Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je na Fejsbuku komentarisao poruke mitropolita SPC Joanikija i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića o obnavljanju kapele na Lovćenu. 
Đurašković im je na tu namjeru poručio: "Želja će vas biti".
- Dođite da je obnovite i jedan i drugi. Želja će vas biti, ka' i one prije vas, a i ove što četnikuju po Crnoj Gori. Zalijećete se evo 40 godina, bastaduri - napisao je Đurašković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašković Joanikiju i Kovačeviću: Želja će vas biti, ka' i ove što četnikuju po Crnoj Gori

Rasprava o ulozi Srpske pravoslavne crkve u društvenim i institucionalnim procesima u Crnoj Gori ponovo je u žiži javnosti nakon najave da se Mitropolija crnogorsko-primorska SPC priprema za uvođenje vjeronauke u sistem državnog obrazovanja. Od predsjednika Liberalne partije i jednog od lidera Evropskog saveza, Vatroslava Belana, stiže oštar odgovor i upozorenje na, kako tvrdi, dugogodišnje strateške ambicije SPC. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ponovo pokazuje svoju nadmoć, i ne samo to — već planira da utiče i na sistem obrazovanja. Odavno je postalo jasno da je u rukama SPC moć odlučivanja. Mitropolija crnogorsko–primorska SPC sprema se za uvođenje vjeronauke u sistem državnog obrazovanja, saopštio je mitropolit Joanikije Mićović. - Mitropolija se sprema za uvođenje vjerske nastave. Mi osposobljavamo mlade teologe i sveštenike, da ih imamo dovoljno sa završenim teološkim fakultetom, da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka. Naravno, to je naše pravo, koje ne bi smjela država da uskraćuje bilo kome - kazao je Joanikije na TVCG. Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Vatroslav Belan, za Portal ETV izjavio je da je odavno prošlo vrijeme kada su ovakve aktivnosti i planovi SPC mogli izazvati iznenađenje, čuđenje i zabrinutost. - Ta organizacija, kao već dugo najmoćnija i najuticajnija u Crnoj Gori, samo radi svoj posao i realizuje aktivnosti u okviru svog strateškog cilja da Crnu Goru u potpunosti pretvori u svoj ekskluzivni posjed koji će do kraja i u cjelosti kontrolisati u svim segmentima i određivati joj sudbinu. Ne, naravno, sudbinu u okviru razvijenih liberalno-demokratskih i emancipovanih društava, već u okviru autoritarnih, strogo kontrolisanih društava pod okriljem ‘majke Rusije’, u kojima će ona (SPC) biti ključni stub vlasti - navodi on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116111132_ea0e0dcff37b616885bcfa5929f739557c2f5a3946f12687feb8998f4576d6ea.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116111132_ea0e0dcff37b616885bcfa5929f739557c2f5a3946f12687feb8998f4576d6ea" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Joanikije i Metodije"> <figcaption>Joanikije i Metodije(Photo: Mitropolija crnogorsko-primorska)</figcaption> </figure>  Belan posebno ukazuje na nedavne izjave sveštenstva SPC. - Obratite pažnju da je pop Backović, povodom ionako farsične ‘potrage’ za kipom koljača Pavla Đurišića, izjavio da ‘sve liči na 1945. godinu’. Njemu ta godina, kada su se čitav svijet, Evropa i tadašnja Jugoslavija, dakle i Crna Gora, oslobodile fašizma i nazizma, budi negativne, loše emocije. Mitropolit Metodije izjavljuje da koljača Đurišića ‘nosi u svom srcu’. E to je osnova ‘kurikuluma’ koju sveštenici SPC planiraju da ubrizgavaju u um naših mladih generacija - rekao je on. Dalje navodi: „O osnovama hrišćanske religije, onako kako ih je propovijedao Isus Hrist, tu ne bi bilo ni slova. Jeste li u jevanđeljima negdje našli citat u kojem Isus za nekog koljača žena, djece i nemoćnih kaže ‘nosim ga u srcu’?“ Belan zaključuje da ključni problem nije u planovima SPC, već u državi: - I nije iznenađenje plan SPC. O tome sve znamo. Pitanje je ovdje da li država Crna Gora stvara kadrove koji će obrazovati mlade generacije na temeljima modernih naučnih saznanja i dostignuća, a koji će se znati oduprijeti mračnim planovima SPC i da li uopšte ima želje za tim, ili ćemo kapitulirati pred tom parapolitičkom organizacijom i prepustiti joj crnogorsko društvo. Bojim se da je na današnji dan odgovor pesimističan, ali baš zbog toga današnju zbilju moramo odlučnije i hrabrije preokretati u korist sekularne, građanske, antifašističke i emancipovane Crne Gore - kazao je Belan za Portal ETV.

