Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Krsmanović: Udružena zločinačka akcija Vijesti, SDT i SPO potpomognuta Demokratama, to je opasna konstrukcija

Gledajte večeras specijalno izdanje emisije Na kraju dana.
Gosti večerašnje emisije su novinari Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala, Kaćuša Krsmanović, urednica VIP u Portalu ETV i Darko Šuković, glavni odgovorni urednik Antene M.
Pratite Na kraju dana specijal večeras u 20 časova.

Na kraju dana specijal: Gosti Danica Nikolić, Kaćuša Krsmanović i Darko Šuković

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je ostavku na tu funkciju još 16. decembra prošle godine, ali je Vlada do danas, čak šest mjeseci, nije konstatovala i razriješila ovo upravljačko tijelo jednog od najznačajnijih državnih preduzeća. Portal ETV objavio je 19. februara da je Lakušić podnio ostavku, a ta informacija potvrđena je tek 16. aprila u Skupštini Crne Gore kada je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše o dešavanjima u Regionalnom vodovodu potvrdio da je predsjednik Odbora direktora podnio ostavku. Pisali smo da Vlada na dnevni red nije stavila Lakušićevu ostavku, jer lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je kandidovala za tu funkciju, nije našao drugo uhljebljenje za njega. U Lakušćevoj ostavci, u koju Portal ETV ima uvid, on je u dvije rečenice obavijestio premijera Milojka Spajića da podnosi ostavku, a da je njegova odluka motivisana „iskrenom željom da Vladi Crne Gore“ pruži priliku da „izvrši ocjenu povjerenja o“ njegovom dotadašnjem radu. Sudeći po tome da je Lakušić i dalje na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda „ocjena povjerenja“ se i te kako odužila, ali prema našim informacijama, njegov učinak niko ne ocjenjuje, već se Spajić našao „između dvije vatre“. S jedne strane su Milan Knežević i njegova DNP odakle je stigao Lakušić, a opstanak Vlade zavisi od glasova nekadašnjeg Demokratskog fronta, koalicije čiji je jedan od ključnih konstituenata bila ova partija, dok sa druge strane čeka i „zeleno svjetlo“ Demokratske Crne Gore, stranke koju je Lakušić zadužio nezakonitom smjenom bivšeg izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Borislava Ivankovića i, isto tako, nezakonitim imenovanjem novog čelnika ovog preduzeća Krsta Radovića, kadra Demokrata. Radović nije posjedovao tražene kvalifikacije za poziciju izvršnog direktora, ali to Lakušiću i Odboru direktora nije bila prepreka da ga postave na funkciju. Osim toga, i resorni ministar – Ćulafić je funkcioner Demokrata. Tako se Regionalni vodovod našao „u sendviču“ preklopljen partijskim interesima i zarobljen partijskim uhljebima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>ZAROBLJENI PARTIJSKIM UHLJEBIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Grupa zapošljenih iz Regionalnog vodovoda koja mjesecima upozorava na nezakonitosti u ovom državnom preduzeću, saopštila je ranije Portalu ETV da je Radovićeva plata 4.000, a Lakušićeva 4.500 eura. Oni su u proteklih pola godine u više navrata pisali otvorena pisma premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, zahtijevajući hitno razrješenje članova Odbora direktora, ukazujući na nezakonit izbor Radovića, ali i upozoravajući da je Lakušić početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. Ukazali su u tim pismima i na brojne druge probleme i nezakonita postupanja, ali nijesu dobili odgovor. Bivši izvršni direktro Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković, koji je nezakonito razriješen u novembru prošle godine, u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, istakao je on, i za Specijalno tužilaštvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radović"> <figcaption>BEZ POTREBNIH KVALIFIKACIJA: Krsto Radovićetv</figcaption> </figure>  Krsto Radović, funkcioner Demokrata, imenovan je za v. d. direktora krajem novembra prošle godine, kada je razriješen Ivanković, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Osim toga, Radović je, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dan prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Lakušić je na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada do danas nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora ovog preduzeća.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Zoran Lakušić u ostavci još od 16. decembra prošle godine

