Vozači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine najavljuju protest za 26. januar. Kažu da će blokirati teretne granične terminale, zbog novog sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, piše N1 Beograd.
Sloge u regionu često nema. Ali, kamiondžije su se ujedinile. Najavljuju da će za tačno 10 dana blokirati teretne granične terminale prema zemljama Šengena, zbog novog sistema ulaska i izlaska iz Evrospke unije. To ih je, kažu, dovelo u problem, budući da i za profesionalne vozače važi pravilo boravka 90 dana u šengenskom prostoru u okviru 180 dana.
“Ako 90 dana podijelimo sa šest mjeseci maksimalno im preostaje da mogu da borave u šengenskom prostoru 15 dana, obzirom da je pravilo jasno da dan ulaska se smatra prvim danom boravka, dan povratka posljednjim danom boravka, a da su to prevozi koji treba da budu učestali”, kaže Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Smatramo da je ovo jedna vrlo lukava namjera Evrospke unije da dođe do najkvalitetnije radne snage i preuzme nam sve vozače, a nakon toga mi ćemo biti primorani da svoje firme selimo na prostor Evropske unije i tako unište kompletnu privredu ovog regiona”, navodi Đorđije Lješnjak iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Zato prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine traže da se profesionalni vozači tretiraju kao prekogranični radnici.
“To su stotine hiljada vozača, ne radi se samo o vozačima, radi se o njihovim porodicama, mi smo četiri zemlje koje su najugroženije”, navodi Borislav Popović iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Ovi protesti su upućeni idu samo ka Evropskoj komisiji i rješavanju našeg problema”, ističe Amir Hadžidedić iz Udruženja prevoznika BiH.
A koliko kamiondžijama u rješavanju problema pomažu lokalne vlasti?
“Bilo je s njihove strane podrške i inicijative, ali ništa to nije urodilo plodom da bi se nešto riješilo konretno”, odgovara Dino Durmić iz Udruženja prevoznika BiH.
“Naša komunikacija sa našim vlastima i našom državnom administracijom je gotovo nepostojeća”, kaže Đorđije Lješnjak.
“Tražimo od države još više, ne samo naša država, nego da na nivou ministara, predsjednika država, jer ovo mora ići na visokom nivou da se udruže čitav zapadni Balkan, svi ministri, predsjednci, i da zajedno djelujemo u ovome”, navodi Borislav Popović.
Najava o takvom udruživanju nema. Kamiondžije poručuju da će njihova blokada teretnog terminala na samim granicama trajati sve dok njihov problem ne bude riješen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

U proteklih nekoliko dana, tokom akcije protiv ilegalnih imigranata u SAD, u racijama na putevima širom SAD uhapšeno je 37 vozača kamiona koji su državljani Srbije, javlja RTS.
To je uznemirilo pripadnike srpske zajednice u Americi, posebno u regionu Srednjeg zapada, gde ih najviše živi.
Među uhapšenima ima i srpskih državljana koji u SAD žive sa porodicom, i nije jasno šta će biti sa njima.
Generalni konzul Srbije u Čikagu Marko Nikolić naveo je da je konzulat u kontaktu sa privedenim državljanima Srbije koji su se javili konzulatu, i da su oni prebačeni u deportacione centre.
Ako privedeni prihvate da dobrovoljno budu deportovani, njihov sudski proces će biti brži. Konzulat u Čikagu ne zna koliko dugo proces može da traje. Prema navodima medija, ceo postupak može da traje najviše 60 dana.
Racije su deo plana predsednika SAD Donalda Trampa za suzbijanje ilegalnih migracija. On je u predizbornoj kampanji obećao da će se posebno baviti ilegalnim migrantima.
Američke vlasti sada rade na regulaciji vožnje kamiona. One traže da vozači imaju uredne radne i vozačke dozvole i druge neophodne dokumente, ali i da znaju engleski jezik.
Prema vlastima SAD, cilj akcija protiv ilegalnih migranata su njihovo privođenje i deportacija, i one ne obuhvataju samo kamiondžije.
Strože provere vozača kamiona počele su nakon nesreće pre dva meseca na Floridi, kada je kamiondžija poreklom iz Indije nepropisno skrenuo i sudario se sa mini kombijem, pri čemu su poginule tri osobe.
Slučaj je privukao veliku pažnju javnosti. Kamiondžija u Americi boravio ilegalno, ali mu je u Kaliforniji izdata vozačka dozvola, zbog čega je pokrenuta istraga.

