U Nikšiću je danas svečano položen kamen temeljac za izgradnju novog objekta Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“, čime je označen početak realizacije kapitalnog projekta koji će značajno unaprijediti uslove za boravak i obrazovanje najmlađih stanovnika Nikšića, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Svečanosti su prisustvovali prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić, Milica Lalatović-Žižić, predsjednica SO Nikšić, Snežana Zogović, direktorica JPU „Dragan Kovačević“, kao i brojni građani i predstavnici lokalne samouprave i izvođača radova. Vrijednost investicije je oko dva miliona eura, a novi objekat je planirane površine od oko 1.200 kvadratnih metara, čime će se, kažu u Ministarstvu, u velikoj mjeri riješiti problem prebukiranosti postojećih kapaciteta u gradu pod Trebjesom. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Jakšić-Stojanović je podsjetila da je Vlada Crne Gore počela najveći investicioni ciklus u obrazovanju kada je u pitanju obrazovna infrastruktura. - Postavljanje kamena temeljca za novi vrtić u Nikšiću je upravo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru ovog plana. Projekat se realizuje u saradnji sa Opštinom Nikšić koja je ustupila zemljište i uradila projekat, dok je Vlada Crne Gore obezbijedila kompletna sredstva za izgradnju ovog objekta kroz kapitalni budžet. Ovo je samo jedan od projekata koje će Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija realizovati u saradnji sa Opštinom Nikšić u narednom periodu kada je u pitanju resor obrazovanja, nauke i inovacija. Posebnu zahvalnost dugujemo ministarki javnih radova, Majdi Adžović, koja je kroz aktivnost svog resora, upravo ove oblasti prepoznala kao prioritet svog djelovanja - naglasila je ministarka Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141024_f8281a511600717b8c4f1a47058370890f0a90de0b1219dbb48f60e32be22df7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024141024_f8281a511600717b8c4f1a47058370890f0a90de0b1219dbb48f60e32be22df7" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Polaganje kamena temeljca"> </figure>  Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić je istakao da je ovo prvi infrastrukturni projekat koji je započet nakon što je Nikšić postao zvanično Evropska prijestonica kulture za 20230. godinu. - Opština Nikšić je dala zemljište za izgradnju ovog vrtića, naša Agencija za projektovanje i planiranje je uradila projekat. To pokazuje da u jednoj dobroj sinergiji lokalnih samouprava i Vlade Crne Gore, možemo zaista da postignemo mnogo na polju infrastrukture za obrazovanje - rekao je Kovačević. Milica Lalatović-Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić je naglasila da u zadnjih par godina ima dosta otvorenih vaspitno-obrazovnih objekata. - Radujemo se što stvaramo bolje uslove za boravak naše djece. Ovaj, ali i brojni drugi projekti dokazuju da se u Nikšiću stvaraju bolji uslovi za život svih građana - poručila je Lalović-Žižić. Snežana Zogović, direktorica vrtića kaže da je za njihovu ustanovu i sve zaposlene ovo istorijski dan. - Dugogodišnji problem prebukiranosti i rada u otežanim uslovima uskoro će biti prošlost. Novi vrtić će imati veliko dvorište i u njemu će se nalaziti 10 radnih soba za boravak djece od jaslenog do predškolskog uzrasta. Objekat je projektovan kao savremen i funkcionalan, imaće savremenu kuhinju, vešeraj, biblioteku, arhivu, senzornu sobu kao i još pratećih sadržaja. Hvala svima koji su prepoznali važnost ulaganja u najraniji uzrast. Ovaj vrtić je san generacija nikšićkih roditelja i vaspitača - rekla je Zogović. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će narednih dana uputiti inicijativu Skupštini Opštine Nikšić da ovaj vrtić nosi ime po čuvenom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću, kako bi odali priznanje ,,crnogorskom Jesenjinu”, čije je stvaralaštvo obilježilo kulturni život Nikšića i Crne Gore kako bismo i kroz nazive obrazovno-vaspitnih ustanova i kroz druge aktivnosti u resoru prosvjete, nauke i inovacija dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji priče ,,Nikšić- Evropska prijestonica kulture 2030“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Položen kamen temeljac za novi, moderni vrtić u Nikšiću

