Broj bolovanja smanjen je za trećinu, a cilj je da do kraja godine smanjimo i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu za 20 odsto, poručio je premijer Milojko Spajić koji je predsjedavao četvrtom sjednicom Savjeta za reformu javne uprave. Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je konstatovan značajan napredak Crne Gore u ispunjavanju ključnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji i definisan plan aktivnosti koji će biti realizovan u narednom periodu u cilju daljem progresa u ovoj oblasti. Spajić je istakao da su u prošlom periodu unapređen i usklađen normativni okvir u oblasti službeničkog sistema, intenzivirane aktivnosti na donošenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojen i sprovođen Zakon o informacionoj bezbjednosti, sprovodi se završna faza izrade plana zapošljavanja u oblasti zaštite životne sredine i socijalne politike, uz podršku EU. Uz to, kako je rekao, pojačanom kontrolom smanjen je broj odsustva usljed bolovanja za trećinu. Dodatno, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu za cilj ima da do kraja godine smanji broj angažovanih osoba po tom osnovu za 20 odsto. Spajić je rekao da je optimizacija javne uprave visoko na vladinoj agendi.&nbsp; - Moramo profesionalizovati sistem, privući najbolje da postanu dio javne administracije, kako bi stvorili osnov za stvaranje znatnog efikasnijeg sistema. Jako je teško kvalitetne ljude privući da preuzmu odgovornost, ako im ne omogućimo mehanizme da nagrade najbolje radnike I tako unaprijede ukupan rad. Progres u EU integracijama dao je signal onim vrijednim ljudima u sistemu, da se njihov rad isplati. Sa druge strane u nekim djelovima administracije imamo previše zaposlenih, a u drugim sektorima, koji su od velike važnosti za ekonomski napredak I jačanje vladavine prava, fali radnika. Zato sada želimo da popunimo praznine i one, koji trenutno nedovoljno doprinose svojim radom, uposlimo i iskoristimo njihove sposobnosti, na drugim pozicijama - naglasio je premijer Spajić. On je istakao da je efikasna javna uprava, koja će biti pravi servis građanima i privredi, apsolutni cilj 44. Vlade, naglašavajući njenu političku spremnost da ovaj proces sprovede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa jučerašnje sjednice"> <figcaption>Sa jučerašnje sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  - Crna Gora se, kao mala ekonomija, suočava sa nedostatkom radne snage u privredi, koja već na ovom nivou ekonomskog potencijala predstavlja ozbijnu barijeru ekonomskom rastu i razvoju. Takođe, posljednjih godina svjedočimo da su zarade u javnoj upravi veće nego u privredi što javnu upravu čini posebno atraktivnom i dovodi do transfera kadrova iz privrede u javni sektor. Sa druge strane, Crna Gora kao mala zemlja mora ispuniti sve zahtjeve Evropske komisije kojima se zahtijeva dodatno angažovanje kadra. Zato moramo naći način da napravimo balans između ovih zahtjeva i ujedno optimizujemo javnu upravu - saopštio je predsjednik Vlade, tokom sjednice kojoj je prisustvovao i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler. Ambasador Satler je naglasio da Evropska unija podražava i podstiče Crnu Goru da pojača napore u izgradnji moderne, efikasne javne uprave sposobne da pruži kvalitetne usluge svojim građanima.&nbsp; - Kako bi podržala ovaj proces, Evropska unija će finansirati zapošljavanje stručnih kadrova u ključnim sektorima kao što su zaštita životne sredine i socijalna politika, a ujedno će pomoći u razvoju strateškog pristupa planiranju i upravljanju ljudskim resursima, kako bi se rešavali problemi nedostatka veština i ispunile buduće potrebe. Ambicija Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine zahtijevaće snažno liderstvo i opipljive reforme u javnoj upravi i javnim finansijama. Angažovanje visokokvalifikovanih i obrazovanih menadžera, kao i obuka postojećih, biće ključni za uspješno sprovođenje ovih reformi - naveo je Satler. Dalji reformski koraci usmjereni su na implementaciju Strategije reforme javne uprave i Programa upravljanja reformom javnih finansija. Njihova realizacija biće prioritet Vlade u narednom periodu, uz podršku SIGMA-e i drugih međunarodnih partnera. Direktor SIGMA-e, Gregor Virant, predstavio je Monitoring izvještaj o Crnoj Gori, koji sadrži ključne preporuke za ispunjavanje standarda evropskog administrativnog prostora. Ovaj izvještaj će poslužiti kao vodič za dalju reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Na sjednici mistar javne uprave, Maraš Dukaj, informisao je članove Savjeta o aktivnostima koje Ministarstvo preduzima u pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će doprinijeti efikasnijem i transparentnijem funkcionisanju lokalne administracije. Posebna pažnja posvećena je jačanju decentralizacije, unapređenju saradnje između države i lokalnih samouprava, te povećanju njihove finansijske održivosti. - Vlada Crne Gore ostaje posvećena reformskim procesima koji će osigurati modernu, efikasnu i transparentnu javnu upravu na korist svih građana i u skladu s evropskim standardima - poručeno je iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Broj bolovanja smanjen za trećinu, cilj da do kraja godine ugovora o djelu bude manje 20 odsto

