Osuda predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića izjave svještenika Crkve Srbije Mijajla Backovića, koji je nedavno poručio kako su Hrvati u Boki „projekat kroatizacije“, je fingirana, kako bi se, tvrde izvori Portala ETV bliski tivatskim vlastima, „približio Pokretu Evropa sad i sačuvao njihovu podršku“. Backović je, prema njihovim riječima, sa za Hrvate uznemirujućom i ponižavajućom porukom, pokušao da, „pred hercegnovske izbore homogenizuje prosrpsko biračko tijelo, ali i srpske strukture u tivatskoj opštini“.&nbsp; - Komnenović je u dogovoru sa Backovićem osudio tu izjavu, jer mu je dobrodošla da potvrdi svoju navodnu građansku orjentaciju, kako bi i na taj način pokušao da očuva vlast i nestabilnu većinu u tivatskom parlamentu. Na taj način se i dodatno približio lokalnom Pokretu Evropa sad – kažu naši sagovornici.&nbsp; Da osudi Backovićevu izjavu Komnenović je, tvrde oni, dobio i blagoslov poglavara Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića. - On je sa Joanikijem veoma blizak i često se sastaju – kažu oni. Komnenovićeva osuda Backovićeve izjave uslijedila je ubrzo nakon reakcije poslanika Pokreta Evropa sad Tonćija Janovića, koji ga je javno pozvao „da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje“. Janović je poručio i da „reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim"> <figcaption>ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Komnenović je poslije sat saopštio kako „izjave poput ove koju je dao tivatski paroh Mijajlo Backović... nijesu dobre za Tivat, nijesu dobre za imidž našeg grada, a nisu dobre ni za sve Tivćane, pripadnike različitih vjeroispovijesti“. Istakao je da iz tog razloga osuđuje ovu i sve druge slične izjave, ma sa koje strane dolazile, a koje su se u Tivtu izgovarale zadnjih mjeseci i godina. - One predstavljaju lični stav sveštenika Backovića, a nikako zvaničan stav lokalne vlasti – saopštio je Komnenović, nakon poziva Janovića iz PES-a. U Tivtu se sve češće čuju glasine da je lokalna vlast u krizi, pa se tako predsjednik SO Miljan Marković (Nova srpska demokratija) javno pravdao kako jučerašnje, drugo odgađanje sjednice lokalnog parlamenta nije rezultat nikakve političke krize u vladajućoj koaliciji.&nbsp; Stvari ne stoje dobro ni kod nekadašnjih konstituenata Demokratskog fronta – Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića. - DNP je u Tivtu otvorio svoju stranačku prostoriju i više ne djeluje zajedno sa NSD, dok Komnenović i dalje ispoljava animozitet prema čelnicima NSD u tivatskom parlamentu, a naročito prema predsjedniku SO Tivat – kažu naši izvori.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joanikije blagoslovio Komnenovića da osudi izjavu popa Backovića

Radomir Nikčević, pop eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) sa boravištem u Herceg-Novom, penzionisan je. To je objavio danas Jovan aka Joanikije Mićović u hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Toploj (na slici).
„Mnogo je njegovih zasluga”, reče Mićović za Nikčevića — a 2021. upravo on ga je smijenio s dužnosti arhijerejskoga namjesnika Herceg-Novoga.
„Rukopoložen 1990. u vrlo teškim vremenima”, nastavio Mićović o Nikčeviću, „on je jedan od prvih sveštenika koji su najavljivali obnovu našeg sveštenstva i naše duhovnosti. Osnovao sa mitropolitom Amfilohijem reviju ‘Svetigora’. Učestvovao u osnivanju Radija ‘Svetigora’”.
Predśednik svetosavske opštine topaljsko-hercegnovske Zoran Lazarević na istome skupu danas reče da je „godine 2000. Radomir Nikčević počeo odbranu Vlaške crkve na Cetinju” i da je Nikčević „blagoslovio i posljednjeg srpskog vojnika na Kosovu i Metohiji Miloša Ćirkovića, kad je Vojska Jugoslavije napuštila Kosovo ’99. godine”.
Štoviše, Lazarević dodade:
„Otac Radomir rekao je mitropolitu Amfilohiju da, eto, ‘NIJE USPIO DA POGINE na Kosovu i Metohiji’ — na šta je Amfilohije odgovorio: NE GINE BAŠ SVAKO NA KOSOVU”?!...
Sprda li se ovaj Lazarević tj. Amfilohije sa Nikčevićem?
Ironijom junačke sudbine Radomira aka Raša Nikčevića, jer mu pogibija na Kosovu nije išla od ruke, a otud ispratio zadnjeg srpskog vojnika, on je u nasilnom ustoličenju Mićovića 5. septembra 2021. u Cetinjskome manastiru pod zaštitom policije s dugim cijevima predvodio svetosavski hor - od svih hitova baš sa „Kad se vojska na Kosovo vrati”…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMzc1y9ZuR2g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