Više od dvadeset mrtvih za godinu poraz su bezbjednosnog sektora Crne Gore, koji se hvali nekim velikim rezultatima, da su kriminalne klanove doveli u red, izborili se sa njihovim obračunima. Nažalost, vidimo da ih isti ti kriminlani klanovi svako malo demantuju - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović.
Ocjena predsjednika države Jakova Milatovića da je bezbjednosna situacija izazovna, nakon posljednjeg ubistva na Cetinju i svih koja su mu prethodila, je mlaka, kaže Krsmanović. Ona smatra da je Milatovićeva poruka njegov politički odnos prema bezbjednosnoj situaciji.
- Pretpostavljam da je svjestan da dijelom i sam snosi odgovornost za aktuelnu bezjbednosnu situaciju, zbog činjenice da je i sam dio vladajućih struktura nakon 2020. godine. Ne samo da su urušili bezbjednosni sektor, nego su urušili apsolutno sve crnogorske institucije u temelju, korijenu. Ono što je najgore po Crnu Goru i crnogorsko društvo je što su urušili antifašističke temelje ove države, civilizacijske tekovine i vrijednosni sistem. To je ono što je, prema mom mišljenju, ključni problem - rekla je Krsmanović.
<h2>Ja, pa ja PR</h2>
Dugogodišnja novinarka objašnjava da bi bezbjednosni sektor trebalo da služi građankama i građanima Crne Gore, da bude štit od kriminalnih, korupcionaških i stranih uticaja. Kaže da to nije slučaj jer se čelnici bezbjednosnog sekotra u kontinuitetu bave ličnim marketingom.
- Imamo konferencije za novinare na kojima se, uz njihova nasmijana lica, saopštavaju rezultati koji su, u suštini, fingirani i netačni. Imamo njihova saopštenja, njihove fotografije... Sjetite se, maltene, filmova koje su snimali tokom potrage za zločincem Alijom Balijagićem. Ono je bilo strašno. Sjetimo se nakon užasnog masovnog zločina na Cetinju, drugog u dvije godine u Prijestonici, kako ministar Danilo Šaranović izlijeće iz automobila da bi slavodobitno organizovao konferenciju za novinare, na kojoj je saopštio ne da su uhapsili masovnog ubicu, već da se on samoubio. Sjetimo se odsjaja u naočarima (Šaranovića) uoči konferencije za novinare... Kod njih je sve PR, njihove reklame – ja, pa ja, nema suštinskih rezultata - kaže Krsmanović.
Skandaloznom opisuje situaciju u bezbjednosnom sektoru.
- Rade čistke, bezbjednosni sektor oslobađaju od iskusnih, školovanih policajaca. Bojim se da će među 700 i kusur ljudi, koje planiraju da zaposle, biti mnogo onih koji ne bi smjeli da se nađu u sektoru bezbjednosti. Mimo toga, u sektoru bezbjednosti imamo, prema našim informacijama, vrlo, vrlo, diskutabilne ljude - istakla je Krsmanović.
<h2>Slučaj Mandićevog sinovca</h2>
Događaj u kojem je ključni akter sinovac i tjelohranitelj predsjendika Skupštine Andrije Mandića, Danilo Mandić, osumnjičen za pokušaj ubistva, je slika aktulene vlasti, smatra Krsmanović. To je, kaže, potvrda da su u sektoru bezbjednosti diskutabilni ljudi, što je poražavajuće.
- On (Danilo Mandić) nije formalno i zvanično dio sektora bezbjednosti, ali je dio obezbjeđenja štićene ličnosti. Prosto je nevjerovatno i poražavajuće da je u ličnom obezbjeđenju štićene ličnosti bezbjednosno interesantno lice, čovjek koji je krivično odgovarao, bio u zatvoru. Nevjerovatno. Da li je realno to što rade naše službe bezbjednosti, to što radi resor koji je u Upravi policije zadužen za štićene ličnosti? Da li je to smjelo da se desi? Da li će neko odgovarati? - navela je on.
Moramo, podvlači Krsmanović, postavljati ta pitanja.
- Vidimo da na sve načine pokušavaju da prikriju taj događaj. Grade priču kako Danilo Mandić uopšte nije ni bio akter tog događaja. Pretpostavljam da će da grade priču da se nije ni dovezao službenim automobilom Skupštine Crne Gore i pokušao da ubije dva čovjeka. To je porazno i zahtijeva hitne ostavke čelnih ljudi u sektoru bezbjednosti - naglasila je Krsmanović.
<h2>Zaštita Ane Raičković</h2>
Govoreći o situaciji u kojoj je novinarka Ana Raičković, koja je brutalno napadnuta u novembru prošle godine, kao zaštitu dobila jednog policijskog službenika, Krsmanović kaže da ta činjenica dovoljno govori sama za sebe.
Objašnjava da je u zvaničnom saopštenju navedeno kako je u obezbjeđenju Raičković trebalo da budu dvojica policijskih službenika, ali da su zbog kadrovskih neprilika u Upravi policije, mogli da joj dodijele samo jednog.
- Postoje njima značajni novinari kojima će dodijeliti i pet policajaca da ih štite, postoje njihove ličnosti iz vlasti, za koje ni ne znamo koliko ih službenika policije štiti. Postoje za vlast nepoželjni novinari, a bojim se da je među njima i Ana Raičković, kojoj daju, eto, jednog policajca. Sjetimo se koliko je trajala bezbjednosna procjena za Anu Raičković i koliko je dugo trebalo Upravi policije da je obezbjedi i dodijeli obezbjeđenje - istakla je ona.
Sveukupno je, podvlači, porazno.
- Da je porazno govori i činjenica da je centralna informativna emisija TV E otvorena serijom informacija koje se odnose na sektor bezbjednosti i crnu hroniku. To isto govori o sektoru bezbjednosti - zaključila je Krsmanović.

