U Nikšiću je danas svečano položen kamen temeljac za izgradnju novog objekta Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“, čime je označen početak realizacije kapitalnog projekta koji će značajno unaprijediti uslove za boravak i obrazovanje najmlađih stanovnika Nikšića, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Svečanosti su prisustvovali prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić, Milica Lalatović-Žižić, predsjednica SO Nikšić, Snežana Zogović, direktorica JPU „Dragan Kovačević“, kao i brojni građani i predstavnici lokalne samouprave i izvođača radova. Vrijednost investicije je oko dva miliona eura, a novi objekat je planirane površine od oko 1.200 kvadratnih metara, čime će se, kažu u Ministarstvu, u velikoj mjeri riješiti problem prebukiranosti postojećih kapaciteta u gradu pod Trebjesom. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Jakšić-Stojanović je podsjetila da je Vlada Crne Gore počela najveći investicioni ciklus u obrazovanju kada je u pitanju obrazovna infrastruktura. - Postavljanje kamena temeljca za novi vrtić u Nikšiću je upravo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru ovog plana. Projekat se realizuje u saradnji sa Opštinom Nikšić koja je ustupila zemljište i uradila projekat, dok je Vlada Crne Gore obezbijedila kompletna sredstva za izgradnju ovog objekta kroz kapitalni budžet. Ovo je samo jedan od projekata koje će Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija realizovati u saradnji sa Opštinom Nikšić u narednom periodu kada je u pitanju resor obrazovanja, nauke i inovacija. Posebnu zahvalnost dugujemo ministarki javnih radova, Majdi Adžović, koja je kroz aktivnost svog resora, upravo ove oblasti prepoznala kao prioritet svog djelovanja - naglasila je ministarka Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141024_f8281a511600717b8c4f1a47058370890f0a90de0b1219dbb48f60e32be22df7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024141024_f8281a511600717b8c4f1a47058370890f0a90de0b1219dbb48f60e32be22df7" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Polaganje kamena temeljca"> </figure>  Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić je istakao da je ovo prvi infrastrukturni projekat koji je započet nakon što je Nikšić postao zvanično Evropska prijestonica kulture za 20230. godinu. - Opština Nikšić je dala zemljište za izgradnju ovog vrtića, naša Agencija za projektovanje i planiranje je uradila projekat. To pokazuje da u jednoj dobroj sinergiji lokalnih samouprava i Vlade Crne Gore, možemo zaista da postignemo mnogo na polju infrastrukture za obrazovanje - rekao je Kovačević. Milica Lalatović-Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić je naglasila da u zadnjih par godina ima dosta otvorenih vaspitno-obrazovnih objekata. - Radujemo se što stvaramo bolje uslove za boravak naše djece. Ovaj, ali i brojni drugi projekti dokazuju da se u Nikšiću stvaraju bolji uslovi za život svih građana - poručila je Lalović-Žižić. Snežana Zogović, direktorica vrtića kaže da je za njihovu ustanovu i sve zaposlene ovo istorijski dan. - Dugogodišnji problem prebukiranosti i rada u otežanim uslovima uskoro će biti prošlost. Novi vrtić će imati veliko dvorište i u njemu će se nalaziti 10 radnih soba za boravak djece od jaslenog do predškolskog uzrasta. Objekat je projektovan kao savremen i funkcionalan, imaće savremenu kuhinju, vešeraj, biblioteku, arhivu, senzornu sobu kao i još pratećih sadržaja. Hvala svima koji su prepoznali važnost ulaganja u najraniji uzrast. Ovaj vrtić je san generacija nikšićkih roditelja i vaspitača - rekla je Zogović. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će narednih dana uputiti inicijativu Skupštini Opštine Nikšić da ovaj vrtić nosi ime po čuvenom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću, kako bi odali priznanje ,,crnogorskom Jesenjinu”, čije je stvaralaštvo obilježilo kulturni život Nikšića i Crne Gore kako bismo i kroz nazive obrazovno-vaspitnih ustanova i kroz druge aktivnosti u resoru prosvjete, nauke i inovacija dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji priče ,,Nikšić- Evropska prijestonica kulture 2030“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Položen kamen temeljac za novi, moderni vrtić u Nikšiću