A prema transkriptima skaj prepiske, nedavno objavljenim, pop Radimir-Rašo Nikčević na vezi je s tajkunom umiješanim u kriminalni promet cigareta, sada optuženim i u bjekstvu Aleksandrom Mrkićem.
U septembru 2020. godine Mrkić je pisao jednom od policijskih šefova u Baru:
- „Pop RAŠO i ja idemo kod ajvana Dake”. Ili: - „Idem ja śutra kod popova, u HN kod kuma popa RADOMIRA, da mu kažem da Luku otvori za posao”.
Portal „Libertas”, uvidom u optužnicu protiv Mrkića i njegove kriminalne grupe, tvrdi da je moguće da je i NIKČEVIĆ KORISTIO KRIPTOVANI TELEFON, jer:
- iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i C16GLL proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 13. septembra 2020. godine korisniku pin C16GLL poslalo poruku sljedeće sadržine: - „Ja sam sa RADOMIROM sinoć CRKVENIM VOZILOM došao u Srbiju”;
- &nbsp;iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i AF8E4C proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 24. septembra 2020. godine korisniku pin AF8E4C poslalo poruke: - „Da me danas samo prevezeš preko granice” i „Dalje nastavljam sa Snežanom”.
Prema dopisu Uprave policije Sektora za borbu protiv kriminala - Specijalnog policijskog odjeljenja 51/8 br. 077/24-36-39 od 18. januara 2024. godine, proizilazi:
- da je dana 12. septembra 2020. okrivljeni Mrkić, kao putnik u vozilu, izašao iz Crne Gore na graničnom prijelazu Ranče, a da je vozilom u kojem se nalazio upravljalo lice RADOMIR NIKČEVIĆ;
- da je dana 24. septembra 2020. godine u 12:48:49 sati okrivljeni Mrkić evidentiran na izlazu iz Crne Gore na graničnom prijelazu Dobrakovo, a supruga okrivljenog Mrkić Aleksandra - Snežana Mrkić u 12:47:47 sati na istom graničnom prijelazu.
„U optužnici nema podataka DA LI JE TUŽILAŠTVO PROVJERAVALO NIKČEVIĆA i da li je utvrđivalo razlog zbog kojeg je Mrkić ‘crkvenim vozilom’ prelazio granicu i da li su na graničnome prijelazu kontrolisali ‘crkveno vozilo’ i vozača popa Nikčevića i optuženog kriminalca Aleksandra Mrkića koji je, sudeći prema transkriptima sa skaj aplikacije i na osnovu optužnice koja je podnijeta protiv njega, pośedovao oružje i velike količine novca u kešu” — objavio portal „Libertas”.
Jesenas, prije nego su transkripti pojavili u javnosti, Nikčević na suđenju protiv Mrkićeve kriminalne grupe u Višem sudu u Podgorici — prati ročište iz publike.
„Nijesam Mrkića prevozio preko granice”, tvrdio je Nikčević kasnije za medije. „Nijesam kadrirao jer nijesam ni bio u poziciji da kadriram”.
„Sa porodicom Mrkić nemam ni poslovne, ni druge veze, osim rodbinske i kumovske”, reče Nikčević.
Godine 2015. britanski biznismen Dragomir-Dejvid Devedlaka i njegov švedski partner Torsten Junger tužili pred sudom u Beogradu eparhiju crnogorsko-primorsku da im nije vrnula POZAJMICU od 200.000 EURA, dok su iz eparhije tumačili da su ova dvojica „uplatili DONACIJU u navedenom iznosu - na čemu im je Mitropolija blagodarna”.
Devedlaka i Junger saopštili da su 2005. sa eparhijom, na čijem je čelu u to vrijeme Amfilohije, zaključili poslovni ugovor o partnerstvu u oblastima: - turizma, poljoprivrede, opštem ugovaranju poslova, bankarstvu i osiguranju.
Prije toga, Devedlaka, Srbin porijeklom iz Sarajeva, i RADOMIR NIKČEVIĆ su se u Beogradu nekoliko puta sreli. Nakon čega je i sačinjen ugovor o partnerstvu. Preko firmi „Caravel International Ltd” i „SEB Luxembourg” uplaćeno je 200.000 eura kod „National Bank of Greece-Beograd Branch”, a U KORIST RAČUNA: — RADOMIR NIKČEVIĆ - Svetigora Mitropolija crnogorsko-primorska…
Dok nije regrutovan za sveštenika, Nikčević, rođen 1960, imao je karijeru drvośeče u Šumsko-industrijskom kombinatu „Javorak” iz Nikšića.
Nakon što je vlasnik štamparije u Nikšiću „Kole”, nekada u državne, postala eparhija crnogorsko-primorska, radnici su godinama štrajkovali, tvrdeći da im izvršni direktor štamparije Radomir Nikčević nije isplaćivao zarade. Protiv Nikčevića su pokrenta dva sudska postupka.
Nikčević je 2011. pred novinarima spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnoga suda u Nikšiću u postupku koje je protiv njega pokrenulo Državno tužilaštvo zbog zloupotrebe službenoga položaja: - da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije crnogorsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu i pravna lica za oko 95.000 EURA...