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Iz Kabineta premijera Milojka Spajića poručili su da će broj potpisanih ugovora o djelu biti umanjen 20 odsto do kraja godine.
- Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Cilj ove mjere je da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20 odsto - kazali su iz Spajićevog kabineta.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade.
- Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave - poručeno je u saopštenju.
&nbsp;

Spajićev kabinet: Do kraja godine 20 odsto manje ugovora o djelu

Reforma javne uprave jedan je od ključnih stubova u dijalogu između Crne Gore i Evropske komisije (EK), poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
On je to rekao na trećoj sjednici Savjeta za reformu javne uprave, na kojoj su danas razmatrana dokumenta od značaja za rad Savjeta, sa fokusom na aktivnosti koje se sprovode u okviru dijaloga između Crne Gore i EK. 
 
- Reforma javne uprave i je jedan od ključnih stubova u dijalogu između Crne Gore i EK, kao i za unapređenje digitalizacije, koja je jedan od pokazatelja otvorenosti i efikasnosti javne uprave u skladu sa potrebama građana - rekao je Dukaj. 
 
On je istakao da su ključni prioriteti usklađivanje sa evropskim standardima. 
 
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) saopštili su da je Savjet razmatrao Informaciju o aktivnostima koje se sprovode u procesu reforme javne uprave sa Nacrtom operativnih zaključaka sa 12. sjednice Posebne grupe za reformu javne uprave. 
 
- S tim u vezi, razgovaralo se o statusu izrade Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme javne uprave 2022-2026 za period 2025-2026. Predmet diskusije bio je i Nacrt operativnih zaključaka Posebne radne grupe za reformu javne uprave (PAR SG) - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da Posebna grupa za reformu javne uprave predstavlja najviši nivo dijaloga između Crne Gore i Evropske komisije. 
 
Podsjeća se da je 12. sastanak grupe održan 20. novembra i prvi put je organizovan u Briselu, čime su dodatno osnaženi efikasnost i vidljivost ovog dijaloga. 
 
Iz MJU su naveli da će sastanci ubuduće biti organizovani naizmjenično u Podgorici i Briselu. 
 
Kako su rekli, na Savjetu je diskutovano i o Informaciji o aktivnostima usmjerenim na unapređenje koordinacije i implementaciju reforme upravljanja javnim finansijama u ovoj godini. 
 
- Sprovođenje reforme upravljanja javnim finansijama predstavlja presudan korak ka unapređenju efikasnosti i transparentnosti u korišćenju državnih resurs - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da je u prethodnoj godini uspostavljena i dodatno ojačana koordinaciona struktura za praćenje napretka reforme, intenzivirana komunikacija s međunarodnim partnerima i nastavljen je proces jačanja institucionalnih kapaciteta u različitim segmentima upravljanja javnim finansijama. 
 
