<p>Mitropolit crnogorsko-primorski<b> Joanikije </b>obilježava praznik Njegošev dan, ali u Srbiji.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Joanikije je prisustvovao svečanosti Matice srpske u Novom Sadu povodom dva vijeka ove srpske institucije kulture i književnosti.</p>
<p>U svom obraćanju on je kazao da postoji neprestano prožimanje ako se promisli malo dublje o Njegošu "i njegovim zaslugama kao i zaslugama Ljetopisa Matice Srpske za ovih dvjesta godina".</p>
<p>- Na prosvešteniju srpskog naroda, na njegovom objedinjavanju, na njegovom kulturnom uzdizanju i sabiranju naših sila, da bismo bili duhovno što jači, što utemeljeniji. Da bi na tvrdom i pouzdanom temelju gradili i našu sadašnjost i našu budućnost - rekao je Joanikije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joanikije Njegošev dan obilježava u Novom Sadu

<p>Sramnoj inauguraciji mitropolita SPC <b>Joanikija Mićovića </b>prethodio je dobro razrađen plan tajne policije, kojom je tada rukovodio <b>Dejan Vukšić</b>, čovjek blizak Crkvi Srbije, danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b>. Ključna ideja je bila da se, raznim akcijama tajne policije i uz plasiranje planski sročenih dezinformacija, crnogorski građanski otpor predstavi kao aktivnost kojom se destabilizuje država Crna Gora.&nbsp;</p> <p>U tim aktivnostima, prema novinarskim istraživanjima, utvrđeno je da je vrh ANB imao ,,nesebičnu“ pomoć od Bezbjednosno informativne agencije (BIA) Srbije. Jedan od čelnika BIA, <b>Marko Parezanović </b>sa saradnicima, uz učešće pojedinih diplomata iz Ambasade Srbije u Podgorici, često je brifovao kolege iz ANB-a kako treba tretirati građanske aktiviste i borce za građansku Crnu Goru.&nbsp;</p> <h2>Praćenje ,,crnogorskih ekstremista“<b>&nbsp;</b></h2> <p>U avgustu 2021. počeli su u ANB-u pripreme da najavljeni građanski otpor predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i „fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države <b>Milom Đukanovićem</b>. Prethodno su njegovog savjetnika za bezbjednost <b>Veselina Veljovića </b>stavili na mjere tajnog nadzora.&nbsp;</p> <p>Agenti su, prema sudskom nalogu, imali ovlašćenje za „presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka“, ali i za ,,ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja, kao i tajno praćenje i video i audio snimanje lica i prostorija“?!</p> <p>Prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio, prema informacijama Portala TV E, bez sudskog naloga, po svom nahođenju.&nbsp;</p> <p>Nijesu se bavili svještenicima Crkve Srbije koji su sa kriminalcima i raznim paraorganizacijama pripremali svoj plan „odbrane“, naoružavali se, a u nekim manastirima i crkvama napravili skladišta oružja.</p> <h2>Katnić pokvario ANB-BIA planove &nbsp;</h2> <p>I prije 5. septembra Vukšićeva Agencija za nacionalnu bezbjednost i proruskim i prosrpskim vlastima odani službenici Uprave policije, sastavili su okvir krivične prijave i ko će se u njoj naći.&nbsp;</p> <p>Ono što im nije išlo u prilog je što je tada na čelu Specijalnog državnog tužilaštva još uvijek bio <b>Milivoje Katnić</b>, kojeg su na sve načine vlasti pokušavale da smijene.&nbsp;</p> <p>Da je sve unaprijed bilo pripremljeno nedvosmisleno pokazuje činjenica da je krivična prijava Katniću dostavljena ekspresno nakon septembarskih događaja. Međutim, on je u decembru 2021, zbog nedostatka dokaza, vratio cetinjskom tužilaštvu.</p> <p>Katnić je ubrzo razriješen, tako što je silom izmijenjenim zakonima, nezakonito penzionisan u februaru 2022. U martu je izabran novi glavni specijalni tužilac – <b>Vladimir Novović</b>, a odmah potom, već početkom aprila i njemu je dostavljena ista krivična prijava, inovirana sa još desetak prisluškivanih razgovora i službenih zabilješki...</p> <p>Novović je duže vrijeme zadržao predmet, ali ni on i njegov tim, uz svu dobru volju koju su, vjerovatno imali, nijesu uspjeli da nađu dovoljno dokaza i procesuiraju slučaj. Tako je predmet 2023. ponovo vraćen na početnu adresu – Osnovnom tužilaštvu na Cetinju.