Krsmanović: Sve crnogorske institucije su urušene u temelju - ne samo bezbjednosni sektor

Iza ocjene potpredsjednika Skupštine Crne Gore Nikole Camaja da mu ne bi smetalo da bude više službenih jezika u upotrebi, upoređujući to sa švajcarskim konceptom, krije se i neka njegova politička agenda, koja je spremna za neku budućnost, ali on osjeća da još nije trenutak da tu svoju političku agendu predoči crnogorskoj javnosti, zbog toga je oprezan bio i kazao, uz određenu zadršku, da treba sačekati neko pravo vrijeme koje će biti valjda uskoro - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, urednica rubrike Velike istraživačke priče na Portalu ETV Kaćuša Krsmanović.
Zabrinjavajuće je, prema njenim riječima, da to što radi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić podržavaju i predstavnici nacionalnih manjina koji su dio vlasti, iako većina ćuti, drugi zdušno podržavaju. Ono što Krsmanović jako rastužuje je, kako navodi, zbog čega Bošnjačka stranka ćuti na sve ove ispade Mandića.
- Zar njihov glas ne bi trebalo da bude jači snažniji?! Zar njihov glas ne bi trebao da bude podrška građanskoj Crnoj Gori?! To je ono što me brine, ali uvjerena sam da većinski Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori ne misle kao njihovi politički predstavnici u parlamentu, i ne podržavaju ideje Mandića. Potpuno sam sigurna u to, jer su, između ostalog, oni žrtve politike koju je nekada podržavao Mandić, a podržava je i sada. Sjetimo se ratnih zločinaca i njihove podrške crkvi Srbije koja je direktno učestvovala u ratovima na prostorima bivše SFRJ, i raspadu te državne zajednice - navela je Krsmanović.
Ocjenjuje da Mandiću i kamarili na vlasti smeta sve što je crnogorsko, pa tako i činjenica da u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a smeta im i država Crna Gora.
- Oni su se borili decenijama da Crna Gora bude dio ,,srpskog svijeta”, da bude dio neke srpske državne zajednice. Nažalost, oni su vlast već skoro pet godina, oni sprovode tu političku agendu ,,srpskog sveta”, vrlo agilno, vrlo ažurno, i korak, po korak, oni nigdje ne žure, kao što svjedočimo svakoga dana. Oni uspijevaju da ostvare svoje ciljeve, a Andrija Mandić predano radi na tome, i moram da kažem da je vrlo, vrlo temeljan. Znamo da jedna od smetnji konceptu ,,srpskog sveta” i crnogorski jezik, i sve vezano za crnogorski identitet. Jedan od načina da se taj jezik ukine je upravo da se u Ustavu promijeni ta norma, to Andrija Mandić govori još od popisa, kad su proglašeni rezultati popisa on je rekao sad je konačno vrijeme da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, i to je njihov način da polako ubijaju Crnu Goru, sve što je crnogorsko, sa krajnjim ciljem ubijanja države Crne Gore, kao što se to dogodilo i 1918.godine. Vjerujem da ipak neće uspjeti, vjerujem da u Crnoj Gori postoji snaga, da postoji građanska svijest, da postoje snažne i političke i društvene elite koje će onemogućiti ovaj naum Andrije Mandića, da to neće, naravno, dozvoliti ni naši politički predstavnicu u Skupštini Crne Gore, ali hoće li on insistirati na tome, naravno da hoće - rekla je Krsmanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xmm5-ezm0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krsmanović: Iza ocjene Camaja da bude više službenih jezika u upotrebi krije se neka njegova politička agenda

