Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,03 procentna poena i iznosila je 5,78 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u junu su porasle, efektivna 0,12 procentnih poena na 5,97 odsto, a nominalna 0,04 procentna boda na 5,44 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u junu su pale, efektivna 0,07 procentnih poena na 20,73 odsto, a nominalna 0,06 procentnih bodova na 18,64 odsto.
Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u junu su pale, efektivna 0,1 procentni poen na 20,78 odsto, a nominalna 0,11 procentnih bodova na 18,66 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u junu je bila 0,01 procentni poen niža nego u maju i iznosila je 0,27 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u junu je iznosila 6,04 procentnih poena i bila je niža u odnosu na maj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pad kamatnih stopa

Nedovoljna iskorišćenost postojećih kapaciteta, visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kapitalnog zaduživanja, najveće se prepreke novim investicijama, pokazala je anketa među preduzećima koju je sprovela Centralna banka (CBCG). 
 
Kako se navodi u izvještaju CBCG o kretanju cijena za drugi kvartal, od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 58,93 odsto planira povećanje obima aktivnosti do kraja godine, dok 41,07 odsto očekuje nepromijenjen obim aktivnosti. 
 
- Veći broj anketiranih, njih 63,16 odsto, planira nove investicije, od čega se najveći broj odnosi se na povećanje fiksne imovine - navodi se u izvještaju. 
 
Pored toga, rezultati ankete pokazuju da najveći broj anketiranih preduzeća, u oblasti poslovnih barijera, kao prepreku vidi opšte rizike poslovanja 29,29 odsto i nedostatak kvalifikovane radne snage na tržištu rada 23,23 odsto. 
 
- Potom dolaze previsoki porezi i ostali oblici dadžbina 14,14 odsto, visoke kamatne stope na kredite 11,11 odsto, tržišna konkurencija 10,10 odsto, niske cijene 5,05 odsto, ostale barijere 4,04 odsto i slaba tražnja 3,03 odsto anketiranih - precizira se u izvještaju. 
 
Anketa je pokazala da 47,54 odsto preduzeća očekuje isti nivo aktivnih kamatnih stopa u ovoj godini u odnosu na prošlu, 27,87 odsto niži, a 24,59 odsto viši nivo. 
 
Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u avgustu, devet banaka očekuje pad, dok po jedna banka očekuje rast, odnosno isti nivo inflacije u odnosu na prošlu godinu. 
 
Po pitanju očekivanja visine inflacije, šest banaka očekuje nivo inflacije između tri i šest odsto, pet banaka smatra da će se inflacija kretati između šest i devet odsto, dok nijedna banka ne očekuje inflaciju između nula i tri odsto i višu od devet odsto. 
 
Od ukupnog broja anketiranih preduzeća, 50,85 odsto očekuje da će inflacija u ovoj godini biti između tri i šest odsto. 
 
- Da će inflacija biti između šest i devet odsto očekuje 28,81 odsto, dok inflaciju višu od devet odsto očekuje 15,25 odsto preduzeća. Inflaciju između nula i tri odsto očekuje 5,08 odsto anketiranih - zaključuje se u izvještaju.

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou ostala nepromijenjena i iznosila je 6,61 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). 
 
-Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa je na mjesečnom nivou bila niža 0,01 procentni poen i iznosila je 6,12 odsto - navodi se u Biltenu CBCG. 
 
Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite građanima u junu je iznosila 7,93 odsto, a nominalna 7,21 odsto, što je smanjenje od 0,86 procentnih poena, odnosno 0,68 procentnih bodova u odnosu na prethodni kvartal, što koincidira sa akcijskom ponudom kredita koju je inicirala CBCG. 
 
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u junu su porasle po 0,06 procentnih poena, pa je efektivna iznosila 21,62 odsto, a nominalna 19,25 odsto. 
 
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u junu su na mjesečnom nivou porasle, efektivna 0,25 procentnih poena na 23,21 odsto, a nominalna 4,23 procentna boda na 20,61 odsto. 
 
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u junu je porasla 0,02 procentna poena na 0,25 odsto. 
 
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u junu je iznosila 6,36 procentnih poena i bila je niža u odnosu na maj.

