa čime je crnogorska javnost više puta upoznata a autorima analize dobro poznato. Dakle, ovo nije pitanje pouzdanosti statistike već isključivo neosnovani, a samim tim uzaludni pokušaji da se diskredituje jedna od najuspješnijih akcija Uprave za statistiku u posljednjih 10 godina - zaključuje se u saopštenju Monstata.

Monstat: Nema nevidljivih stranaca, ni zaboravljenih

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uputio je zvaničnu inicijativu Tužilačkom savjetu Crne Gore, pozivajući ovu instituciju da, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, preduzme sve neophodne mjere radi provjere postupanja nadležnih tužilaštava u slučaju Danila Mandića, osumnjičenog za teško ubistvo u pokušaju.
Kako navode iz CDT-a, slučaj je izazvao izuzetno interesovanje javnosti, a dodatnu zabrinutost izazivaju brojne kontradiktorne informacije koje su posljednjih dana saopštavali predstavnici tužilaštava, policije i odbrane - uključujući nejasnoće oko uviđaja, forenzike, korišćenja službenog vozila i blagovremenosti reakcije. Javnu pažnju, kako kažu, dodatno pojačava činjenica da je osumnjičeni blizak saradnik i srodnik jednog od najviših državnih funkcionera.
CDT smatra da je hitna i transparentna reakcija Tužilačkog savjeta ključna za očuvanje povjerenja građana u rad pravosudnih institucija.
U zvaničnom dopisu koji je potpisao izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, ističe se da je riječ o slučaju „koji je predmet izuzetnog i opravdanog interesovanja javnosti i koji je u prethodnim danima izazvao brojne kontroverze, opravdane sumnje i kontradiktorne informacije u vezi sa postupanjem nadležnih državnih tužilaštava i policije“.
- Radi se o predmetu u kojem je za teško ubistvo u pokušaju osumnjičen Danilo Mandić, blizak saradnik i srodnik predsjednika Skupštine Crne Gore. Prema dostupnim medijskim izvještajima, u događaju su ranjene dvije osobe, a brojni navodi ukazuju na potencijalne nepravilnosti i propuste u postupanju nadležnih organa - stoji u inicijativi upućenoj Tužilačkom savjetu.
CDT traži od Savjeta da, na osnovu člana 42 Zakona o državnom tužilaštvu, zatraži od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici sve podatke i obavještenja o preduzetim radnjama u ovom predmetu. Pored toga, pozivaju da se izvrši neposredan uvid u službene spise, dokumentaciju i sve relevantne podatke, te da se o nalazima – uključujući eventualno uočene nepravilnosti – obavijesti javnost.
- U kontekstu izraženog nepovjerenja javnosti u postupanje pravosudnih organa i ozbiljnosti javnih optužbi - uključujući i sumnje da se favorizuje osumnjičeno lice zbog njegovih političkih veza - smatramo da je hitna i transparentna reakcija Tužilačkog savjeta neophodna u cilju zaštite integriteta pravosudnog sistema, ali i povjerenja građana u institucije - naglašavaju iz CDT-a.
Inicijativa CDT-a dolazi u trenutku kada je slučaj Danila Mandića, zbog okolnosti i srodničkih veza sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, postao predmet posebne pažnje javnosti i izazvao niz spekulacija o mogućem političkom uticaju na tok istrage i rad pravosudnih organa.

CDT: TS da ispita postupanje tužilaštava u slučaju Danila Mandića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: kamo-sutra