Miraš Dušević

Belan o vjeronauci SPC: Pavla Đurišića nose u srcu, a djecu žele da "uče“

Crkva Srbije uveliko se sprema za uvođenje vjeronauka u sistem državnog obrazovanja, saopštio je sinoć mitropolit Joanikije Mićović gostujući na Radio-televiziji Crne Gore.
- Mitropolija se sprema za uvođenje vjerske nastave. Mi osposobljavamo mlade teologe i sveštenike, da ih imamo dovoljno sa završenim teološkim fakultetom, da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka. Naravno, to je naše pravo, koje ne bi smjela država da uskraćuje bilo kome – kazao je Joanikije, prenosi Antena M.
To im, tvrdi, omogućavaju Ustav i zakoni Crne Gore.
- I, to će biti, naravno, za Crnu Goru od izuzetno velikog značaja - vraćanje vjeronauke u državne škole – kazao je Joanikije.
On tvrdi i da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...
&nbsp;- U sistemu obrazovanja nedostaje vjersko obrazovanje. Koje su negativne posljedice toga? Recimo, ne samo što nećemo razumijeti našu vjeru, ako nešto o njoj ne naučimo, nego ne možemo razumijeti ni našu istoriju, ni našu tradiciju, pa ni našu književnost, ni našu umjetnost. Kako će, recimo, mlad čovjek, kada bez ikakvog vjerskog obrazovanja, uđe u neki hram, neku drugu svjetinju, ne samo naše vjere, nego i drugih vjera... kako će razumijeti tu umjetnost, to predanje, tu kulturu koje baštini ta svetinja? Kako će razumijeti Luču mikrokozma, kad nema nikako vjersko obrazovanje? Kako će razumijeti Njegoša? Ne može ni Gorski vijenac da razumije – kazao je Joanikije.

Joanikije: Pripremamo mlade sveštenike da ih imamo dovoljno da popune državne osnovne i srednje škole

Jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije &nbsp;rekao je za RTCG da su mitropolit Amfilohije i donekle i on, u jednom dijelu &nbsp;izvršili reviziju istorije.&nbsp;
- Nacistički zločini nad pravoslavnim narodom Pive i Velike, u našoj istoriji zaobilaženi su cijelo vrijeme. Tu su pobijena djeca, pobijene su žene, trudnice, majke, goloruki narod, nedužna omladina. Sveštenici su ubijani. Taj zločin je bio zaobiđen. Istina, komunističke vlasti su bile osnovale komisiju za popisivanje zločina, drugih, naravno ne i komunističkih, i ona je radila do 1948. godine. Potom su došli neki drugi interesi, da se to sve zaboravi, i da se to skrajne. Prvo je Josip Broz Tito htio da se obračuna sa svojim protivnicima, zbog toga je stvoren i Goli otok, a pitanje je i da li je Goli otok kod nas istorijski obrađen kako valja - kazao je Joanikije.&nbsp;
On je rekao da je u nauci uvijek potrebno da se iznova sagledaju stvari.&nbsp;
- Ja sam se zalažem da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički zločini, okupatorski. Ali je za nas velika sramota da smo se iskasapili međusobno u toku rata. Mnogo više nas je poginulo u međusobnim obračunima nego u borbi protiv okupatora. Zar to nije sramota? Zar ne treba da se kao zajednica zbog toga pokajemo - rekao je &nbsp;Joanikije.&nbsp;
Kako je istakao, zar nije sramota za Crnu Goru da ima jame.&nbsp;

Joanikije: Mitropolit Amfilohije i donekle ja, u jednom dijelu, izvršili smo reviziju istorije