U bjelopoljskom naselju Pripčići danas je postavljen kamen temeljac za izgradnju novog objekta područnog odjeljenja Osnovne škole „Risto Ratković“. Investicija vrijedna oko 350 hiljada eura trebalo bi da bude završena do proljeća naredne godine, čime će učenici nakon dugog čekanja dobiti savremene i bezbjedne učionice. Stara zgrada, podignuta davne 1946. godine, decenijama je bila u veoma lošem stanju – vlaga u učionicama, krov koji prokišnjava, iskrivljeni podovi i dotrajali namještaj. Situacija je postala dramatična kada je u decembru prošle godine došlo do urušavanja plafona, zbog čega je škola zatvorena. Srećom, niko od učenika tada nije bio povrijeđen, ali je objekat označen kao opasan za boravak. Od tada, đaci iz Pripčića nastavu pohađaju u matičnoj školi. Prema riječima direktorice Veselinke Šćekić, trenutno u ovom područnom odjeljenju ima troje učenika u kombinovanom odjeljenju, a očekivalo se i četvoro prvaka, koji su zbog situacije upisani u matičnu školu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927170928_bf9bcd08d65555f70c2fa9f5123f46b47b067bf1377701ee47acb6ad849acea8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250927170928_bf9bcd08d65555f70c2fa9f5123f46b47b067bf1377701ee47acb6ad849acea8" data-rendition-name="original" width="1440" height="958" loading="lazy" alt="škola"></figure>  - Nadamo se da će se sljedeće godine, kada dobijemo novu zgradu, svi vratiti u Pripčiće. Očekujemo oko deset učenika, a vjerujemo da će ih biti i više - kazala je Šćekić. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić istakla je da je ovo projekat koji se dugo čekao: - Na sreću i mještana, i djece, i nas u Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu javnih radova, I u Opštini Bijelo Polje, konačno smo dočekali da krenemo u izgradnju. Radi se o projektu vrijednom 350.000 eura, rok za izvođenje je šest mjeseci, i nadam se da ćemo već na proljeće otvoriti novi školski objekat. Radost zbog početka gradnje podijelili su i roditelji učenika. Mještanin Pripčića Dušan Grujić naglasio je da je za cijelu zajednicu ovo veliki dan: - Sada jedno moje dijete ide u školu a u budućnosti će i drugo. Za nas je ovaj dan prelijep, divan, izgradnja nove škole je odlična stvar. Opština Bijelo Polje je još 2017. godine izradila projekat nove škole iako to formalno nije u njenoj nadležnosti, ali, kako kaže prvi čovjek Opštine Petar Smolović, nisu uspjeli da pronađu sponzore za izgradnju. On je podsjetio da lokalna samouprava ulaže značajna sredstva u obrazovanje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250927170932_de7291ee4cee50ec3a0aa55fc96e2fa6ecb3f7ab6a10d50a2fd6bebba53167ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250927170932_de7291ee4cee50ec3a0aa55fc96e2fa6ecb3f7ab6a10d50a2fd6bebba53167ea" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="škola"></figure>  - Već na narednoj skupštini, na kojoj će biti razmatran rebalans, predložićemo mjere za dodatnu pomoć školstvu. Jedna od njih je i povećanje procenta učešća Opštine u prevozu đaka. Do sada je Ministarstvo pokrivalo 20%, a Opština takođe 20%, pa smo taj procenat povećali na 50%. Planiramo da rebalansom obezbijedimo sredstva da pokrijemo i svih preostalih 80% koje ministarstvo ne pokriva. Na području Bijelog Polja trenutno se realizuje više investicija u obrazovne objekte, u vrijednosti od nekoliko miliona eura. Sredstva za školu u Pripčićima obezbijedilo je Ministarstvo javnih radova, a kamen temeljac položili su ministarka prosvjete Anđela Jakšić, ministarka javnih radova Majda Adžović I predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Gost na svečanosti bila je i ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.

U Pripčićima položen kamen temeljac za novu školu: Kraj nastave u ruiniranom objektu