U bjelopoljskom naselju Pripčići danas je postavljen kamen temeljac za izgradnju novog objekta područnog odjeljenja Osnovne škole „Risto Ratković“. Investicija vrijedna oko 350 hiljada eura trebalo bi da bude završena do proljeća naredne godine, čime će učenici nakon dugog čekanja dobiti savremene i bezbjedne učionice. Stara zgrada, podignuta davne 1946. godine, decenijama je bila u veoma lošem stanju – vlaga u učionicama, krov koji prokišnjava, iskrivljeni podovi i dotrajali namještaj. Situacija je postala dramatična kada je u decembru prošle godine došlo do urušavanja plafona, zbog čega je škola zatvorena. Srećom, niko od učenika tada nije bio povrijeđen, ali je objekat označen kao opasan za boravak. Od tada, đaci iz Pripčića nastavu pohađaju u matičnoj školi. Prema riječima direktorice Veselinke Šćekić, trenutno u ovom područnom odjeljenju ima troje učenika u kombinovanom odjeljenju, a očekivalo se i četvoro prvaka, koji su zbog situacije upisani u matičnu školu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927170928_bf9bcd08d65555f70c2fa9f5123f46b47b067bf1377701ee47acb6ad849acea8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250927170928_bf9bcd08d65555f70c2fa9f5123f46b47b067bf1377701ee47acb6ad849acea8" data-rendition-name="original" width="1440" height="958" loading="lazy" alt="škola"></figure>  - Nadamo se da će se sljedeće godine, kada dobijemo novu zgradu, svi vratiti u Pripčiće. Očekujemo oko deset učenika, a vjerujemo da će ih biti i više - kazala je Šćekić. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić istakla je da je ovo projekat koji se dugo čekao: - Na sreću i mještana, i djece, i nas u Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu javnih radova, I u Opštini Bijelo Polje, konačno smo dočekali da krenemo u izgradnju. Radi se o projektu vrijednom 350.000 eura, rok za izvođenje je šest mjeseci, i nadam se da ćemo već na proljeće otvoriti novi školski objekat. Radost zbog početka gradnje podijelili su i roditelji učenika. Mještanin Pripčića Dušan Grujić naglasio je da je za cijelu zajednicu ovo veliki dan: - Sada jedno moje dijete ide u školu a u budućnosti će i drugo. Za nas je ovaj dan prelijep, divan, izgradnja nove škole je odlična stvar. Opština Bijelo Polje je još 2017. godine izradila projekat nove škole iako to formalno nije u njenoj nadležnosti, ali, kako kaže prvi čovjek Opštine Petar Smolović, nisu uspjeli da pronađu sponzore za izgradnju. On je podsjetio da lokalna samouprava ulaže značajna sredstva u obrazovanje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927170932_de7291ee4cee50ec3a0aa55fc96e2fa6ecb3f7ab6a10d50a2fd6bebba53167ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250927170932_de7291ee4cee50ec3a0aa55fc96e2fa6ecb3f7ab6a10d50a2fd6bebba53167ea" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="škola"></figure>  - Već na narednoj skupštini, na kojoj će biti razmatran rebalans, predložićemo mjere za dodatnu pomoć školstvu. Jedna od njih je i povećanje procenta učešća Opštine u prevozu đaka. Do sada je Ministarstvo pokrivalo 20%, a Opština takođe 20%, pa smo taj procenat povećali na 50%. Planiramo da rebalansom obezbijedimo sredstva da pokrijemo i svih preostalih 80% koje ministarstvo ne pokriva. Na području Bijelog Polja trenutno se realizuje više investicija u obrazovne objekte, u vrijednosti od nekoliko miliona eura. Sredstva za školu u Pripčićima obezbijedilo je Ministarstvo javnih radova, a kamen temeljac položili su ministarka prosvjete Anđela Jakšić, ministarka javnih radova Majda Adžović I predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Gost na svečanosti bila je i ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.

U Pripčićima položen kamen temeljac za novu školu: Kraj nastave u ruiniranom objektu