Iz eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) oglasili se juče saopštenjem u kojem nastoje da demantuju neke navode iz tokom „litijašenja” njima bliskog glasila „Vijesti” — „kao i drugih netačnih interpretacija u medijima” — o protestu održanom 10. oktobra u Morinju kod Kotora, na kojem je uz Milana Kneževića, čija je stranka u Spajićevoj vladi — takođe učestvovao sveštenik MIJAJLO BACKOVIĆ. Štoviše, iz eparhije Joanikija aka Jovana Mićovića u saopštenju „tumače” stavove izrečene na protestu u Morinju od strane Backovića: a taj je sveštenik u drugoj SPC eparhiji, budimljansko-nikšićkoj — što je PRESEDAN čak i za Crkvu Srbije! Prenosimo saopštenje sa sajta eparhije crnogorsko-primorske — koja se predstavlja i kao „Mitropolija crnogorsko-primorska” (provjerljivo: takav entitet ne postoji u zvaničnom Ustavu SPC) ili „Crkva” (a nije u saopštenju istaknuto da eparhija Mićovića ima mandat iz za nju mjerodavne adrese u Srbiji, od tamošnjega patrijarha, sinoda ili arhijerejskoga sabora: da se ovim povodom obraća u ime cijele ove vjerske zajednice)… * * * SAOPŠTENJE POVODOM REAKCIJA NA IZJAVU SVEŠTENIKA NA SKUPU U MORINJU Povodom teksta juče [15. oktobra, prim] objavljenog u „Vijestima” — „Ruganje državi i postrojavanje zvaničnika: Šta je sveštenik Backović poručio vladajućoj većini sa skupa u Morinju” — kao i drugih netačnih interpretacija u medijima, dužni smo da se obratimo javnosti. Nijesmo začuđeni zlonamjernim tumačenjima koji dolaze od pojedinih društvenih činilaca koji su bili sagovornici autorke pomenutoga članka, jer oni imaju jasan kontinuitet aktivne borbe protiv Crkve i, konkretno, diskriminacije i bezakonog institucionalnog progona Srpske pravoslavne crkve, kad god su za to imali priliku. Međutim, ono što je zbilja nedopustivo i izuzetno društveno štetno je postupak autorke članka koja je sebi dopuštila da umeće neizgovorene riječi, koje u potpunosti mijenjaju smisao onoga što je u Morinju izrečeno. Umetanje riječi „crkva” (pa makar i u zagradi) je najobičniji falsifikat i žalosni primjer lažne vijesti i zlonamjerne propagande. Naša Crkva niti ijedna vjerska zajednica nije poslodavac nikome u državnim i lokalnim administracijama niti im daje zarade. Potpuno je sumanuto tvrditi drugačije. Sveštenik Backović u Morinju nije imao nikakav mandat da govori u ime Crkve, te je to još jedan razlog u prilog tome da je te riječi mogao da izrekne samo kao jedan od građana ove zemlje, koji stvarno „zapošljavaju i daju plate” državnim zvaničnicima. S druge strane, uzdržavanjem od govora ili makar drugačijim i jasnijim izborom riječi je mogao i trebalo je da preduprijedi ovakva tumačenja, znajući da postoji spremna vojska onih koji će njegove riječi pokušati da zloupotrebe protiv Crkve. Autorka članka i svi njezini sagovornici bi trebalo da razumiju da sveštenici imaju potpuno jednaka prava, kao i ostali građani, pa i pravo na javnu riječ, a da se ona ne vezuje za službu koju obavljaju. Profesor ili ljekar koji govore na bilo kojem i bilo kakvom lokalnom okupljanju ne govore u ime svojih ustanova ili rukovodstva, već u svoje lično ime. Isto važi i za sveštenike. To bi valjda trebalo da bude svima jasno. Makar je crnogorskoj javnosti dobro poznato da se stavovi i poruke Crkve ne prenose na ovakav način. Crkva ima dovoljno javnog prostora da saopšti svoje stavove i kad smatra za neophodno, to čini jasno i direktno, kroz zvanične kanale informisanja. Narativ koji pokušava da se nametne o navodnom bespravnom i „presudnom” uticaju Crkve na državne vlasti, pa još i o „dužničkom ropstvu” države u odnosu na Crkvu, predstavljaju propagandne i sračunate laži, kojima upravo oni koji su ovu državu „porobili” svojim kriminalnim i korupcionaškim aktivnostima i oni koji su im za to davali ideološku podršku iz svojih lukrativnih interesa, žele da društvo zadrže u tom ropstvu. To što postoji određena dinamika u odnosima Crkve i države, ne predstavlja ništa neobično. Tako je u većini demokratskih država. I u našoj zemlji, razne institucije i društvene grupe imaju svoje različite interese i poglede na ova ili ona pitanja. Takva vrsta raznolikosti mišljenja je osnov savremenih demokratskih društava. Važno je da se zna ko se đe i za šta pita. Crkva za crkvena