Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Oslobađanje evropskih državljana iz zatvora u Venecueli predstavlja pozitivan korak i olakšanje za njihove porodice, saopštila je danas šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
Ona je na svom nalogu na mreži X navela da je razgovarala sa oslobođenim državljanima zemalja članica Evropske unije.
- Puštanja su rezultat uporne diplomatije EU u bliskoj saradnju sa zemljama članicama. Posebno zahvaljujem amabasadi EU u Venecueli i Diplomatskom servisu EU - napisala je ona.
Kalas je istakla da ujedinjena Evropa i dalje snažno podržava svoje građane i ljudska prava.
Prema podacima UN, Venecuela je do sada oslobodila 50 od 800 političkih zatvorenika koji se i dalje drže u zatvorima u toj zemlji.
Gardijan je prethodno prenio da Venecuela i dalje drži oko 1.000 političkih zatvorenika.

Kalas: Oslobađanje političkih zatvorenika iz EU u Venecueli je pozitivan korak

Trenutna globalna situacija odlična je prilika da se počne s pićem, iako inače nijesam ljubiteljka alkohola, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas čelnicima poslaničkih klubova u Evropskom parlamentu.
Njene riječi prenijela su dva izvora koja su prisustvovala sastanku, piše Politiko. Komentar u šaljivom tonu uslijedio je nakon što su brojni poslanici Evropskog parlamenta razmijenili sarkastične novogodišnje čestitke, imajući u vidu da, zbog situacija u Ukrajini, Gazi, Iranu i drugim kriznim područjima, 2026. godina nije započela na najsrećniji način.
Izjava je data u trenutku kada su se ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda u Bijeloj kući sastajali s visokim američkim zvaničnicima, kako bi razgovarali o prijetnji Donalda Trampa aneksijom ostrva.

Kalas: Trenutna globalna situacija odlična prilika da se počne s pićem

Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

Napori za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini su ugroženi jer Rusija i dalje odbacuje predložene uslove i ne pokazuje spremnost za pregovore u dobroj vjeri, izjavila je u četvrtak šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
Govoreći uoči samita Savjeta EU u Briselu, Kalas je rekla da postoji široka međunarodna podrška mirovnim naporima, ali je upozorila da pritisak ostaje jednostran.
- Nismo vidjeli nikakvu spremnost ruske strane da se pokrene ili ozbiljno razgovara o miru. Čak je i primirje za Božić odbijeno. Jasno je da moramo izvršiti pritisak na Rusiju kako bi prestali pretvarati se da pregovaraju, već da zaista sjednu za pregovarački sto i zaista pregovaraju - rekla je.
Kalas je takođe ukazala na predloženi zajam EU za reparacije za Ukrajinu, usmjeren na finansiranje obnove u naredne dvije godine, rekavši da on odgovara na zabrinutosti koje su izrazile Belgija i druge članice.
- Nadam se da ćemo ovo dovesti do kraja. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin računa na naš neuspjeh, tako da im to ne bismo trebali dati... Jednostavno si ne možemo priuštiti neuspjeh. Moramo pokazati da smo jak. Ovo je vrlo važno jer šalje snažan signal Rusiji da nas ne mogu nadživjeti... Zajam za reparacije zasniva se na principu da onaj ko nanosi štetu mora i platiti za to - dodala je Kalas.
Oko 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) ruske imovine ostaje zamrznuto unutar EU. Brisel je predložio korištenje prihoda od te imovine za podršku Ukrajini, iako većinu drži belgijska kompanija za finansijske usluge Euroclear, a Belgija je više puta izrazila pravne i finansijske zabrinutosti u vezi s planom.
O sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Kalas je rekla da se diskusije kreću u "pravom smjeru", naglašavajući potrebu za konkretnim garancijama saveznika, uključujući SAD, kako bi se osigurala dugoročna sigurnost Ukrajine od budućih napada.