Zluopotreba moći ili zlonamjerno korišćenje ovlašćenja? &nbsp; Stvarno, kako se to zove, kada oni koji su se na Ustav zakleli da će štititi građane i poštovati zakone - brutalno prekrše svoju riječ i, kršeći zakone, napadaju građane? &nbsp; Prije dva dana je vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – ime mu je Velimir Furtula – uspio u jednom dopisu i da prekrši i Zakon o unutrašnjim poslovima i da beskrupulozno atakuje na dvije istaknute crnogorske novinarke i građanske aktivistkinje, Danicu Nikolić i Kaćušu Krsmanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula "> <figcaption>DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da li je u pitanju policijska obijest ili prizemno nepoštovanje vlastite profesije - manje je bitno. Jesu li ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prethodno klimnuli glavama da se šalje prijeteće pismo na adresu M portala – i to nije toliko važno. &nbsp;&nbsp; U ovom bizarnom slučaju napada na slobodu javne riječi, značajno je razlučiti što je policija zaista uradila i kakve su posljedice zloupotrebe institucije. &nbsp; Dakle: od glavne urednice M portala Danice Nikolić policija zahtijeva da se pismeno izjasni zašto je na M portalu naručila i objavila tekst Kaćuše Krsmanović, iako je Nikolić samo prenijela tekst koji je Krsmanović, kao novinarka i urednica, prethodno &nbsp;objavila na Portalu ETV. &nbsp; Vrh Uprave policije, dakle, ne zna - ili ne želi da zna - ni đe je, ni ko je, ni kad je objavljen tekst?! &nbsp; Nije tu nije kraj policijskoj šaradi. Sve pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, &nbsp;policijski funkcioner Furtula od urednice Nikolić traži pismeno izjašnjenje - ko je i kada odao tajne podatke - iako glavnu urednicu medija taj zakon uopšte ne obavezuje. Istovremeno, shodno Zakonu o medijima, novinar ima pravo da ne odaje izvore informacije, osim u slučajevima ,,kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja”. &nbsp; Dakle i običnom pozorniku, a ne policijskom funkcioneru, kristalno je jasno da objava jedne stranice dopisa klasifikovanog oznakom ,,Interno", kojim Lazar Šćepanović traži od policajaca da špijaju svoje kolege, a u kojem &nbsp;nema ni jednog zaštićenog podatka – nije odavanje tajnih podataka koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. Izvjesno je, dakle, da je Furtula zahtjeve u dopisu M portala dostavio da bi – zastrašivanjem pokušao da sazna ko je izvor podataka iz policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ŠTO JE SVE TRAŽIO OD POLICAJACA: V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da se razumijemo, nijesu u ovoj mučnoj priči ,,beskrajno naivni” samo policajci. U institucionalno zastrašivanje novinarki Nikolić i Krsmanović uključio se, voljno i spremno, i tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ivan Bojanić. Koji je, kako tvrdi policija, i dao nalog da se novinarke pismeno izjasne od koga su dobile navodno tajne podatke. &nbsp; Kada je razotkriven njegov identitet, a pismo postalo vrlo kompromitujuće, tužilac Bojanić se pokušao ,,opravdati” saopštenjem da on nije imao namjeru da zastraši Nikolić i Krsmanović, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvore... &nbsp; ,,Pomirljivi” tužilac je pokazao naknadnu pamet, kao da mu je neko iz vrha tužilačke organizacije dobro ,,zavrnuo uši”. Ili je, možda, neko pitao: da li su u nekim bliskim rođačkim vezama tužilac Ivan Bojanić i šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović? &nbsp; Možda bi odgovor na to pitanje odgonetnuo iznenadnu zaintersovanost osnovnog tužioca da se bavi - ograničenjem slobode izražavanja. &nbsp;&nbsp; Moguće da će se i to razjasniti. Ipak, sada je najbitnije: pismo iz Uprave policije je pismeni dokaz teške zloupotrebe policijskih i tužilačkih ovlašćenja. Jer, Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje. &nbsp; I sada je jasan motiv i vrha Uprave policije i osnovnog tužioca - besprizorno zastrašivanje novinarki i klasična zloupotreba moći i službenog položaja. &nbsp; Teško je da se ne primijeti obrazac, zakonitost ponavljanja napada na slobodne novinare: od BIRN-ovog targetiranja građanskih aktivista, brutalnog pokušaja kriminalizacije novinara koje je, bez reakcije vrha Specijalnog državnog tužilaštva sprovodio specijalni tužilac Miloš Šoškić, do ovog posljednjeg zastrašivanja koje potpisuje policijski funkcioner Velimir Furtula... Nije to slučajnost već planski pokušaj zatiranja slobode govora. I za crnogorsko društvo bi sve to trebalo biti crveni alarm, jer su ataci državnih službenike policije i tužilaštva na na slobodne novinarke i novinare pravi skener, prava slika nedemokratičnosti. Istovremeno, za odgovornu vlast bi svaka registrovana, čak i minimalna zloupotreba moći policije i tužilaštva, trebalo biti posljednje upozorenje da se nešto mora mijenjati. &nbsp; Ali, sudeći po onome što premijer Spajić objavljuje – koji sebe na društvenim mrežama naziva naziva cvrčkom - njega ne interesuju ni promjene, ni zakonitost postupanja ni princip pravne države… Sve dok je na vlasti i dok njegovu pjesmu premijera-cvrčka, ovdašnji mravi–crnogorski građani mirno slušaju. &nbsp; A što će biti dan poslije, kada pjesma cvrčka prestane? Izgleda da premijera i lidera PES-a to sada ne interesuje, kao da vjeruje ,,u vječni život parlamentarne većine”. &nbsp;