pitanja, država za državna. To što neznaveni društveni i politički činioci sekularnost zamišljaju kao zatvaranje Crkve i vjernika u „nišu”, kako je svojevremeno najavljivao njihov „šef” — to je problem njihove skučene retrogradne i nedemokratske svijesti. Sekularnost Crne Gore nije ugrožena od Crkve. Uticaj Crkve na društvo se svodi na javni govor i apelovanje na savjest građana i nadležnih. Drugih instrumenata nemamo. Crkva nije zainteresovana za vršenje vlasti. Svako ko tvrdi drugačije — jednostavno ne govori istinu. - Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinje, 15. oktobar 2025. * * * Fakti i komentari „Antene M”: - U glasilu „Vijesti” su naveli, citiramo sljedeća dva pasusa: „Backović je sa skupa, sa kojeg je zatraženo uklanjanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora u Morinju, poručio da će zbog toga prozvati ‘sve one koje su oni (crkva) ZAPOSLILI 30. AVGUSTA’”. „’One kojima smo MI DALI PLATU DA ŚEDE U SKUPŠTINI, VLADI i PREDŚEDNIŠTVU, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. Nas MORAJU DA SLUŠAJU, JER SMO IM MI POSAO DALI. Njih prozivam’, rekao je Backović  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101608104_b9ba86690c9fae23818776097482c3e87c5be8aacfb971d23986fb347e19db91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101608104_b9ba86690c9fae23818776097482c3e87c5be8aacfb971d23986fb347e19db91" data-rendition-name="original" width="711" height="659" loading="lazy" alt="mitropolija saopštenje"> <figcaption>„Mi dali platu da śede u Skupštini, Vladi i Predśedništvu, možemo i da im uzmemo”. Faksimil dijela saopštenja eparhije crnogorsko-primorske koja se predstavlja kao „Mitropolija crnogorsko-primorska” — provjerljivo: takav entitet ne postoji u Ustavu SPC(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  - Odmah pošto su 2021. iz Srbije postavili Joanikija Mićovića na eparhiju crnogorsko-primorsku, Backovića su sa parohije u okolini Tivta (Gornji Grbalj) „ispratili” na funkciju u drugu eparhiju, kod Metodija alijas Ljubiše Ostojića. - Proljetos su u Beogradu proglasili Ostojića, najedno, titulaturno i za mitropolita i za arhiepiskopa; a eparhiju budimljansko-nikšićku (osnovanu 2001. godine) i za titulaturnu mitropoliju i arhiepiskopiju. Ostojić je na taj način „po časti” izjednačen sa Mićovićem, a budimljansko-nikšićka sa eparhijom crnogorsko-primorskom (osnovanom 1931. godine). Na strani ove isprazne, počasne titulature, po Ustavu SPC, a taj akt je za njih jedini mjerodavan, obje ove eparhije ostaju episkopije, a njihovi čelnici episkopi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101608108_333d2126317e3445c854217403f1204add2a35d0c46f4d39ad30bbefa59922b9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101608108_333d2126317e3445c854217403f1204add2a35d0c46f4d39ad30bbefa59922b9" data-rendition-name="original" width="1216" height="670" loading="lazy" alt="mitropolija"> <figcaption>Odmah pošto su iz Srbije 2021. postavili Mićovića na eparhiju crnogorsko-primorsku, Backovića sa parohije u okolini Tivta (Gornji Grbalj) „ispratili” na funkciju u eparhiju Ostojića(Photo: (izvor: Screenshoot))</figcaption> </figure>  - Dakle, sada iz eparhije crnogorsko-primorske — a razumno je pretpostaviti da se saopštenje, po subordinaciji, nije moglo pojavti bez odobrenja Mićovića — javno tumače stavove sveštenika eparhije budimljansko-nikšićke Metodija Ostojića. A Backović nije samo običan sveštenik, on je i eparhijski funkcioner: sekretar Ostojića! - Prema crkveno-kanonskim pravilima, episkop iz jedne eparhije nema nikakvu neposrednu nadležnost za sveštenika iz druge eparhije, makar se radilo o istoj jurisdikciji neke pomjesne Crkve, poput SPC. U krajnjoj instanci, na primjer, Backović može biti pozvan na odgovornost eparhijskoga crkvenog suda Ostojićeve, a ne Mićovićeve eparhije. - Početkom 2022. Backović je, takođe u svojstvu sekretara Ostojića, učestvovao u javnim protestima i davao političke izjave: u Tivtu, na „teritoriji” Mićovićeve eparhije (kao i sada u Morinju kod Kotora), a povodom rušenja Vlade Zdravka Krivokapića; tada su, prije tri i po godine, protestovali i aktuelni premijer Spajić, između ostalih i sadašnji mu jedan od vicepremijera, Bečić — u porti svetosavskoga hrama u Podgorici!

