Stvorili smo pretpostavke da na mnogo veći nivo podignemo sajber zaštitu - jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj u autorskom tekstu povodom Međunarodnog dana javne uprave.
Ovaj dan je, ističe on, prilika da govorimo o cilju - efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu, cijeni on, smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom.&nbsp;
- Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država Regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 Direktivom - naveo je on.
Bez sumnje je, kaže, najveći uspjeh ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažu - međusobno povjerenje sa partnerima.
- A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo - naveo je Dukaj.
Partnerski odnos i povjerenje uklanjaju, kaže on, barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju. On je podsjetio na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti, koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale, kako je rekao, novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.
- Djelovali smo sistemski - tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to po prvi put - Zakon o Vladi. Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka - nabrojao je Dukaj.
Formiran je, kako je istakao, i tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC).
- Zajedno sa partnerima smo uspostavili i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije - priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo, za osam mjeseci, sve obaveze Ministarstva - dodao je ministar javne uprave.
Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključhih ciljeva do kojeg smo, prema njegovim riječima, prevalili veliki dio puta.
- Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka s ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne. Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum - Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti. Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj - istakao je Dukaj.
Sa ekspertima iz relevantnih institucija i civilnog sektora pripremljen je Koncept zakona o lokalnim izborima i poslat Skupštini.
- Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva - što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore - poručio je Dukaj.
Naši rezultati su, cijeni on, prepoznati i van granica Crne Gore.
- U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine '25“ u oblasti sajber bezbjednosti - naglasio je Dukaj.
Jedina su, kaže, institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF.
- Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima - predsjednici Evropske komisije, zamjenici Generalnog sekretara NATO-a i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv - podvukao je Dukaj.
Uspjesi gode, ali se, upozorava on, ne treba u njima uspavati.
-Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam. Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više, postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta - ocijenio je ministar.
Zajednički rezultati su, smatra Dukaj, dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju, možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU.
- Ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima, i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno - zaključio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Broj bolovanja smanjen je za trećinu, a cilj je da do kraja godine smanjimo i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu za 20 odsto, poručio je premijer Milojko Spajić koji je predsjedavao četvrtom sjednicom Savjeta za reformu javne uprave. Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je konstatovan značajan napredak Crne Gore u ispunjavanju ključnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji i definisan plan aktivnosti koji će biti realizovan u narednom periodu u cilju daljem progresa u ovoj oblasti. Spajić je istakao da su u prošlom periodu unapređen i usklađen normativni okvir u oblasti službeničkog sistema, intenzivirane aktivnosti na donošenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojen i sprovođen Zakon o informacionoj bezbjednosti, sprovodi se završna faza izrade plana zapošljavanja u oblasti zaštite životne sredine i socijalne politike, uz podršku EU. Uz to, kako je rekao, pojačanom kontrolom smanjen je broj odsustva usljed bolovanja za trećinu. Dodatno, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu za cilj ima da do kraja godine smanji broj angažovanih osoba po tom osnovu za 20 odsto. Spajić je rekao da je optimizacija javne uprave visoko na vladinoj agendi.&nbsp; - Moramo profesionalizovati sistem, privući najbolje da postanu dio javne administracije, kako bi stvorili osnov za stvaranje znatnog efikasnijeg sistema. Jako je teško kvalitetne ljude privući da preuzmu odgovornost, ako im ne omogućimo mehanizme da nagrade najbolje radnike I tako unaprijede ukupan rad. Progres u EU integracijama dao je signal onim vrijednim ljudima u sistemu, da se njihov rad isplati. Sa druge strane u nekim djelovima administracije imamo previše zaposlenih, a u drugim sektorima, koji su od velike važnosti za ekonomski napredak I jačanje vladavine prava, fali radnika. Zato sada želimo da popunimo praznine i one, koji trenutno nedovoljno doprinose svojim radom, uposlimo i iskoristimo njihove sposobnosti, na drugim pozicijama - naglasio je premijer Spajić. On je istakao da je efikasna javna uprava, koja će biti pravi servis građanima i privredi, apsolutni cilj 44. Vlade, naglašavajući njenu političku spremnost da ovaj proces sprovede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa jučerašnje sjednice"> <figcaption>Sa jučerašnje sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  - Crna Gora se, kao mala ekonomija, suočava sa nedostatkom radne snage u privredi, koja već na ovom nivou ekonomskog potencijala predstavlja ozbijnu barijeru ekonomskom rastu i razvoju. Takođe, posljednjih godina svjedočimo da su zarade u javnoj upravi veće nego u privredi što javnu upravu čini posebno atraktivnom i dovodi do transfera kadrova iz privrede u javni sektor. Sa druge strane, Crna Gora kao mala zemlja mora ispuniti sve zahtjeve Evropske komisije kojima se zahtijeva dodatno angažovanje kadra. Zato moramo naći način da napravimo balans između ovih zahtjeva i ujedno optimizujemo javnu upravu - saopštio je predsjednik Vlade, tokom sjednice kojoj je prisustvovao i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler. Ambasador Satler je naglasio da Evropska unija podražava i podstiče Crnu Goru da pojača napore u izgradnji moderne, efikasne javne uprave sposobne da pruži kvalitetne usluge svojim građanima.&nbsp; - Kako bi podržala ovaj proces, Evropska unija će finansirati zapošljavanje stručnih kadrova u ključnim sektorima kao što su zaštita životne sredine i socijalna politika, a ujedno će pomoći u razvoju strateškog pristupa planiranju i upravljanju ljudskim resursima, kako bi se rešavali problemi nedostatka veština i ispunile buduće potrebe. Ambicija Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine zahtijevaće snažno liderstvo i opipljive reforme u javnoj upravi i javnim finansijama. Angažovanje visokokvalifikovanih i obrazovanih menadžera, kao i obuka postojećih, biće ključni za uspješno sprovođenje ovih reformi - naveo je Satler. Dalji reformski koraci usmjereni su na implementaciju Strategije reforme javne uprave i Programa upravljanja reformom javnih finansija. Njihova realizacija biće prioritet Vlade u narednom periodu, uz podršku SIGMA-e i drugih međunarodnih partnera. Direktor SIGMA-e, Gregor Virant, predstavio je Monitoring izvještaj o Crnoj Gori, koji sadrži ključne preporuke za ispunjavanje standarda evropskog administrativnog prostora. Ovaj izvještaj će poslužiti kao vodič za dalju reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Na sjednici mistar javne uprave, Maraš Dukaj, informisao je članove Savjeta o aktivnostima koje Ministarstvo preduzima u pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će doprinijeti efikasnijem i transparentnijem funkcionisanju lokalne administracije. Posebna pažnja posvećena je jačanju decentralizacije, unapređenju saradnje između države i lokalnih samouprava, te povećanju njihove finansijske održivosti. - Vlada Crne Gore ostaje posvećena reformskim procesima koji će osigurati modernu, efikasnu i transparentnu javnu upravu na korist svih građana i u skladu s evropskim standardima - poručeno je iz Vlade.