Draško Đuranović

Kad policajci i tužioci krše zakone i treniraju strogoću nad novinarkama

Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje, kako je dopis urednici M portala Danici Nikolić formulisao vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula. Skandalozni dopis juče je uruče Nikolić, a od nje se zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, koji je prenio M portal, objavljenom 10. januara pod naslovom „<a href="https://etv.me/drustvo/spiskove-nepodobnih-napravili-scepanovic-i-saranovic">Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“</a> autorke, jedne od urednica u Portalu ETV, Kaćuše Krsmanović. Kako su nam objasnili naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, ne postoji formulacija - zahtjev za dostavljanje izjašnjenja na osnovu koga bi se bilo koji građanin, ni kao fizičko lice, a ni kao odgovorno lice u pravnom licu izjašnjavao. Postavlja se pitanje što znači da se neko izjasni? Da odgovori na dopis policije? Što ako to ne bude dovoljno, pa policija ponovo šalje dopis za novo ili dopunsko izjašnjenje? Naši sagovornici ukazuju da bi jedino bilo ispravno da je policija po Zakoniku o krivičnom postupku uputila poziv da se od osobe prikupe obavještenja.&nbsp; - To bi podrazumijevalo da policija, na propisanom obrascu gdje je precizno naznačeno ko se poziva, zašto, što je pravni osnov za poziv, naznačeno mjesto i vrijeme kad treba da se odazove pozivu i što je cilj prikupljanja obavještenja, i da obavijesti građanina o pojedinostima poziva. Takođe, taj poziv bi morao imati pravnu pouku da je građanin dužan da se odazove pozivu, ali isto tako da nije dužan da pruži obavještenje shodno odredbama ZKP – a i sa obaveznim potpisom obrađivača predmeta, odnosno inspektora koji je zadužen da prikupi obavještenja u konkretnom slučaju – objašnjavaju naši sagovornici. Nejasno je, takođe, kažu oni, što će na „zahtjevu“ potpis pomoćnika direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> </figure>  Zahtjev naslovljen na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim i nepreciznim informacijama, a jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu www.portal.me objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Velimir Furtula"> <figcaption>Velimir Furtula(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – piše u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić kategoričan je i advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6402%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-pritiskom-pokusavaju-da-zaustave-pisanje-o-rasulu-u-bezbjednosnom-sektoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov juče za Portal ETV. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodologija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Uzdrmani bezbjednosni sektor Crne Gore kojim upravljaju Demokrate, čija je jedina preokupacija grčevita borba za fotelje koje im neumitno izmiču, pokazuje nedopustivu dozu nekompetentnosti u svim kadrovskim rješenjima kojim pokušavaju da se izvuku iz situacije u koju su zapali. Naravno, u sistemu u kojem je tužuilaštvo tek puko političko oruđe ne bi trebalo da iznenadi pojačavanje pritiska na medije od čelnika „ministarstava sile“ – od Alekse Bečića, koji je potpredsjendik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, do ministara Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, te njihove ekipe.