Portal ETV

1250x600

1084x550

Nikčević penzionisan - nije uspio da pogine na Kosovu i Metohiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su kazali da su Milatović i mitropolit MCP imali sadržaj i srdačan razgovor, ali je saopštenje za javnost prilično šturo i ne sadrži konkretne detalje sa sastanka. Naveli su da je Milatović iskazao uvažavanje prema istorijskoj ulozi Mitropolije crnogorsko-primorske i arhijerejskoj službi mitropolita Joanikija. - Predsjednik je podsjetio da u ovom periodu godine tri najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori obilježavaju velike vjerske praznike i, u tom smislu, zahvalio se mitropolitu na doprinosu koji daje njegovanju međuvjerskog sklada u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju. Dodaje se da je mitropolit Joanikije iskazao zadovoljstvo zbog današnjeg sastanka i upoznao predsjednika Milatovića sa najvažnijim aktivnostima Mitropolije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Joanikije i Milatović"> <figcaption>Joanikije i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Milatović i Joanikije ukazali su na izuzetnu važnu duhovnu misiju Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije zahumsko-hercegovačke i Eparhije mileševske, posebno u kontekstu ostvarivanja Ustavom utvrđene slobode vjeroispovjesti pravoslavnih vjernika u našoj zemlji - naglašeno je u saopštenju. Takođe, sagovornici su konstatovali da odnose države i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori treba dodatno unaprjeđivati, u duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja. Prema fotografijama iz Kabineta predsjednika, sagovornici su jedan drugom uručili poklone, ali nije navedeno o čemu je riječ.

Milatović se sastao sa Joanikijem: Sadržajan razgovor bez detalja

Potpredsjednik Vlade iz redova Demokratske Momo Koprivica stao je u odbranu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koji je na meti napada dijela javnosti jer je, sa još pet episkopa SPC, javno podržao studente u Srbiji.
- Napadi na mitropolita Joanikija zbog zaštite dostojanstva studenata, nisu napadi samo na njega, već na dostojanstvo i vrijednosti koje on predstavlja. I ovdje nisu u pitanju studenti, ovdje je na sceni pokušaj disciplinovanja mitropolita Joanikija, koji je izabrao da služi Bogu i istini, a ne lažnim bogovima i lažima. Mitropolit Amfilohije može biti spokojan. Mitropolit Joanikije čini upravo sve ono što bi i on činio danas - naveo je Koprivica na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F1896874556029354199&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Paradoksalno je kako Demokrate selektivno tumače odbranu dostojanstva studenata. Dok kritiku na račun mitropolita Joanikija i njegovu podršku srpskim studentima tretiraju kao napad na vrijednosti, istovremeno pokušavaju da guše pravo na slobodno mišljenje onih koji traže pravdu i odgovornost u Crnoj Gori.
Najviši funkcioneri partije iz koje dolazi Koprivica kontinuirano targetirali predstavnike studentske grupe "Kamo śutra", bez dokaza iznoseći tvrdnje da su organizatori protesta, organizovanih nakon tragedije na Cetinju 1. januara, članovi organizovanih kriminalnih grupa, čime su direktno ugrozili pojedince iz ovog kolektiva.
Stoga je neformalna grupa "Kamo śutra" podnijela tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti.