Mijajlo nema mandat!… Joanikijeva eparhija o sekretaru Metodija Ostojića

Četiri su godine otkako je u Cetinjskom manastiru, septembra 2021. godine, Joanikije ustoličen za mitropolita Crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
Ustoličenje, koje je obavio patrijarh srpski Porfirije, izazvalo je masovne proteste koje je vlast ugušila jakom policijskom intervencijom, piše Radio Slobodna Evropa.
Porfirije i Joanikije u manastir su doveženi helikopterom Vojske Crne Gore, dok su demonstranti poručivali da Cetinje - kao istorijska prijestonica i simbol državnosti - nije mjesto za inauguraciju mitropolita srpske crkve.
Godinu ranije, na vlast u Crnoj Gori došla je prosrpska koalicija bliska SPC-u, a tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je ustoličenje opisao kao odbranu države.
SPC, koja je bila u sukobu sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, presudno je uticala na rezultat izbora i tijesnu pobjedu proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i URA.
U njenoj režiji je dogovarana prva Vlada nakon izbora 2020. Njen ogroman uticaj doveo je do klerikalizacije društva i države, koja je po Ustavu sekularna.
Joanikije je na to mjesto izabran nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je preminuo oktobra 2020.
Šta je obilježilo Joanikijevu službu u Crnoj Gori protekle četiri godine ?
<h2>Spoljna politika sa oltara – o Ukrajini i Rusiji</h2>
Mjesec nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu, Joanikije je marta 2022. izjavio da su "događaji u Ukrajini posledice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo" kao i da je i Crna Gora projektovana da bude "mala Ukrajina".
Sa druge strane, za Rusiju je imao riječi hvale.
- Crna Gora i Mitropolija opstale su zahvaljujući vezama s Rusijom… zahvalio sam se ruskom narodu za ljubav i otvoreno srce koje su nam pokazali… - poručio je Joanikija iz Moskve, oktobra 2022.
Tada je rekao da se moli "za mir i pravedno rešenje u iskušenjima kojima je zahvaćena Ruska pravoslavna crkva i ruski narod i ruska država".
Poručivao je da se SPC moli za "kanonsku crkvu" u Ukrajini, koja je pod kontrolom Kremlja.
Moskva je uputila čestitku povodom njegovog ustoličenja. 
 
Joanikije je protivnik i NATO članstva Crne Gore, koje je formalizovano 2017.
Godinu prije prijema on je ocijenio da je Crnoj Gori "data sramna uloga da postane antisrpska i antiruska država" , da NATO nije dobrodošao i da "može doći samo kao okupator". 
 
- Ali su zato protiv narodne volje priznali Kosovo i Srbiji zadali duboku ranu - kazao je Joanikije 2016. godine o odluci vlasti Mila Đukanovića da 2008. prizna nezavisnost Kosova.
<h2>Unutrašnja politika– od zločinaca do kapele na Lovćenu</h2>
- Pavle Đurišić je bio veliki junak nepobjedivog karaktera - kazao je Joanikije 3. maja 2025. na liturgiji u selu Razboj kod Srpca, u Bosni i Hercegovini.
Pavle Đurišić je zločinac iz Drugog svjetskog rata, čije su jedinice ubile 8.000 muslimana. Sarađivao je i sa nacistima, za šta je nagrađen Hitlerovim gvozdenim krstom.
Statua u prirodnoj veličini Đurišića čuva se u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, na sjeveru Crne Gore. 
 
Joanikije u besjedama često govori i o daljoj prošlosti.
Tako je u manastiru Ćelija piperska jula 2023. kazao da su Crnogorci bili "lakomi na sječenje turskih glava" i da je "to negdje i danas prisutno u nama".
Često pokreće još jednu temu koja duboko dijeli crnogorsko društvo. 
 
