Smanjenjem socijalne distance i isključenosti grupa koje su izložene riziku od marginalizacije, moguće je doprinijeti ne samo poboljšanju njihovog individualnog zdravlja, već i opštem javnom zdravlju, jer jednak pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti za sve građane stvara ravnotežu i jača temelje zdravijeg društva - poručili su u nevladinoj organizaciji Juventas povodom 7. aprila - Međunarodnog dana zdravlja.
Oni su podsjetili na istraživanje koje su realizovali uz podršku CAZAS-a, Globalnog fonda za malariju, tuberkolozu i HIV-AIDS, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a koje je imalo za cilj da ispita percepcije i stavove opšte populacije u Crnoj Gori prema ljudskim pravima, sa posebnim fokusom na grupe koje se suočavaju sa izraženom stigmom i diskriminacijom.
- U fokusu istraživanja našla su se pitanja poštovanja prava osoba koje se bave seksualnim radom, LGBTIQ+ osoba, osoba koje koriste droge, bivših zatvorenika i osoba koje žive sa HIV-om. Iako je stigmatizacija pojedinaca i grupa prisutna u svim društvima, specifični oblici i posljedice razlikuju se u zavisnosti od konteksta, što zahtijeva detaljniji uvid u specifičnosti crnogorskog društva - istakli su u Juventasu.&nbsp;
Podvukli su da negativne percepcije, stereotipi i diskriminacija direktno utiču na pristup pravima, uslugama i resursima, stvarajući začarani krug marginalizacije.
- Istraživanja koja su prethodila ovom pružaju detaljan uvid u specifične oblike stigmatizacije u kontekstu korišćenja psihoaktivnih supstanci, seksualnog rada, HIV statusa, pripadnosti LGBTIQ+ populaciji, izdržavanja zatvorske kazne, kao i pripadnosti etničkim manjinama u Crnoj Gori i širem regionu. Rezultati ukazuju na povezanost stigme sa narušavanjem ljudskih prava i pristupu zdravstvenim i socijalnim službama, te potrebu za sveobuhvatnim društvenim promjenama koje će omogućiti jednak tretman i zaštitu dostojanstva svih građana - naveli su oni.
Pojasnili su da je istraživanjem izmjerena izrazita socijalna distanca prema LGBT osobama, osobama koje zive sa HIV-om, osobama koje koriste droge i osobama koje se bave seksualnim radom, kao i visoka distanca u odnosu na osobe koje su odsluzile kaznu zatvora i RE populaciji.
Ipak, stavovi građana u odnosu na neka specifična pitanja koja se odnose na zdravstvenu i socijalnu zaštitu grupa u riziku od socijalne zaštite, ukazuju, dodaju iz Juventasa, na to da opšta populacija ima razumijevanje i očekuje veću podršku države u nekim konkretnim oblastima ili situacijama.
- Rezultati između ostalog kažu da sa stavom da "država treba da omogući besplatno liječenje/tretman zavisnosti za osobe koje koriste droge“ u potpunosti do djelimično slaže 73,1 odsto ispitanika - istakli su u Juventasu.
Ukazali su da je sa stavom da „imamo dovoljno psihologa u zdravstvenom sistemu“ tek 5,7 odsto ispitanika u potpunosti saglasno, dok je 22,6 djelimično saglasno, 20,9 ima neutralan stav, dok 46,8 odsto ispitanika smatra da nema dovoljno psihologa. Kako su dodali, 22,5 uglavnom nije saglasno, 24,3 uopšte nije saglasno, a četiri odsto nema stav.
- Sa stavom „Podrška koju država pruža našem mentalnom zdravlju je zadovoljavajuća“ u potpunosti je saglasno samo 3,9 odsto ispitanika/ca u potpunosti, dok njih 24,1 djelimično podržava stav. Neutralan stav ima 19,8 ispitanih, dok 49,3 ispitanika/ca smatra da podrška nije zadovoljavajuća. Ujedno, tri odsto nema stav - pokazuju podaci Juventasa.
