Dok se prije četiri godine u Podgorici vodila prava javna bitka oko nadzornih kamera kojima je trebalo da uz asistenciju Uprave policije budu kontrolisane gradske javne površine koje su huligani uništavali, proteklih godinu i po dana građani i građanke Kotora, ali i njihovi gosti i turisti su potpuno nezakonito nadzirani kamerama koje su postavljene na pametnim semaforima na više lokacija u gradu. Prvi pametni semafori sa kamerama postavljeni su u Kotoru polovinom 2023. godine. Opština Kotor za korišćenje podataka sa kamera postavljenih u gradu nema odobrenje Uprave policije, Uprave za saobraćaj ni Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. To proizilazi iz odgovora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na pitanja M portala koja smo im poslali još šestog oktobra, a odnosila su se na zakonitost postavljanja kamera na javnim površinama u Kotoru, i to na uključenju sa Donjeg puta na magistralu, u Dobroti na magistrali prije uključenja za treći put ka naselju Sveta Vrača i na raskrsnici magistrale i skretanja za naselje Zlatne njive. AZLP je nakon pitanja M portala uputila zahtjev Opštini Kotor i njenom predsjedniku Vladimiru Jokiću za dostavljanje informacija vezanih za kamere postavljene na tri navedene lokacije, a potom je morala i da pošalje urgenciju sredinom decembra, jer odgovora nije bilo. Međutim, i sama AZLP je zahtjev Opštini Kotor uputila 12. novembra, duže od mjesec dana nakon što smo postavili pitanja o kamerama, što se vidi iz dokumentacije koju je AZLP poslala M portalu u sklopu odgovora. Vladimir Jokić je očigledno bio informisan o interesovanju M portala za problem nezakonitog nadzora građana u gradu kojim upravlja, pa je iskoristio vrijeme između slanja naših pitanja 06. novembra i zahtjeva AZLP za dostavljanje informacija o kamerama koji je na njegovu službenu adresu stigao 12. novembra, da se obrati institucijama čije je odobrenje morao imati prije postavljanja i aktiviranja kamera. Bez odobrenja nadležnih se nikako nijesu smjeli koristiti podaci prikupljeni sa video nadzora, a posebna nepoznanica i dalje ostaje pitanje ko je zapravo kontrolisao kamere – neka od opštinskih institucija, sam kabinet predsjednika Opštine ili neko treći. Dozvole od UP i US zatražene tek krajem novembra, još nijesu odobrene Tek 28. oktobra, 20 dana nakon što je M portal poslao pitanja, Jokić se dopisima obraća Upravi policije u Kotoru i Upravi za saobraćaj Crne Gore, sa zahtjevom za davanje saglasnosti za korišćenje video nadzora postavljenog na saobraćajnoj signalizaciji u Kotoru „u svrhu prepoznavanja registarskih tablica, otkrivanja i kažanjavanja lica odgovornih za saobraćajni prekršaj“. „Naime, od strane, nadležnih organa Opštine Kotor, Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove, prilikom implementacije saobraćajne signalizacije, primjećene su na terenu nepravilnosti, u smislu čestih prekršaja od strane lica koja upravljaju motornim vozilima, što sa druge strane izaziva opasnost po živote i imovinu drugih učesnika u saobraćaju, i doprinosi stvaranju veće gustine saobraćaja i obesmišljava samu funkciju pametnih semafora. Odredbom člana 298 stav 1 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima ("Službeni list Crne Gore", br. 033/12, 058/14, 014/17, 066/19), propisano da su organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja i nadležni organ ovlašćeni za snimanje saobraćaja, radi dokazivanja da je učinjen saobraćajni prekršaj, ponašanja učesnika u saobraćaju, praćenja bezbjednosti i protočnosti