&nbsp;</p> <h2>Građanski aktivisti kao teroristi</h2> <p>Policija je za „terorističku zavjeru“ teretila i ugledne građanske aktiviste <b>Aleksandra Sašu Zekovića </b>i <b>Predraga Vušurovića</b>, kao i političarku <b>Jelenu Marković</b>?!</p> <p>U serijalu tekstova podgorička Pobjeda je u aprilu i maju 2023. ekskluzivno prenijela dio sadržaja policijske prijave u kojoj se, pored ostalog, pominje „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, ali koji niko nije vidio, pa „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio iako je policija organizovala opsežnu potragu za njim… Pominje se i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, događaji koji se nijesu dogodili…&nbsp;</p> <h2>Zataškavanje i zvanično ćutanje&nbsp;</h2> <p>Ali događajima koji se jesu zbili - istražni organi se nijesu bavili.&nbsp;</p> <p>Kao na primjer: po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije <b>Milošu Rakonjcu </b>i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice <b>Petru Kneževiću</b>, te po čijoj je odluci u čitavu akciju uključena i Vojska Crne Gore. Upotreba vojske i vojnih helikoptera u ovoj situaciji apsolutno su nezakoniti.&nbsp;</p> <p>Nema odgovora ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova <b>Sergeju Sekuloviću</b>, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta <b>Andrije Mandića </b>(danas predsjednik Skupštine Crne Gore)<b> </b>i <b>Milana Kneževića</b>, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića.</p> <p>Sekulović se, navodno, više ne sjeća sadržaja dokumenta koji je, kako tvrdi, odmah bacio u smeće?!</p> <p>Ćuti se i ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori…</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm_cacx1-mF0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Ispred barikada: "Jeste li provjerili ko vam je u Manastiru...", 4. septembar 2021.</p></div> <p><br/></p> <p>Nije saopšteno ni ko su kriminalci koji su „do zuba“ naoružani bili u Cetinjskom manastiru, a o kojima je govorio tadašnji direktor ANB Dejan Vukšić na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Kazao je da je više od 35 bezbjednosno interesantnih osoba još od 3. septembra boravilo u ovoj crnogorskoj svetinji.&nbsp;</p> <p>Na nekoliko snimaka koje su sačinili građani jasno se vidi kako su grupe ,,branitelja“ organizovano dolazile, zaštićene policijskom pratnjom, koje je ispred Cetinjskog manastira uvijek dočekivalo neko svješteno lice.&nbsp;</p> <p>Dio ekstremista, prema saznanjima Portala TV E, bio je stacioniran u Podgorici, Nikšiću, Budvi…&nbsp;</p> <h2>Slučaj Petra Kneževića: saradnja policije i kriminala</h2> <p>Da su policija i kriminalci blisko sarađivali svjedoče i audio snimci Petra Kneževića, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine. Na jednom se čuje kako kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“…</p> <p>U nastavku ih citira: „Krećemo, trebamo vam, krećemo, spremni smo, krećemo… Ne daj Bože, ako ne pušte patrijarha krećemo, 'oćemo Cetinje da zapalimo danas, da zapalimo Cetinje“.&nbsp;</p> <p>Knežević građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?!</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo nije pokrenulo postupak protiv Kneževića, uz obrazloženje da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo, za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.<b>&nbsp;</b></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8lFmORq2V2k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Petar Knežević na vezi sa kriminalcima </p></div> <h2>Nezakonita upotreba vojnih helikoptera</h2> <p>Javnost je ostala uskraćena i za informaciju što se u tužilaštvu dogodilo sa dokaznim materijalom o načinu na koji su vojni resursi, bez pisanih odluka i uz kršenje zakona, angažovani za inauguraciju Mićovića.&nbsp;</p> <p>Tada je ministarka odbrane bila <b>Olivera Injac</b>. O tome je 14. novembra 2022. svjedočio <b>Raško Konjević</b>, koji je u mandatu Abazovićeve vlade, kratko bio ministar odbrane.</p> <p>- Sada institucije treba da sprovode, svako iz svoje nadležnosti, procedure koje će dovesti do rasvjetljavanja tih dešavanja - kazao je Konjević.</p> <p>Nažalost, to se nije dogodilo.