Efektivna kamatna stopa nepromijenjena

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Švajcarska narodna banka (SNB) zadržala je ključnu kamatu na nula odsto, uz ocjenu da trenutna stopa podržava ekonomski rast i istovremeno održava inflaciju u zemlji na stabilno niskom nivou u rasponu između nula i dva odsto.
Banka na osnovu aktuelnih podataka očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Švajcarskoj iznositi 0,2 odsto u ovoj godini i neznatno porasti na 0,3 odsto u narednoj godini i na 0,6 odsto u 2027. godini.
"Globalni ekonomski rast je bio snažniji nego što se očekivalo u trećem kvartalu. Američke carine i neizvjesnost trgovinske politike su opterećivale globalnu ekonomiju, ali ekonomski razvoj u mnogim zemljama je do sada ostao otporniji nego što se pretpostavljalo. Inflacija je ostala povišena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u eurozoni bila blizu ciljnih vrednosti", navela je banka.
Ekonomski izgledi za Švajcarsku su se blago poboljšali u odnosu na prethodnu prognozu zbog nižih američkih carina i nešto boljeg razvoja na globalnom nivou, prenosi B92.
Sjedinjene Američke Države i Švajcarska su u novembru postigle dogovor kojim se smanjuju američke uvozne carine na švajcarsku robu sa prvobitnih 39 odsto na 15 odsto.
Za cijelu godinu, banka očekuje rast švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za nešto manje od 1,5 odsto, koji će usporiti na jedan odsto u narednoj godini, uz blagi rast nezaposlenosti.
Švajcarska narodna banka u objavi na svojoj veb stranici upozorila je da glavni rizik za tamošnju ekonomiju i dalje predstavlja razvoj globalne ekonomske situacije.

Švajcarska zadržala kamatnu stopu na nula odsto

Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona, u Francuskoj i u matičnoj Njemačkoj, navodeći kao razlog nekontrolisani skok jeftinog uvoza.
"Čeličane u Gelzenkirhenu i Isberguesu neće raditi od sredine decembra do kraja godine", saopštio je najveći njemački proizvođač čelika. Pogon u Isberguesu radiće sa samo polovinom kapaciteta najmanje četiri mjeseca zbog naglog rasta jeftinog uvoza, posebno iz Azije, naveli su iz kompanije Thyssenkrupp Steel.
Ti pogoni proizvode zrnati elektrotehnički čelik koji se koristi u energetskoj industriji za prenos električne energije, u transformatorima trafostanica i u vjetroturbinama, prenose Nezavisne novine.
Thyssenkrupp je, prema navodima kompanije, jedan od samo dva preostala proizvođača elektrotehničkog čelika u Evropi.
"Evropsko tržište zrnatog elektrotehničkog čelika trenutno je pod snažnim pritiskom zbog naglog rasta uvoza po cijenama znatno ispod prosječnih proizvodnih troškova u EU", navodi se u saopštenju.
Uvoz se od 2022. godine utrostručio, dok je samo tokom ove godine porastao dodatnih 50 odsto, ističu u kompaniji.
"U takvim okolnostima narudžbe su naglo pale, iskorištenost pogona je sve manja, a hitne mjere su neophodne kako bi se poslovanje ekonomski stabilizovalo", poručili su iz Thyssenkruppa.
Prema njihovim procjenama, ugroženo je oko 1,2 hiljade radnih mjesta u Njemačkoj i Francuskoj.
"Zrnati elektrotehnički čelik je nezamjenjiv element evropske energetske infrastrukture i energetske tranzicije", saopštila je glavna izvršna direktorica Marie Jaroni, naglasivši da Thyssenkrupp želi sačuvati proizvodnju u Evropi i da trenutno rade na efikasnoj zaštiti tržišta.