Spajić: Broj bolovanja smanjen za trećinu, cilj da do kraja godine ugovora o djelu bude manje 20 odsto

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Iz Kabineta premijera Milojka Spajića poručili su da će broj potpisanih ugovora o djelu biti umanjen 20 odsto do kraja godine.
- Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Cilj ove mjere je da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20 odsto - kazali su iz Spajićevog kabineta.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade.
- Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave - poručeno je u saopštenju.
&nbsp;

Spajićev kabinet: Do kraja godine 20 odsto manje ugovora o djelu

Reforma javne uprave jedan je od ključnih stubova u dijalogu između Crne Gore i Evropske komisije (EK), poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
On je to rekao na trećoj sjednici Savjeta za reformu javne uprave, na kojoj su danas razmatrana dokumenta od značaja za rad Savjeta, sa fokusom na aktivnosti koje se sprovode u okviru dijaloga između Crne Gore i EK. 
 
- Reforma javne uprave i je jedan od ključnih stubova u dijalogu između Crne Gore i EK, kao i za unapređenje digitalizacije, koja je jedan od pokazatelja otvorenosti i efikasnosti javne uprave u skladu sa potrebama građana - rekao je Dukaj. 
 
On je istakao da su ključni prioriteti usklađivanje sa evropskim standardima. 
 
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) saopštili su da je Savjet razmatrao Informaciju o aktivnostima koje se sprovode u procesu reforme javne uprave sa Nacrtom operativnih zaključaka sa 12. sjednice Posebne grupe za reformu javne uprave. 
 
- S tim u vezi, razgovaralo se o statusu izrade Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme javne uprave 2022-2026 za period 2025-2026. Predmet diskusije bio je i Nacrt operativnih zaključaka Posebne radne grupe za reformu javne uprave (PAR SG) - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da Posebna grupa za reformu javne uprave predstavlja najviši nivo dijaloga između Crne Gore i Evropske komisije. 
 