SPC se, naime, zalaže da se na mjesto Njegoševog mauzoleja na Lovćenu kod Cetinja podigne - obnovi kapela koju je 1925. izgradio srpski kralj Aleksandar Karađorđević.
Za suveriniste je kapela simbol okupacije Crne Gore iz 1918. Poručuju da će Lovćen braniti životima.
Prognozirajući kada će se to desiti, Joanikije je rekao je da će se kapela obnoviti tek kada dođe do "opšeg pokajanja" i čišćenja od "ustašluka" i komunističkog kulta ličnosti.
Joanikije je izjavio da je "srpski jezik treba da bude službeni".
Po njemu moguć je dualni identitet - može biti i Crnogorac i Srbin istovremeno, kao što se, kako kaže, može biti stric i ujak. Uz to smatra da mladi treba da se vaspitavaju u duhu srpske kulture.
Joanikije je u obračunu sa neistomišljenicima koristio i kletve.
Uoči usvajanja za SPC spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Joanikije je upozorio donosioce Zakona da će kletva Svetog Vasilija Ostroškog stići svakoga ko "udari na hramove".
- Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i na svoje potomstvo - poručio je Joanikije ispred Sabornog hrama u Nikšiću decembra 2019.
<h2>Ugovor koji je temeljno potresao Crnu Goru</h2>
Joanikije je nedavno odlikovao Milorada Gogića, nekadašnjeg predsjednika i sudiju Ustavnog suda, a sada savjetnika predsjednika Skupštine Andriju Mandića, najvećim crkvenim Ordenom- Svetog Petra Drugog.
Gogić je bio na čelu Ustavnog suda kada se odlučivalo o žalbama na Temeljni ugovor potpisan između Crne Gore i SPC-a. Sve žalbe su odbačene, što je išlo u korist SPC-a.
Temeljni ugovor, kojim se regulišu odnosi Crne Gore i SPC-a, potpisali su avgusta 2022. - uz prisustvo Joanikija - tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije.
Ugovor, između ostalog, SPC-u priznaje pravni subjektivitet šest vjekova duži nego što ga ima u matičnoj Srbiji, obavezuje državu da uknjiži nepokretnosti na eparhije SPC-a bez dokaza o vlasništvu, zabranjuje državnim organima preduzimanje bezbjednosnih mjera u crkvenim objektima bez prethodnog odobrenja crkvenih organa.
Ugovor je urađen bez stručne rasprave a potpisan bez najave. Abazovićevoj Vladi je zbog njega izglasano nepovjerenje.
<h2>Optužbe za zataškavanje pedofilije</h2>
Kao episkop, Joanikije je bio na čelu komisije SPC koja je 2012. godine razmatrala navode o pedofiliji među sveštenstvom.
Prema tvrdnjama bivšeg đakona Bojana Jovanovića, koji je napisao knjigu o tim dešavanjima, i nevladinih organizacija, istraga nije dala rezultate.
Na osnovu prijave da je Mitropolija prikrivala slučajeve seksualnog zlostavljanja, crnogorsko tužilaštvo je 2022. otvorilo izviđaj
Advokat Aleksandar Olenik, koji zastupa monaha Jovanovića, potvrdio je da je tužilaštvu dostavio dokaze za navodnu pedofiliju u SPC (od 1978. do 2015.)
Joanikije je pred tužilaštvom, negirao odgovornost. Postupak još uvijek nije okončan.
<h2>Veza sa Beogradom: Komplikovana</h2>
Mitropolija u Crnoj Gori je dio SPC sa sjedištem u Beogradu.
Iako ga je Sabor SPC prije četiri godine izabrao za mitropolita a patrijah Porfirije bio čest gost ovdašnje mitropolije, stvari su se zakomplikovale zbog studentskih protesta u Srbiji.
U martu 2025. Joanikije je sa grupom mitropolita SPC potpisao pismo u kojem se odbacuju parole o studentima koji protestuju kao o "srpskim ustašama".
Mediji bliski vlastima u Beogradu protumačili su ga kao udar na jedinstvo SPC, napad na patrijarha Porfirija i otklon od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Gotovo svi srbijanski mediji bliski Vučiću, prenijeli su tekst malo poznatog portala Sunčanik, bliskog SPC-u, u kojem se tvrdi da se Joanikije priključio "onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji".
U tekstu Joanikija podsjećaju i na Porfirijeve zasluge u dva slučaja - da se njegova inauguracija obavi na Cetinju i doprinos potpisivanju Temeljnog ugovora.
<h2>Ko je vjerski vladar u Crnoj Gori</h2>
Reakcija crkve uslijedila je dva mjeseca kasnije.
Sabor SPC u maju 2025. unaprijedio je episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u rang mitropolita, iako njegova eparhija nije formalno uzdignuta na taj nivo.
Time je Crna Gora prvi put u istoriji dobila dva mitropolita SPC. Zvanično objašnjenje glasi da je riječ o ličnom unapređenju.
Jula ove godine Metodije je odlikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića a priznanje je u njegovo ime primio njegov specijalni izaslanik, bivši premijer Miloš Vučević.
I dok Metodije trenutno ima bolji odnos sa zvaničnim Beogradom, Joanikije je blizak sa funkcionerima dijela crnogorskih vlasti – posebno sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine, koji je više puta primao u parlamentu i darivao simboličnim poklonima.