saobraćaja. Imajući u vidu citiranu odredbu, neophodna je Vaša saglasnost, kao i saglasnost Uprave za saobraćaj, kako bi se postavljeni video nadzor koristio u skladu sa zakonom. Naime, u istom cilju, Opština Kotor, obratila se Upravi za saobraćaj CG, pri tom imajući u vidu da će se datim saglasnostima poboljšati bezbjednost građana i saobraćaja, a ujedno smanjiti rizik od učestalih saobraćajnih prekršaja. Takođe, napominjemo, da će se Opština Kotor, po pribavljenim saglasnostima obratiti i Agenciji za zaštitu podataka ličnosti i slobodan pristup informacijama, koji organ je isključivo nadležan da vrši nadzor i za sprovođenje zaštite ličnih podataka na način kako je to propisano odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni list Crne Gore“, br. 079/08, 070/09, 044/12, 022/17, 077/24)“, napisao je Vladimir Jokić kotorskoj Upravi policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151240_e943a9a11ad30985d97b959ee9deff725bba0f8d708a30dd601555fc096f4e9f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241226151240_e943a9a11ad30985d97b959ee9deff725bba0f8d708a30dd601555fc096f4e9f" data-rendition-name="original" width="1013" height="1429" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  Gotovo istovjetan dopis istog dana šalje i Upravi za saobraćaj Crne Gore, s tom razlikom što je iz ovog dopisa jasno da je Uprava za saobraćaj Opštini Kotor izdala odobrenje za postavljanje pametnih semafora, ali ne i za korišćenje video nadzora za kontrolu saobraćaja. Sam Jokić u dopisu Upravi za saobraćaj priznaje da je video nadzor nelegalno postavljen i korišten, jer između ostalog kaže „...neophodna nam je Vaša saglasnost, kao i saglasnost Uprave policije, kako bismo postavljeni video nadzor uveli u legalne tokove na zakonit način“. Ni Uprava policije ni Uprava za saobraćaj do 17. decembra nijesu odgovorili na zahtjev Opštine Kotor i njenog predsjednika Vladimira Jokića, što znači da se kamere i dalje nelegalno nalaze na pametnim semaforima. Pitanje M portala Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama odnosila su se na tri konkretne lokacije u Kotoru, ali kako je pametnih semafora mnogo više u tom gradu, iz Jokićevih dopisa je jasno da ne postoji odobrenje nadležnih državnih institucija za korišćenje kamera na bilo kom semaforu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151244_f63f5ebd4786bbe22fc64e08b94f364b20403c4b119397d1a93665cddf488472.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226151244_f63f5ebd4786bbe22fc64e08b94f364b20403c4b119397d1a93665cddf488472" data-rendition-name="original" width="1028" height="1427" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  <h2>Iz opštine tvrde da ne koriste podatke sa kamera, demantuje ih sopstveni promo tekst</h2> Konačno, nakon što dva mjeseca iz Opštine Kotor nijesu reagovali na dopise iz AZLP, nakon urgencije koju je ta institucija poslala opštini 16. decembra, stigao je odgovor iz Stručne službe predsjednika Opštine, koji potpisuje pomoćnica rukovodioca te službe, Simeona Begović: „Dana 15.11.2024. godine obratii ste se Opštini Kotor sa zahtjevom za dostavljanje informacija koje se odnose na instalirane kamere za video nadzor na teritoriji opštine Kotor i to uključenje sa Donjeg puta (Dobrota) na magistralu; Dobrota, magistrala prije uključenja za treći put ka naselju Sveta Vrača i raskrsnica magistrala i skretanje za naselje Zlatne njive (naselje iza šoping centra Kamelija). S tim u vezi, obavještavamo Vas da je od strane Opštine Kotor, u svrhu mjerenja