</p> <h2>Opasna lažna informacija RTCG</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoFaLB7mUh4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240904230936_9e07b9d8225ccbb8fe435cde9a1b32f93ee3cd1d038422ce26bdef1bb72d018f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240904230936_9e07b9d8225ccbb8fe435cde9a1b32f93ee3cd1d038422ce26bdef1bb72d018f" data-rendition-name="original" width="715" height="880" loading="lazy" alt="Informer - Belveder"> <figcaption>Srpskom tabloidu lažna vijest RTCG-a bila inspiracija za prljavu kampanju <span></span></figcaption> </figure>  <p>A događaje na Cetinju pratile su i lažne informacije koje su širili, primarno koncern Vijesti i Javni servis. Nikada na odgovornost nije pozvan niko iz Uprava policije i RTCG zbog plasiranja lažne vijesti 5. septembra ujutro da su građani okupljeni na Belvederu pucali na policiju. Laž koja je mogla da izazove stravične posljedice u momentu kada je čitava Crna Gora preko medija pratila slijed događaja na Cetinju, kada je grad gušen u dimu suzavca i ostale hemije, objaviti ovakvu informaciju bilo je više nego opasno po mir u zemlji.</p> <p>Iz Uprave policije priznali su da su oni bili izvor lažne vijesti, ali nikada nije saopšteno ko je personalno i kome u RTCG saopštio lažnu informaciju koja je izazvala uznemiravanje javnosti i paniku.</p> <p>Na osnovu izjava prvog čovjeka RTCG <b>Borisa Raonića</b> da se zaključiti da je laž, koja je mogla izazvati nesagledive posljedice zbog trenutka u kojem saopštena i to preko Javnog servisa, plasirana preko njega.</p> <p>Osim ove, lažne informacije, policija je objavljivala i preko vlastima bliskog koncerna Vijesti u bezuspješnim pokušajima da opravdaju svoju brutalnu akciju.&nbsp;</p> <h2>Policijske prijave i presuda – policiji&nbsp;</h2> <p>Crnogorske vlasti, umjesto da istražuju ko je izdao crnogorske nacionalne i državne interese i ugrozio mir, međutim, predano su radile na sastavljanju krivičnih prijava protiv demonstranata.</p> <p>U prijavi se našlo 28 osoba koje je policija optužila za kriminalno udruživanje i pozivanje na otpor. Prvookrivljeni na njihovom spisku bio je nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović, u vrijeme cetinjskih događaja savjetnik za bezbjednost tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića. Našli su se u prijavi i građanski aktivisti i jedna političarka, cetinjski biznismeni...</p> <p>Veljovića su čak i uhapsili u zoru 5. septembra, a premijer Krivokapić se pohvalio da je on naložio hapšenje. Priveden je uz optužbu da je napao i pokušao da probije policijski kordon na Dvorskom trgu, a Abazović je tvrdio i kako je upravo Veljović odgovoran što je policija upotrijebila suzavac.</p> <p>No, prvostepenom presudom Veljović je oslobođen odgovornosti, jer je i sam policajac za kojeg se tvrdilo da je meta napada na sudu kazao da – nije bio napadnut.</p> <p>Tačku na policijsku prijavu kojom je građanski protest preimenovan u skup terorista i kojom je 28 osoba okrivila za svojevrstan pokušaj državnog udara stavila je cetinjska tužiteljka <b>Sanja Radunović </b>koja je prijavu odbacila 4. avgusta prošle godine.</p> <p>Kako su istražni organi ćutali na brutalnu policijsku akciju na Cetinju građanke i građani krenuli su u svoju pravnu bitku za zadovoljenje pravde. Desetine njih pokrenuli su sudske postupke protiv države zbog nečovječnog napada policije kojem su bili izloženi u Prijestonici.</p> <p>Okončan je i prvi takav proces, istina prvostepeno. Sutkinja <b>Iva Petrović </b>presudila je u korist Nikšićanina <b>Dragana Todorovića</b>, koji je tužio Državu Crnu Goru, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova, a iz presude proizilazi da je crnogorska policija 5. septembra 2021. godine, u Prijestonici, upotrijebila prekomjernu silu razbijajući građanski protest.&nbsp;</p> <p>Epilog pokušaja vlasti i policije da otpor građanki i građana naše zemlje predstave kao skup terorista je totalni krah njihovog plana, ali je, nažalost, propala i nada građanske Crne Gore da će preko anketnog odbora, odnosno takozvane parlamentarne istrage, konačno dobiti odgovore od kojih vlasti bježe već tri godine.</p>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Bestidni plan kriminalizacije građana