Četiri Joanikijeve godine

Mitropolit Crkve Srbije Joanikije ni na Preobraženje nije propustio da se vrati temi vraćanja kapele Karađorđevića na Lovćen, uzdajući se u crnogorsku vlast da će i u ovom slučaju potvrditi spremnost da odluke usklađuje sa crkvenim očekivanjima.
Govoreći pred vjernicima u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg na Кljučkom Tavoru na Bjelasici, poručio je da je „porušena Njegoševa kapela uznijeta na nebo“ i da „pokazuje svoju svetost“.
- Vidimo, čini se, i Lovćen odavde, ali vidimo i nešto što je mnogo uzvišenije da se osveštaše ove gore oko Lovćena lovćenskim kapelama i da porušena Njegoševa kapela, da se ona vaznijela na nebo i da djeluje iz onog svijeta. I pokazuje svoju svetost - naveo je Joanikije pred vjernicama.
Te kapele se, kako je rekao, polako primiču ka Lovćenu.
- I nadamo se u Boga da će i naše vlasti donijeti ispravnu odluku i ispraviti jednu veliku nepravdu koja je učinjena prema Njegošu, jer u zlom bezbožnom vremenu ljudi, kao što je govorio, mitropolit Amfilohije, muvlje pameti, doniješe takvu odluku da pogaze Njegošev amanet i da poruše Lovćensku kapelu koja je bila simbol Crne Gore - kazao je Joanikije.

Joanikije gleda Lovćen s Bjelasice i kapelu "vaznešenu" na nebo

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević prokomentarisao je prisustvo bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice okupljanju u organizaciji crkve Srbije.
Naime, sprski mitropolit Joanikije Mićović služio juče liturgiju u Gornjem Lipovu, nakon čega je priređena „trpeza ljubavi“ kojoj je prisustvovala i Medenica.
- Dok se kralo i drmalo, klicalo se “e viva”. Dok se zbog ličnih interesa poganilo ime Crne Gore ogrtalo se zastavom - napisao je Zirojević na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1954647837297508824%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1954647837297508824%7Ctwgr%5Edd78af123ed12f489628b5045b09441c61a0d2b8%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kaže kako „zbog toga i još mnogo čega drugog mi danas živimo Crnu Goru Pavla Đurišića i Andrije Mandića“.
- I dok se mi borimo protiv toga, neki trče Joanikiju pod skute - istakao je on.
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Medenica prisustvuje događajima u organizaciji crkve Srbije.
U junu je pratila predstavljanje knjige doktora Milovana Bojovića, nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije, koje je održano u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Njeno prisustvo ovom događaju tada je izazvalo čuđenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.

Zirojević: Dok se mi borimo, neki trče Joanikiju pod skute

Jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije osvještao je na Veruši temelje hrama koji će biti posvećen Svetom despotu Stefanu (Lazareviću), navodi se na zvaničnom sajtu MCP.&nbsp; Prilikom osvještavanja hrama Joanikije je između ostalog kazao: „Došao je taj blagosloveni momenat da započnemo podizati crkvu i posvećujemo je Svetome despotu Stefanu Visokome, sinu Svetoga kneza Lazara, koji je vladao ovim prostorima poslije Kosovske bitke i čiji blagoslov od danas počiva na ovome osvećenome mjestu. Neka da Bog kao što je on podigao predivnu Manasiju, kao veliki ktitor i kao čovjek ispunjen svakom vrlinom, pobožnošću, duhovnošću i hrabrošću, tako da i vi složno i sa ljubavlju, uz Božju milost i pomoć, kao što ste lijepo započeli, da još ljepše nastavite, i da ovaj sveti hram u dogledno vrijeme završite.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180848_78e0427fadd9195d838ef210d68fec0a9b32ff6a3911cba9e2548857ffe363f0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801180848_78e0427fadd9195d838ef210d68fec0a9b32ff6a3911cba9e2548857ffe363f0" data-rendition-name="original" width="450" height="799" loading="lazy" alt="Zečević"> </figure>  Među prisutnima bio je i direktor Puteva doo Radoš Zečević, inače član partije Andrije Mandića.&nbsp; Fotograf koji je bilježio trenutke sa ovog događaja ovjekovječio je i kako je prvi &nbsp;čovjek Puteva, pred Joanikijem i sveštenstvom Crkve Srbije, kleknuo na koljena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180848_eb0aef47ed30cfb55a16001bda3662cbf2ce8e64fb6eb522fd12213a40f7c2de.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801180848_eb0aef47ed30cfb55a16001bda3662cbf2ce8e64fb6eb522fd12213a40f7c2de" data-rendition-name="original" width="454" height="799" loading="lazy" alt="Zečević"> </figure>