Podsjeća se da je 12. sastanak grupe održan 20. novembra i prvi put je organizovan u Briselu, čime su dodatno osnaženi efikasnost i vidljivost ovog dijaloga. 
 
Iz MJU su naveli da će sastanci ubuduće biti organizovani naizmjenično u Podgorici i Briselu. 
 
Kako su rekli, na Savjetu je diskutovano i o Informaciji o aktivnostima usmjerenim na unapređenje koordinacije i implementaciju reforme upravljanja javnim finansijama u ovoj godini. 
 
- Sprovođenje reforme upravljanja javnim finansijama predstavlja presudan korak ka unapređenju efikasnosti i transparentnosti u korišćenju državnih resurs - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da je u prethodnoj godini uspostavljena i dodatno ojačana koordinaciona struktura za praćenje napretka reforme, intenzivirana komunikacija s međunarodnim partnerima i nastavljen je proces jačanja institucionalnih kapaciteta u različitim segmentima upravljanja javnim finansijama. 
 
- U oblasti reforme javne uprave, u ovoj godini sprovedene su brojne aktivnosti u pravcu unapređenje pravnog okvira, prije svega kroz reformu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i izradu Zakona o lokalnoj samoupravi - navodi se u saopštenju. 
 
Savjet je, kako se dodaje, razmatrao Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima i namještenicima. 
 
- Intencija MJU je jačanje profesionalizacije, merit sistema i depolitizacije državne uprave, unapređenje službeničkog sistema u skladu sa praksama EU - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je saopšteno, na dnevnom redu je bila i Informacija o statusu izrade Zakona o lokalnoj samoupravi. 
 
- Završena je javna rasprava, i trenutno smo u procesu usaglašavanja teksta Predloga Zakona sa Sakretarijatom za zakonodavstvo - rekli su iz MJU. 
 
Oni su kazali da je započet rad i na Zakonu o lokalnim službenicima i namještenicima. 
 
Iz MJU su naveli da se, kroz projekte digitalizacije, već sada realizuju aktivnosti koje će podržati decentralizaciju, a koja je Zakonom o lokalnoj samoupravi, bliže definisana. 
 
- Na sjednici je, na predlog Sindikata uprave i pravosuđa, bilo riječi i o Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakonu o sindikatima, kao i o uticaju dnevne politike na reformu javne uprave - navodi se u saopštenju.

Dukaj: Reforma javne uprave jedan od ključnih stubova u dijalogu sa EK

Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) će pružiti ekspertsku podršku Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice nakon što se sastao sa tamošnjom direktoricom Majom Handjijskom-Trendafilovom.
Kako su naglasili u kabinetu Koprivice, tokom susreta je istaknuta značajna uloga regionalne saradnje u jačanju kapaciteta javne uprave, kao i primjeni najboljih praksi u oblasti reformi i transparentnosti.
Koprivica je, kako su dodali, naglasio posvećenost Vlade Crne Gore daljim reformskim procesima, uz podršku ReSPA-e, koja ima ključnu ulogu u razmjeni znanja i iskustava među zemljama Zapadnog Balkana.
- Cilj Vlade Crne Gore je izgradnja efikasnih antikorupcijskih mehanizama, s posebnim fokusom na prioritetne oblasti definisane Strategijom za borbu protiv korupcije. To uključuje jačanje pravnog i etičkog integriteta, eliminaciju sukoba interesa, kao i uspostavljanje organizacione strukture koja osigurava da izvršna vlast funkcioniše u skladu s visokim standardima - ističe se u saopštenju kabineta potpredsjednika Vlade uz napomenu da je &nbsp;direktorica Handjijska-Trendafilova čestitala je na postignutim rezultatima u procesu reformi.
Razgovor je, kako su zaključili, protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz zajednički fokus na dalje unapređenje javne administracije.

