Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Miradi Čekpo živi u Beninu, radi u jednoj kineskoj trgovinskoj firmi kao tumač i prevodilac za kineski jezik.&nbsp;
- U srednjoj školi sam gledala kineske TV kanale i sanjala o tome da putujem u Kinu i upoznam njihovu kulturu - rekla je za Dojče vele.
Poslije mature je tri godine studirala kineski jezik na univerzitetu u Abomej-Kalaviju na tamošnjem Konfučijevom institutu.
- Želim da ostvarim svoj san o međunarodnoj trgovini tako što ću izvoziti tropske proizvode iz Benina u Kinu i uvoziti kineske proizvode u Benin, ili još bolje u čitavu Afriku. Kada se uči neki jezik, to je zato da bi se sarađivalo sa tom zemljom - objašnjava Čekpo.
Međutim, ono što je postigla Maradi Čekpo uspijeva samo malom broju afričkih studenata koji uče mandarinski - standardni kineski jezik kojim govori većina stanovništva u Kini.
<h2>Uče kineski, ali su male šanse za posao u Kini&nbsp;</h2>
Konfučijev institut je državni jezički i kulturni institut osnovan 2004. godine, pod okriljem kineskog Ministarstva obrazovanja. Kineska Vlada snažno ulaže u njihovo širenje po svijetu - samo u Africi desetine tih instituta nude kurseve kineskog.
Kina doduše velikodušno dodjeljuje stipendije studentima, ali se na kraju u samoj Kini za njih gotovo i ne otvaraju mogućnosti za karijeru, kaže Simbaraše Gukurume, sociolog na Univerzitetu Sol Platje u Kimberliju, u Južnoj Africi.
Razlog je taj što kinesko stanovništvo, u poređenju sa afričkim, znatno bolje govori strane jezike. S druge strane, Kina je poznata po tome da za većinu svojih infrastrukturnih projekata na kontinentu – poput luka, puteva ili aerodroma – angažuje sopstvenu radnu snagu.
Nakon studija kineskog jezika vrlo mali broj ljudi može da napravi karijeru, naglašava ovaj naučnik porijeklom iz Zimbabvea.
- Gotovo čitav kadar fakulteta i osoblje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Zimbabveu čine naši ljudi koji su dobili određenu finansijsku podršku za studije u Kini i koji sad predaju mandarinski - kaže Gukurume za Dojče vele.
Dodaje da Kina ima koristi od ovakvog razvoja situacije, jer se većina ovih instituta, kao i drugih kulturnih razmjena, obično zasniva na bilateralnim sporazumima između vlada i ponekad ide ruku pod ruku sa neograničenim pristupom Kine afričkim resursima.
Kulturne aktivnosti i kineska vodeća uloga u eksploataciji litijuma i kobalta u Africi – za njega su to dve strane iste medalje.
<h2>Istovremeno prenošenje jezika i politike</h2>
Mnoge zemlje imaju institucije koje u inostranstvu promovišu sopstveni jezik i kulturu. Međutim, za razliku od njemačkih Gete instituta koji imaju sopstvene prostore, Konfučijevi instituti su često povezani sa univerzitetima.
Uticaj Komunističke partije Kine izazvao je kritike, posebno u zapadnim zemljama. Jer, ovi instituti ne prenose samo kineski jezik i kulturu, već i politički sistem, naglašava Gukurume.
&nbsp;- Mladi ljudi koji se upoznaju sa ovim političkim sistemom usvajaju nedemokratske principe - kaže ovaj sociolog.
U tome on vidi i objašnjenje zašto su zatvoreni neki Konfučijevi instituti u Evropi i Sjedinjenim Državama.
- Zato što ugrožavaju akademsku slobodu na univerzitetima, ali i zato što indoktriniraju studente kineskim politički sistemom, koji bi mogao biti shvaćen kao autoritarni ili nedemokratski - dodaje Gukurume.
U Africi, međutim, broj ovih kulturnih instituta naglo raste. Južna Afrika se sa deset instituta smatra jednim od centara za mandarinski jezik.
Ali Kina sve više ulaže i u pozorišta, muzeje, filmsku, muzičku i medijsku industriju, kao i u biblioteke na afričkom kontinentu.
<h2>Odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi</h2>
U studiji „Institucionalizovano kulturno prisustvo Kine u Africi“, koju je 2023. objavio njemački Institut za međunarodne odnose u Štutgartu, Avril Džofe, šefica Odjeljenja za kulturnu politiku i menadžment na umjetničkoj školi Univerziteta Vitvotersrand u Johanesburgu, bavi se time kako afrički akteri doživljavaju ove kineske kulturne programe i šta to znači za lokalnu kulturu.
Prema njenim riječima, kineski interes za Afriku prevazilazi ekonomske i bezbjednosne motive i uključuje izgradnju „meke moći“. Zato, dodaje ona, ne čudi što je broj afričkih studenata na kineskim univerzitetima sa manje od 2000 u 2003. godini petnaest godina kasnije 2018. porastao na više od 81.500.
Kineska rastuća ulaganja u kulturnu infrastrukturu afričkih zemalja nisu samo simboličan gest. Džofe kritikuje odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi.
&nbsp;- Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti ovakvog institucionalizovanog kulturnog prisustva, potrebno je davati mnogo konkretnije preporuke – posebno civilnom društvu, umjetnicima, kreativcima, filmskim stvaraocima, muzičarima, kao i samim vladama - rekla je Džofe za Dojče vele.
Ali, ona priznaje da još nemaju jasnu predstavu o tome da li kineska antidemokratska ideologija ulazi u ove investicije.&nbsp;
- Ove korektivne mjere su neophodne da bi se osiguralo da se to ne dogodi - ističe Džofe.
<h2>Bolje podržati i finansirati lokalnu kulturu</h2>
Jedan od načina bio bi da se obezbijedi da Afrička unija i druga regionalna tijela zaista uključe afričke institucije u svoje pregovore o kineskim investicijama.
- Potrebna je jedinstvena kulturna politika koja bi svakom afričkom zemlji omogućila da ojača svoju pregovaračku poziciju i maksimalno iskoristi pozitivne efekte kineskih ulaganja - smatra Džofe.
Pored toga, afričke zemlje bi morale da poštuju potrebe umjetnika i kulturnih radnika kako bi investicije zaista odgovarale njihovim interesima. Ona izražava zabrinutost za identitet afričkih umjetnika ako sadržaj bude uglavnom oblikovan pod uticajem iz Kine.
Džofe se zalaže i za povećanje nacionalnog finansiranja.
- Time bi se obezbijedile i stipendije i programi za umjetnost i kulturu, a istovremeno bi se smanjio finansijski monopol koji možda ima Kina - ističe Džofe.
Takođe, mladi ljudi koji su studirali u Kini trebalo bi u svojim matičnim zemljama da dobiju bolje mogućnosti za zapošljavanje ili dodatne obuke.