Da nije sramota koristiti usluge psihologa ili psihijatra smatra 81.8 odsto ispitanika.
- 63,9 odsto sa ovim stavom se u potpunosti slaže, dok njih 17,9 odsto djelimično podržava stav - dodali su u Juventasu.
Neutralnog stava je, kažu, 10,4 ispitanih, a samo sedam odsto nije saglasno.&nbsp;
- Dodatno, 0,8 odsto nema stav. Ovaj podatak može ukazati na trend smanjenja stigme vezane za mentalno zdravlje. Da „Centri za socijalni rad pružaju dobru podršku svima kojima je podrška potrebna“ smatra tek 6,1 ispitanika, dok je djelimično saglasno 30,7. Neutralan stav ima 29,7 odsto ispitanih, a 31,3 smatra da podrška nije zadovoljavajuća, dok 2,2 odsto nema stav. Dakle, više od trećine ispitanika smatra da centri za socijalni rad ne pružaju dovoljnu podršku, što ukazuje na potrebu za unapređenjem socijalnih usluga kako bi bolje odgovorili na potrebe građana - pokazuju podaci Juventasa.
U ovoj NVO kažu da stav da „žene koje se bave seksualnim radom treba policija da štiti u slučaju nasilja“ dijeli 51,8 odsto ispitanika.
- Neutralan stav ima 16,5 ispitanih, a 25,9 odsto se ne slaže sa ovim stavom, dok 5,7 odsto nema stav. Može se zaključiti da više od polovine ispitanika smatra da policija treba da štiti seksualne radnice u slučaju nasilja. Međutim, veoma zabrinjava značajan procenat ispitanika koji se i dalje ne slaže s tim - rekli su iz Juventasa.
Istraživanje je, kako dodaju, pokazalo da je sa stavom da „država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje su izdržavale zatvorske kazne„ u potpunosti saglasno 3,1 odsto, dok njih 20,8 djelimično podržava stav.
- Neutralan stav ima gotovo svaki treći/a ispitani/ca - 31,3 odsto, dok se trećina, 34,3 se ne slaže. Stav nema 10,5 odsto ispitanih. Iako su stavovi podijeljeni, ističe se veoma malo broj ispitanika koji imaju apsolutan stav da država pruža dovoljno podrške za zapošljavanje bivših zatvorenika, što ukazuje na potrebu za boljim reintegracionim programima i socijalnom podrškom za ovu grupu - navode u Juventasu.
Sa stavom da "država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje koriste droge": 2,2 odsto ispitanika u potpunosti se slaže, 17,2 djelimično podržava stav, dok 29,2 ima neutralan stav. Četrdeset odsto nije saglasno, a 11.4 odsto nema stav.
&nbsp;- Podaci pokazuju podršku za bolje programe i zakonske mjere koje bi pomogle grupama u riziku od socijalne isključenosti poput osoba koje koriste droge, LGBTIQ+ zajednice i seksualnih radnica. Međutim, stavovi su često podijeljeni, što ukazuje na potrebu za daljim obrazovanjem, javnim kampanjama i jačanjem sistema socijalne i zdravstvene podrške kako bi se smanjile predrasude i unaprijedila društvena inkluzivnost - ocijenili su u Juventasu.
Poručuju su da je ovo posebno važno u kontekstu zdravlja, pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama mentalnog zdravlja, jer se prepliću nejednak tretman pripadnika pomenutih grupa u zdrvatsvenom i sistemu socijalne zaštite i njihova autostigmatizacija, odnosno strah od kontakta sa pružaocima usluga uslijed straha da će im dostojanstvo biti ugrođeno, što sve ukupno ima veoma loše posljedice ne mentalno i fizičko zdravlje.
- Kako zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, nego i mentalnu i socijalnu dobrobit pojednica, naša poruka za dan zdravlja je da smanjenjem socijalne distance, te smanjenjem socijalne isključenosti grupa koja su od riziku od istih poboljšavamo kako individualno, tako i javno zdravlje - naveli su u ovoj NVO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. 
Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. 