gustine saobraćaja, u cilju pravilnog funkcionisanja pametnih semafora, postavljen video nadzor na saobraćajnoj signalizaciji, po projektu semaforizacije I i II faza u Kotoru. Postavljene kamere se koriste isključivo za održavanje semaforske opreme, kao i prepoznavanje gustine saobraćaja, a snimci sa kamera nalaze se na memorijskoj kartici same kamere, i istim snimcima nije dozvoljen pristup, niti korišćenje u bilo koju drugu svrhu. Kako su nakon postavljanja semaforizacije i svjetleće signalizacije, primijećene na terenu nepravilnosti, u smislu čestih prekršaja od strane lica koja upravljaju motornim vozilima, što sa druge strane izaziva opasnost po živote i imovinu drugih učesnika u saobraćaju, a doprinosi stvaranju veće gustine saobraćaja i obesmišljava samu funkciju pametnih semafora, Opština Kotor se obratila nadležnim organima, Upravi policije-Pj Kotor br. 01- 018/24-23979 od 28.10.2024.godine i Upravi za saobraćaj CG br. 01-018/24-23956 od 28.10.2024.godine, za davanje saglasnosti za korišćenje podataka sa predmetnih kamera u svrhu kažnjavanja počinioca prekršajnih djela, a koje vam u prilogu dostavljamo. Napominjemo da Opštini Kotor do danas nije odgovoreno na poslate dopise, od strane navedenih organa uprave, nakon čijeg odgovora, kao sledeći korak ka realizaciji, Opština Kotor bi se obratila Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama, za davanje saglasnosti, budući da je Agencija jedino i isključivo nadležna da vrši nadzor i za sprovođenje zaštite ličnih podataka na način kako je to propisano odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Službeni list Crne Gore" broj 79/08, 70/09, 44/12, 22/17 1 77/24)“, navodi se u odgovoru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151244_3b598533b689b5f66fef1048bebcca56a6aea1e236f21b28ccf47501fb0e130a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241226151244_3b598533b689b5f66fef1048bebcca56a6aea1e236f21b28ccf47501fb0e130a" data-rendition-name="original" width="1050" height="1554" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  U odnosu na sve predhodne dopise poslate Upravi policije i Upravi za saobraćaj, jedina novost u odgovoru koji je Opština Kotor poslala AZLP je to što tvrde da se postavljene kamere „koriste isključivo za održavanje semaforske opreme, kao i prepoznavanje gustine saobraćaja, a snimci sa kamera nalaze se na memorijskoj kartici same kamere, i istim snimcima nije dozvoljen pristup, niti korišćenje u bilo koju drugu svrhu“. Međutim, ovakav odgovor demantuju iz same Opštine Kotor u jednom od svojih promotivnih tekstova, objavljenog 2. avgusta 2023. godine. U tekstu se, između ostalog kaže: „Analizom podataka sa kamera uočeno je da je polovina vozila koja se pojavljuju na tom koridoru sa kotorskim registarskim tablicama, od čega oko osam odsto čine taksi vozila, a ostala pripadaju stanovnicima Kotora. Značajno je da je uočeno i da se stanovnici Kotora više puta u toku dana pojavljuju na mreži“. Iz ovakvog teksta je sasvim jasno da je neko iz Opštine Kotor koristio podatke sa kamera za analiziranje vrste automobila, registarskih tablica i kretanja građanki i građana Kotora. Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama su za M portal kazali da će u cilju provjere zakonitosti postupanja, pitanja koja smo im poslali tretirati kao inicijativu za vršenje postupka nadzora kako bi se od strane kontrolora Agencije utvrdilo činjenično stanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Građane i turiste nezakonito nadziru već 18 mjeseci