I Putevi na koljenima

Proslavismo ove godine 13. jul kao nikad do sada.
Potegao Joanikije da nas ubijedi da preko njegovih četničkih izbranika nema većih antifašista. Sve što se desilo u toku četvorogodišnjeg “oslobodilačkog” rata, o čemu postoji na stotine hiljada dokumenata, ili se smatra nepostojećim ili je okrenuto naglavačke. Kakvih smo se sve javnih izjava naslušali. Slavljenje dokazanih najvećih zločinaca i pljuvanje po istoriji. A to je za današnju vlast samo lično mišljenje pojedinaca i kao bezazleno se ignoriše. Ne znam na osnovu kojeg zakona ili moralnog kodeksa.
No, tako je to kad po naređenju Joanikija iz Ostroga sve mora biti uređeno po uzoru na Srbiju. Tako dobismo na visoke državne položaje političke brabonjke i bašibozluk da nas vode u civilizovani svijet Evrope. Iz njihovih govora jasno se prepoznaje da istovremeno galopiraju na dva konja. Pričaju o Evropi, a misle na Srbiju. U toj njihovoj poruci nema ništa ljudsko ni za razmišljanje. Samo se prepoznaje neograničeni, gotovo perverzni apetit za vlašću i preko nje kontrola nad narodom. A kroz sve to zrači, kao dominantna crta karaktera – podlost, primitivizam i blesavluk. Gluparenje je za njih jedini prirodni način razmišljanja.
Kad sam prvi put poslije raspada Jugoslavije (raspada koji se pripisuje stranim silama, a ne Slobodanu Miloševiću sa njegovom kamarilom i popovima) došao iz Amerike u Crnu Goru pita me jedan umni starac iz mojeg sela: 
“Viđe li, Banjo, što učinjesmo?” 
Odgovorih mu: “A što, đede?” 
“Prevrnusmo pun vagan gu*icom”, odgovori mi. 
 Bolje od toga ne čuh niti pročitah do danas!
Mora da je Tito bio genije, kad je od nas, ovakvih kakvi smo, napravio onako lijepu zemlju. 
Ja sam se u Americi uvijek predstavljao kao Jugosloven, sem ako bi neko pokazao da ima malo više znanja o Balkanu. Uvijek sam za 29. novembar, Dan Republike, išao u jugoslovenski konzulat u San Francisku, ispred kojeg bi bila grupa američkih policajaca koji su nas štitili od nasrtaja četnika. U to vrijeme Srbi u Americi bili su podijeljeni i imali dvije srpske crkve. Jednom se u Njujork tajmsu pojavio naslov: "Srbi brane puškama crkvu jedni od drugih." Posvađali su se oko para. Kad nemaju koga drugog da provociraju i potkradaju, onda to rade među sobom.
Pitam se da li su to sad na vlasti u Crnoj Gori sinovi onih koji su odstupali do Zidanog mosta, pa pokušavaju da operu biografiju? Ono što dođe poslije raspada Jugoslavije bilo je gore, ali ovo što danas imamo u mnogo čemu je za sprdnju.
Srbija, za kojom čezne i značajan broj ljudi iz Crne Gore, dio je Balkana đe đavo pokušava da napravi imperiju. I ostaće takva i kad Vučić ode. Ona ne može da prihvati činjenicu da se svuda oko nje nalaze međunarodno priznate nove države, pa bi pod plaštom izmišljene ugroženosti srpskog naroda htjela to nasilno da promijeni, a istovremeno prikrivaju na sve moguće načine već napravljene užasne zločine.
A našim crnogorskim Srbima pogoduje što se sve to dešava u skladu sa učenjem kleronaciste Nikolaja Velimirovića. Ponižavajuće je gledati i slušati na što su sve spremni da urade i izjave.
Ali dolazi vrijeme kad će i oni kao onaj četnički guslar, koji je u toku rata slavio uz gusle Dražu Mihailovića, Dimitrija Ljotića i Pavla Đurišića, a 1945. zaguslao: 
"Molim Tita i Moša Jevreja, da oproste što sam dosad bleja!"

Tito je bio genije

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saipšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Putevi suvi, vidljivost dobra

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju dodijelila je ukupno 80.000 eura za realizaciju biznis ideja građana Podgorice koji žele da pokrenu sopstveni posao, a podršku je dobilo 23 kandidata koji su ispunili sve propisane kriterijume.
Kako je navedeno u saopštenju Glavnog grada, sredstva su namijenjena fizičkim licima sa prebivalištem u Podgorici, a cilj konkursa je podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Rang lista dobitnika podrške dostupna je na <a href="https://podgorica.me/wp-content/uploads/2025/12/Odluka-o-raspodjeli-sredstva-za-podrsku-samozaposljavanju.pdf">LINKU.</a>

Glavni grad raspodijelio 80 hiljada eura za pokretanje malih biznisa

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: joanikije