U SAD za nekoliko dana uhapšeno 37 kamiondžija iz Srbije u akciji protiv ilegalnih imigranata

Kao i prethodnih dana veliki broj građana širom Srbije zastao je 27 minuta kako bi odali počast stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i masovnom ubistvu na Cetinju.
Čitalac portala ETV iz Niša poslao je video koji svjedoči da su i učesnici u saobraćaju u tom gradu zaustavili svoja vozila kako bi iskazali pijetet prema stradalima.
Na ulicama je zabilježen veliki broj kamiona čiji vozači su glasnim sirenama odali poštu žrtvama u dva grada.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFYjXjQyTTqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Kamiondžije u Nišu sirenama odali počast stradalima u Novom Sadu i Cetinju

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković uputila je pismo Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, u kojem je podsjetila na istorijsku i kanonsku autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), ističući da je njeno ukidanje izvršeno nekanonski i pod političkim pritiskom početkom 20. vijeka.
Pismo je upućeno povodom nedavnih medijskih navoda o mogućem priznanju CPC od strane Vaseljenske patrijaršije, koje su iz Fanara demantovane. Crnogorski forum navodi da se ovim obraćanjem želi sagledati cjelokupan slučaj u skladu sa istorijskim činjenicama, kanonima Pravoslavne crkve i međunarodnim pravnim principima.
U pismu se podsjeća da je autokefalnost CPC potvrđena brojnim dokumentima iz 18. i 19. vijeka, uključujući:
– Ruski diptiht iz 1711. godine, u kojem je CPC prvi put zvanično upisana kao autokefalna crkva 
 – Atinsku sintagmu iz 1855. godine, gdje je navedena među autokefalnim crkvama 19. vijeka 
 – Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, koji izričito potvrđuje autokefalnost crnogorske crkve 
 – Ustav Svetog sinoda CPC iz 1903. godine
Takođe se navodi da su crnogorski mitropoliti redovno učestvovali u vaseljenskim crkvenim raspravama, što je bila praksa rezervisana isključivo za autokefalne crkve.
Posebno se ukazuje na encikliku Vaseljenskog patrijarha Joakima III iz 1902. godine, u kojoj se Crnogorska pravoslavna crkva pominje među autokefalnim crkvama, kao i na pismo iz 1910. godine u kojem se patrijarh obraća mitropolitu Mitrofanu Banu kao poglavaru „svete Crnogorske crkve“.
Crnogorski forum navodi da je ukidanje autokefalnosti CPC u periodu od 1918. do 1922. godine izvršeno bez zakonitog crkvenog sabora, bez tomosa i bez saglasnosti episkopata, te da je riječ o nekanonskom postupku sprovedenom pod političkim pritiskom.
U pismu se analizira i Tomos Vaseljenske patrijaršije iz 1922. godine, kojim je priznato ujedinjenje pravoslavnih crkava u Kraljevini SHS, a u kojem se Crnogorska pravoslavna crkva izričito navodi kao jedna od autokefalnih crkava koje su ušle u sastav ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.
Prema ocjeni Crnogorskog foruma, taj dokument potvrđuje da je CPC u trenutku ujedinjenja imala status autokefalne crkve, te da Tomos ne poništava njenu istorijsku nezavisnost, već je regulisao stanje u specifičnom političkom kontekstu tog vremena.
U završnoj kanonsko-pravnoj analizi navodi se da:
– princip teritorijalnosti zabranjuje trajno širenje crkvene jurisdikcije izvan kanonskih granica 
 – politički pritisak ne može poništiti kanonsku autokefalnost 
 – CPC ne traži novo osnivanje crkve, već obnovu ranije postojeće autokefalnosti
Crnogorski forum smatra da bi obnova autokefalnosti CPC predstavljala povratak zakonitom kanonskom stanju i ispravljanje istorijske nepravde, u skladu sa vaseljenskim kanonima.
Pismo je potpisala predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televiziji E gledaoce očekuje raznovrstan i aktuelan program.
Sa političkim analitičarem razgovaramo o tome kako zapaljivi diskurs političara u Crnoj Gori i svijetu utiče na odnose među građanima i oblikuje svakodnevnu komunikaciju u društvu.
U emisiji gostuje i crnogorski muzičar, učesnik nedavnog Montesonga, koji govori o značaju muzike u svom životu, izvorima inspiracije i ulozi muzičkih takmičenja u afirmaciji mladih autora.
U trećem segmentu otvaramo temu advokatske profesije i izazova sa kojima se pravnici suočavaju u crnogorskom društvenom kontekstu.
Za kraj, u opuštenoj atmosferi, sa Sandrom Manojlović pripremamo jednostavno tradicionalno crnogorsko jelo.
Vikend popodne gledajte kao i svakog vikenda, od 17sati na Televiziji E.