Izjašnjenje – formulacija koje nema u zakonima

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula u skandaloznom dopisu upućenom M Portalu i urednici tog medija Danici Nikolić od nje zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, objavljenog 10. januara pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“, autorke jedne od urednica u ETV Portalu Kaćuše Krsmanović?! M portal objavio je 10. januara tekst Portala ETV u kojem se, između ostalog, navodi da se veliki broj policajaca našao na udaru prosrpskih i proruskih vlasti nakon što su preuzeli institucije krajem 2020. godine i da više od 70 policajaca nijesu prošli bezbjednosne provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>ZAHTJEV</h2> Furtula u zahtjevu naslovljenom na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim, nepreciznim informacijama i jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu <a href="http://www.portal.me">www.portal.me</a> objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> <figcaption>Dopis Vladimira Furtule</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – navodi se u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić smatra poznati advokat Mihailo Volkov. - Ovo što se može pročitati u medijima, a što se odnosi na navodno saslušanje, odnosno uzimanje potrebnih obavještenja od urednice M Portala Danice Nikolić i novinarke Kaćuše Krsmanović govori u prilog činjenici u kakvom se rasulu nalazi naš bezbjednosni sektor – kazao je Volkov za Portal ETV. <h2>RASULO U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU</h2> Ukazao je i na nelogičnost koja se navodi u dopisu - da se od urednice M Portala traži da pomogne u prikupljanju potrebnih obavještenja od novinarke koja je navodno kod nje zapošljena, iako Krsmanović ne radi u tom mediju. - To jasno govori kakvim podacima Uprava policije raspolaže. Nerazumljivo je zašto Uprava policije traži da se sasluša Krsmanović koja nije zapošljena u M Portalu. Ovakav zaključak navodi da se radi o pritisku na Krsmanović i Nikolić – kategoričan je Volkov. Sa druge strane ono što je, prema njegovim riječima, posebno zabrinjavajuće je, kako Uprava policije planira da uzme izjavu od novinarke koja treba da otkrije izvor. Volkov smatra da bi trebalo da im bude poznat Zakon o medijima koji štiti novinare i nijesu dužni da otkrije identitet svog izvora. Objašnjava da je novinar dužan da otkrije svoj izvor samo kad odluči sud. - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodlogija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Ukoliko se pođe od pretpostavke, kako je kazao Volkov, da su to podaci koji su utvrđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima, onda je jasno da tu nema tajnog podatka. Volkov je naglasio da bi tajni podatak bio onaj koji se odnosi na ime i prezime i konkretnu bezbjednosnu smetnju za tu osobu. - Sve ovo što se moglo pročitati u medijima - da se traži Kaćuša Krsmanović na pogrešnoj adresi do toga da se uzmu podaci odnosno obavještenja na okolnosti krivičnog djela koje ne postoji da se zaključiti da se radi o pritisku na Kaćušu Krsmanović i Danicu Nikolić, a sve u pravcu zastraživanja– naglasio je Volkov. Cilj toga je, kako kaže, da se ne bi ukazivalo u kakvom rasulu je bezbjednosni sektor. On je zključio da je u ovom postupku sve nelogično, a kad je nelogično onda je i nezakonito i da nema sumnju da se radi o pritisku na novinarke. Vladimir Furtula nedavno je imenovan za pomoćnika direktora Uprave polcije, a bio je dugogodišnji inspektor za borbu protiv droga i inspektor za suzbijanje krvnih delikata. U vrijeme dok je Slavko Stojanović bio na čelu Uprave policije bio je načelnik Centra bezbjednosti Berane, kasnije načelnik Opšteg kriminaliteta. Furtula je i predstavnik Uprave policije i član komisije za istraživanje i prijetnji napada na novinare.