O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa Miloš Milačić razgovara sa vršnjačkom edukatorkom Katarinom Radović i građanskom aktivistkinjom Almedinom Dodić. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

1084x550

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Povodom nedavnog incidenta u naselju Blok 5, u kojem je povrijeđeno ukupno 13 osoba, uključujući četiri maloljetnika, izražavamo duboku zabrinutost zbog porasta nasilja među mladima i ukazujemo na hitnu potrebu za unapređenjem preventivnih i tretmanskih programa u Crnoj Gori. Posebno je zabrinjavajuće (ali, na žalost, ne i iznenađujuće) da je ovo ponavljajuće ponašanje i da je svega par dana prije ovog događaja ista ili druga grupa maloljentih lica vršila esktremno nasilje u Podgorici. U pitanju je očigledno pojava koja mora da se suzbije što prije i na adekvatan način – dok nismo došli do još težih posljedica, saopštenje je Nevladine organizacije (NVO) "Juventas".&nbsp;
Na godišnjem nivou, kako su naveli, broj maloljetnika u sukobu sa zakonom raste – prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova za 2023. godinu, 351 maloljetnik je počinio 413 krivičnih djela, što predstavlja povećanje od 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Većina ovih djela odnosi se na nasilje, narušavanje javnog reda i mira, upotrebu droga i krađe.
- Ključni izazovi u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom uključuju nedostatak kapaciteta u institucijama, Centri za socijalni rad i druge institucije su preopterećeni, sa značajnim manjkom stručnjaka u oblasti socijalne zaštite, psihologije i pedagogije. Skoro da i ne postoje usluge socijalne i dječje zaštite na koje se mogu upućivati počinioci krivičnih djela ili prekršaja. Postoji samo jedan Dnevni centar za djecu sa problemima u ponašanju na nivou čitave države, izuzetno mali broj dječjih i adolescentnih psihijatara takođe na nivou države, te i dalje prisutan nedostatak mogućnosti hospitalnog liječenja za djecu i adolescente koji imaju probleme u oblasti mentalnog zdravlja - kazali su u saopštenju.
Dodaju da su rijetki su i sporadični programi za jačanje roditeljskih vještina i kapaciteta, koji su neophodni u slučajevima kada dijete ima problem u ponašanju.&nbsp;
- Tu je slaba međuinstitucionalna saradnja, odnosno nedostatak koordinacije između obrazovnog sistema, policije, sudstva i socijalnih službi dovodi do neefikasnog rješavanja problema maloljetničke delinkvencije. Kako postupci u sudu i tužilaštvu dugo traju, iako je prema zakonskim rješenjima svaki postupak koji uključuje maloljetna lica hitan, izostaje efekat vaspitnih mjera koje se često donose i godinama nakon počinjenog djela. Posebna problem je i nepostojanje specijalizovanih programa podrške - ističu iz Juventasa.
Maloljetnicima u sukobu sa zakonom često, kako su kazali, nedostaju prilagođeni programi rehabilitacije i resocijalizacije koji bi im pomogli u reintegraciji u društvo, a koji bi upravo obavezali sve relevantne institucije na kontinuiranu saradnju i koordinaciju.
- Ključno je djelovati preventivno kroz ranu intervenciju, multisektorski pristup i jačanje kapaciteta institucija koje rade sa mladima u riziku od sukoba sa zakonom, a sa djecom koja jesu u sukobi sa zakonom raditi mnogo posvećenije, i uz uključivanje i zajedničko djelovanje više službi kao i dodatnu senzibilisanost - naglašavaju oni.&nbsp;
Kako bismo spriječili slične incidente u budućnosti, dodaju da je neophodno uspostaviti sistem ranog prepoznavanja mladih koji su u riziku od ulaska u kriminalne aktivnosti i omogućiti im stručnu podršku kroz saradnju policije, socijalnih službi i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Trenutna situacija nam govori da sistem zatvara oči nad ogromnim problemom ekstremnog nasilja među maloljetnicima, koji su sada počeli i da se organizuju u grupe, te da postupa reaktivno, nakon većih incidenata, a bez uzimanja u obzir svih faktora koji dovode do sukoba sa zakonom kod djece i mladih. Nasuprot ovome, potrebno je da svi preuzmemo odgovornost, pristupimo analizi problema i njegovom rješavanju i da to činimo kontinuirano, a ne samo onda kada incidenti nasilja dospiju u javnost - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Očigledna je i potreba za efikasnom koordinacijom svih relevantnih aktera – škola, policije, centara za socijalni rad i omladinskih organizacija – kako bi se mladima obezbijedila adekvatna pomoć i podrška.