Svečanom ceremonijom postavljanja kamena temeljca danas je otpočela realizacija jedne od najznačajnijih turističkih investicija na obali Jadrana. Hotelsko-rezidencijalni kompleks Porta Rai Beachfront Hotel &amp; Residences projekat je kojim će se Crna Gora dodatno pozicionirati na globalnoj turističkoj mapi. Njegov značaj za lokalnu zajednicu ogleda se u novih 800 radnih mjesta pretežno za lokalno stanovništvo, dok se ukupni ekonomski efekat projekta procjenjuje na 278 miliona eura.&nbsp;
Tokom ceremonije polaganja kamena temeljca, za uspješnu realizaciju projekta istaknuta je važnost dijaloga sa lokalnom zajednicom, transparentnost u poslovanju, kao i institucionalna podrška i efikasna saradnja sa državom.&nbsp;
Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels &amp; Resorts i Dobrov &amp; Family Group. Suvlasnik hotelske grupacije Karisma Hotels &amp; Resorts, Ljubiša Krstajić, poručio je na događaju da je projekat rezultat snažne vizije i dugoročnog povjerenja u potencijal Crne Gore.&nbsp;
- Porta Rai nije samo ostvarenje mog sna, već i zajedničke vizije koju dijelim sa svojim partnerom i prijateljem Rafaelom Félizom. Kao osnivači i lideri kompanije Karisma Hotels &amp; Resorts, posvećeni smo turizmu koji donosi više od luksuza – turizmu koji poštuje zajednicu, prostor i ljude. Danas ne govorimo samo o simboličnom polaganju kamena temeljca. Govorimo o početku jedne ambiciozne vizije razvoja – vizije koja se rađa upravo ovdje, na mjestu koje vidimo kao novo, prepoznatljivo lice crnogorskog turizma. Porta Rai nije samo još jedan luksuzni projekat – to je najkompletniji i najsadržajniji porodični kompleks u Crnoj Gori i na cijelom Jadranu. Osmišljen je da odgovori na potrebe porodica – kroz sadržaje za sve generacije, bez kompromisa po pitanju udobnosti, bezbjednosti i kvaliteta boravka - rekao je Krstajić.&nbsp;
Obraćajući se prisutnima, Andrey Dobrov, osnivač međunarodne kompanije Dobrov &amp; Family Group, istakao je da ambicija ove grupacije nije bila samo da realizuje još jednu investiciju, već da stvori stvarnu vrijednost za građane, posjetioce i Crnu Goru u cjelini.
&nbsp;Ovaj projekat nikada nije bio samo izgradnja još jednog rizorta. Za nas, to je ostvarenje vizije koju moja porodica njeguje još od 2006. godine, kada smo investirali u ovo zemljište – vizije da crnogorsku obalu oblikujemo kao destinaciju svjetskog značaja, uz puno poštovanje njene izuzetne prirodne ljepote i autentičnosti. To je rezultat skoro dvije decenije posvećenosti i vjere u potencijal ove izuzetne obale. Naša misija je uvijek bila da kroz pažljivo planiran razvoj i podršku lokalnim zajednicama stvaramo dugoročnu vrijednost. Porta Rai odražava upravo tu misiju: donijeće 800 novih radnih mjesta, osnažiti crnogorsku ekonomiju s ukupnim ekonomskim efektom od 278 miliona eura, podstaći razvoj lokalnog preduzetništva i doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao premium mediteranske destinacije i jedne od najuzbudljivijih u Evropi - poručio je Dobrov.
Ceremoniju je nastupom otvorio hor učenika Škole za osnovno muzičko i baletsko obrazovanje Ulcinj, pod dirigentskom palicom profesora Gzima Đekaja, dok je završni čin – postavljanje kamena temeljca – simbolično označio početak novog poglavlja ulcinjskog razvoja.&nbsp;
Prva faza radova obuhvataće izgradnju dijela hotelskih sadržaja, rezidencijalnih jedinica i infrastrukture, a završetak cijelog kompleksa planiran je do kraja 2029. godine.
Kompleks Porta Rai biće prvi ovog tipa u Crnoj Gori – kategorizovan sa pet zvjezdica, sa sedam bazena, sportskim terenima, spa centrom, restoranima, sadržajima za djecu i ekskluzivnom šoping zonom.

Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa „Porta Rai“ na Velikoj plaži

Opština Bar trebalo bi za 18 mjeseci da dobije novi vrtić, čiji će kapacitet biti najmanje osam jasličnih i 11 starijih grupa, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je to rekla nakon polaganja kamena temeljca za novi vrtić u Baru.
Jakšić-Stojanović je navela da je danas počela prva faza radova za dugo očekivani vrtić u toj opštini.
Kako je kazala, vrijednost radova prve faze je 3,2 miliona eura, dok je rok za završetak te faze 240 dana, nakon čega slijedi druga faza realizacije projekta.
- Ako sve bude išlo planiranom dinamikom, za 18 mjeseci možemo očekivati novi objekat vrtića - rekla je Jakšić-Stojanović.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević rekao je da je za njega postavljanje kamena temeljca za vrtić jedan od najemotivnijih trenutaka u aktuelnom mandatu lokalne administracije.
- Veoma sam srećan i zadovoljan što se poslije šest godina konačno i djelimično ispravlja nepravda prema našim najmlađim sugrađanima, koji su ostali uskraćeni za prostor - kazao je Raičević.
Potrebno je, kako je istakao, razmišljati o izgradnji novih vrtića, škola i bolnica.
- To je obaveza koju imamo prema budućim generacijama - poručio je Raičević.

