U Budilniku na Televiziji E analiziramo razloge zbog kojih se prvacima preporučuje odlaganje polaska u školu. Saznajemo i zbog čega skoro pet odsto učenika ne završi srednje stručne škole.&nbsp;
Ekipa Budilnika istražiće i da li bi Crna Gora poput pojedinih evropskih zemalja trebala da zabrani supermarketima bacanje hrane.&nbsp;
Od 7 do 9 sati gledaoci Televizije E moći će da saznaju i sve o uzrocima zbog kojih žrtve nasilja i nakon sudskih odluka ostaju nezaštićene, a pitamo i na koji način treba urediti kretanje električnih trotineta kroz gradove.
&nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, saznajte kako poboljšati produktivnost na poslu, šta je uništava, a šta povećava.&nbsp;
Izabrana je zvanično najljepša Crnogorka. O tome razgovaramo sa aktuelnom misicom i Vesnom Jugović, predsjednicom kompanije Miss Monte.
&nbsp;Sa Ivom Vukotić, istoričarkom umjetnosti i kustostkinjom razgovaramo o izložbi “Parti-emancipiram/učestvujem oslobađanjem/” autorke Sanje Raonić koja će biti otvorena u Modernoj galeriji u utorak 1. aprila.
&nbsp;U Srećnom danu gledaocima Televizije E otkrivamo i praktične trikove sa džinsom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U ''Budilniku'' o uzrocima nedovoljne zaštićenosti žrtava nasilja, u ''Srećnom danu'' gošće nova Miss Crne Gore u Vesna Jugović

U Budilniku na Televiziji E bavimo se izvještajem Centra za građansko obrazovanje koji je pokazao da je Vlada dala netačne podatke kada je riječ o ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja EU, što otvara pitanje transparentnosti i stvarnog napretka zemlje ka evropskim integracijama.&nbsp;
Provjerićemo zbog čega je sve više građana koji kupuju sredstva za samoodbranu.&nbsp;
U našem fokusu su i djeca - koliko je važno da poznaju svoja prava i koliko su česte zloupotrebe, saznaćemo kroz projekat Juventasa za podršku najranjivijim grupama.&nbsp;
Za sve koji žele da počnu aktivno jutro iz Bemax teretane stiže set vježbi.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, govorićemo o muzici, ugostiti harmonikaša Šćepana Stojanovića koji se priprema za koncert u KIC-u u Zeti.&nbsp;
Bavimo se zdravljem - kako se odnositi prema virozama i virusnim infekcijama, da li terapiju možemo uzimati na svoju ruku?&nbsp;
Govorićemo o dobrim navikama za dug i zdrav život, a tajne faramcije u službi ljepote otkirva Sanda Canović, dr pharm.spec.&nbsp;
Što donosi izložba Kaleidoskop saznaćemo od umjetnice Ane Kaluđerović.

Jutro na TV E: O izvještaju CGO i netačnim podacima Vlade o pristupanju EU, samoodbrani, pravima djece...

U Budilniku na Televiziji E saznajemo koliko su crnogorski studenti spremni da svojim glasom i djelovanjem pokrenu promjene u društvu? Da li među mladima raste svijest o potrebi za aktivnijim učešćem u društvenim procesima? Analiziramo i poruke sa protesta „Svi skupa protiv PUP-a“ i donosimo detalje o projektu Juventasa koji se bavi reintegracijom zatvorenika i njihovom pripremom za tržište rada.
Pored toga, istražujemo koliko se kontroliše bezbjednost hrane koja se prodaje van velikih trgovinskih lanaca.
Jutro završavamo korisnim vježbama iz Bemax teretane.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati tema je lj ubav u doba algoritama i da li AI mijenja način na koji volimo. Sagovornica je Katarina Vukotić, menadžerka sektora društvenih mreža.
Govorimo i o novoj baletskoj predstavi Muzičkog centra „Krcko Oraščić“, koja je najomiljenija i najpopularnija zimska bajka, a gost je &nbsp;Alèksandar Saša Ilic, baletski umjetnik i koreograf. Crna Gora je kuća kvalitetnog meda, a kako prepoznati pravi med na tržištu, šta ga čini kvalitetnim i koje je njegovo mjesto u našoj tradiciji objasniće direktor Kuće meda Vladimir Radulović.
Još jedna tema iz umjetnosti - nova knjiga " Baobab", autora Nebojše Radović koji će otkriti koje riznice sjećanja je zabilježio u novoj knjizi.

Jutro na TV E: Koliko su crnogorski studenti spremni da pokrenu promjene u društvu, raste li među mladima svijest o potrebi za učešćem u društvenim procesima

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o posljedicama odluke da se boravak u dnevnim centrima za osobe sa invaliditetom plaća iz ličnih invalidnina i kako to utiče na najosjetljivije kategorije društva.&nbsp;
Donosimo i zabrinjavajuće podatke iz istraživanja CAZAS-a koji pokazuju da je čak 77 odsto mladih u Crnoj Gori probalo alkohol već sa 16 godina - tražimo odgovore kako ih zaštititi.&nbsp;
Govorimo i o planovima crnogorske fudbalske reprezentacije i važnosti podrške navijača, ali i o značaju fizičke aktivnosti pa pokazujemo &nbsp;vježbe iz Bemax teretane.
U emisiji Srećan dan, od 9 do 11 sati, psihološkinja Biljana Andrijašević &nbsp;odgovara na pitanja koji su simptomi, a koji uzroci i kako prevazići krizu srednjih godina.
O Podgorici, o plodnom i bogatom višedecenijskom radu, o afirmaciji pozorišne kulture u Glavnom gradu govoriće glumac Davor Dragojević.
U Srećnom danu tema je i Kulturno veče mladih Danilovgrada, a učesnici događaja su mladi ljudi koji će kroz ples, poeziju i muziku pokazati svoje talente.

Jutro na TV E: Problem alkohola i mladih, prevazilaženje krize srednjih godina, afirmacija pozorišne kulture

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

U Budilniku na Televiziji E povodom obilježavanja Svjetskog dana prevencije seksualnog zlostavljanja djece, razgovaramo o načinima zaštite najmlađih i važnosti podizanja svijesti o ovoj osjetljivoj temi.&nbsp;
Takođe, istražujemo štetne posljedice sve popularnijeg snusa po zdravlje i otkrivamo zašto stručnjaci upozoravaju na njegovu upotrebu.&nbsp;
Ekipa Budilnika priprema ukusan i zdrav doručak kako bismo vam pokazali da se i uz malo vremena može jesti kvalitetno, a za sve ljubitelje fizičke aktivnosti, jutarnje vježbe uživo iz Bemax teretane.
Tema novog izdanja emisije Srećan dan je Celijakija – netolerancija na gluten. O tome kako se prepoznaje, o simptomima i liječenju govori dr spec. pedijatrije Dragana Peković.
O novoj knjizi ljubavne poezije "Čekajući voz na slijepom kolosijeku" govoriće autor Zdravko Đuranović.&nbsp;
A kako da popravite kvalitet života, koliko je važno usvojiti zdrave stilove života, odnosno vježbati i zdravo se hraniti, otkriva instruktorka joge i savjetnica za ishranu Svetlana Vujačić.&nbsp;
U susret izložbi Ausstellung! Laibach Kunst: Revolucija još traje - izložba Laibacha u Podgorici razgovaramo sa kustoskinjom izložbe Natalijom Đuranović.

Jutro na TV E: O zaštiti najmlađih, upotrebi snusa, netoleranciji na gluten...

U Budilniku na Televiziji E govorimo o apelu građana Berana za zatvaranje aerodromske piste. Zabrinuti su za bezbjednost i potencijalne rizike koje donose nelegalna okupljanja i aktivnosti na ovom prostoru. &nbsp;
Razgovaramo o tome kako popis poljoprivrede može pomoći unapređenju domaće proizvodnje i razmatramo problem hiperprodukcije kadrova, koji mladima sve više otežava pronalaženje posla.
Ekipa Budilnika donosi i jednostavan recept za pripremu domaćeg soka od šipka, a donosimo i priču o baletu kao izrazu duše i emocija.
U Srećnom danu sa glumicom Jelenom Nenezić razgovaramo o novoj predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta &nbsp;"Naličje", ali i o licu i naličju umjetnosti i života. A, kako izgleda živjeti kulturu i za kulturu otkriva Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".
On će govoriti i o novim predstavama i programu koji su pripremili do kraja godine. Jedna od tema u Srećnom danu su rječi koji se koriste u potpuno pogrešnom značenju, a u susret solističkom koncertu pričamo sa talentovanim i nagrađivanim harmonikašem Petrom Balaban.

Budilnik na TV E: Apel za zatvaranje aerodromske piste u Beranama, popis poljoprivrede, balet kao izraz duše i emocija...

U Budilniku na Televiziji E govorimo o porastu nasilja i ubistava u Crnoj Gori - što otvara pitanje bezbjednosti u zemlji.
Analiziramo trenutno stanje i mjere koje nadležni preduzimaju za poboljšanje sigurnosti u Bijelom Polju.&nbsp;
Regulisanje rada sudskih vještaka moglo bi poboljšati transparentnost i pravičnost u crnogorskom pravosuđu. Donosimo analizu potencijalnih koristi ove inicijative.&nbsp;
Predstavljamo podgoričkog nastavnika matematike koji besplatno objašnjava zadatke kroz onlajn lekcije, pružajući podršku učenicima širom države.
Istražujemo i nivo ekološke svijesti u Crnoj Gori i mogućnosti za unapređenje zaštite životne sredine kroz angažman građana i institucija.&nbsp;
Za kraj se uključujemo iz Bemax teretane koja nudi energične jutarnje treninge za sve nivoe kondicije - idealan način za aktivan početak dana i radne sedmice.
U Srećnom danu od devet do 11 sati očekuju vas nove teme i zanimljivi gosti.&nbsp;
O toleranciji u modi i životu govoriće dizajnerka Maša Vukčević, koja priprema samostalnu reviju za decembar u Beogradu, a koja je nastavak njene Tolerance kolekcije.
Nove hitove, ovog puta u dens izdanju kao omaž 90-tim nastavlja da ređa popularna pjevačica Lena Kovačević. Gledaoci će moći da uživaju u novoj pjesmi i spotu "Jolie", kao i razgovoru sa popularnom pjevačicom. Jedna od tema u emisiji će biti i &nbsp;pristupanje svjetskoj alijansi i učestvovanje na proslavi 70 godina Akademije igre u Pekingu Baletske škole Princeza Ksenija.
Gost u Srećnom danu će biti i Miroslav Živanov, multimedijalni umjetnik, u online svijetu poznatiji kao @thedancingis_good.

Jutro na TV E: Bezbjednost u zemlji, regulisanje rada sudskih vještaka, nivo ekološke svijesti...

U Budilniku na Televiziji E sjutra povodom Međunarodnog dana borbe protiv karcinoma dojke biće emitovana ispovijest hrabre žene koja je pobijedila opaku bolest. Njena borba, iskustva i poruka za sve koji se suočavaju sa istim životnim problemom.&nbsp;
Saznajemo i kako globalna ekonomska kretanja utiču na Crnu Goru i njenu privredu. Obilježava se i Dan Ujedinjenih nacija, &nbsp;gost će biti Diego Zorilja, rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori. Pitamo i da li će biti ponovo uvedena užina za osnovce, a pričamo i o Durmitoru koji se našao na listi najlepših parkova u svijetu.&nbsp;
Da li Crna Gora ostaje bez žena - pitanje je kojim se bavi novo izdanje emisije Srećan dan, a gošća je Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava. Jedna od tema biće i mladi i regionalno usavršavanje iz oblasti prava i diplomatije, sagovornik je Darko Šćepanović.&nbsp;
Sve o vodiču za njegu kože i kako izabrati &nbsp;pravi proizvod za određeni tip kože reći će nam Marija Popivoda iz Tea Medica. Gledaoci mogu uživati i u trikovima profesionalnog close-up iluzioniste za odrasle Aryana, koji je uvijek spreman da zabavi i zadivi mentalnim i vizualnim efektima. Sagovornik u emisiji Srećan dan biće i priznati violinista i univerzetski profesor Andrej Kurti Djurović.

Jutro na TV E: Ispovijest hrabre žene koja je pobijedila karcinom dojke, Dan Ujedinjenih nacija, ponovno uvođenje užina za osnovce...

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom 8. aprila - Međunarodnog dana Roma, posthumno odlikovao Marinu Gojković Ordenom rada, koji se dodjeljuje za naročite zasluge u privredi i u ostalim djelatnostima, kao i za rad od izuzetnog značaja za napredak i razvoj Crne Gore. Orden je uručio njenom bratu Ivanu Gojkoviću.&nbsp; Tom prilikom, predsjednik države je poručio da je ovim odlikovanjem odato priznanje jednoj izuzetnoj ženi, Marini Gojković – čija je ljudskost, posvećenost i vizija ostavila, kako je istakao, neizbrisiv trag u našoj zajednici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408120444_bd36848b267781347c2d48cc8c000cbccba389764cfbee955f47630a853e1cba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408120444_bd36848b267781347c2d48cc8c000cbccba389764cfbee955f47630a853e1cba" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Kabinet predsjednika Crne Gore"> </figure>  - Kao direktorica JPU „Radmila Nedić“ iz Berana, i u saradnji sa civilnim sektorom, otvorila je vrata predškolskog obrazovanja djeci romske i egipćanske populacije, dajući im priliku da rastu, uče i razvijaju se rame uz rame sa svojim vršnjacima - kazao je Milatović. Poručio je da njen rad nije bio samo pedagoški, već i duboko društveno odgovoran, jer je upravo kroz predškolsko obrazovanje pokrenula proces stvarne integracije romske i egipćanske zajednice u obrazovni sistem Crne Gore. - Ona je vjerovala da svako dijete zaslužuje šansu. Vjerovala je da različitost nije prepreka, već bogatstvo koje naš obrazovni sistem čini potpunijim. Pokazala je da istinska inkluzija počinje od najranijeg uzrasta, i da obrazovanje ima snagu da mijenja ne samo pojedince, već i čitave zajednice. Ovo odlikovanje je više od čina sjećanja – ono je potvrda državne posvećenosti inkluziji, potvrda da vidimo i poštujemo ljude koji mijenjaju društvo iznutra, tiho, ali nepokolebljivo. Neka Marinin primjer bude poruka svima koji rade u obrazovanju, u lokalnim zajednicama, u institucijama – da se istinska promjena dešava onda kada djelujemo s ljubavlju, razumijevanjem i vjerom u jednakost -kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408120444_f92b614feaadf9c56503068dc58ec1892f0901895860ad40f16c7e956b0eac1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408120444_f92b614feaadf9c56503068dc58ec1892f0901895860ad40f16c7e956b0eac1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1095" loading="lazy" alt="Kabinet predsjednika Crne Gore"> </figure>  Predsjednik države je u ime građana Crne Gore, izrazio najdublju zahvalnost porodici Marine Gojković, njenim kolegama, prijateljima i partnerima iz civilnog sektora koji su zajedno s njom pokrenuli ovu značajnu promjenu.&nbsp; - Marina nije tražila priznanja. Ali mi danas imamo obavezu da prepoznamo njen doprinos, i da poručimo da ovakvi ljudi ne smiju biti zaboravljeni. U znak dubokog poštovanja, danas joj posthumno dodjeljujemo odlikovanje, kao simbol zahvalnosti naše države za sve što je uradila. Neka njeno ime ostane upisano kao svijetao primjer kako se mijenja svijet – korak po korak, dijete po dijete, osmijeh po osmijeh - poručio je Milatović. Marina Gojković, rođena 2. oktobra 1974. godine u Beranama, bila je vaspitačica i direktorica predškolske ustanove koja je svojim radom ostavila neizbrisiv trag u oblasti ranog obrazovanja i inkluzije. Nakon desetogodišnjeg rada u JPU „Ljubica Popović“ u Podgorici, od 2017. godine vraća se u Berane gdje nastavlja rad u JPU „Radmila Nedić“. Kao direktorica od februara 2022. do svoje smrti u martu 2024. godine, dala je ključni doprinos integraciji djece romske i egipćanske populacije u sistem predškolskog obrazovanja. Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su i izvršni direktor NVO „Udruženje za podršku Roma i Egipćana“ Sultan Beća, predsjednik Skupštine ove organizacije Nikola Raičević i saradnica Imelda Ličina.

Milatović posthumno odlikovao Marinu Gojković: Njen rad duboko društveno odgovoran

Monteput d.o.o. potpisao je ugovor za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Nikšić-Žabljak-Pljevlja sa kompanijom Put inženjering.
Ukupna dužina ove dionice je 96 kilometara, a vrijednost ugovorenog posla je 159.000 eura, bez uračunatog PDV-a.
Kako je saopšteno iz Monteputa, idejnim rješenjem biće definisana optimalna trasa i stvoreni uslovi za izradu narednih faza projektne dokumentacije ove saobraćajnice. Rok za izradu idejnog rješenja je šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora.
- Izgradnja ove brze saobraćajnice obezbijediće vezu Nikšića, Žabljaka i Pljevalja sa auto-putem Bar-Boljare i Jadransko-Jonskim auto-putem, a doprinijeće i unapređenju regionalne povezanosti, ekonomske saradnje i razvoja - navedeno je u saopštenju Monteputa.
Projekat sprovode Vlada Crne Gore i Monteput d.o.o. kao korak ka unapređenju saobraćajne infrastrukture i razvoja sjevernog regiona.

Potpisn ugovor izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Nikšić-Žabljak-Pljevlja

Član GI „21. maj“, Aleksandar Saša Zeković, podsjetio je da će se uskoro navršiti 33 godine godine od nasilne smrti porodice Klapuh - Hasana Klapuha, njegove supruge Feride i kćerke Sene, koje su u Plužinama 6. jula 1992. godine, ubili pripadnici Vojske Republike Srpske, specijalnog odreda „Dragan Nikolić“.
Tim povodom, kako dodaje, podnijeta je inicijativa premijeru Milojku Spajiću, da Vlada Crne Gore obrazuje odgovorajući odbor koji će organizovati da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane u Bosni i Hercegovini (BiH) na dostojanstven način, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica odnosno najbliži živi srodnici.
Porodicu Klapuh je, ističe , sahranila opština Nikšić na privremenom groblju kod Trebjese, gdje se sahranjuju oni koji nemaju bližnjih ili potomaka.
- Prvom pravosnažnom presudom u Crnoj Gori za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Viši sud u Podgorici je osudio Radomira Kovača, Janka Janjića, Zorana Simovića i Zorana Vukovića na po 20 godina zatvora, dok je Vidoju Goluboviću, pomagaču porijeklom iz Crne Gore, izrečena kazna od osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca - ukazuje Zeković.
Sud je, dodaje, utvrdio da su okrivljeni 6. jula 1992. godine za novac prevezli Hasana, Feridu i njihovu kćerku, Senu Klapuh, iz Foče u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, zaustavili su se, izveli iz vozila oca, majku i kćerku, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu.
- Osuđeni Vidoje Golubović je svjedočio: “Izašao sam iz vozila i po naređenju Janjića posipao pijesak na tragove krvi koji su poticali od Hasana i Feride. Ćerka Klapuha, Sena, je vrištala i molila da je ne ubiju i uputila se prema brani tunelom. Za istom su pošli Zoran Simović i Zoran Vuković … u tunelu se čuo pucanj - podsjeća Zeković.
Samo je, kaže, jedan od petorice pravosnažno osuđenih (Golubović) izdržavao dosuđenu kaznu.
- Janjić je izvršio samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse po osnovu optužnice Haškog tribunala. Ostali osuđeni su živi i na slobodi, a za njihovo izručenje Crnoj Gori je neophodna djelotvornija saradnja sa Republikom Srbijom i BiH uz proaktivniji pristup vlasti ovih zemalja - naveo je Zeković.
Ukazuje da je još 2022. godine pozvao Vladu Crne Gore i tadašnjeg premijeradr Dritana Abazovića da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane na dostojanstven način i u skladu sa islamskim običajima i tradicijom, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica.
&nbsp;- Ugledna nevladina organizacijaAkcija za ljudska prava (HRA) je podržala ovu inicijativu posebno obzirom na činjenicu da presuda nije izvršena ni poslije gotovo tri decenije. Zato pitanje konačne dostojne sahrane posmrtnih ostataka porodice Klapuh treba da bude etički imperativ za Vladu Crne Gore, sve njene članove i za sve one koji je podržavaju. Dosljedno podsjećajujući na ovaj zločin, HRA čini sve u svojoj moći da se ratni zločinci konačno privedu pravdi - &nbsp;ističe Zeković.
Kako dodaje, dosadašnje crnogorske vlade, posebno one za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore, nijesu imale gotovo nikakvog razumijevanja za ovaj slučaj i potrebu, ali ni iskrenu podršku prema suočavanju s prošlošću u cjelini.
- Naročita je odgovornost DPS- a i njenih vlada što postreferendumska državna politika nije vodila računa o vladavini prava i društvenoj pravdi, i što je na sve moguće načine ignorisan i opstruiran proces suočavanja s prošlošću. U prilog tome je i činjenica da su do danas ostale nedokumentovane i široj javnosti nepoznate sve okolnosti oko dešavanja u Bukovici i kidnapovanja tamošnjeg stanovništva a koje pozitivno legitimišu državu Crnu Goru - kaže Zeković.
Tadašnje ključne starješine policije u Pljevljima, podsjeća Zeković, dovodeći u opasnost i sopstvene živote, uspjeli su da iz Čajniča, iz zatvora, izvedu 11 osoba bošnjačke nacionalnosti koje su srpske snage otele uz znak odmazde a čija je likvidacija bila izvjesna.
- DPS Crne Gore, dok je upravljala zemljom, proces suočavanja s prošlošću nije doživljavala prilikom da se unaprijedi vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i društvena kohezija u Crnoj Gori i regionu - smatra on.
Na aktuelnoj je Vladi Crne Gore, kako ističe, da kroz komunikaciju sa porodicom organizuje i plati troškove sahrane, a posmrtne ostatke tročlane porodice Klapuh, iz Crne Gore, u kojoj su pokušali naći mir i spokoj, bježeći od rata, isprati uz najviše državne počasti.
- Sa inicijativom dženaze porodice Klapuh upoznati su Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka stranka i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović - saopštio je Zeković.

Zeković: Porodicu Klapuh sahraniti dostojno i uz državne počasti, to treba da bude etički imperativ za Vladu Crne Gore

Strukovni odbor pravosuđa danas je uputio zvaničnu inicijativu predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, sa zahtjevom da se na dnevni red prve naredne sjednice Vlade uvrsti Prijedlog za uvećanje osnovne zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima.
Podsjećaju da je Sindikat u više navrata dostavljao komentare, sugestije i prijedloge na zakonska rješenja koja se odnose na zarade svih zaposlenih u pravosuđu. Međutim, kako kažu u Strukovnom odboru pravosuđa, njihovi stavovi su najčešće ignorisani, a u procesima odlučivanja koji se direktno tiču materijalnog položaja naših članova. Nijesu, kako kažu, imali priliku ni da učestvuju.
- Izjava ministra pravde da će se pred Vladom uskoro naći predlog o uvećanju osnovne zarade isključivo sudijama i tužiocima, ukazuje na ozbiljnu nepravdu prema zaposlenima koji nijesu nosioci pravosudnih funkcija. Dok podržavamo napore da se unaprijedi materijalni status sudija i državnih tužilaca, ističemo da se ne smije zanemariti rad službenika i namještenika koji čine osnovu funkcionisanja pravosudnog sistema - saopšteno je iz Strukovnog odbora pravosuđa.
Napominju da se trenutne zarade ove kategorije zaposlenih kreću u rasponu od 600 do 650 eura za srednju stručnu spremu, odnosno od 800 do 850 eura za visoku stručnu spremu.
- Istovremeno su među najnižim u javnom sektoru i ni na koji način ne oslikavaju važnost i odgovornost njihovog angažmana, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja borbe protiv kriminala - naglašeno je u saopštenju.
Selektivnim uvećanjem zarada, kako ističu, ruši se ideja jedinstvenog i funkcionalnog pravosuđa. Samo uz ravnopravan tretman svih zaposlenih – sudija, tužilaca, službenika i namještenika – moguće je, poručuju u Strukovnom odboru sindikata, graditi efikasan i pravedan sistem koji odgovara izazovima savremenog društva.
Zbog toga pozivaju Vladu da ovu inicijativu hitno razmotri na prvoj narednoj sjednici i omogući donošenje zakonskog rješenja kojim će se valorizovati rad svih zaposlenih u pravosuđu.
- Ukoliko se i dalje bude ignorisala uloga službenika i namještenika, Strukovni odbor će biti prinuđen da pokrene proces radikalizacije sindikalnih aktivnosti, uključujući i mogućnost obustave rada u svim pravosudnim institucijama - poruičeno je u saopštenju.
Skupštinu Strukovnog odbora pravosuđa čine: Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu i Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru.

Strukovni odbor pravosuđa: Moguća obustava rada ako Vlada hitno ne razmotri uvećanje zarada

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: jutro-na-tv-e