Oni smatraju da umjesto represivnih mjera, mladima treba ponuditi programe edukacije, psihološke podrške i socijalne reintegracije, kako za djecu, tako i za njihovo porodično i vršnjačko okruženje, čime bi se povećale njihove šanse za pozitivan razvoj.
Naglašavaju da je aktivno uključivanje roditelja i staratelja u procese podrške od ključnog značaja za prevenciju daljih rizičnih ponašanja kod mladih.&nbsp;
Dodaju da je za roditelje i staratelje potrebno ponuditi programe koji omogućavaju učenje vještina, jačanje roditeljskih kapaciteta, kao i poboljšanje komunikacionih obrazaca u porodici.&nbsp;
- Iskustva iz drugih zemalja pokazala su da preventivni programi zasnovani na principima rane intervencije, personalizovanog pristupa i multisektorske saradnje mogu značajno smanjiti incidencu sukoba sa zakonom i ekstremnog nasilja među mladima. Našem društvu, koje je višestruko traumatizovano, potrebna je nada u bolju budućnost. Ulaganjem u ovakve programe sada i ovdje, postići ćemo to da na duže &nbsp;djeca i mladi ljudi budu u značajno manjem riziku od toga da postanu bilo počinioci bilo žrtve nasilja i krivičnih djela, te da sa što manje trauma uđu u odraslo doba i budu korisni članovi društva - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

NVO "Juventas": Hitna potreba za jačanjem preventivnih programa za mlade

Petnaest zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija završilo je tromjesečnu obuku za zanimanja pomoćnik u kuhinji i pomoćnik molera - saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.
Program stručnog osposobljavanja u Zatvoru za duge kazne u Podgorici je, kako je precizirano u saopštenju, realizovan u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.
- Ovi programi su osmišljeni na osnovu preferencija učesnika, koje su prethodno identifikovane kroz direktne razgovore i anketiranje - kazali su iz Juventasa.
Programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Jovan Bojović rekao je da su smatrali da je ključno da zatvorenici imaju mogućnost da biraju programe obuke, jer njihova motivacija i interesovanja igraju presudnu ulogu u uspješnosti ovakvih aktivnosti.
- Na osnovu njihovih prijedloga omogućili smo im edukaciju za zanimanja koja su tražena i koja će im pružiti realne šanse za zapošljavanje nakon izlaska iz sistema - istakao je Bojović.
Naglasio je da takvi programi imaju dugoročne ciljeve.
- Osposobljavanje za praktična i tržišno relevantna zanimanja direktno doprinosi njihovoj pripremi za izlazak. Na ovaj način zatvorenici stiču ne samo profesionalne kvalifikacije, već i osjećaj sigurnosti da mogu ravnopravno učestvovati na tržištu rada. Time se povećavaju njihove šanse za uspješnu reintegraciju, što je od koristi ne samo za njih lično, već i za društvo u cjelini - rekao je Bojović.
Dodaje da kroz ovakve programe nastoje da ih osnaže i kao aktivne i odgovorne članove zajednice, kao i da kada imaju konkretne vještine i znanja, ali i povjerenje u svoje sposobnosti, proces reintegracije postaje znatno uspješniji.
- Posebnu važnost ovakve aktivnosti imaju u kontekstu smanjenja rizika od recidivizma. Kada osoba nakon izlaska ima kvalifikacije koje joj omogućavaju zapošljavanje i ekonomsku stabilnost, mnogo su veće šanse da će se uspješno reintegrisati u društvo - istakao je Bojović.

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Tag: juventas