Kad Demokrate braneći Joanikija "štite" dostojanstvo studenata

Na čelu „Večernjih novosti” je Milorad Vučelić, još od kraja 1980-ih, tj. od vakta Miloševića, perjanica najodvratnije srpske propagande, blizak tamošnjoj UDB-i, etc; ali za sadašnji kontekst ne manje bitno: - nosilac svetosavskoga odlikovanja koje mu uručiše patrijarh Porfirije Perić i arhiepiskop i mitropolit Irinej Bulović. Sada izgleda kako Patrijaršija Srbije, drugim riječima Perić i Bulović, ako ne i lično Vučić, od Mićovića, preko „Večernjih novosti”, šalje ultimativne naloge. Naime, Mićoviću u vezi njegova su-potpisa na pismu koje on prije par dana objavi sa petoricom drugih svetosavskih arhijereja —— iz Srbije naredili: - da povuče potpis - pa da se javno izvini - zatim im prinese pokajanje - i od njih zatraži oproštaj. Uostalom, evo što danas s portala „Večernjih novosti” pišu Mićoviću (prenijećemo integralno)… * * * * * * * * * Mnogi su iznenađeni što je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, zajedno sa mitropolitom njemačkim Grigorijem, mitropolitom žičkim Justinom, mitropolitom zahumsko-hercegovačkim Dimitrijem, arhiepiskopom zapadnoameričkim Maksimom i episkopom istočnoameričkim Irinejem, stavio svoj potpis na pismo protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC) i patrijarha srpskoga Porfirija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304000320_bd6b27d202806ba5260643dde429594a87d9b74c07b64853757c9c3741713422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304000320_bd6b27d202806ba5260643dde429594a87d9b74c07b64853757c9c3741713422" data-rendition-name="original" width="1613" height="785" loading="lazy" alt="Novosti"> </figure>  1) Mitropolit Joanikije nije smio da se nađe na spisku potpisnika protiv SPC i patrijarha srpskoga Porfirija prvenstveno zbog očuvanja jedinstva SPC uopšte, a posebno u Crnoj Gori. Od vitalnog značaja za jedinstvo SPC jesu dobri odnosi između mitropolita crnogorsko-primorskoga i patrijarha srpskoga. Riječ mitropolita crnogorsko-primorskoga uvijek u SPC i javnosti ima posebnu težinu, a crnogorski mitropolit, bez obzira na ime i prezime, ima posebnu odgovornost i to je mitropolit Joanikije morao da ima u vidu. Interes sveštenstva, monaštva i vjernoga naroda Mitropolije crnogorsko-primorske nikada ne smije biti podređen interesima onih koji su javno prepoznati kao razbijači jedinstva SPC. 2) Mitropolit Joanikije nije smio da zaboravi da je u tron mitropolita crnogorsko-primorskih ustoličen 5. septembra 2021. godine isključivo zbog tvrdog i neodstupnog stava patrijarha srpskoga Porfirija da se zakazani čin ustoličenja mora obaviti u Cetinjskome manastiru. Ne treba zaboraviti da su 4. septembra u kasnim večernjim časovima neodlučni i nesigurni, a mitropolit Joanikije dobro zna njihova imena, predlagali da se njegovo ustoličenje odloži za neko drugo vrijeme. Mitropolit Joanikije dobro zna da je i on u jednome trenutku u veoma teškoj situaciji bio spreman na ustupak te vrste. Ali, mitropolit Joanikije zna da patrijarh srpski Porfirije sa čvrstom vjerom u Gospoda Boga i uzdajući se u Božiju pomoć nije prihvatio taj prijedlog. Dobro su ostale upamćene, a i postale su javne riječi patrijarha Porfirija da narednoga jutra, bez obzira na sve, kreće na Cetinje da obavi sveti čin zbog koga je i došao u Crnu Goru. Patrijarh srpski Porfirije i mitropolit kruševački David su, rizikujući svoje živote u najtežoj bezbjednosnoj situaciji zbog blokada Cetinja na Belvederu i prilazima Cetinju, helikopterom Vojske Crne Gore otišli u Cetinje i u Cetinjskome manastiru ustoličili mitropolita Joanikija. Nije bilo nikakve potrebe da se mitropolit Joanikije priključuje javnome napadu na patrijarha Porfirija i mitropolita Davida u vrlo delikatnome trenutku u Srbiji i to pismom u kojemu su mitropolitu Davidu pripisane i podmetnute riječi koje nije napisao. 3) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja javnoga pisma patrijarhu Porfiriju, morao da ima u vidu koliku podršku su, prvenstveno iz Srbije, a potom i iz ostalih srpskih krajeva, dobile Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije SPC u vrijeme borbe za očuvanje svetinja krajem 2019. i tokom 2020. godine. Ta podrška i ta ljubav je iz dana u dan bivala sve veća i sve potrebnija i nju vjerni narod u Crnoj Gori, bez obzira na ovaj neprimjereni postupak mitropolita Joanikija, nikada neće i ne smije zaboraviti. 4) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da je tadašnji mitropolit zagrebačko-ljubljanski, a današnji patrijarh srpski Porfirije bio jedan od onih srpskih vladika koji je iz duše i iz srca, čak i svojim učešćem na litiji u Podgorici za svetoga Simeona 2020. godine, javno i neodstupno podržavao pravednu borbu blaženopočivšega mitropolita Amfilohija, tadašnjega episkopa Joanikija, sveštenstva, monaštva i vjernoga naroda za odbranu svetinja SPC u Crnoj Gori.&nbsp; 5) Mitropolit Joanikije je imao ljudsku i svešteničku obavezu da patrijarhu Porfiriju časno uputi javnu podršku i čestito uzvrati bratsku ljubav i da u danima kada su u Srbiji, čak i neodgovornim nastupima pojedinaca iz SPC izvan Srbije, prizivani i podsticani građanski sukobi većih razmjera pošalje poruku mira patrijarhu, episkopima, sveštenicima, monasima i građanima Srbije. Bilo je prirodno i očekivano da mitropolit Joanikije, uz pismo podrške patrijarhu Porfiriju i episkopima SPC u Srbiji, osudi besprizornu kampanju koja se, prvenstveno preko Nova, N1 i društvenih mreža, vodi protiv SPC i srpskoga patrijarha, a ne da sa ostalim potpisnicima potpisuje krajnje nedobronamjerno pismo i plasira ih podijeljenoj javnosti u Srbiji preko krajnje necrkvenih medija. Na žalost, ta podrška i poruka mira sa cetinjskoga trona je neočekivano izostala. 6) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja pisma, zaboravio ključni doprinos patrijarha srpskoga Porfirija prilikom konačnoga usaglašavanja i potpisivanja Temeljnoga ugovora između Crne Gore i SPC 3. avgusta 2022. godine u Podgorici. 7) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da se patrijarh Porfirije u svakoj prilici bratski odazivao na pozive da pośeti Mitropoliju crnogorsko-primorsku i Crnu Goru i da na taj način podrži mitropolita Joanikija, arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i vjerni narod SPC u Crnoj Gori, ali i da svjedoči i utvrđuje jedinstvo SPC u srpskome narodu. &nbsp; 8) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da on nema kanonsku odgovornost izvan Mitropolije crnogorsko-primorske i da nema pravo da se, preko Nova i N1, nekanonski miješa u jurisdikciju patrijarha srpskog i ostalih episkopa SPC u Srbiji. Nekanonsko miješanje u tuđu kanonsku jurisdikciju je bilo u funkciji ostvarivanja političkih ciljeva. To pismo je mogao da potpiše svako, ali ne i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. 9) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da su studenti iz neformalne organizacije „Kamo śutra”, poslije zločina masovnoga ubista 1. januara ove godine u Cetinju, sa gotovo identičnim parolama i simbolima pokrenuli proteste u Podgorici. Mitropolit Joanikije se o tim protestima i tim studentima na teritoriji njegove kanonske jurisdikcije nije oglašavao, ali jeste o protestima i studentima iz Srbije za koju uopšte nije nadležan. 10) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja pisma protiv SPC i patrijarha srpskoga Porfirija, zaboravio da pogleda ko sve iz Crne Gore podržava proteste u Srbiji. To su osvjedočeni neprijatelji Mitropolije crnogorsko-primorske i neprijatelji srpskoga naroda. Mitropolit Joanikije je zaboravio da, prije potpisivanja pisma, vidi da je i Aljbin Kurti uputio javnu podršku protestima radi podsticanja građanskih sukoba u Srbiji. Da ovom prilikom ne pominjemo i podršku iz Hrvatske sa sve ustaškim i neo-ustaškim simbolima koju mitropolit Joanikije nije želio ili nije htio da vidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304000324_de28d24a95f005b4bae7d2e5f0b0cc1a8dd81a6cc5284e4134aa64258056dc17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304000324_de28d24a95f005b4bae7d2e5f0b0cc1a8dd81a6cc5284e4134aa64258056dc17" data-rendition-name="original" width="1320" height="970" loading="lazy" alt="Joanikije"> </figure>  Niko ni u najkošmarnijem snu nije mogao da sanja da će mitropolit Joanikije, koji je smatran za tvrdi stub SPC u Crnoj Gori, stati u red sa onima koji ne žele dobro srpskome narodu i Srbiji. Moglo bi da se navede još razloga zbog kojih ime i potpis mitropolita crnogorsko-primorskoga Joanikija nije smio da se nađe na pismu koje nije u funkciji očuvanja jedinstva SPC i srpskoga naroda. Još uvijek nije kasno da mitropolit Joanikije POVUČE SVOJ POTPIS sa tog pisma protiv patrijarha srpskoga Porfirija i da se JAVNO IZVINI i u danima vaskršnjeg posta PRINESE POKAJANJE i ZATRAŽI OPROŠTAJ.