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore od 25. decembra 2024. godine za produženje pritvora protiv okrivljenih Irmana Muhammada , Amara Hekala, Elvira Hekala, Sabine Hekalo Bašić., Željka Bujišića, Đoka Kovačevića, Radana Anđušića, Darka Boškovića, Milete Raonića, Bobana Krstonijevića, Bobana Ječmenice i Branka Gačevića, donijelo je Rješenje o produženju pritvora za još tri mjeseca.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, po tom rješenju pritvor okrivljenima može najduže trajati do 03, odnosno 4. aprila 2025. godine, u zavisnosti od datuma lišenja slobode.
- Vijeće Vrhovnog suda &nbsp;produžilo je pritvor okrivljenima zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.2 u vezi st.1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gora i produženog krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 405, stav 3 u vezi stava 2, u vezi člana 23 stav 2, u vezi člana 49 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Podsjetimo, okrivljenom M.I. pritvor može trajati najduže do 03. aprila 2025. godine, dok okrivljenima H.A., H.E., H.B.S., B.Ž., K.Đ., A.R., B.D., R.M., K.B., J.B. i G.B., najduže do 04. aprila 2025. godine.

Vrhovni sud produžio pritvor za tri mjeseca za dvanaestoro okrivljenih

NVO Prima pozdravila je dosadašnje poteze ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović, naročito što se nije oklijevalo u prikupljanju dokumentacije o slučajevima seksualnog uznemiravanja u obrazovnim institucijama i u njenom prosljeđivanju Osnovnom državnom tužilaštvu, saopšteno je iz te nevladine organizacije,&nbsp;
Dodaje se da su Prima i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija su tokom ove sedmice održali sastanak povodom aktuelnih saznanja o brojnim slučajevima seksualnog uznemiravanja i nasilja u osnovnim i srednjim školama.&nbsp;
- Prima će nastaviti aktivno da se interesuje o napretku državnih organa u vezi sa ovim slučajevima. Činjenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Osnovnog državnog tužilaštva, kao i svih povezanih aktera mora slati nedvosmislenu poruku i stručnoj i laičkoj javnosti da se ni seksualno uznemiravanje niti zataškavanje seksualnog uznemiravanja i nasilja u školama i drugim obrazovnim institucijama neće tolerisati – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su izmjene i dopune aktuelnog Zakona o opštem obrazovanju o kojem je MPNI ovih dana putem medija obavještavalo javnost su kompatibilne potrebama našeg sistema i ulivaju nam nadu da se ovog puta ozbiljno, stručno i iskreno pristupilo rješavanju ovog problema, ali i svih budućih slučajeva iz oblasti seksualnog uznemiravanja i nasilja u školi.
- Ministarka Jakšić Stojanović i izvršna direktorica Prime Aida Perović su dogovorile da se odmah nakon praznika sastanu u cilju kreiranja protokola o postupanju u slučajevima seksualnog uznemiravanja i nasilja u školama i to kada su i žrtva i počinilac đaci škole, kada je žrtva učenik/ca, a počinilac vršnjak ili odrasla osoba van škole, kao i u slučajevima kada je počinilac zaposleni u školi, a žrtva učenica ili učenik. Takođe, dogovoren je nastavak saradnje kroz organizovanje obuka za zaposlene u školi, uključujući i školske uprave kojima bi stekli vještine i znanje kako prepoznati žrtvu ili potencijalnu žrtvu seksualnog nasilja i kako joj pružiti prije svega stručnu i psihološku podršku. NVO Prima nastavlja da se aktivno bavi prevencijom, savjetovanjem i borbom protiv seksualnog nasilja – zaključuje se u saopštenju.

Prima pozdravila dosadašnje poteze ministarke prosvjete

Podgorica, (MINA) - Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić potpisao je sa direktorima više obrazovnih ustanova ugovore o donacijama koje će biti iskorišćene za unapređenje kvaliteta nastave u školama i vrtićima, saopšteno je iz resornog ministarstva. 
 
Iz Ministarstva sporta i mladih su kazali da je ugovor o donaciji 6,75 hiljada EUR potpisan sa Osnovnom školom (OŠ) „Vojin Popović“ iz Podgorice, a ugovor o donaciji pet hiljada eura sa javnom predškolskom ustanovom „Jevrosima Jevra Rabrenović“ iz Mojkovca. 
 
Kako su naveli, OŠ „9. maj“ iz Bijelog Polja i OŠ „Radomir Rakočević“ iz Mojkovca dobile su po četiri hiljade eura, Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Bijelog Polja 2,5 hiljade eura, a OŠ „Đoko Prelević“ iz Podgorice dvije hiljade eura. 

- Te donacije, čiji je ukupan iznos 24,25 hiljada eura, biće usmjerene na nastavna sredstva i opremu, koja će pomoći učiteljima i nastavnicima da unaprijede kvalitet nastave, kao i na obezbjeđivanje boljih uslova za učenike - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su donacije dio kontinuiranih napora Ministarstva da poboljša uslove za obrazovanje i unaprijedi kvalitet nastave u školama i predškolskim ustanovama. 
 
- Ministarstvo sporta i mladih se i dalje posvećuje unapređenju obrazovnog sistema i pružanju podrške školama i drugim obrazovnim institucijama u cilju stvaranja boljih uslova za učenje i razvoj mladih ljudi - kazali su iz tog Vladinog resora. 
 
Oni su poručili da potpisivanje ugovora predstavlja samo jedan od koraka u širem okviru podrške obrazovanju, kao i da će nastaviti sa realizacijom sličnih inicijativa u narednom periodu. 
 
Iz Ministarstva su zahvalili svim ustanovama na saradnji i naveli da su zadovoljni što mogu da doprinesu unapređenju obrazovnog procesa u Crnoj Gori.

