Smanjenjem socijalne distance i isključenosti grupa koje su izložene riziku od marginalizacije, moguće je doprinijeti ne samo poboljšanju njihovog individualnog zdravlja, već i opštem javnom zdravlju, jer jednak pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti za sve građane stvara ravnotežu i jača temelje zdravijeg društva - poručili su u nevladinoj organizaciji Juventas povodom 7. aprila - Međunarodnog dana zdravlja.
Oni su podsjetili na istraživanje koje su realizovali uz podršku CAZAS-a, Globalnog fonda za malariju, tuberkolozu i HIV-AIDS, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a koje je imalo za cilj da ispita percepcije i stavove opšte populacije u Crnoj Gori prema ljudskim pravima, sa posebnim fokusom na grupe koje se suočavaju sa izraženom stigmom i diskriminacijom.
- U fokusu istraživanja našla su se pitanja poštovanja prava osoba koje se bave seksualnim radom, LGBTIQ+ osoba, osoba koje koriste droge, bivših zatvorenika i osoba koje žive sa HIV-om. Iako je stigmatizacija pojedinaca i grupa prisutna u svim društvima, specifični oblici i posljedice razlikuju se u zavisnosti od konteksta, što zahtijeva detaljniji uvid u specifičnosti crnogorskog društva - istakli su u Juventasu.&nbsp;
Podvukli su da negativne percepcije, stereotipi i diskriminacija direktno utiču na pristup pravima, uslugama i resursima, stvarajući začarani krug marginalizacije.
- Istraživanja koja su prethodila ovom pružaju detaljan uvid u specifične oblike stigmatizacije u kontekstu korišćenja psihoaktivnih supstanci, seksualnog rada, HIV statusa, pripadnosti LGBTIQ+ populaciji, izdržavanja zatvorske kazne, kao i pripadnosti etničkim manjinama u Crnoj Gori i širem regionu. Rezultati ukazuju na povezanost stigme sa narušavanjem ljudskih prava i pristupu zdravstvenim i socijalnim službama, te potrebu za sveobuhvatnim društvenim promjenama koje će omogućiti jednak tretman i zaštitu dostojanstva svih građana - naveli su oni.
Pojasnili su da je istraživanjem izmjerena izrazita socijalna distanca prema LGBT osobama, osobama koje zive sa HIV-om, osobama koje koriste droge i osobama koje se bave seksualnim radom, kao i visoka distanca u odnosu na osobe koje su odsluzile kaznu zatvora i RE populaciji.
Ipak, stavovi građana u odnosu na neka specifična pitanja koja se odnose na zdravstvenu i socijalnu zaštitu grupa u riziku od socijalne zaštite, ukazuju, dodaju iz Juventasa, na to da opšta populacija ima razumijevanje i očekuje veću podršku države u nekim konkretnim oblastima ili situacijama.
- Rezultati između ostalog kažu da sa stavom da "država treba da omogući besplatno liječenje/tretman zavisnosti za osobe koje koriste droge“ u potpunosti do djelimično slaže 73,1 odsto ispitanika - istakli su u Juventasu.
Ukazali su da je sa stavom da „imamo dovoljno psihologa u zdravstvenom sistemu“ tek 5,7 odsto ispitanika u potpunosti saglasno, dok je 22,6 djelimično saglasno, 20,9 ima neutralan stav, dok 46,8 odsto ispitanika smatra da nema dovoljno psihologa. Kako su dodali, 22,5 uglavnom nije saglasno, 24,3 uopšte nije saglasno, a četiri odsto nema stav.
- Sa stavom „Podrška koju država pruža našem mentalnom zdravlju je zadovoljavajuća“ u potpunosti je saglasno samo 3,9 odsto ispitanika/ca u potpunosti, dok njih 24,1 djelimično podržava stav. Neutralan stav ima 19,8 ispitanih, dok 49,3 ispitanika/ca smatra da podrška nije zadovoljavajuća. Ujedno, tri odsto nema stav - pokazuju podaci Juventasa.