ULTIMATUM IZ BEOGRADA ZA MIĆOVIĆA – Srbija te ustoličila: da se odrekneš potpisa, izviniš nam se, pokaješ i zatražiš od nas oproštaj

Pismo šestorice vladika Crkve Srbije/SPC u kojem kritikuju episkopa Šumadijskog Davida Perovića nije motivisano željom da se odbrane studenti koje je, navodno, Perović nazvao "srpskim ustašama", već odgovor na njegove prozivke epsikopa Diseldorfskog Grigorija (Durića), kaže u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M Vladimir Jovanović.
Jovanović, ponajbolji poznavalac crkvenih prilika na ovom prostoru, smatra da nijedan od potpsinika, uključujući i drugopotpisanog Joanikija (Mićovića), neće snositi nikakve posljedice zbog objavljenog pisma, dokle god ne izlaze iz okvira unutarcrkvenih obračuna i ne pominju predsjednika Srbije, a kamo li da traže njegovu ostavku.
- Nikakve oni posljedice neće imati. S tim što će gospodinu Mićoviću malo zatvoriti finansijske slavine. Ali, on se nama nakačio na grbaču, na opštinske i državni budžet Crne Gore... Mislim da nikakvih posljedica neće biti dok ne pomenu V od Vučića - rekao je Jovanović.
Na pitanje da objasni činjenicu da je Joanikije odavno smanjio svoje prisustvo u javnosti, da je čak i njegova retorika manje radikalna nego odmah nakon dolaska na mjesto mitropolita Amfilohija, a da je sve prisutniji i sve radikalniji u nastupima episkop budimljansko-nikšićki, te da li se može zaključiti kako Metodije (Ostojić) postaje ključni čovjek Crkve Srbije /SPC u Crnoj Gori, Jovanović odgovara: "On je ključni čovjek obavještajno-bezbjednosnog sektora susjedne Srbije. On je taj njihov direktno regrutovani i programirani kadar".&nbsp;
Slučaj pisma šestorice vladika je samo "bura u čaši vode", smatra Jovanović i ukazuje na još jedan zanimljiv momenat u prilog tom zaključku. Ne samo da pismo kritike Davida Perovića nije potpisao Metodije Ostojić, nego ni Joanikijev vikarni epsikop.
- &nbsp;Đe je potpis još jednoga epsikopa iz Crne Gore? Pomoćnika gospodina Mićovića, mislim da se preziva Đerković. To je neki momak, '92. godište, koji je studirao malo po inostranstvu, pisao neke anticrnogorske izmišljotine po nekim grčkim portalima... Dakle, ni vikar, pomoćnik Joanikijev to nije potpisao! Hoću da kažem - to je manjina (u Crkvi) - kaže Jovanović.
Prije više od četiri godine, Vladimir Jovanović je u DRV, ipostavilo se do u detalj tačno, predvidio kako će se Crkva Srbije/SPC obračunati sa nasljeđem mitropolita Amfilohija nakon njegove smrti. Ukinut je Episkopski savjet, Joanikije nema titulu arhiepiskopa ni status egzarha Pećkoga trona, a nedavnim izmjenama Crkva Srbije, umjesto trojice, Crkva Srbije/SPC ima 28 mitropolita i skoro 60 episkopa, pa je titula "mitropolita crnogorskog" potpuno devalvirana.
- Gospodin Joanikije Mićović nije ni blijeda sjenka mitropolita Amfilohija. On nema nti njegovu iskustvenost, niti njegovu harizmu... Koliko god sam ja protiv svega što je predstavljao Amfilohije, mislim da je za Crnu Goru odlična stvar što su godpodina Mićovića postavili da bude mitropolit, jedan od 28, ako uključimo i gospodina Perića. Zato te eparhije u Crnoj Gori stagniraju u posljednje tri-četiri godine - naveo je Jovanović.
Takav odnos beogradske centrale Crkve Srbije/SPC prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ohladio je brojne ovdašnje pristalice te vjerske organizacije od euforije u kojoj su bili prije samo nekoliko godina, ocjenjuje Jovanović.&nbsp;
Nedavnu litiju u Podgorici, međutim, ističe kao primjer i dalje snažne manipulacije vjernicima i to uz pomoć aktuelne vlasti. O tome ko je zaista bio Stefan Nemanja, podsjeća gost DRV, svjedoče zapisi njegovih sinova, uključujući i nepobitnu istorijsku činjenicu da je teritoriju današnje Crne Gore, tadašnju Duklju, osvojio u krvavom pohodu, uništivši sve gradove osim Kotora. Danas se on u Glavnom gradu Crne Gore slavi kao svetac iako "Simeona Mirotočivog" niđe nema u popisu svetih Vaseljenske patrijaršije.
- Jedan okupator ne može poželjeti ništa bolje nego da slavite to što ste rob! Da slavite negaciju sebe, svoga porijekla, svoje istorije. I onda dovedete gradonačelnika Podgorice da tome prisustvuje! Naravno, uz prisustvo ambasadora Srbije. Sa zastavama druge države, Republike Srbije, na čelu te povorke... - kaže Jovanović.
Za Jovanovića "to su bezobrazne, drske laži, to nije samo vrijeđanje inteligencije, to je sramota". Podsjeća da su i posljednja arheološka ispitivanja, prije nekoliko godina, potvrdila da je tzv. "Nemanjin grad" zapravo ostatak srednjevjekovne turske tvrđave.

Jovanović: Joanikije je blijeda sjenka Amfilohija, Metodije je ključni čovjek BIA u Crnoj Gori

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit Žički Justin, arhiepiskop diseldorfsko-berlinski i mitropolit njemački Grigorije, episkop zapadnoamerički Maksim, episkop istočnoamerički Irinej, kao i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije uputili su pismo patrijarhu Porfiriju u kom ističu da su "studenti naša budućnost", naglasivši jasno i nedvosmisleno da Crkva ne misli da su oni „srpske ustaše“, prenosi Nova.
Oni su u pismu Porfiriju kazali da podržavaju studente i njihove proteste u Srbiji.
Ogradili su se i od poruke mitropolita Davida koji je u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Eparhije kruševačke i SPC uporedio studente sa ustašama.
- Kao arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve osjećamo dužnost da javno izrazimo neslaganje i ograđivanje od bilo kakvog govora koji dehumanizuje drugog čovjeka, a posebno od govora koji mlade ljude, studente, nipodaštava kao faktor izgradnje društva, faktor koji doprinosi budućnosti istog, ili ih ponižava kao one koji su pozvani da misle i traže istinu. Crkva Hristova, kao izabrani narod i dom Boga Živoga, postoji u svakom vremenu da ljubavlju privodi sve ljude spasenju. Istorija nas uči da svaki govor koji poništava dostojanstvo drugog vodi ka velikim društvenim tragedijama, a mi kao pastiri ne smijemo dozvoliti da takva retorika uzme maha u našem narodu i Crkvi. Riječ služi za sporazumjevanje. Ona je sila i temelj promjena, i mora biti autentična, da bi bila verna sama sebi. A mi kao hrišćani živimo svedočeći Riječ koja je sami Bog, naglašavaju potpisnici dopisa - navedeno je u tekstu.
Na sajtu Eparhije kruševačke,kao i na sajtu SPC, objavljen je tekst „Zduhači, manitoši i ljudi od veresije“, čiji je autor mitropolit kruševački David i u kom se, između ostalog, pobunjeni studenti upoređuju s ustašama.

Joanikije i pet episkopa SPC javno podržali studente u Srbiji

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.
- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.
Branislav Radulović, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.
- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.
Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.
Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.
- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.
Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.
- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.
Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.

Ignorisati političare u mantijama

Plasiranje irelevantnih tema i informacija s ciljem zamagljivanja stvarnosti i skretanja pažnje s onoga što je u datome trenutku u društvu izrazito bitno jedna je od čestih propagandnih tehnika. Time se nastoji kreirati diverzija, kojom će slušaoci - a da toga nijesu nužno ni svjesni - prioritet dati novoj temi i time zaboraviti suštinu, kazali su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Juče se javnosti obratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, nudeći polarizacijske i površne stavove o jeziku, istoriji, politici, izmjenama Ustava, u nastojanju da, kako kažu u FCJK, skrene fokus sa masakra na Cetinju, u kojem je svirepo ubijeno 12 osoba, među kojima dva školarca na raspustu; katastrofalno loše reakcije i prateće komunikacijske strategije bezbjednosnoga sektora; protesta studenata, koji su ustali protiv užasavajuće pogrešnih i neadekvatnih reakcija rukovodilaca bezbjednosnoga sektora i narušene opšte sigurnosti.
- Žrtve zločina na Cetinju i rad na tome da se ništa slično nikad ne ponovi suštinski su jedini bitni. Imenovanje jezika jezičko je i političko pitanje. U skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica, svako ima pravo da jezik nazove svojim imenom, kao što svako ima pravo da govori jezikom kojim želi. Pokretati pitanja imenovanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme kad je čitava Crna Gora u žalosti za izgubljenim životima, u šoku i strahu od mogućih novih krvoprolića ravno je krvomutnji. - navedeno je u saopštenju FCJK.
Napominju da su ljudske žrtve posljedica svakovrsne društvene nebrige, ali i javašluka u sektoru zaduženom za opštu sigurnost građana. 
- Stoga osuđujemo svaku manipulaciju temama kojima se zamagljuje rješavanje tih ključnih pitanja. U skladu s akademskim integritetom, obavještavamo javnost da je ovaj nastup bio samo blijedi i bijedni propagandni pokušaj na koji ne treba nasijedati. I još jednom pružamo podršku studentima i studentkinjama, ali i svim akterima i akterkama koji se u ovim okolnostima bore za istinski zdraviju Crnu Goru - poručeno je iz FCJK.