Portal ETV

Kineski - jezik budućnosti u Africi?

Plasiranje irelevantnih tema i informacija s ciljem zamagljivanja stvarnosti i skretanja pažnje s onoga što je u datome trenutku u društvu izrazito bitno jedna je od čestih propagandnih tehnika. Time se nastoji kreirati diverzija, kojom će slušaoci - a da toga nijesu nužno ni svjesni - prioritet dati novoj temi i time zaboraviti suštinu, kazali su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Juče se javnosti obratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, nudeći polarizacijske i površne stavove o jeziku, istoriji, politici, izmjenama Ustava, u nastojanju da, kako kažu u FCJK, skrene fokus sa masakra na Cetinju, u kojem je svirepo ubijeno 12 osoba, među kojima dva školarca na raspustu; katastrofalno loše reakcije i prateće komunikacijske strategije bezbjednosnoga sektora; protesta studenata, koji su ustali protiv užasavajuće pogrešnih i neadekvatnih reakcija rukovodilaca bezbjednosnoga sektora i narušene opšte sigurnosti.
- Žrtve zločina na Cetinju i rad na tome da se ništa slično nikad ne ponovi suštinski su jedini bitni. Imenovanje jezika jezičko je i političko pitanje. U skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica, svako ima pravo da jezik nazove svojim imenom, kao što svako ima pravo da govori jezikom kojim želi. Pokretati pitanja imenovanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme kad je čitava Crna Gora u žalosti za izgubljenim životima, u šoku i strahu od mogućih novih krvoprolića ravno je krvomutnji. - navedeno je u saopštenju FCJK.
Napominju da su ljudske žrtve posljedica svakovrsne društvene nebrige, ali i javašluka u sektoru zaduženom za opštu sigurnost građana. 
- Stoga osuđujemo svaku manipulaciju temama kojima se zamagljuje rješavanje tih ključnih pitanja. U skladu s akademskim integritetom, obavještavamo javnost da je ovaj nastup bio samo blijedi i bijedni propagandni pokušaj na koji ne treba nasijedati. I još jednom pružamo podršku studentima i studentkinjama, ali i svim akterima i akterkama koji se u ovim okolnostima bore za istinski zdraviju Crnu Goru - poručeno je iz FCJK.