- U oblasti reforme javne uprave, u ovoj godini sprovedene su brojne aktivnosti u pravcu unapređenje pravnog okvira, prije svega kroz reformu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i izradu Zakona o lokalnoj samoupravi - navodi se u saopštenju. 
 
Savjet je, kako se dodaje, razmatrao Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima i namještenicima. 
 
- Intencija MJU je jačanje profesionalizacije, merit sistema i depolitizacije državne uprave, unapređenje službeničkog sistema u skladu sa praksama EU - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je saopšteno, na dnevnom redu je bila i Informacija o statusu izrade Zakona o lokalnoj samoupravi. 
 
- Završena je javna rasprava, i trenutno smo u procesu usaglašavanja teksta Predloga Zakona sa Sakretarijatom za zakonodavstvo - rekli su iz MJU. 
 
Oni su kazali da je započet rad i na Zakonu o lokalnim službenicima i namještenicima. 
 
Iz MJU su naveli da se, kroz projekte digitalizacije, već sada realizuju aktivnosti koje će podržati decentralizaciju, a koja je Zakonom o lokalnoj samoupravi, bliže definisana. 
 
- Na sjednici je, na predlog Sindikata uprave i pravosuđa, bilo riječi i o Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakonu o sindikatima, kao i o uticaju dnevne politike na reformu javne uprave - navodi se u saopštenju.

Dukaj: Reforma javne uprave jedan od ključnih stubova u dijalogu sa EK

Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) će pružiti ekspertsku podršku Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice nakon što se sastao sa tamošnjom direktoricom Majom Handjijskom-Trendafilovom.
Kako su naglasili u kabinetu Koprivice, tokom susreta je istaknuta značajna uloga regionalne saradnje u jačanju kapaciteta javne uprave, kao i primjeni najboljih praksi u oblasti reformi i transparentnosti.
Koprivica je, kako su dodali, naglasio posvećenost Vlade Crne Gore daljim reformskim procesima, uz podršku ReSPA-e, koja ima ključnu ulogu u razmjeni znanja i iskustava među zemljama Zapadnog Balkana.
- Cilj Vlade Crne Gore je izgradnja efikasnih antikorupcijskih mehanizama, s posebnim fokusom na prioritetne oblasti definisane Strategijom za borbu protiv korupcije. To uključuje jačanje pravnog i etičkog integriteta, eliminaciju sukoba interesa, kao i uspostavljanje organizacione strukture koja osigurava da izvršna vlast funkcioniše u skladu s visokim standardima - ističe se u saopštenju kabineta potpredsjednika Vlade uz napomenu da je &nbsp;direktorica Handjijska-Trendafilova čestitala je na postignutim rezultatima u procesu reformi.
Razgovor je, kako su zaključili, protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz zajednički fokus na dalje unapređenje javne administracije.

ReSPA će pružiti ekspertsku podršku Crnoj Gori

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - ocijenio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Stojadinović.
DPS je u Herceg Novom, prema sada dostupnim podacima, osvojio pet mandata, a taj rezultat je, cijeni Stojadinović, na nivou očekivanja.
- Pokazali smo da imamo stabilno biračko tijelo i da smo na nivou parlamentarnih izbora. Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - rekao je on, a prenosti RTHN.
Stojadinović smatra da su Novljani imali šansu da daju više, ali su pokazali da je promjena definitivno potrebna.&nbsp;
Kad je riječ o partnerima ističe da počinju nekoliko velikih projekata, te da svi koji žele saradnju mogu biti partneri.

Stojadinović: Katić neće biti gradonačelnik

Nakon što su u štabu koalicije Za budućnost Nikšića pjevali četničke pjesme i razvili trobojku - pristalice ove političke frakcije su slavlje prenijele na ulice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1092" loading="lazy" alt="Slavlje ZBNK"> </figure>  Tako su ulice Nikšića večeras pune srpskih zastava, ali su tu i četničke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Četnička zastava "> </figure>  Lista prosrpske Za budućnost Nikšića, čiji je nosilac aktuelni gradonačelnik Marko Kovačević osvojila je, prema posljednjim preliminarnim podacima 15 mandata. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-stabu-zbnk-vec-slave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> DPS je osvojio 16, PES pet, Demokrate tri, a Evropski savez dva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpodaci-demokrata-dps-32-08-zbnk-32-56-dcg-7-47-pes-9-74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slavlje pristalica ZBNK: Trobojke iz štaba preselili na ulice, tu su i četničke zastave

URA je osvojila jedan mandat na izborima u Herceg Novom, a nosilac njihove liste Nikola Radman poručio je da su i više nego zadovoljni.
- Bila je velika konkrencija zbog većeg broja lokalnih lista - rekao je on.
Dodao je da je URA imala dobru saradnju sa partijama koje su do sad bile u vlasti.&nbsp;

URA osvojila mandat, Radman: Zadovoljni smo

Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 90,02 odsto prebrojanih glasova njihova lista osvojila je 12 mandata, Novska lista 10, Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicija Za budućnost Herceg Novog (ZBHN) po pet, a Evropski savez jedan.
&nbsp;"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,36 odsto glasova (jedan mandat)
"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,57 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,23 odsto (0 mandata)
"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,62 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,77 odsto glasova, (12 mandata)
"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 15,04 odsto (pet mandata),&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,17 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,54 odsto (jedan mandat)&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,71 odsto glasova (10 mandata).
<h2>87.26 odsto uzorka</h2>
Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 87,26 odsto prebrojanih glasova Evropski savez u Herceg Novom osvojio je jedan mandat,&nbsp;
"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,40 odsto glasova (jedan mandat)
&nbsp;"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,62 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,24 odsto (0 mandata)
&nbsp;"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,65 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,83 odsto glasova, (12 mandata)
&nbsp;"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 14,96 odsto (pet mandata)&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,18 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,52 odsto ( jedan mandat),&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,59 odsto glasova (10 mandata).
<h2>80 odsto obrađenih glasova</h2>
Demokrate - 29,7% - 11 mandata
Novska lista - 25,3% - 10 mandata
Demokratska partija socijalista - 15% - šest mandata
Za budućnost Herceg Novog i Boke - 12% - pet mandata
“Idemooo” - 4,6% - jedan mandat
Građanski pokret URA - 3,5% - jedan mandat
Evropski savez - 3,3% - jedan mandat
Socijalistička narodna partija - 2,2% - jedan mandat
Bokeški forum - 1,3% odsto
20.00 - U Herceg Novom još nijesu zatvorena sva birališta. Kako je ranije saopšteno - na biračkom mjestu Topla šest glasanje će trajati do 21.40 sati jer se sa otvaranjem kasnilo zbog tehničkih problema.
19.11 - Demokrate su saopštile da je u Herceg Novom do 19 sati glasalo &nbsp;&nbsp;49.20 odsto građana.
18.30 - Prema podacima Opštinske izborne komisije, u Herceg Novom je do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana.
18.09 - Demokrate su saopštile da je do 18 sati u Herceg Novom glasalo 45,11 odsto birača. 
&nbsp;
16.11 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na izborima u Herceg Novom do 16 sati 38.11 odsto. 
 
15:33 - U Herceg Novom do 15 sati pravo glasa iskoristilo je 35,46 odsto upisanih birača, saopštio je OIK.
14:15 - Izlaznost na lokalnim izborima u Herceg Novom, do 14 sati, prem apodacima koje su saopštile Demokrate, je &nbsp;28,8 odsto upisanih birača
12:58 - Na biračkom mjestu Topla 6 u Herceg Novom večeras će glasanje trajati do 21 sat i 40 minuta, zbog kašnjenja u otvaranju , kazao je agenciji MINA predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Radonić. 
 
Do 12 sati, prema podacima OIK-a, biračko pravo iskoristilo je 21,9 odsto upisanih birača. 
 
12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvaranje biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Demokrate na 90 odsto uzorka: Naša lista osvojila 12 mandata, Novska 10, DPS i ZBHN po pet, Evropski savez i URA jedan...

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: javna-uprava