FCJK: Pokretati pitanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme žalosti ravno je krvomutnji

Budući da je Predsjedništvo CANU tokom javne rasprave o nacrtu Temeljnog ugovora 2022. godine saopštilo da je pravno neprihvatljivo da država crkvi jemči pravo svojine koje je već zagarantovano Ustavom i konvencijama, a da se sljedstveno tome tek ne može jemčiti to pravo nevlasnicima i onima koji su upisani nezakonitom uknjižbom, onda je razumljiv nedavno ispoljeni jed mitropolita Joanikija, koji je dvije godine kasnije pribjegao bacanju sramote na mišljenje akademika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205071216_ff07445e1d78f671c2cfaa37c789fd8cfd6c548b6a2bbab2687c26fd391983a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241205071216_ff07445e1d78f671c2cfaa37c789fd8cfd6c548b6a2bbab2687c26fd391983a2" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Odlikovani Gogić pored Joanikija"> <figcaption>Odlikovani Gogić pored Joanikija(Photo: MCP)</figcaption> </figure>  Kritiku na račun „pojedinaca iz Akademije“ koji su na sjednici Predsjedništva CANU 8. jula 2022. godine usvojili stav i uputili ga Vladi Crne Gore (kao strani pregovaraču sa SPC), mitropolit Joanikije je saopštio prilikom uručivanja Ordena Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovica prvog stepena čelniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, predsjedavajućem u momentu kada je ta institucija razmatrala i odbila incijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora. Joanikije je u besjedi napravio paralelu između Gogića, kojeg veliča da je imao skoposti da sudi po božjim i ljudskim zakonima u korist SPC, dok je sa druge strane „oprao“ akademike, odnosno Predsjedništvo Akademije da je nezakonito istupalo. Podsjetimo, CANU je tada, tokom svojevrsne javne rasprave o dometima, efektima i spornim detaljima dokumenta koji je duboko dijelio crnogorsko društvo, ukazala na nedostatke nacrta TU, koji će dovesti do brisanja naziva pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ukidanja titule arhiepiskopa i problematičnog sadržaja člana 7, koji se odnosi na imovinsko-pravna pitanja. Uprkos tome, Temeljni ugovor je potpisan tajno u Vili „Gorica“ 3. avgusta 2022. godine. Ustavni sud je u januaru i aprilu ove godine većinom glasova u oba navrata odbio incijative za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti tog ugovora, kao i djelova njegove preambule. <h2>Ofanziva na dobra&nbsp;</h2> Za razumijevanje Joanikijevog upiranja prsta u akademike ne može se zaobići pravna ofanziva zastupnika pojedinih cjelina SPC u Crnoj Gori koje su minule dvije godine inicirale ili već obavile upis prava svojine na desetinama crkava, objekata ali i grobalja a da za to ne postoje validni pravni osnov za uknjižbu. Pratilo ih je žmurenje širom otvorenih očiju državnih institucija, u atmosferi potencijalne korupcije i kršenja zakona na koja ne reaguju ni imovinsko-pravni zaštitnici, niti crnogorsko pravosuđe. Posebno se kontekst Joanikijeve reakcije može bolje sagledati ako se pročita drugo poglavlje u Prilogu 2 stava Predsjedništva CANU, objavljenog 8. jula 2022, povodom tada publikovane radne verzije ugovora Vlade sa SPC. U njemu se navodi da je nepotrebna i pravno neprihvatljiva „Odredba člana 7 stav 4 radne verzije Temeljnog ugovora po kojoj se država obavezuje da u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, eparhije Budimljansko-nikšićku, Mileševsku, i Zahumsko-hercegovačku“. Predsjedništvo CANU je tada dalo argumentaciju za ovakav stav u kojem se prvo ukazuje na to da je, prema Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, (član 112) obaveza organa uprave nadležnog za katastar nepokretnosti - da vrši upis. Podsjećaju da postupak upisa počinje prijemom zahtjeva za upis ili isprave na osnovu koje se o upisu odlučuje po službenoj dužnosti. - Prema tome, obaveza upisa je zakonska obaveza nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvarene formalno-pravne i materijalno-pravne pretpostavke za uknjižbu. Ponovno naglašavanje ove zakonske obaveze nadležnog državnog organa u Temeljnom ugovoru je nepotrebno i neuobičajeno – naveli su tada iz CANU. Istakli su da se zahtjev za upis prava i činjenica u katastru nepokretnosti usvaja rješenjem i dozvoljava upis uz određene pretpostavke. A to je, kako se navodi, moguće ako prema podacima katastra nepokretnosti nema smetnje za upis; da je zahtjev u skladu sa sadržinom podnesene prijave te da je isprava po vrsti, formi i sadržini ispunjava uslove za upis na nepokretnostima. Na osnovu toga je, podsjeća se, organ uprave dužan da po ovom zahtjevu odluči u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. <h2>Osnov za upis svojine&nbsp;</h2> Predsjedništvo CANU je u ovom dijelu podsjetilo da su u katastru nepokretnosti kao samostalni imaonici (vlasnici) i dalje upisani brojni manastiri i crkve. - Da bi se uknjižba u odnosu na njih kao knjižnih prethodnika izvršila na druge pravne subjekte, potreban je punovažan osnov za upis (zakon, izvršna odluka nadležnog organa, isprava o pravnom poslu sačinjena u skladu sa zakonom). Nedostatak nekog od ovih pravnih osnova činilo bi uknjižbu nezakonitom. Temeljni ugovor ne može biti punovažan pravni osnov za uknjižbu (iako se u tekstu ugovora izričito ne kaže). Isto tako nije uobičajeno da se njime „pojačava“ izvršenje zakonske obaveze nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvareni uslovi za uknjižbu – potencirali su iz CANU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215101216_28c7931e096718d867952ac2cd702af56ddd60c09c3f980126f8652d3a3523a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215101216_28c7931e096718d867952ac2cd702af56ddd60c09c3f980126f8652d3a3523a5" data-rendition-name="original" width="1440" height="960" loading="lazy" alt="CANU"> </figure>  Uporedo, ukazali su da se Temeljnim ugovorom ne može riješiti svojinsko-pravni režim na pravoslavnim manastirima, hramovima