Vujović: Većina problematičnog sadržaja influensera nije kreirana u Crnoj Gori, moramo imati neku vrstu regionalnog uvezivanja
Nikako ne smijemo ostaviti mlade, djecu i roditelje da se sami bore sa kompanijama koji imaju budžete koji prevzilaze i budžet Crne Gore - poručila je Vujović
Jako je važno da Crna Gora i njene institucije, a posebno Agencija za audio-vizuelne medijske usluge (AMU), prepoznaju svoju ulogu i zauzmu stav povodom štetnog uticaja influensera - ocijenila je izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović.
Možemo, kako je kazala gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, da mapiramo naše influensere i da oni, ukoliko šire govor mržnje ili negativne sadržaje, za to budu sankcionisani, da plaćaju porez državi ako monetizuju svoj sadržaj, i da bude vidljivo kada je on marketinškog karaktera.
No, kako je ukazala, izuzetno je važno to što većina problematičnog sadržaja influensera nije kreirana u Crnoj Gori.
- Kada smo mapirali odakle dolaze sadrži koje smo flegovali kao štetne većina dolazi iz Srbije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a tek na trećem su sadržaji iz Crne Gore - navela je Vujović.
Zato je podvukla i da moramo imati neku vrstu regionalnog uvezivanja.
- Jer algoritam ne poznaje državne granice. Nikako ne smijemo ostaviti mlade, djecu i roditelje da se sami bore sa kompanijama koji imaju budžete koji prevzilaze i budžet Crne Gore - poručila je Vujović.
Medijska pismenost da se ponudi osnovcima
Ocijenila je i da sa ovim nijesmo zakasnili i da je vrijeme da se reaguje sada. Uz to je, smatra ona, potrebno da se predmet Medijska pismenost ponudi i osnovcima.
- To ne košta previše, a bilo bi odgovorno... Ali ne i jedina mjera koju država ima kada je u pitanju zaštita maloljetnika od štetnog sadržaja društvenih mreža - dodala je Vujović.
Influenseri mogu da prodube sporne stavove iz okruženja
Kazala je i da ne bi otišla ni u krajnost da smatra da su influenseri ključni za oblikovanje stavova i ponašanje mladih ali svakako, kako je rekla, imaju bitnu ulogu - posebno kod osoba koje imaju 13, 14 ili 15 godina.
- Influenseri mogu da mladima i djeci one stavove koju su formirali u neposrednom okruženju, a koji su problematični, dodatno prodube i normalizuju. Tu govorimo o stereotipima i predrasudama... - istakla je Vujović.
Istraživanje je, kaže ona, pokazalo da većina mladih zna da bi trebalo da biraju što gledaju i da je upravo algoritam taj koji im servira između čega će da biraju.
- Znaju i da je vezan za signale koje daju, kad lajkuju komentarišu ili se na nečemu druže zadržavaju... Ono što smatramo je da to znanje nije dovoljno. Do sada smo medijsku pismenost bazirali na tome da mladi prepoznaju je li nešto tačno i lažne vijesti, ali nedovoljno da treniraju sam algoritam i da prepoznaju kada je neki sadržaj problematičan ili ima motivaciju koja je štetna i koja može da izazove i probleme sa mentalnim zdravljem, kada je u pitanju slika o njima samima, da podstiče konflikte... - rekla je Vujović.
Da bude obavezno naznačiti marketinšku reklamu
Influenseri se, kako je navela, sve češće koriste za reklamiranja i zato se kroz evropske akte sve više prepoznaju kao trgovci koji bi svoje marketinške poruke trebalo da označe kao takve.
- A to se kod nas ne dešava nego su poruke upakovane u lični stav, skeč, priču o svakodnevnom životu... Taj marketing ne mora da bude vezan samo za prodaju određenih proizvoda nego može da bude i politički - ne samo za partije ili izborne cikluse - ali svakako jeste prisutan i najčešće nije označen - rekla je Vujović.
Odgovornost ne smije biti samo na mladima i roditeljima
Mladi, cijeni ona, donekle svjesni toga da je ono što je agresivno i konfliktno ono što alogritam sada daje kao preporuku.
- Ali na mladima ne bi smjela da bude krajanja krivica za to što biraju. Imamo kompanije koje imaju ogromnu moć i koje posjeduju podatke o skoro svima nama i koje nam serviraju da biramo između opcija koje su često problematične i koje nam tu agresiju guraju kao sistem koji treba primjenjivati u stvarnom životu - dodala je Vujović.
Misli, kako je rekla, da većina ima informaciju da influenseri jesu uzori među mladima, ali da svakako ne smijemo prebaciti odgovornost ni na mlade ni na roditelje.
- Koji rade nekoliko poslova i koji su skloni da, kada nemaju vremena, djetetu kao opciju ponude opciju telefona da bi prekratili vrijeme... To je problem globalnog karaktera i zato treba da se nalaze i globalna rješenja - istakla je Vujović.
Roditelji, kako je kazala, bi trebalo da pričaju sa djecom i imaju određenu odgovornost, ali se nikako ne smije na njih prebaciti odgovornost kreiranja cijelog algoritma platformi koje, kako je naglasila, u svom budžetu imaju stotine milijardi eura i ogromnu količinu podataka.
- Koji i profilišu određene algoritamske preporuke maldima djeci odraslima - dodala je ona.
A.I.