FCJK: Pokretati pitanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme žalosti ravno je krvomutnji

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica ocijenio je danas da srpski treba da ima status službenog jezika.
- Pitanje jezika je pitanje prava i ravnopravnosti i zato je dijalog najbolji metod za rješavanje tog pitanja - rekao je on u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanja poslanika.
On je rekao da srpski jezik nije nikakav proizvod uvoza iz Srbije.
- Nego je srpski jezik u Crnoj Gori utemeljen i ukorijenjen u kulturološkom i u društvenom biću Crne Gore. Srpski jezik ijekavskog izgovora, ima dugu tradiciju opšte upotrebe i dodao bih tradiciju ustavnosti u Crnoj Gori. To nije jezik kojim govore samo pripadnici srpske nacije u Crnoj Gori, tim jezikom govore i pripadnici drugih nacija - rekao je Koprivica.

Koprivica: Srpski treba da ima status službenog jezika

Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu potvrdio je da se svijet nalazi u fazi dubokih političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena. Umjesto ambicije da ponudi jasnu viziju zajedničke budućnosti, Davos 2026 poslužio je prije svega kao prostor u kojem su globalni lideri pokušali da procijene rizike i ograniče štetu u sve složenijem međunarodnom okruženju. Dominantne teme bili su geopolitika, stanje svjetske ekonomije, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, energetska politika i pomjeranje globalne ravnoteže moći.
Kako piše <a href="https://www.standard.co.me/svijet/pet-kljucnih-poruka-iz-davosa-svijet-ulazi-u-fazu-kontrolisane-fragmentacije">Standard</a>, za razliku od ranijih godina, ekonomske teme nijesu bile u fokusu razgovora. Geopolitičke tenzije, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, obilježile su veći dio foruma. Nastupi američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući poruke o trgovinskim barijerama i jačanju nacionalnog interesa, izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i dodatno otvorili pitanje pouzdanosti transatlantskog partnerstva.
Rat u Ukrajini i širi bezbjednosni izazovi ostali su prisutni u gotovo svim razgovorima, čak i kada nijesu bili formalno na dnevnom redu. Povratak ruskih predstavnika u Davos, iako ograničen i simboličan, dodatno je naglasio složenost trenutka i ukazao na činjenicu da globalni sukobi ulaze u dugotrajniju fazu bez jasnih rješenja.
GLOBALNA EKONOMIJA BEZ SNAŽNOG ZAMAHA
Poruke ekonomskih lidera bile su umjereno optimistične. Globalna ekonomija, prema njihovim procjenama, ostaje stabilna i pokazuje određeni stepen otpornosti uprkos političkim pritiscima. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a finansijski sistem funkcioniše bez većih poremećaja.
Ipak, gotovo svi sagovornici upozorili su na niz strukturnih problema: spor rast produktivnosti, visoke nivoe javnog duga i sve izraženiju nejednakost. Investicije su oprezne, a kapital se kreće ka sigurnijim tržištima. Opšti utisak je da globalna ekonomija izbjegava krizu, ali i da nema kapacitet za snažniji rast bez dubljih reformi.
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA KAO DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOV
Razvoj vještačke inteligencije bio je jedna od centralnih tema foruma. Tehnološke kompanije predstavile su AI kao ključni pokretač budućeg rasta i konkurentnosti, dok su predstavnici sindikata i dio političkih lidera ukazivali na potencijalno ozbiljne posljedice po tržište rada.
Posebna zabrinutost odnosi se na uticaj vještačke inteligencije na kancelarijske i administrativne poslove, što bi moglo dovesti do pritiska na srednju klasu i dodatnog produbljivanja socijalnih razlika. Istovremeno, postalo je jasno da se AI sve više posmatra kao strateški resurs, zbog čega države nastoje da razviju sopstvene kapacitete i smanje tehnološku zavisnost.
ENERGETSKA POLITIKA IZMEĐU AMBICIJA I REALNOSTI
Energetska tranzicija ostala je jedno od najkontroverznijih pitanja. Dok dio učesnika insistira na ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva, drugi zagovaraju pragmatičniji pristup koji podrazumijeva nastavak ulaganja u fosilna goriva radi energetske sigurnosti.
Razlike u stavovima odražavaju različite ekonomske interese i geopolitičke pozicije zemalja učesnica. Davos je pokazao da ne postoji jedinstven globalni konsenzus o tempu i načinu energetske tranzicije, već niz paralelnih strategija koje se često međusobno sudaraju.
POMJERANJE GLOBALNE RAVNOTEŽE MOĆI
Forum je potvrdio dalje slabljenje dominantne uloge Zapada u globalnim ekonomskim tokovima. Sve veći značaj imaju Indija, zemlje Bliskog istoka i pojedine azijske ekonomije, koje se nameću kao stabilni akteri u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Njihov nastup bio je usmjeren na dugoročni rast, investicije i tehnološki razvoj, bez izraženih ideoloških poruka. Ovaj trend ukazuje na formiranje multipolarnog svijeta u kojem će ekonomska i politička moć biti raspoređena između više centara, što će zahtijevati prilagođavanje postojećih međunarodnih odnosa.