i drugim crkvenim dobrima. - U Crnoj Gori su ova pitanja isuviše složena i zahtijevaju podrobnu analizu i rješenja. Čini se da se ona ne mogu riješiti bez donošenja specijalnog zakona o svojini vjerskih zajednica u kome bi se uvažila tradicija, običaji, rješenja OIZ za Knjaževinu Crnu Goru, rješenja Ustava pravoslavnih konzistorijuma, pozitivno-pravnih rješenja, uporedno-pravnih rješenja, kao i rješenja i standardi u pravu EU – naveli su tada iz CANU. Čini se da je mitropolit Joanikije duboko svjestan težine akademskog stava, kojim spori ustavnost i prihvatljivost člana 7 Temeljnog ugovora, ali je većinski stav sudija Ustavnog suda, na čelu sa bivšim, sada odlikovanim, predsjednikom Gogićem bio da je sve u redu i da nema ništa sporno. Iz te odluke Ustavnog suda Joanikije crpi pravo da utemeljene, pravno argumentovane stavove nekih od najvećih stručnjaka i doktora jurisprudencije koje ova zemlja ima nazove „sramotom koja se ne može oprati“. Samo što netaktički to izgovara sa svečanosti na kojoj odlikuje tog istog sudiju Gogića ordenom za zasluge što je držao stranu Srpske pravoslavne crkve, konstatujući da ga je sam Bog poslao da bude tu kad treba... Ta Joanikijeva prigodna izjava ima težinu u svjetlu činjenice da većina sudija Ustavnog suda, osim Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, koji su izdvojili mišljenje, nije razumjela ili shvatila sadržinu upozorenja CANU u predvečerje potpisivanja spornog Temeljnog ugovora. Posebno dijela za koji je Predsjedništvo CANU ocijenilo da je takođe nepotreban i pravno neprihvatljiv, a odnosi na odredbu člana 7, stav 2 radne verzije TU, po kojem država jemči Crkvi „(čitaj SPC)“ nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države. U obrazloženju ovakvog stava navodi se da Ustav Crne Gore (član 58, stav 1) jemči pravo svojine fizičkom i pravnom licu, a da zaštitu od neopravdanog miješanja države u mirno uživanje svačije imovine propisuje i član 1 Protokol br 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. - Sa ova dva opšta pravna akta najviše pravne snage pravo svojine svakog subjekta u Crnoj Gori je normativno zajamčeno, tako da je dodatno jamčenje ugovorom suvišno i neuobičajeno – navedeno je u stavu CANU. <h2>Pravni položaj crkvenih ustanova&nbsp;</h2> Takođe, prilikom pojašnjavanja konteksta njihovog obraćanja naveli su da do danas važe neke pravne odredbe i principi koji nijesu mijenjani gotovo 150 godina. - Prema Opštem imovinskom zakoniku (član 14, stav 1, član 716, član 801 stav 1) i Ustavu pravoslavnih konzistorijuma (član 99, stav 2) Cetinjski manastir i drugi manastiri, pravoslavne crkve i druge crkvene ustanove samostalna su pravna lica (imaonici), a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari koje su „dobili darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Ova crkvena dobra se ne mogu „nikako prodavati ili inače ustupati bez naročitog dopuštenja Vlasti“. U ovom slučaju država se pojavljuje kao davalac saglasnosti na ugovor o otuđenju, a ne kao vlasnik crkvenih dobara. - Ovaj svojinsko-pravni režim, koji je važio u Knjaževini Crnoj Gori, nije se zakonitim načinom mijenjao do današnjeg dana. Kao dokaz tome su na stotine manastira i crkava upisanih u katastar nepokretnosti na njihovo ime, kao samostalnih imaonika (čitaj: pravnih lica – vlasnika). Takođe, ovi imaonici su i danas aktivno i pasivno legitimisana lica u sporovima pred sudovima i drugim državnim organima – naveli su tada iz CANU. <h2>Cetinjski manastir je samostalno pravno lice, a Hram Hristovog vaskrsenja vlasništvo Mitropolije, a ne SPC&nbsp;</h2> Predsjedništvo CANU nigdje u stavu nije sporilo da su u Crnoj Gori vlasnici pojedinih zakonito stečenih hramova, crkva, zgrada i drugih nepokretnosti i Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Budimljansko-nikšićka, Mileševska i Zahumsko-hercegovačka, kao samostalna pravna lica. - Nesporno je takođe da SPC, kao njen organski dio, čine i Mitropolija i eparhije. Međutim, u svojinsko-pravnom smislu, to nije tako. Naime MPC i eparhije su samostalna pravna lica (vlasnici) isto kao što je to i SPC sa sjedištem u Beogradu. To dalje znači da su one pojedinačno samostalni vlasnici pravoslavnih crkava, manastira, hramova i drugih nepokretnih dobara koje su stekle „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Iz principa isključivosti prava svojine, prema ocjeni iz CANU, proizilazi pravilo po kome na jednoj stvari ne mogu postojati dva ili više prava svojine. - Tako na primjer: pravo svojine na dobrima Cetinjskog manastira kao samostalnog pravnog lica (imaonika) isključuje pravo svojine Mitropolije crnogorsko-primorske ili pravo svojine SPC ili pravo svojine nekog drugog pravnog subjekta. Takođe, pravo svojine MCP na Hramu Hristovog vaskrsenja isključuje pravo svojine SPC ili nekog drugog pravnog subjekta i slično – navodi se u stavu Predsjedništva CANU. Dodaje se da prema tome, u svojinsko-pravnom smislu, SPC kao samostalno pravno lice nije vlasnik pravoslavnih hramova, crkava, manastira i drugih nepokretnosti u Crnoj Gori, osim onih na kojima je pravo svojine kao samostalno pravno lice stekla „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. - Zbog toga je pravno neprihvatljivo da se pravo na manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima, (samostalnim imaonicima-pravnim licima, Mitropoliji, eparhijama Budimljansko-nikšićkoj, Mileševskoj i Zahumsko-hercegovačkoj i drugim upisanim vlasnicima) jemči svim vlasnicima koji su pravo svojine upisali po punovažnom pravnom osnovu upravljenom na prenos prava svojine. Nevlasnicima se to pravo ne može jemčiti, jer ga nemaju. Isto važi i za ona pravna lica koja su pravo svojine upisala u katastar nepokretnosti bez punovažnog pravnog osnova. Takva uknjižba je nezakonita. Ustavno i konvencijsko jemčenje prava svojine nije potrebno dodatno garantovati Temeljnim ugovorom svim nespornim vlasnicima – bio je stav Predsjedništva CANU.