Školama i predškolskim ustanovama donirali preko 24 hiljade EUR

Odluka Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komkiteta (COK), da proglase Milivoja Dukića za najboljeg sportistu Crne Gore za 2024.godinu, izazvala je reakciju Bokserskog saveza Crne Gore (BSCG) koji smatra da je njihov kandidat Tomislav Đinović bronzanom medaljom sa Evropskog prvenstva zaslužio ovo prestižno priznanje, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik BSCG-a Aleksansar Klemenko. 
- Milivoj Dukić nije kriv, on je sportista, i kao ličnost je odličan, ali, nepravda koju je uradio Crnogorski olimpijski komitet COK sa ovim slučajem, nije jedina, i nije prvi put, ali je prešlo sve granice i morali smo da reagujemo, da obavijestimo javnost da više ne možemo da trpimo takvu diskriminaciju kao ovo što sedesilo sa Bokserskim savezom - istakao je Klemenko. 
Jedriličar Milivoj Dukić je izvanredan sportista, kaže Klemenko, i poslije tako duge i bogate karijere zaslužio je priznanja, ali ipak postoje pravila i, kako kaže, formalnosti.
- Prije ovog konkursa COK je izdao pravilnik na osnovu čega će biti dodjela nagrada za najboljeg sportistu, i po tom pravilniku ne bi mogao da konkuriše sa Tomislavom Đinovićem, jer ipak Tomislav Đinović je jedini sportista koji je za 2024.godinu dobio medalju seniorskog Evropskog prvenstva - kazao je Klemenko. 
Dodaje da argumentacija koju je objavio COK da je Milivoj Dukić četiri puta učesnik Olimpijskih igara, onda bi trebalo da bira najboljeg sportistu za zadnjih šesnaest godina, a 2024.godine nije imao nikakvu nagradu, a smatram da su u sportu izmišljene nagrade kao kriteriji za pobjednika, kao što su zlatna medalja, srebrna medalja, bronzana medalja, i kad pogledate nazad istorijski ne možemo da kažemo da je Crna Gora u 2024.godini imala 14. mjesto na Olimpijskim igrama, nego možete da kažete da smo imali seniorsku medalju na Evropskom prvenstvu. 
- Milivoj Dukić nije kriv, on je sportista, i kao ličnost je odličan. Ali, nepravda koju je uradio COK sa ovim slučajem, nije jedina, i nije prvi put, ali je prešlo sve granice i morali smo da reagujemo, da obavijestimo javnost da više ne možemo da trpimo takvu diskriminaciju kao ovo što se desilo sa Bokserskim savezom - rekao je Klemenko.
Da je kojim slučajem Tomislav Đinović osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, Klementko smatra da mu ni tada ne bi sigurno dali nagradu, jer bi opet izmislili neki novi pravilnik i neki, kako tvrdi, novi razlog.
- Danas je predsjednik COK- a Dušan Simonović objavio članak u kome osporava značaj evropskog prvenstva, evropske medalje, kao da je to evropsko prvenstvo bilo namješteno, po njegovoj priči, što je smiješno…Po informacijama koje imam od svih sportista iz Bokserskog saveza, oni nijesu nikad bili ispoštovani u smislu da su procijenjene njihove zasluge, i njihove medalje, tako kako bi trebalo. Uvijek su prioritet imali olimpijski sportovi, koji su bili u programu Olimpijskih igara. 
Prošle godine je Petar Liješević uzeo zlatnu medalju na seniorskom bokserskom prvenstvu do 23 godine, međutim najbolji sportista je bio predstavnik Karate saveza, koji je uzeo srebrnu medalju na svjetskom prvenstvu. Mi smo bili saglasni i priznali da je medalja sa svjetskog prvenstva jača od medalje sa evropskog prvenstva” - zaključio je Klemenko.

Klemenko: Đinović zaslužio prestižno priznanje, odluka COK-a nepravedna

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: kamere

Građane i turiste nezakonito nadziru već 18 mjeseci

Vrhovni sud produžio pritvor za tri mjeseca za dvanaestoro okrivljenih

Prima pozdravila dosadašnje poteze ministarke prosvjete

Školama i predškolskim ustanovama donirali preko 24 hiljade EUR

Klemenko: Đinović zaslužio prestižno priznanje, odluka COK-a nepravedna

PRATITE TVe UŽIVO