PET KLJUČNIH PORUKA IZ DAVOSA: Svijet ulazi u fazu „kontrolisane fragmentacije“

Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, studenti završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore imaće priliku da kroz program stručne prakse steknu praktično iskustvo u radu Institucije predsjednika Crne Gore.
Program se sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji između Institucije predsjednika Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, a poseban fokus biće usmjeren na oblasti ekonomske diplomatije, održivog razvoja i savremenih ekonomskih politika.
Javni poziv za učešće u programu raspisan je za studente završne godine osnovnih studija sa prosjekom ocjena najmanje 8,5. Stručna praksa biće realizovana u periodu od 1. februara do 31. jula 2026. godine.
Tri odabrana studenta, uz mentorsku podršku, biće uključena u svakodnevne aktivnosti Institucije predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Milatović poručio je da je cilj ove inicijative pružanje prilike uspješnim studentima da steknu praktična znanja i aktivno doprinesu radu državnih institucija.
Rok za podnošenje prijava je 27. januar 2026. godine do 23.59 časova, a detaljne informacije o uslovima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.

Studenti Ekonomskog fakulteta na stručnoj praksi u Instituciji predsjednika Crne Gore

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (BiH), Edin Forto, saopštio je da je Evropska komisija (EK) potvrdila da postoje modeli po kojim bi se bilateralno moglo rješavati pitanje boravka profesionalnih vozača na teritoriji Evrospke unije (EU), prenosi Agencija Fena.
- Tim ugovorom bi granične zemlje EU, poput Bugarske ili Hrvatske, mogle izdati radne vize na 30 ili 40 dana i već postoje modeli u EU po kojim se to radi - naveo je Forto.
On je dodao da bi to privremeno pomoglo prevoznicima do iznalaženja sistemskog rješenja EK za cijelu regiju, prenosi Biznis.ba.
- Ne postoji način da natjeramo bilo koju zemlju da sklopi takav ugovor, ali možemo zahtijevati, insistirati i tražiti, zbog čega je posebno važan regionalni pristup tom problemu - rekao je Forto.

Forto: Postoji privremeno rješenje za problem vozača u EU

Policija je u južnoj regiji Crne Gore uhapsila J.Ć. (45), osumnjičenog da je u razmaku od svega četiri dana izvršio više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta na teritoriji Kotora, Herceg Novog, Budve i Tivta.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ lišili su slobode osumnjičenog zbog sumnje da je počinio krivična djela teška krađa, oduzimanje vozila i teška krađa u pokušaju.
Prema navodima policije, J.Ć. je u Kotoru otuđio putničko motorno vozilo marke „Renault“, vlasništvo jednog pravnog lica. Vozilo je istog dana pronađeno u Bečićima i vraćeno vlasniku, a o ovom slučaju obaviješten je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kojem su spisi predmeta dostavljeni na dalju ocjenu.
U Herceg Novom, kako se sumnja, osumnjičeni je upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva oštetio bravu na vratima jedne trafike, iz koje je ukrao veću količinu duvanskih proizvoda, nakon čega se udaljio taksi vozilom u nepoznatom pravcu.
Tereti se i za tešku krađu u pokušaju u mjestu Lastva, na štetu Pošte Crne Gore.
Na kraju, na teritoriji Tivta, osumnjičeni je, prema sumnjama policije, otuđio putničko motorno vozilo marke „Mercedes“, kojim je potom izazvao saobraćajnu nezgodu na području opštine Budva.
J.Ć. je uhapšen i u zakonskom roku priveden nadležnom tužiocu na dalju nadležnost.

Tag: jezik