Volkov: Pritiskom pokušavaju da zaustave pisanje o rasulu u bezbjednosnom sektoru

Desetine ljudi napustile su hotel nakon što je sinoć požar zahvatio hotel sa pet zvjezdica u skijalištu Kurševel u francuskim Alpima, saopštili su zvaničnici.
U požaru, koji je izbio oko 19 sati u potkrovlju hotela Hotel des Grandes Alpes, niko nije povrijeđen, navela je na svom sajtu Prefektura regiona Savoja.
Zvaničnici su saopštili da je objekat evakuisan i da je gotovo 100 gostiju i zaposlenih izvedeno na bezbjedno, dok su lokalni mediji kasnije prenijeli da je taj broj porastao na 270 nakon što se vatra proširila na obližnju zgradu. Osoblje i gosti smješteni su u druge hotele, saopštila je lokalna uprava.
- Evakuacija je protekla mirno i za sada nema prijavljenih povreda - navodi se u saopštenju.
Bezbjednosne mjere u regionu su pod pojačanom pažnjom nakon što je u požaru u jednom baru u švajcarskom skijalištu <a href="https://www.antenam.net/tag/kran-montana" target="_blank">Kran-Montana</a>, u novogodišnjoj noći, poginulo 40 ljudi, a više od 100 je povrijeđeno, među kojima je bilo mnogo tinejdžera.

Požar zahvatio luksuzni hotel u francuskim Alpima, objekat evakuisan

Francuski sud proglasio je bivšeg senatora krivim za drogiranje poslanice ekstazijem s namjerom seksualnog napada. Žoel Gerijo (68) osuđen je na četiri godine zatvora, od čega mora izdržati 18 mjeseci u zatvoru.
Suđenje bivšem senatoru visokog profila uslijedilo je nekoliko mjeseci nakon što je Francuska bila potresena slučajem u kojem je Dominik Peliko osuđen na 20 godina zatvora zbog višestrukog drogiranja svoje tadašnje supruge, kako bi ona bila izložena seksualnom nasilju.
Gerijoovi advokati najavili su žalbu na presudu.
Gerijo, koji je negirao optužbe, podnio je ostavku na mjesto u gornjem domu parlamenta u oktobru. Ubrzo nakon toga isključen je iz stranke desnog centra Horizonti.
Poslanica Žoso (50), žrtva napada, izjavila je da je mislila da će umrijeti nakon što je otišla da posjeti Gerijoa u njegovom stanu u elegantnom 6. okrugu Pariza.
Pred pariškim sudom rekla je da je došla kod Gerijoa kako bi proslavila njegov ponovni izbor.
Te večeri bila je jedina gošća u njegovom domu, a nakon što joj je u kuhinji natočio čašu šampanjca, primijetila je da je piće bilo neobično slatko i ljepljivo.
- Pomislila sam da je možda šampanjac pokvaren. Onda je insistirao da ponovo nazdravimo. To mi je bilo čudno - rekla je na sudu.
Žoso je opisala da joj je ubrzo pozlilo, uz ubrzan rad srca, te da je brzo otišla i potom završila u bolnici.
Toksikološki nalaz pokazao je visoku koncentraciju droge u njenoj krvi. Ekstazi je pronađen i u Gerijoovom stanu.
Gerijo je tvrdio da je dan ranije sipao praškasti ekstazi u čašu kako bi ublažio napad panike, ali da je potom odustao i vratio čašu u ormarić.
- Ukratko, ja sam idiot - zaključio je.
Tužilac Bendžamin Kulon rekao je da je Gerijo namjerno stavio MDMA u šampanjac i zatražio petogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije.
Takođe je zahtijevao da se bivši senator, pored zatvorske kazne, upiše u registar seksualnih prestupnika.