Svečanom ceremonijom postavljanja kamena temeljca danas je otpočela realizacija jedne od najznačajnijih turističkih investicija na obali Jadrana. Hotelsko-rezidencijalni kompleks Porta Rai Beachfront Hotel &amp; Residences projekat je kojim će se Crna Gora dodatno pozicionirati na globalnoj turističkoj mapi. Njegov značaj za lokalnu zajednicu ogleda se u novih 800 radnih mjesta pretežno za lokalno stanovništvo, dok se ukupni ekonomski efekat projekta procjenjuje na 278 miliona eura.&nbsp;
Tokom ceremonije polaganja kamena temeljca, za uspješnu realizaciju projekta istaknuta je važnost dijaloga sa lokalnom zajednicom, transparentnost u poslovanju, kao i institucionalna podrška i efikasna saradnja sa državom.&nbsp;
Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels &amp; Resorts i Dobrov &amp; Family Group. Suvlasnik hotelske grupacije Karisma Hotels &amp; Resorts, Ljubiša Krstajić, poručio je na događaju da je projekat rezultat snažne vizije i dugoročnog povjerenja u potencijal Crne Gore.&nbsp;
- Porta Rai nije samo ostvarenje mog sna, već i zajedničke vizije koju dijelim sa svojim partnerom i prijateljem Rafaelom Félizom. Kao osnivači i lideri kompanije Karisma Hotels &amp; Resorts, posvećeni smo turizmu koji donosi više od luksuza – turizmu koji poštuje zajednicu, prostor i ljude. Danas ne govorimo samo o simboličnom polaganju kamena temeljca. Govorimo o početku jedne ambiciozne vizije razvoja – vizije koja se rađa upravo ovdje, na mjestu koje vidimo kao novo, prepoznatljivo lice crnogorskog turizma. Porta Rai nije samo još jedan luksuzni projekat – to je najkompletniji i najsadržajniji porodični kompleks u Crnoj Gori i na cijelom Jadranu. Osmišljen je da odgovori na potrebe porodica – kroz sadržaje za sve generacije, bez kompromisa po pitanju udobnosti, bezbjednosti i kvaliteta boravka - rekao je Krstajić.&nbsp;
Obraćajući se prisutnima, Andrey Dobrov, osnivač međunarodne kompanije Dobrov &amp; Family Group, istakao je da ambicija ove grupacije nije bila samo da realizuje još jednu investiciju, već da stvori stvarnu vrijednost za građane, posjetioce i Crnu Goru u cjelini.
&nbsp;Ovaj projekat nikada nije bio samo izgradnja još jednog rizorta. Za nas, to je ostvarenje vizije koju moja porodica njeguje još od 2006. godine, kada smo investirali u ovo zemljište – vizije da crnogorsku obalu oblikujemo kao destinaciju svjetskog značaja, uz puno poštovanje njene izuzetne prirodne ljepote i autentičnosti. To je rezultat skoro dvije decenije posvećenosti i vjere u potencijal ove izuzetne obale. Naša misija je uvijek bila da kroz pažljivo planiran razvoj i podršku lokalnim zajednicama stvaramo dugoročnu vrijednost. Porta Rai odražava upravo tu misiju: donijeće 800 novih radnih mjesta, osnažiti crnogorsku ekonomiju s ukupnim ekonomskim efektom od 278 miliona eura, podstaći razvoj lokalnog preduzetništva i doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao premium mediteranske destinacije i jedne od najuzbudljivijih u Evropi - poručio je Dobrov.
Ceremoniju je nastupom otvorio hor učenika Škole za osnovno muzičko i baletsko obrazovanje Ulcinj, pod dirigentskom palicom profesora Gzima Đekaja, dok je završni čin – postavljanje kamena temeljca – simbolično označio početak novog poglavlja ulcinjskog razvoja.&nbsp;
Prva faza radova obuhvataće izgradnju dijela hotelskih sadržaja, rezidencijalnih jedinica i infrastrukture, a završetak cijelog kompleksa planiran je do kraja 2029. godine.
Kompleks Porta Rai biće prvi ovog tipa u Crnoj Gori – kategorizovan sa pet zvjezdica, sa sedam bazena, sportskim terenima, spa centrom, restoranima, sadržajima za djecu i ekskluzivnom šoping zonom.

Položen kamen temeljac luksuznog kompleksa „Porta Rai“ na Velikoj plaži

Opština Bar trebalo bi za 18 mjeseci da dobije novi vrtić, čiji će kapacitet biti najmanje osam jasličnih i 11 starijih grupa, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je to rekla nakon polaganja kamena temeljca za novi vrtić u Baru.
Jakšić-Stojanović je navela da je danas počela prva faza radova za dugo očekivani vrtić u toj opštini.
Kako je kazala, vrijednost radova prve faze je 3,2 miliona eura, dok je rok za završetak te faze 240 dana, nakon čega slijedi druga faza realizacije projekta.
- Ako sve bude išlo planiranom dinamikom, za 18 mjeseci možemo očekivati novi objekat vrtića - rekla je Jakšić-Stojanović.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević rekao je da je za njega postavljanje kamena temeljca za vrtić jedan od najemotivnijih trenutaka u aktuelnom mandatu lokalne administracije.
- Veoma sam srećan i zadovoljan što se poslije šest godina konačno i djelimično ispravlja nepravda prema našim najmlađim sugrađanima, koji su ostali uskraćeni za prostor - kazao je Raičević.
Potrebno je, kako je istakao, razmišljati o izgradnji novih vrtića, škola i bolnica.
- To je obaveza koju imamo prema budućim generacijama - poručio je Raičević.