Najveći njemački proizvođač čelika zaustavlja proizvodnju

Izgradnja i opremanje objekta Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici koštaće 313 miliona eura i finansiraće se iz kreditnog zaduženja, saopštio je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, na juče održanoj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine CG.
On je ovaj podatak iznio obrazlažući Predlog budžeta za 2026.godinu u oblasti zdravstva, ali nije precizirao kada će početi realizacija tog kapitalnog projekta.
Odbor je juče prihvatio predlog budžeta za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Predstavnici potrošačkih jedinica nijesu imali primjedbe na planiranim budžet, zbog čega je reagovao poslanik Boris Mugoša.
– Meni je nenormalno da su predstavnici Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva zadovoljni ovakvim iznosima. Ali, valjda živimo u takvim vremenima da fali hrabrosti da se kažu neke stvari kako bi rezultati bili bolji. Ova sredstva nijesu dovoljna za zadovoljenje potreba na način na koji bi trebalo da se zadovolje. Opet kažem, ako ste zadovoljni, nemojte sljedeće godine da se žalite da nemate dovoljno sredstava. Prezadovoljni ste, super, sve ste dobili i onda se ponašajte u skladu s tim. A ja znam da neće biti dovoljno sredstava – kazao je Mugoša.
Paunović je kazao da je za zdravstvo planirano 10,6 miliona eura, a za Fond zdravstva 487,1 miliona.
– Kapitalni budžet, namjenska kreditna sredstava koja su potpisana u dosadašnjem periodu ili se predviđaju novi kreditni aranžmani, a tiču se implementacije projekta unapređenja zdravstvene infrastrukture, energetske efikasnosti u bolnicama i za potrebe projekta opremanja zdravstvenih ustanova, iznosi 32 miliona eura, kao i za potrebe projekta izgradnje i opremanja univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona eura, koliko je procijenjena vrijednost ovog projekta – rekao je Paunović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić kazala je da je planirani budžet za zdravstvo od 10,6 miliona, uvećan za 1,4 miliona ili 15,84 odsto u odnosu na 2025. godinu. Uvećanje se, između ostalog, odnosi odnosi na projekat digitalizacije zdravstvenog sistema, održavanje softvera 170.000, izdatke za opremu...
– Što se tiče projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, trenutno se u budžetu nalazi 40 kapitalnih projekata, od čega je šest novih, i to su nabavka medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove kroz kreditni aranžman, dogradnja aneksa KBC Kotor, rekonstrukcija i nabavka hiperbarične komore za KBC Berane, rekonstrukcija porodilišta OB Nikšić, rekonstrukcija Klinike za ortopediju KCCG, uz formiranje operacionog bloka i apaptaciju fizikalne terapije Doma zdravlja Budva. Procijenjena vrijednost novih projekata je preko 45 miliona eura – rekla je Perišić.
Ona je dodala da je trenutno u fazi realizacija 20 projekata, dok je još 10 upućeno Ministarstvu javnih radova za raspisivanje tendera. U ovoj godini raspisani su tenderi ukupne vrijednosti oko 17 miliona eura, a u narednom periodu planirani su dodatni projekti, vrijedni preko 20 miliona.
– Ova ulaganja potvrđuju posvećenost Vlade Crne Gore sistemskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, obnovi domova zdravlja, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama – istakla je Perišić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su "nešto uvećana" sredstva koja su tražili, a tiču se stavke za plate i ostalih ličnih primanja.
– Prošle godine uveli smo dopunski rad za zdravstvene radnike i na tom polju smo postigli odlične rezultate. Što se tiče 2023. i 2024. godine, nivo pruženih dopunskih usluga bio je 44.000, a ove godine u oktobra pružili smo75.000, što znači da očekujemo da ćemo duplirati broj dopunskih zdravstvenih usluga kroz dopunski rad u KCCG. Zbirno gledano, sredstva koja su opredijeljena za zarade nijesu probila budžet, što znači da smo racionalno iskoristili budžet i podigli efikasnost rada. Ove godine su malo povećana sredstva za plate, za ostala lična primanja takođe, ali smo imali stavku gdje je cijena odvojenog života za naše ljekare sa 330 povećana na 660 eura mjesečno, što može doprinijeti tome da nam budžet za lična primanja bude nedovoljan da održimo dopunski rad. Zbirno gledamo, mislim da ćemo i u 2026. godini imati dovoljno sredstava da održimo rast pružanja usluga, čak mislim da ćemo uspjeti da budemo i efikasniji – kazao je Radović.
On je istakao da su za 2026. godinu tražili više sredstava za potrošni medicinski materijal, jer planiraju otvaranje novih jedinica, koje će prouzrokovati povećan obim posla i nabavku medicinskog materijala.
Radović je napomenuo da su zahvaljujući donacijama od oko milion eura i uz sopstveno učešće uspjeli da izvedu radove na adaptaciji i uređenju KCCG.

Univerzitetski klinički centar koštaće 313 miliona

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: kamate