Crkvu bole upozorenja da svojina ne može da počiva na nezakonitoj uknjižbi

Centralna banka Crne Gore (CBCG) je reagovala povodom izjave direktora Linijskog prevoza d.o.o. “Putevi” Podgorica, Sloba Mandića, u kojoj se navodi da je “Centralna banka Crne Gore ukazala na veliki broj falsifikovanih kovanica i sugerisala obustavu primanja kovanica od dva eura, ističući da CBCG nije izdavala nikakve instrukcije, preporuke, niti sugestije prevoznicima ili bilo kojim drugim pravnim subjektima u vezi obustave primanja kovanog novca u a poenu od dva eura.
- CBCG obavještava javnost o svim važnim informacijama u vezi sa gotovinskim platnim sredstvima isključivo putem zvaničnih saopštenja i objava. Shodno tome, koristimo i ovu priliku da podsjetimo da su sve euro novčanice i kovanice zakonsko sredstvo plaćanja u Crnoj Gori, te se njihovo odbijanje smatra neprihvatljivim i protivpravnim postupanjem - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su naglasili i da Centralna banka, ukoliko detektuje povećan broj falsifikata određenog apoena, o tome obavještava nadležne bezbjednosne organe putem zvaničnih kanala, a ne pojedinačne poslovne subjekte.
Podsjećaju da se za zainteresovana pravna lica u kontinuitetu organizuju obuke za ručnu provjeru podobnosti i autentičnosti euro novčanica i kovanog novca, u cilju osposobljavanja zaposlenih kod rukovalaca gotovinom i drugih zainteresovanih lica koja u okviru svog poslovanja rukuju euro novčanicama i kovanim novcem.
- CBCG će i ubuduće nastaviti da, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa nadležnim organima, prati i analizira pojave vezane za gotovinsko poslovanje, te preduzima sve mjere u cilju očuvanja povjerenja u platni sistem, zaštite eura i zaštite korisnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju sve aktere da se uzdrže od, kako navode, senzacionalističkih i neutemeljenih tvrdnji koje mogu izazvati konfuziju kod građana zbog važnosti očuvanja povjerenja u gotovinski platni promet.&nbsp;

CBCG: Nijesu izdate nikakve instrukcije u vezi obustave primanja kovanica od dva eura

Ministri pravde Crne Gore i Sjeverne Makedonije Bojan Božović i Igor Filkov potpisali su zajedničku izjavu o jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u kontekstu evropskih integracija, tokom dvodnevne posjete crnogorske delegacije ovoj zemlji.
- Ovaj dokument potvrđuje da vladavina prava ostaje u središtu reformskih napora, te predstavlja doprinos reformama ključnim za ubrzanje evropskog puta obje države, kroz jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije u oblasti pravosuđa - saopštili su iz Božovićevog resora.
Unapređivanje pravne sigurnosti i transparentnosti, kao i razmjena najboljih praksi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, prepoznati su, ističu oni, kao sredstva za postizanje zajedničkog cilja - stvaranja modernog i efikasnog pravosuđa koje će uživati povjerenje građana i privrede.
- Kroz buduće aktivnosti - regionalne konferencije, obuke, studijske posjete i institucionalnu podršku reformama - nastaviće se rad na unaprjeđivanju pravosudnih sistema, s posebnim fokusom na digitalizaciju pravosuđa i transparentnost sudskih procesa - zaključili su u saopštenju.

Vladavina prava i jačanje pravosuđa ključni za evropske integracije

Državljanin Makedonije zadobio je lakše povrede kada je vozilo, marke „honda“ stranih tablica, kojim je upravljao sletjelo sa puta preko Jelovice na putu Berane – Kolašin.
Portal Berane online javlja da je on u vozilu bio sam.
To je tom portalu, rečeno u beranskoj Službi zaštite i spasavanja, čiji su pripadnici zajedno sa policijom bili na licu mjesta.
- U 13.55h dojavljeno je od strane Odeljenja bezbjednosti Berane da je na putu prema Jelovici došlo do slijetanja vozila stranih registarskih oznaka. Odmah je na lice mjesta poslata ekipa dežurnih vatrogasaca-spasioca sa jednim vatrogasnim vozilom i izvuklo vozilo na magistralni put - saopštili su oni.
Pretpostavlja se da je izgubio kontrolu nad vozilom usljed otežanih vremenskih uslova.

Sletjelo vozilo na putu Berane – Kolašin, jedna osoba povrijeđena

Rusija ne vidi razlog za razgovore o mogućem potpisivanju mirovnog sporazuma sa Japanom, kako bi se zvanično okončalo neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata, jer Tokio ima neprijateljski stav prema Moskvi - poručio je danas Kremlj.
Rusija je nasljednik Sovjetskog Saveza, koji nikada nije sa Japanom potpisao sporazum o zvaničnom prekidu neprijateljstava iz Drugog svjetskog rata.
Sovjetske snage su na kraju Drugog svjetskog rata zauzele četiri ostrva u blizini Hokaida, koja Moskva naziva Kurilskim ostrvima, a Tokio Sjevernom teritorijom.
Moskva i dalje kontroliše ostrva i taj teritorijalni spor je onemogućio naredak u potpisivanju mirovnog sporazuma, navodi Rojters.
Trenutno nema kontakata sa japanskim vlastima, rekao je portparol Kremlja Dmitri Peskov, odgovarajući na pitanje povodom saopštenja Ministarstva spoljnih poslova Japana da Tokio i dalje želi da potpiše sporazum i vrati ostrva.
- Znate da je Tokio požurio da se u potpunosti pridruži neprijateljskim koracima prema našoj zemlji - izjavio je Peskov, povodom odluke Japana da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, zbog ruske invazije na Ukrajinu.
S obzirom na stanje stvari i japanske sankcije mala je, kaže on, mogućnost da se razgovara o bilo kavim pregovorima.

Peskov: Mala je mogućnost za mirovni sporazum sa Japanom

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: joanikije