Da nije sramota koristiti usluge psihologa ili psihijatra smatra 81.8 odsto ispitanika.
- 63,9 odsto sa ovim stavom se u potpunosti slaže, dok njih 17,9 odsto djelimično podržava stav - dodali su u Juventasu.
Neutralnog stava je, kažu, 10,4 ispitanih, a samo sedam odsto nije saglasno.&nbsp;
- Dodatno, 0,8 odsto nema stav. Ovaj podatak može ukazati na trend smanjenja stigme vezane za mentalno zdravlje. Da „Centri za socijalni rad pružaju dobru podršku svima kojima je podrška potrebna“ smatra tek 6,1 ispitanika, dok je djelimično saglasno 30,7. Neutralan stav ima 29,7 odsto ispitanih, a 31,3 smatra da podrška nije zadovoljavajuća, dok 2,2 odsto nema stav. Dakle, više od trećine ispitanika smatra da centri za socijalni rad ne pružaju dovoljnu podršku, što ukazuje na potrebu za unapređenjem socijalnih usluga kako bi bolje odgovorili na potrebe građana - pokazuju podaci Juventasa.
U ovoj NVO kažu da stav da „žene koje se bave seksualnim radom treba policija da štiti u slučaju nasilja“ dijeli 51,8 odsto ispitanika.
- Neutralan stav ima 16,5 ispitanih, a 25,9 odsto se ne slaže sa ovim stavom, dok 5,7 odsto nema stav. Može se zaključiti da više od polovine ispitanika smatra da policija treba da štiti seksualne radnice u slučaju nasilja. Međutim, veoma zabrinjava značajan procenat ispitanika koji se i dalje ne slaže s tim - rekli su iz Juventasa.
Istraživanje je, kako dodaju, pokazalo da je sa stavom da „država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje su izdržavale zatvorske kazne„ u potpunosti saglasno 3,1 odsto, dok njih 20,8 djelimično podržava stav.
- Neutralan stav ima gotovo svaki treći/a ispitani/ca - 31,3 odsto, dok se trećina, 34,3 se ne slaže. Stav nema 10,5 odsto ispitanih. Iako su stavovi podijeljeni, ističe se veoma malo broj ispitanika koji imaju apsolutan stav da država pruža dovoljno podrške za zapošljavanje bivših zatvorenika, što ukazuje na potrebu za boljim reintegracionim programima i socijalnom podrškom za ovu grupu - navode u Juventasu.
Sa stavom da "država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje koriste droge": 2,2 odsto ispitanika u potpunosti se slaže, 17,2 djelimično podržava stav, dok 29,2 ima neutralan stav. Četrdeset odsto nije saglasno, a 11.4 odsto nema stav.
&nbsp;- Podaci pokazuju podršku za bolje programe i zakonske mjere koje bi pomogle grupama u riziku od socijalne isključenosti poput osoba koje koriste droge, LGBTIQ+ zajednice i seksualnih radnica. Međutim, stavovi su često podijeljeni, što ukazuje na potrebu za daljim obrazovanjem, javnim kampanjama i jačanjem sistema socijalne i zdravstvene podrške kako bi se smanjile predrasude i unaprijedila društvena inkluzivnost - ocijenili su u Juventasu.
Poručuju su da je ovo posebno važno u kontekstu zdravlja, pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama mentalnog zdravlja, jer se prepliću nejednak tretman pripadnika pomenutih grupa u zdrvatsvenom i sistemu socijalne zaštite i njihova autostigmatizacija, odnosno strah od kontakta sa pružaocima usluga uslijed straha da će im dostojanstvo biti ugrođeno, što sve ukupno ima veoma loše posljedice ne mentalno i fizičko zdravlje.
- Kako zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, nego i mentalnu i socijalnu dobrobit pojednica, naša poruka za dan zdravlja je da smanjenjem socijalne distance, te smanjenjem socijalne isključenosti grupa koja su od riziku od istih poboljšavamo kako individualno, tako i javno zdravlje - naveli su u ovoj NVO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. 
Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. 