Kalas: Rusija i dalje odbacuje predložene uslove za mirovni sporazum za Ukrajinu

Evropska unija mora ove sedmice donijeti „veoma važne“ odluke o finansiranju Ukrajine na presudnom samitu, ali pregovori o korišćenju zamrznute ruske imovine postaju sve teži, izjavila je danas visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
- Još nijesmo stigli do rješenja i sve je teže, ali radimo na tome i još imamo nekoliko dana. „Nećemo napustiti sastanak dok ne dobijemo rezultat - rekla je Kalas novinarima.
Lideri 27 zemalja Evropske unije okupiće se u Briselu u četvrtak kako bi pokušali da dogovore plan dugoročnog finansiranja Kijeva.
Ključni akter je Belgija, koja čuva najveći dio imovine Centralne banke Rusije zamrznute u EU, a koja se do sada protivila prijedlogu da se ta sredstva iskoriste za davanje „reparacionog zajma“ od 90 milijardi eura Ukrajini.
Ovu inicijativu podržava veći broj država članica EU, koje smatraju da je to najbolji način da se Ukrajini pomogne da pokrije sve veće budžetske manjkove dok se rat Rusije protiv te zemlje približava četvrtoj godini. Međutim, nekoliko zemalja, uključujući Italiju, saopštilo je da dijele zabrinutost Belgije.
Belgijska vlada strahuje da bi mogla da se suoči sa ozbiljnim pravnim i finansijskim odmazdama Rusije ukoliko se taj potez sprovede, te insistira na čvrstim garancijama da će ostale zemlje EU dijeliti rizik.
Izvršna vlast EU predstavila je ono što naziva „trostepenom odbranom“ kako bi zaštitila Belgiju i međunarodnu depozitnu instituciju Euroclear, koja drži tu imovinu, ali to za sada nije uspjelo da razbije zastoj.
Centralna banka Rusije je prošle sedmice poslala jasnu poruku, saopštivši da je pokrenula sudski postupak protiv Eurocleara.
Rasprava u EU o korišćenju zamrznute ruske imovine odvija se u trenutku kada Sjedinjene Američke Države intenziviraju napore da okončaju rat Rusije u Ukrajini.

Kalas: EU se ove sedmice suočava sa „veoma važnim“ odlukama o finansiranju Ukrajine

Šefica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u subotu da SAD ostaju najveći saveznik Evrope, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa u važnom strateškom dokumentu navela da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" i da bi jednog dana mogla da izgubi status pouzdanog saveznika.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, objavljena na sajtu Bijele kuće rano u petak, kritikuje Evropsku uniju kao antidemokratsku, navodeći da Evropi nedostaje samopouzdanja, kao i da cilj SAD treba da bude da "pomognu Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju".
- Ima mnogo kritika, ali mislim da su neke od njih i tačne, ako pogledate Evropu, ona je potcjenjivala sopstvenu moć prema Rusiji - rekla je Kalas na panelu na Doha forumu u Kataru.
Navodeći da bi Evropa trebalo da bude samouvjerenije, ona je rekla da su "SAD i dalje naš najveći saveznik".
- Mislim da se nismo uvijek slagali po različitim temama, ali mislim da je opšti princip i dalje tu. Mi smo najveći saveznici i trebalo bi da se držimo zajedno - rekla je Kalas.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija Vašingtona kritikuje Evropu uz ocjenu da je previše regulisana i da se suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije.
U dokumentu je praktično stavljen na papir zaokret Trampove administracije u odnosu na Evropu, koju su SAD optužile da zloupotrebljava američku velikodušnost, u radikalnom odstupanju od prethodne politike SAD.

Kalas: SAD ostaju najveći saveznik Evrope

Naredna nedjelja će, izgleda, biti "presudna" za Ukrajinu, rekla je danas visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, pred početak sastanka ministara odbrane Unije u Briselu.
Naredna nedjelja bi moglo da bude presudna za diplomatiju- rekla je Kalas novinarima i dodala da su "čuli" da su razgovori visokih delegacija Ukrajine i Amerike, održani na Floridi, bili teški ali produktivni.
- Još ne znamo rezultate ali ću danas razgovarati sa predsjednikom Ukrajine kao i sa ministrom spoljnih poslova Ukrajine- dodala je ona.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana za okončanje rata koji su SAD predstavili prije deset dana. Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je optimizam oko tih razgovora dok je državni sekretar SAD Marko Rubio koji je učestvovao u razgovorima bio oprezniji i rekao da "ima još posla".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas treba da se u Parizu sastane sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom.

Kaja Kalas: Izgleda da će naredna nedelja biti presudna za Ukrajinu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Amra Tahirović

Draško Đuranović

Evropa (ni)je daleko

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Knežević's defense: Šuković and Vukotić want to eliminate me, I refused to dismiss officers under pressure of Novović

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:&nbsp;
- Nastavljeni protesti i blokade uvoza i izvoza, iz Udruženja prevoznika još uvijek čekaju odgovore &nbsp;nadležnih
- 170 miliona pomoći Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana
- Selektivna primjena poreza na dobitak u kladionicama
- Sindikalna organiza FZO upozorava da se zaposleni u FON-u suočavaju sa teškom finansijskom situacijom
Gošća 24 sata je Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica.
Večerašnju emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Gordana Đurović

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 187,17 hiljada vozila

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.970 ambulantnih pregleda, od čega 377 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su rekli da su u Urgentnom centru zbrinuta 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 352.
- U istom periodu obavljeno je 69 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 165 pacijenata, od čega 24 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 491 dijagnostička procedura, od čega 99 CT i 47 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 122 dijagnostičke procedure, od toga četiri CT i devet MR pregleda - dodali su iz KCCG.
Kako su rekli, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.323 pacijenta i odrađena je 41.361 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

Tag: kaja-kalas