Belveder: kako je propuštena šansa građanske Crne Gore

<p>Predsjednik Pljevalja <b>Dario Vraneš </b>ko zna po koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpeljivost i mržnju - ocijenila je odbornica u Skupštini opštine Nikšić <b>Jelena Marković</b>.</p>
<p>Vraneš je, kako prenosi PV portal, kazao da Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele.</p>
<p>- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.</p>
<p>Marković je rekla da Vraneš sad uključuje i dio teritorije susjedne države Srbije i "unosi zlu krv na dijelu Srbije u Sandžaku ne bi li kako izazvao nemire na samoj granici sa Crnom Gorom i produbio i tako loše odnose sa Srbijom".</p>
<p>- Sve s ciljem da destabilizuje Crnu Goru i da bi je zakočili na putu ka EU. On uporno nameće ministru (javne uprave <b>Marašu</b>) <b>Dukaju </b>i premijeru (<b>Milojku)</b> <b>Spajiću</b> da krše Ustav Crne Gore, hoće da sekularnu državu pretvori u vjersku, što Crna Gora nikad neće biti. Ona je crnogorska, antifašistička, multietnička i sekularna država građanskog uređenja, tako da onaj ko to pokušava da radi kao Vraneš u kontinuitetu treba biti procesuiran - smatra Marković.&nbsp;</p>
<p>Pitala je vrhovnog državnog tužioca (<b>Milorada</b>) Markovića što je sa prijavom koju su pokrenuli predstavnici Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Liberalne partije, koju je on, kako je navela, vratilo višem tužiocu na ponovno odlučivanje.</p>
<p>- Zašto se toliko čeka kada se jasno vidi da je Vraneš, kao i sad, prekršio Ustav Crne Gore i koji je pokusao da otuđi dio teritorije Crne Gore. Naravno, Vraneš ovo ne radi sam, to je po diktatu (predsjednika Srbije <b>Aleksandra</b>) Vučića, a sprovode (predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija</b>) Mandić i Vraneš. Tako je i sa predsjednikom Opštine Nikšić (<b>Markom)</b> <b>Kovačevićem</b>, pa pozivam Markovića da se ozbiljno pozabavi sa ovim pitanjem. Pozivam i Tužilački savjet da vide koji to od tužioca ne radi svoj posao i da tog tužioca smijene i procesuiraju - rekla je Marković.</p>
<p>Traži od Markovića pod hitno da reaguje prema Vranešu i ne dozvoli da, kako je navela, "ovakvo njegovo huškanje i govori mržnje prema svemu što nije srpsko i pravoslavno, koji time uznemirava građane Crne Gore".</p>
<p>- &nbsp;Ovaj čovjek ne smije proći nekažnjeno kao do sada. Takođe pozivam predstavnika Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johana Satlera</b> da reaguje na ove tako opasne stvari - poručila je Marković.</p>

Marković: Vraneš po ko zna koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpljivost i mržnju, VDT da reaguje

<p>Ministar unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Srbije<b> Tomislav Momirović </b>podnio je ostavku, javio je RTS.</p>
<p>- Zahvalan sam predsjedniku Srbije<b> Aleksandru Vučiću </b>na povjerenju i odlikovanju. Za njega i za Srbiju, uvijek sam tu - naveo je Momirović u ostavci.</p>
<p>Tomislav Momirović je od 2020. do 2022. bio na čelu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.</p>
<p>Ovo je druga ostavka u Vladi Srbije zbog obrušavanja betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra kada je stradalo 15 osoba.</p>
<p>Ostavku je 5. novembra podnio <b>Goran Vesić</b>, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ali je naveo da ostavku podnosi iz moralnih razloga, a da ne prihvata krivicu.</p>
<p>Građani na protestima u Novom Sadu i Beogradu zahtijevaju odgovornost vlasti zbog rušenja nadstrešnice koja je ubila 15 osoba i teško povrijedila dvoje.</p>

Ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović podnio ostavku zbog tragedije u Novom Sadu

<p>Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava <b>Fatmir Đeka</b>.<br/>
<br/>
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta.<br/>
<br/>
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih.<br/>
<br/>
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole.<br/>
<br/>
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite.<br/>
<br/>
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju.<br/>
<br/>
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava.<br/>
<br/>
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru.<br/>
<br/>
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj.<br/>
<br/>
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom.<br/>
<br/>
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka.<br/>
<br/>
Potpredsjednik Skupštine <b>Nikola Camaj </b>kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih.<br/>
<br/>
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu.<br/>
<br/>
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni.<br/>
<br/>
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih.<br/>
<br/>
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona.<br/>
<br/>
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj.<br/>
<br/>
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta <b>Đorđe Jakovljević</b> kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost.<br/>
<br/>
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države.<br/>
<br/>
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine.<br/>
<br/>
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević.<br/>
<br/>
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed.<br/>
<br/>
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja<b> Belma Nikezić </b>rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to.<br/>
<br/>
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić.<br/>
<br/>
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja.<br/>
<br/>
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti.<br/>
<br/>
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja <b>Vukica Popović</b> kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti.<br/>
<br/>
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović.<br/>
<br/>
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati.<br/>
<br/>
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović.<br/>
<br/>
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice<b> Dženan Rastoder </b>poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene.<br/>
<br/>
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder.<br/>
<br/>
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja <b>Snežana Knežević </b>je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno.<br/>
<br/>
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević.<br/>
<br/>
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike.<br/>
<br/>
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi.<br/>
<br/>
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane.<br/>
<br/>
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević.<br/>
<br/>
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice <b>Sara Racković</b> kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje.<br/>
<br/>
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković.<br/>
<br/>
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece.<br/>
<br/>
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković.<br/>
<br/>
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici.<br/>
<br/>
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković.<br/>
<br/>
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova.<br/>
<br/>
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima.<br/>
<br/>
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca <b>Pavle Klikovac</b> pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija.<br/>
<br/>
Savjetnik premijera za kulturu i mlade <b>Vučić Ćetković </b>kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva.<br/>
<br/>
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću.<br/>
<br/>
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković.<br/>
<br/>
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija.<br/>
<br/>
Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja.<br/>
<br/>
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević.<br/>
<br/>
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa.<br/>
<br/>
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru.<br/>
<br/>
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija <b>Svetlana Drobnjak</b> kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu.<br/>
<br/>
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.</p>

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

<p>Skoro 2.200 visokoškolaca, od 2.385 koliko ih se prijavilo za Program stručnog osposobljavanja, dobilo je poslodavca, dok će ostali imati priliku za to u drugom krugu koji će uskoro biti organizovan, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).<br/>
<br/>
Navodi se da je za Program stručnog osposobljavanja, koji se realizuje 13. godinu zaredom, korisnicima na raspolaganju bilo 15.671 radno mjesto, od čega 11.227 u privatnom i 4.444 u javnom sektoru.<br/>
<br/>
Iz MPNI su rekli da su visokoškolci, koji nemaju radnog iskustva i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, mogli da se prijave za učešće u Programu od 18. oktobra do 18. novembra.<br/>
<br/>
- Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 2.195 osoba je dobilo mogućnost da se stručno osposobljava kod izabranog poslodavca, dok 190 nije dobilo poslodavca - navedeno je u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da će, zbog velikog broja preostalih slobodnih radnih mjesta, Koordinacioni tim za praćenje i implementaciju Programa organizovati drugi krug izbora poslodavaca za korisnike koji su ostali bez željenog poslodavca.<br/>
<br/>
Pravo učešća u drugom krugu, kako su rekli iz Ministarstva, ima samo 190 visokoškolaca koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca.<br/>
<br/>
U drugom krugu, koji će biti organizovan od 25. do 27. novembra, ti visokoškolci će moći da biraju neko od preostalih 13.476 slobodnih radnih mjesta.</p>

Stručno osposobljavanje za skoro 2.200 visokoškolaca

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: joanikije