Počinje izgradnja novog vrtića u Baru, trebalo bi biti gotov za 18 mjeseci

Predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministar finansija Novica Vuković, vlasnik kompanije TNA-ENERGIE Adis Ramdedović i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović postavili su kamen temeljac za proizvodni pogon kompanije TNA-ENERGIE u Petnjici.
Kako je saopšteno iz Vlade, fabrika u kojoj će se proizvoditi djelovi za dizel električne agregate, u prvoj fazi prostiraće se na površini od oko 2800 metara kvadratnih, uz mogućnost proširenja do 10000 metara kvadratnih.&nbsp;
- U početku će zapošljavati oko 20 radnika, a planirano je da se taj broj duplira. Očekivanja investitora su da bi proizvodni pogon mogao zapošljavati i 200 ljudi - kazali su u Vladi.&nbsp;
Premijer Spajić je poručio da je ovo velika vijest za Petnjicu i cijeli sjever Crne Gore.
- Nevjerovatan signal koji smo poslali svim investitorima - da je moguće razvijati biznise i u ovom dijelu države. Dolazak novih kompanija i otvaranje radnih mjesta za Vladu je prioritet. Ovako zamišljamo da sjever ide naprijed - istakao je Spajić tokom svečanosti kojoj je prisustvovao i ministar dijaspore Mirsad Azemović.
Fabrika će se nalaziti uz regionalni put Petnjica – Bioča – Bijelo Polje, a premijer je rekao da je upravo ta dionica žila kucavica za taj kraj, te da će biti rekonstruisana.&nbsp;
- Izgradnja i rekonstrukcija puteva biće novi impuls za dolazak još više kredibilnih investitora, koji će, siguran sam, biti podstaknuti i primjerom gospodina Ramdedovića - da se vraćaju i svoja poslovanja razvijaju i u Crnoj Gori - zaključio je Spajić.&nbsp;
Ramdedović je, kažu u Vladi, prvu godinu ETF-a završio u Podgorici, nakon čega je školovanje nastavio u Njemačkoj, gdje od 2017. ima svoju kompaniju, jednu od vodećih u oblasti proizvodnje električnih agregata.
- U fabrici će se proizvoditi produkti isključivo za njemačko tržište, a ljudi koji u njoj budu radili imaće priliku da se tamo usavršavaju. Onima koji su na privremenom radu u inostranstvu i tamo imaju svoje poslove, poručujem da sve što radimo u tim zemljama zapadne Evrope, možemo raditi i ovdje. Uvidio sam da postoji razumijevanje državne i lokalne vlasti za pokretanje ovakvih projekata - naglasio je Ramdedović.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović pohvalio je saradnju sa Vladom, a investiciju označio kao pravi primjer patriotizma, usmjerenog u razvoj rodnog kraja.&nbsp;
- Odavno Petnjica nije dočekala ovakav dan, dan kada postavljamo kamen temeljac za poslovni pogon, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta za našu omladinu. Ovo je izuzetan dan, za ponos - naglasio je Agović.
&nbsp;Adis Ramdedović je njemačku praksu počeo da primjenjuje od samog početka projekta, pa su tako danas u kamen temeljac ugrađena i obećanja onih koji su ga položili. Vlada Crne Gore se obavezala da će uskoro krenuti rekonstrukcija puta Petnjica - Bioče, opština Petnjica će obezbijediti biznis zonu u ovom kraju, a investitor, da će ispuniti sve planove vezane za novu fabriku.

Spajić: Početak izgradnje fabrike u Petnjici velika vijest za građane sjevera i dobar signal investitorima

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saipšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Putevi suvi, vidljivost dobra

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju dodijelila je ukupno 80.000 eura za realizaciju biznis ideja građana Podgorice koji žele da pokrenu sopstveni posao, a podršku je dobilo 23 kandidata koji su ispunili sve propisane kriterijume.
Kako je navedeno u saopštenju Glavnog grada, sredstva su namijenjena fizičkim licima sa prebivalištem u Podgorici, a cilj konkursa je podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Rang lista dobitnika podrške dostupna je na <a href="https://podgorica.me/wp-content/uploads/2025/12/Odluka-o-raspodjeli-sredstva-za-podrsku-samozaposljavanju.pdf">LINKU.</a>

Glavni grad raspodijelio 80 hiljada eura za pokretanje malih biznisa

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: kamen-temeljac