O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa Miloš Milačić razgovara sa vršnjačkom edukatorkom Katarinom Radović i građanskom aktivistkinjom Almedinom Dodić. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

1084x550

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Povodom nedavnog incidenta u naselju Blok 5, u kojem je povrijeđeno ukupno 13 osoba, uključujući četiri maloljetnika, izražavamo duboku zabrinutost zbog porasta nasilja među mladima i ukazujemo na hitnu potrebu za unapređenjem preventivnih i tretmanskih programa u Crnoj Gori. Posebno je zabrinjavajuće (ali, na žalost, ne i iznenađujuće) da je ovo ponavljajuće ponašanje i da je svega par dana prije ovog događaja ista ili druga grupa maloljentih lica vršila esktremno nasilje u Podgorici. U pitanju je očigledno pojava koja mora da se suzbije što prije i na adekvatan način – dok nismo došli do još težih posljedica, saopštenje je Nevladine organizacije (NVO) "Juventas".&nbsp;
Na godišnjem nivou, kako su naveli, broj maloljetnika u sukobu sa zakonom raste – prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova za 2023. godinu, 351 maloljetnik je počinio 413 krivičnih djela, što predstavlja povećanje od 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Većina ovih djela odnosi se na nasilje, narušavanje javnog reda i mira, upotrebu droga i krađe.
- Ključni izazovi u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom uključuju nedostatak kapaciteta u institucijama, Centri za socijalni rad i druge institucije su preopterećeni, sa značajnim manjkom stručnjaka u oblasti socijalne zaštite, psihologije i pedagogije. Skoro da i ne postoje usluge socijalne i dječje zaštite na koje se mogu upućivati počinioci krivičnih djela ili prekršaja. Postoji samo jedan Dnevni centar za djecu sa problemima u ponašanju na nivou čitave države, izuzetno mali broj dječjih i adolescentnih psihijatara takođe na nivou države, te i dalje prisutan nedostatak mogućnosti hospitalnog liječenja za djecu i adolescente koji imaju probleme u oblasti mentalnog zdravlja - kazali su u saopštenju.
Dodaju da su rijetki su i sporadični programi za jačanje roditeljskih vještina i kapaciteta, koji su neophodni u slučajevima kada dijete ima problem u ponašanju.&nbsp;
- Tu je slaba međuinstitucionalna saradnja, odnosno nedostatak koordinacije između obrazovnog sistema, policije, sudstva i socijalnih službi dovodi do neefikasnog rješavanja problema maloljetničke delinkvencije. Kako postupci u sudu i tužilaštvu dugo traju, iako je prema zakonskim rješenjima svaki postupak koji uključuje maloljetna lica hitan, izostaje efekat vaspitnih mjera koje se često donose i godinama nakon počinjenog djela. Posebna problem je i nepostojanje specijalizovanih programa podrške - ističu iz Juventasa.
Maloljetnicima u sukobu sa zakonom često, kako su kazali, nedostaju prilagođeni programi rehabilitacije i resocijalizacije koji bi im pomogli u reintegraciji u društvo, a koji bi upravo obavezali sve relevantne institucije na kontinuiranu saradnju i koordinaciju.
- Ključno je djelovati preventivno kroz ranu intervenciju, multisektorski pristup i jačanje kapaciteta institucija koje rade sa mladima u riziku od sukoba sa zakonom, a sa djecom koja jesu u sukobi sa zakonom raditi mnogo posvećenije, i uz uključivanje i zajedničko djelovanje više službi kao i dodatnu senzibilisanost - naglašavaju oni.&nbsp;
Kako bismo spriječili slične incidente u budućnosti, dodaju da je neophodno uspostaviti sistem ranog prepoznavanja mladih koji su u riziku od ulaska u kriminalne aktivnosti i omogućiti im stručnu podršku kroz saradnju policije, socijalnih službi i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Trenutna situacija nam govori da sistem zatvara oči nad ogromnim problemom ekstremnog nasilja među maloljetnicima, koji su sada počeli i da se organizuju u grupe, te da postupa reaktivno, nakon većih incidenata, a bez uzimanja u obzir svih faktora koji dovode do sukoba sa zakonom kod djece i mladih. Nasuprot ovome, potrebno je da svi preuzmemo odgovornost, pristupimo analizi problema i njegovom rješavanju i da to činimo kontinuirano, a ne samo onda kada incidenti nasilja dospiju u javnost - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Očigledna je i potreba za efikasnom koordinacijom svih relevantnih aktera – škola, policije, centara za socijalni rad i omladinskih organizacija – kako bi se mladima obezbijedila adekvatna pomoć i podrška.