Počinje izgradnja novog vrtića u Baru, trebalo bi biti gotov za 18 mjeseci

Predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministar finansija Novica Vuković, vlasnik kompanije TNA-ENERGIE Adis Ramdedović i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović postavili su kamen temeljac za proizvodni pogon kompanije TNA-ENERGIE u Petnjici.
Kako je saopšteno iz Vlade, fabrika u kojoj će se proizvoditi djelovi za dizel električne agregate, u prvoj fazi prostiraće se na površini od oko 2800 metara kvadratnih, uz mogućnost proširenja do 10000 metara kvadratnih.&nbsp;
- U početku će zapošljavati oko 20 radnika, a planirano je da se taj broj duplira. Očekivanja investitora su da bi proizvodni pogon mogao zapošljavati i 200 ljudi - kazali su u Vladi.&nbsp;
Premijer Spajić je poručio da je ovo velika vijest za Petnjicu i cijeli sjever Crne Gore.
- Nevjerovatan signal koji smo poslali svim investitorima - da je moguće razvijati biznise i u ovom dijelu države. Dolazak novih kompanija i otvaranje radnih mjesta za Vladu je prioritet. Ovako zamišljamo da sjever ide naprijed - istakao je Spajić tokom svečanosti kojoj je prisustvovao i ministar dijaspore Mirsad Azemović.
Fabrika će se nalaziti uz regionalni put Petnjica – Bioča – Bijelo Polje, a premijer je rekao da je upravo ta dionica žila kucavica za taj kraj, te da će biti rekonstruisana.&nbsp;
- Izgradnja i rekonstrukcija puteva biće novi impuls za dolazak još više kredibilnih investitora, koji će, siguran sam, biti podstaknuti i primjerom gospodina Ramdedovića - da se vraćaju i svoja poslovanja razvijaju i u Crnoj Gori - zaključio je Spajić.&nbsp;
Ramdedović je, kažu u Vladi, prvu godinu ETF-a završio u Podgorici, nakon čega je školovanje nastavio u Njemačkoj, gdje od 2017. ima svoju kompaniju, jednu od vodećih u oblasti proizvodnje električnih agregata.
- U fabrici će se proizvoditi produkti isključivo za njemačko tržište, a ljudi koji u njoj budu radili imaće priliku da se tamo usavršavaju. Onima koji su na privremenom radu u inostranstvu i tamo imaju svoje poslove, poručujem da sve što radimo u tim zemljama zapadne Evrope, možemo raditi i ovdje. Uvidio sam da postoji razumijevanje državne i lokalne vlasti za pokretanje ovakvih projekata - naglasio je Ramdedović.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović pohvalio je saradnju sa Vladom, a investiciju označio kao pravi primjer patriotizma, usmjerenog u razvoj rodnog kraja.&nbsp;
- Odavno Petnjica nije dočekala ovakav dan, dan kada postavljamo kamen temeljac za poslovni pogon, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta za našu omladinu. Ovo je izuzetan dan, za ponos - naglasio je Agović.
&nbsp;Adis Ramdedović je njemačku praksu počeo da primjenjuje od samog početka projekta, pa su tako danas u kamen temeljac ugrađena i obećanja onih koji su ga položili. Vlada Crne Gore se obavezala da će uskoro krenuti rekonstrukcija puta Petnjica - Bioče, opština Petnjica će obezbijediti biznis zonu u ovom kraju, a investitor, da će ispuniti sve planove vezane za novu fabriku.

Spajić: Početak izgradnje fabrike u Petnjici velika vijest za građane sjevera i dobar signal investitorima

Glavni grad sa više nego duplo većim budžetom od Budve ne može da isplati ni 500 € zimnice zaposlenima, Budva može, Podgorica neće, ukazao je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić.
- Neko tu ili ne zna da upravlja ili ne želi. &nbsp;Da li je gradonačelnik odlučio da “disciplinuje” zaposlene Glavnog grada ili se odluke kroje prema političkom ukusu većine protiv neistomišljenika? U oba slučaja, račun plaćaju građani i radnici. Vrijeme je za odgovore, a ne izgovore. Politika ili Ljudi?- upitao je Terzić n mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1999167992538505573%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Da li gradonačelnik neisplaćivanjem zimnice ''disciplinuje'' zaposlene Glavnog grada

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: kamen-temeljac