Bivši francuski senator proglašen krivim za drogiranje zastupnice kako bi je silovao

Značajan broj predškolskih i školskih ustanova u Danilovgradu nema adekvatne uslove za učenike sa invaliditetom.
Kako se navodi u Lokalnom akcionom planu za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za 2026-2027. godinu, pristupačnost lica sa invaliditetom u vaspitno obrazovnim objekatima je djelimično obezbijeđena.
– Centralni objekat JPU "Irena Radović" ima prilagođen prilaz osobama sa invaliditetom, dok ostale vaspitne jedinice to ne posjeduju. Nedostaju adekvatne prostorije za obavljanje individualnih tretmana stručnih saradnika – psihologa i logopeda. OŠ "Vuko Jovović" posjeduje rampu pri ulasku u zgradu, toalet namijenjen učenicima sa invaliditetom, ali škola ne posjeduje lift što otežava kretanje učenika sa teškim tjelesnim smetnjama i teškoćama u kretanju. Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom. U OŠ "Njegoš" u Spužu postoji označeno parking mjesto za osobe sa invaliditetom, rampa pri ulasku u zgradu, vrata i hodnici su dovoljno široki, ima poseban toalet za osobe sa invaliditetom i lift u školi.
<h2>Planiraju formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta</h2>
Analiza podataka Centra za socijalni rad pokazuje da lica sa invaliditetom u Danilovgradu i dalje nemaju dovoljno razvijenu mrežu usluga koja bi omogućila punu socijalnu inkluziju. Te je u toku 2026. godine planirano formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta, što predstavlja priliku za unapređenje evidencije i jasnije definisanje broja i strukture lica sa invaliditetom.
– Misija Lokalnog akcionog plana je unapređenje položaja lica sa invaliditetom i stvaranje ambijenta za jednakost svih građana, bez diskriminacije, a vizija je da zajednica bude mjesto u kojoj se poštuju prava lica sa invaliditetom, u kojoj su oni ravnopravno uključeni u sve sfere društvenog života, bez prepreka i diskriminacije – navodi se u dokumentu.
Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. OŠ "Blažo Mraković" u Zagaraču ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekta. OŠ "Milosav Koljenšić" na Slapu sa područnim odjeljenjima ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. Umjetnička škola za muziku i balet "Vasa Pavić", područna jedinica Danilovgrad smještena je u prostorijama JU Radio Danilovgrad, na prvom spratu ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata, dok u Gimnaziji "Petar I Petrović Njegoš" postoji rampa pri ulazu u zgradu. U školi ne postoji lift. Kabineti na prvom spratu su prilagođeni osobama sa invaliditetom, dok kabineti na drugom spratu nijesu. Svakako da treba unaprijediti uslove u vrtiću i školama, te u narednom periodu aktivnosti usmjeriti na poboljšanje pristupačnosti objekata učenicima sa invaliditetom – piše u dokumentu.

Inkluzija u školama i vrtićima u Danilovgradu još nedostižna

Premijera predstave „Krevet od lišća“ biće organizovana u petak, 30. januara, u sali DODEST, u 20 sati, saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".&nbsp;
Kako se navodi, nova predstava dramaturškinje i rediteljke Sandre Vujović, nastala po motivima istoimenog teksta savremene autorke Katarine Nikolić, donosi suptilnu, emotivno snažnu i slojevitu scensku priču o savremenom čovjeku i njegovoj unutrašnjoj tišini u eri otuđenosti, dubokih ličnih preispitivanja, otkrivanja raznih identitetskih slojeva ličnosti, vještačke inteligencije, sve manje pametnih ljudi i sve više pametnih stvari.
- Predstava istražuje emotivnu usamljenost savremenog urbanog čovjeka, pitanje nevidljivosti unutar funkcionalnih odnosa i suptilne lomove identiteta u prostoru koji je tehnološki savršen, ali emocionalno prazan - ističe rediteljka Sandra Vujović.
U predstavi igraju Milica Kekić, Mirjana Spaić i Đorđije Tatić. Muziku potpisuje Irena Popović Dragović. Za scenski prostor zaduženi su Zorica Baković i Boris Vukezić, a za vizuelni identitet, kostim, fotografiju i grafički dizajn Danica Janković.
Kkao se pojašnjava, "Krevet od lišća“ je intimna, poetična i emotivno precizna pozorišna forma koja otvara prostor ljubavi, ranjivosti i prepoznavanja, ali upućuje i poziv publici da se suoči sa sopstvenim odsustvima, potrebama i neizgovorenim osjećanjima.
Projekat „Krevet od lišća“ realizuje se u koprodukciji Bunt Scene, Pigmalion d.o.o. i KIC-a „Budo Tomović“, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Reprizno izvođenje biće organizovano u ponedjeljak, 2. februara, u sali DODEST, u 19 sati.
- Ulaznice se po cijeni od 7 eura mogu kupiti online putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (9-20h), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: kacusa-krsmanovic