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

Košarkaški klub Danilovgrad oglasio se povodom dosadašnjeg toka prvenstva, a posebno nakon posljednje utakmice odigrane na domaćem terenu protiv ekipe Primorja, ukazujući na, kako navode, neujednačen sudijski kriterijum koji je u više navrata imao značajan uticaj na tok i ishod mečeva.
Iz kluba ističu da su se tokom sezone suočavali sa sudijskim odlukama koje su smatrali spornim, ali da su se do sada uzdržavali od javnih reagovanja, vjerujući da se eventualni problemi mogu rješavati unutar sistema.
Nakon posljednje utakmice, kako navode, dio medijskih izvještaja, uključujući i priloge RTCG, fokusirao se na pojedinačne incidente i nemile scene, čime je, prema njihovom mišljenju, stvoren negativan narativ o klubu.
– KK Danilovgrad ne opravdava niti podržava neprimjereno ponašanje bilo kog pojedinca i svako takvo ponašanje biće interno sankcionisano. Takvi incidenti ne predstavljaju vrijednosti ni politiku kluba – poručuju iz uprave.
U saopštenju naglašavaju da smatraju neprimjerenim generalizovanje pojedinačnih događaja i predstavljanje kluba kao faktora koji narušava sportski ambijent, podsjećajući da godinama doprinose razvoju košarke, mladih igrača i sporta u Crnoj Gori, često u znatno zahtjevnijim uslovima od većine konkurenata.
Iz KK Danilovgrad ističu da su, uprkos pritisku i borbi za rezultate, dodatno ulagali napore kako bi očuvali regularnost takmičenja, te navode da je njihov rad prepoznat i od strane generalnog sponzora Košarkaškog saveza Crne Gore, koji je ostvario značajnu saradnju sa klubom upravo zbog načina na koji promovišu zdrave sportske vrijednosti.
Ipak, izražavaju zabrinutost zbog, kako kažu, nepromijenjenog sudijskog kriterijuma prema njihovom klubu, što, prema njihovim riječima, otvara pitanje jednakosti uslova i dosljedne primjene pravila za sve učesnike prvenstva.
– Ne tražimo povlašćen tretman niti opravdanja za poraze, već isključivo profesionalno, ujednačeno i nepristrasno suđenje, kako bi se utakmice odlučivale isključivo kvalitetom igre – navode iz kluba.
Košarkaški klub Danilovgrad poručuje da ostaje posvećen sportskom duhu, fer-pleju i institucionalnom djelovanju, ali da smatra obavezom da ukaže na probleme koji se ponavljaju i koji zahtijevaju reakciju nadležnih organa.
Saopštenje potpisuje predsjednik kluba Novak Popović.

Tag: kamiondzije

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

U SAD za nekoliko dana uhapšeno 37 kamiondžija iz Srbije u akciji protiv ilegalnih imigranata

VIDEO: Kamiondžije u Nišu sirenama odali počast stradalima u Novom Sadu i Cetinju

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Novaković: Pravosnažne presude za visoku korupciju među ključnim koracima na EU putu

"Vikend popodne" : Od političkog govora do muzike i tradicionalne kuhinje

KK Danilovgrad poručuje da ne traži povlašćen tretman, već fer i nepristrasno suđenje u nastavku prvenstva

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO