Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podnijelo je Sudu optužni prijedlog protiv Budvana Jova, Vidaka i Milorada Mitrovića zbog napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića - potvrdio je za Portal ETV portparol Osnovnog suda sudija Veljko Bulatović.
Jovu Mitroviću, optužnim aktom, stavlja se na teret nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću, dok su Vidak i Milorad Mitrović optuženi za nasilničko ponašanje.
Sudija Bulatović kazao je za naš medij da je optužni prijedlog Sudu dostavljen 13. avgusta i da ga je zadužila sutkinja Nina Bulatović.
Jovu Mitroviću je, takođe, vijeće Osnovnog suda u Kotoru, produžilo pritvor jer, kako se navodi u obrazloženju odluke, postoje okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni dovršiti pokušano krivično djelo ili izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo.
Osim Jova Mitrovića 19. jula uhapšeni su i Vidak i Milorad Mitrović ali je nakon saslušanja sudija za istrage prihvatio prijedlog osnovnog državnog tužioca u Kotoru pa im je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.
Nikola Jovanović je napadnut 18. jula dok se nalazi u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj Plaži.
Vidak Mitrović je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva i član Odbora direktora Morskog dobra, a Jovo Mitrović je, prema evidenciji policije, bezbjednosno interesanto lice.
Nakon četiri dana od napada na Jovanovića, Vidak Mitrović je podnio neopozivu ostavku na članstvo u Upravnom odboru Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrima.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Optužni prijedlog protiv Jova,Vidaka i Milorada Mitrovića zbog napada na predsjednika opštine Budva

Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću zbog napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića.
To je za ETV potvrdio portparol Osnovnog suda, sudija Veljko Bulatović.
Bulatović je kazao da su pred sudijom za istragu saslušani i Vidak i Milorad Mitrović, te da je prihvaćen predlog osnovnog državnog tužioca u Kotoru te im je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.
Jovo Mitrović upućen je u spuški Istražni zatvor.

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

Jovu Mitroviću mjesec pritvora zbog napada na Nikolu Jovanovića, Vidaku i Miloradu Mitroviću zabrana prilaska

Jovo Mitrović, kako je Portalu ETV saopšteno iz policije, uhapšen je ranije danas zbog napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, a onda su procesuirani i Vidak i Bato Mitrović.
Jovo Mitrović se sumnjiči za nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću, dok se Vidaku i Batu Mitroviću na teret se stavlja nasilničko ponašanje. Oni će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost.
- J.M. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, dok se M.M. i V.M. sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje, na štetu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića - saopšteno je iz Uprave policije.
Jovanović je prijavio da je napadnut u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži.
Vidak Mitrović je, inače, funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva i član Odbora direktora Morskog dobra.
Jovanoviću su konstatovane teške tjelesne povrede i zadržan je u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).

Anja Ivanović

Jovo, Vidak i Bato Mitrović uhapšeni zbog napada na Nikolu Jovanovića

Poslanica Evrope sad (PES) Nađa Laković podnijela je krivčnu prijavu danas jer je, kako tvrdi, targetirana i vrijeđana na društvenim mrežama, a ukazala je da joj je ugrožena bezbjednost, potvrđeno je Portalu RTCG.
Laković je prije dva dana na mreži X komentarisala da treba sačekati sa imenovanjem Nine Ofner Bokan za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Zbog tog njenog stava, uslijedile su, navela je, brojne uvredljive objave na društvenim mrežama, uz neprimjerene foto montaže, gdje je upoređivana sa fašistima i nacistima.&nbsp;
U prijavi u koju je Portal RTCG imao uvid, Laković tereti lice koje stoji iza objava na nalogu "Mimformer" jer joj je ugrožena bezbjednost.
Kako je pojasnila, objavljena je fotošopirana fotografija, gdje se vidi njeno lice dok je tijelo obučeno u nacističku uniformu koja se koristila u Drugom svjetskom ratu, uz "kukasti krst".&nbsp;
- Osjetila sam se ugroženo za bezbjednost kako sebe tako i svoje cjelokupne porodice. Smatram da je ovo najgori oblik targetiranja i karakterisanja mene kao anti-semitu, fašistu i nacistu, nakon čega su se nadovezali uvredljivi komentari sa drugih profila- ispričala je Laković danas u policiji.&nbsp;
Naglasila je i da je stupila u kontakt sa Ninom Ofner Bokan, i da je joj je predočila da je njen post i komentar zloupotrijebljen od NN lica. O svemu je obavijestila i Ministarstvo pravde Crne Gore.&nbsp;
Laković dodaje da je njen komentar imao za cilj da ukaže da imamo brojne mlade intelektualce koji nemaju priliku da se pokažu na javnim funkcijama, i da tu nema nikakvih zlih namjera ili podjela.&nbsp;
Poslanica je prethodno objasnila da njen post na mreži "X" nije usmjeren protiv bilo koga, niti osporava pravo predsjednika Skupštine da imenuje koga želi.
- Oni koji pokušavaju da moj stav zloupotrijebe i predstave ga kao napad na bilo koju zajednicu – griješe, i to namjerno rade. Nemam ništa protiv imenovane osobe, niti protiv zajednice, bilo koje. Živimo u građanskoj državi u kojoj svi imamo jednaka prava, i to je vrijednost koju duboko poštujem. Neprihvatljivo je, međutim, da zbog takvog stava budem targetirana i negativno etiketirana. Apsurdno je pripisivati mi predrasude ili isključivost. Kao poslanica, imam obavezu da zastupam interese svih građana – bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. Ali pisana riječ može pogrešno da se protumači i ne zamjeram Vam- objavila je Laković.
Podsjećamo, Laković je u prvoj objavi na mreži Iks istakla da je ovo imenovanje Ofner Bokan iznenađujuća činjenica.
- S obzirom da živimo u multietničkoj državi, u kojoj je izbor kadrova zaista širok – među Srbima, Crnogorcima, Bošnjacima, Albancima, Hrvatima, Romima i svima drugima – iznenađuje činjenica da je upravo gospođa Ofner Bokan izabrana na mjesto savjetnice u najvišoj instituciji države. Ništa lično, ali smatram da je ovakvim imenovanjem potrebno biti veoma oprezan- napisala je Laković.
Nina Ofner Bokan je predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Informacija o njenom imenovanju potvrđena je ove sedmice na sjednici skupštinskog Administrativnog odbora.

Laković podnijela prijavu: Targetiraju me kao anti-semitu, fašistu i nacistu

Danas je u Mostaru u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira održana Konferencija na temu: "Stabilnost i mir u regionu - stanje i izazovi" na kojoj su učešće uzeli prof. dr Nerzuk Ćurak iz Sarajeva, prof. dr Branislav Radulović iz Podgorice, Vehid Šehić iz Tuzle, Gordana Vidović iz Modriče, Aleksandar Popov iz Novog Sada i profesor Zoran Pusić iz Zagreba.
Govoreći na Konferenciji profesor Branislav Radulović istakao je da je brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu, koji je po uzoru na devedesete godine prošlog vijeka ponovo ugrožen velikodržavnim projektima, djelovanjem radikalne desnice i narastajućim kleronacionalizmom.&nbsp;
- Kolektivna bezbjednost u okviru NATO saveza, a ne masovno pojedinačno naoružavanje i demonstracija vojne sile usmjerena i prema susjednim državama, ali i kao demonstracija sile za unutrašnjo političke prilike, put je koji daje garancije da ukupan region više neće biti poprište krvavih oružanih obračuna i ponavljanja zločina nad civilnim stanovništvom- kazao je Radulović.
Domaćin skupa bila je Mreža za izgradnju mira, UWC Mostar i Igmanska inicijativa.
Konferencija se odvija u okviru trodnevnog događaja (18-20 septembar) koji okuplja istaknute intelektualce, umjetnike, aktiviste i akademske građane sa ciljem jačanja dijaloga, solidarnosti i zajedničkog zalaganja za mir na Zapadnom Balkanu.
U okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana mira dodjeljene su mirovne nagrade "Goran Bubalo" za doprinos izgradnji mira. Posebnu pažnju izazvao je događaj "Put oko svijeta za 80" minuta koji su organizovali polaznici Koledža UWC Mostar iz 74 države svijeta u okviru kojeg je svaka država predstavila svoju državu među kojima je bila i grupa polaznika Koledža iz Crne Gore.

Radulović: Brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu

Španski ministar ekonomije Karlos Kuerpo saopštio je da njegova Vlada podržava napore koje preduzima Evropska komisija kako bi se unovčila osnovna zamrznuta ruska imovina koja se nalazi u EU, s ciljem pomoći u finansiranju ukrajinske izvršne vlasti.
&nbsp;- Iz Španije se zalažemo za to da se finansiranje Ukrajine poveća što je više moguće. Zalažemo se da se razmotre i kreativni načini kako bi se iskoristila ta blokirana sredstva- rekao je Kuerpo u intervjuu za Bloomberg TV.
&nbsp;On je dodao da Španija, koja je jedan od glavnih uvoznika ruskog tečnog prirodnog gasa u EU, radi na smanjenju tog uvoza i diversifikaciji kroz nabavke iz zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi Biznis.ba.
&nbsp;Jedan od predloga je da se ta zamrznuta sredstva ne konfiskuju direktno, ali da se interes/prinosi koji oni generišu (ili neki oblik garancija) iskoriste kako bi se pomoglo Ukrajini na primjer kroz zajmove za obnovu.
&nbsp;Ideja je da EU država-članice ili grupa voljnih izdaju obveznice ili instrumente kojima bi se pokrivala ova sredstva te garantovalo njihovo iskorištavanje, da Ukrajina dobije sredstva prije nego što (eventualno) Rusija nadoknadi štetu.
&nbsp;Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., EU i zemlje partneri su zamrznule značajan dio sredstava koja pripadaju Rusiji. Ta sredstva uključuju devizne rezerve, državne obveznice, depozite i druga finansijska sredstva.

Španija smanjuje uvoz gasa iz Rusije

Tomas Vajc, predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), smatra da bi odustajanje od gradnje kolektora u Botunu moglo usporiti put Crne Gore ka EU.&nbsp;
Sumnja da iza protesta u Zeti stoje skriveni interesi.
On je u izjavi za Televiziju Vijesti optužio lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da opstruira projekat.&nbsp;
- U Njemačkoj i Austriji izgrađene su stotine takvih postrojenja i rade odlično. Što se tiče protesta osjećam da se stanovništvo tamo zloupotrebljava za druge interese. Naravno, stanovništvo treba da bude uključeno, ali blokirati ovaj projekat je apsolutno besmisleno- kazao je Vajc.
Dodao je da se boji da iza toga stoji skrivena agenda, jer osoba koja je najglasnija, poslanik Milan Knežević, otvoreno ne brani interese Crne Gore nego interese Aleksandra Vučića, a boji se i neke ruske interese.&nbsp;
- Kada vidim gdje redovno putuje, bojim se da ima skrivenu namjeru da blokira ovo postrojenje za preradu otpadnih voda, jer zna da ako se ono ne izgradi Crna Gora neće imati šansu da ispuni kriterijume iz poglavlja 27 i na taj način on želi da spriječi Crnu Goru da uđe u EU- istakao je Vajc.
Vajc je za Televiziju Vijesti rekao da je ovo primjer zloupotrebe moći i politike, zapravo su ti ljudi tamo djelimično žrtve propagande.

Vajc: Bojim se da Milan Knežević opstruira izgradnju kolektora, kako Crna Gora ne bi ušla u EU

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Tag: jovo-mitrovic