Oni smatraju da umjesto represivnih mjera, mladima treba ponuditi programe edukacije, psihološke podrške i socijalne reintegracije, kako za djecu, tako i za njihovo porodično i vršnjačko okruženje, čime bi se povećale njihove šanse za pozitivan razvoj.
Naglašavaju da je aktivno uključivanje roditelja i staratelja u procese podrške od ključnog značaja za prevenciju daljih rizičnih ponašanja kod mladih.&nbsp;
Dodaju da je za roditelje i staratelje potrebno ponuditi programe koji omogućavaju učenje vještina, jačanje roditeljskih kapaciteta, kao i poboljšanje komunikacionih obrazaca u porodici.&nbsp;
- Iskustva iz drugih zemalja pokazala su da preventivni programi zasnovani na principima rane intervencije, personalizovanog pristupa i multisektorske saradnje mogu značajno smanjiti incidencu sukoba sa zakonom i ekstremnog nasilja među mladima. Našem društvu, koje je višestruko traumatizovano, potrebna je nada u bolju budućnost. Ulaganjem u ovakve programe sada i ovdje, postići ćemo to da na duže &nbsp;djeca i mladi ljudi budu u značajno manjem riziku od toga da postanu bilo počinioci bilo žrtve nasilja i krivičnih djela, te da sa što manje trauma uđu u odraslo doba i budu korisni članovi društva - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

NVO "Juventas": Hitna potreba za jačanjem preventivnih programa za mlade

Petnaest zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija završilo je tromjesečnu obuku za zanimanja pomoćnik u kuhinji i pomoćnik molera - saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.
Program stručnog osposobljavanja u Zatvoru za duge kazne u Podgorici je, kako je precizirano u saopštenju, realizovan u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.
- Ovi programi su osmišljeni na osnovu preferencija učesnika, koje su prethodno identifikovane kroz direktne razgovore i anketiranje - kazali su iz Juventasa.
Programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Jovan Bojović rekao je da su smatrali da je ključno da zatvorenici imaju mogućnost da biraju programe obuke, jer njihova motivacija i interesovanja igraju presudnu ulogu u uspješnosti ovakvih aktivnosti.
- Na osnovu njihovih prijedloga omogućili smo im edukaciju za zanimanja koja su tražena i koja će im pružiti realne šanse za zapošljavanje nakon izlaska iz sistema - istakao je Bojović.
Naglasio je da takvi programi imaju dugoročne ciljeve.
- Osposobljavanje za praktična i tržišno relevantna zanimanja direktno doprinosi njihovoj pripremi za izlazak. Na ovaj način zatvorenici stiču ne samo profesionalne kvalifikacije, već i osjećaj sigurnosti da mogu ravnopravno učestvovati na tržištu rada. Time se povećavaju njihove šanse za uspješnu reintegraciju, što je od koristi ne samo za njih lično, već i za društvo u cjelini - rekao je Bojović.
Dodaje da kroz ovakve programe nastoje da ih osnaže i kao aktivne i odgovorne članove zajednice, kao i da kada imaju konkretne vještine i znanja, ali i povjerenje u svoje sposobnosti, proces reintegracije postaje znatno uspješniji.
- Posebnu važnost ovakve aktivnosti imaju u kontekstu smanjenja rizika od recidivizma. Kada osoba nakon izlaska ima kvalifikacije koje joj omogućavaju zapošljavanje i ekonomsku stabilnost, mnogo su veće šanse da će se uspješno reintegrisati u društvo - istakao je Bojović.

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: juventas