ReSPA će pružiti ekspertsku podršku Crnoj Gori

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Kada je dalekog 5. oktobra 2020. rušen Slobodan Milošević, samo formalni razlog bila je njegova krađa na izborima. U stvari, kritična masa dostatna da obori Balkanskog kasapina - posle sve nesreće koju je naneo svom i okolnim narodima - formirana je tek na bazi kompromisa, čijem postizanju je pomoglo nezadovoljstvo učinkom šefa države iz sasvim drugačijih pobuda.
Tako su se onima kojima je bilo dosta ludaka, lopova, ubica, bede i ratova priključili oni kojima je Milošević bio izdajnik i nesposobnjaković, koji nije uspeo da ostvari nikad dosanjani velikosrpski san. Nije pobedio. Nije osvojio. Nije očistio. Kritična masa je dakle dostignuta, ali su tadašnjim idealistima i potonji događaji pokazali koja je grupacija bila brojnija i bitnija za promenu: ona čiji su "kadrovici" samo neku godinu kasnije ubili Zorana Đinđića, a sa njime na dugačak i dan-danas neizvesan period, i svaku nadu da se Srbija priključi Zapadu kome geografski i civilizacijski pripada i koji je njen egzistencijalni interes.
Da je u svemu tome značajnu ulogu odigrala Moskva, kako odavno veruju zastupnici teze da Rusija u Srbiji (i Crnoj Gori) likvidira svako prosvetiteljstvo i zaokret ka Zapadu - sada je već na visokom nivou verovatnoće. Činjenica da je posle smrti u Hagu Milošević sahranjen u dvorištu svoje kuće u Požarevcu, a ne, recimo, kao raniji šef države u Aleji zaslužnih građana (poput nekih pevača i fudbalera), i tako ponižen, govori u prilog teze da je on, u stvari, kažnjen zbog neuspeha i da je tako upućena poruka svima posle njega. I šta se od njih očekuje, i kakav će biti epilog ako to ne ostvare. Prezir i zaborav.
Milošević je bio siguran u sebe, verujući da su na njegovoj strani vojska i policija, paravojske i parapolicijske snage, i kriminalci, i crkva. A upravo su oni bili tas na vagi onoga što se naivno verovalo da su demokratske promene u Srbiji. Petog oktobra su ga ćutke izneverili, kao što su neočekivano mirno i ravnodušno primili njegovo potonje "pakovanje" za Hag.
Za verovati je da je Aleksandar Vučić sve to zna. Svestan je sastava, želja i ambicija svojih podržavaoca, čija su vernost i ideali bazirani na "ko da više". Za njega nije novost da oni koje sada kontroliše - iako ih je mnogo jače vezao za sebe nego Milošević - ipak imaju supervizora "istočno od raja" i da će upravo oni po komandi pomoći njegov politički kraj. Kao pragmatičan čovek, takođe, zna da ne može doveka sedeti na dve stolice. A kako iz Brisela stižu samo mlake osude, a iz Moskve konjska glava u krevet, nije bila mudrost pretpostaviti kom će se carstvu privoleti.&nbsp;
Baš tako treba čitati i sinhrone poruke koje su stigle od Sergeja Lavrova i Aleksandra Dugina: "ako - onda". Ministar inostranih poslova Ruske Federacije je pružio ruku, a ideolog modernog ruskog nacizma spremio šibu da udari po dlanu onog koji tu pruženu ruku ne prihvati dovoljno brzo i dovoljno ponizno. Nepotrebno je naglasiti da ta pružena ruka podrazumeva primenu "ruske demokratije", koju karakteriše nepoštovanje bilo kojih ljudskih i građanskih prava i sloboda, i nužnost slepog jurišanja za vođu.
Otvoreno banditsko divljanje na ponovljenim lokalnim izborima na jednom biračkom mestu u malenom Kosjeriću dokazuje Vučićev izbor. Kao i "popunjavanje" policije tetoviranim nasilnicima kojima je mesto u zatvoru, a ne sa onima koji bi trebalo da ih hapse. Kao i iživljavanje nad građanima, studentima i srednjoškolcima poslednjih dana, sa sve besmislenim i pravno neosnovanim, ali brutalnim i bahatim privođenjima. Sa sve iovako odvratnim vokabularom šefa države, kojim kao da se priprema teren za još drastičnija postupanja.&nbsp;
Nekoliko slika poslednjih dana posebno zabrinjava. Zaletanje u punoj brzini četiri policijske "marice" u formaciji koja popunjava širinu beogradske ulice Vojvode Stepe na okupljene građane; policajka (MMA borac) koja grabi studentkinju za kosu i udara joj licem u svoje koleno; policajac (ili "policajac", ko će ga znati) sa zalepljenom ikonom na službenoj uniformi; najzad, student koji je do neprepoznatljivosti prebijen u liftu: slomljena mu je gornja vilica, nos, jagodična kost, naprsla čeona kost, ima i povrede očne duplje...
Autor ovog teksta seća se kako je 10. marta 1991. uveče, na studente iz Studentskog grada - koji su oživeli bunt ugušen dan ranije suzavcem i pokazivanjem tenkova JNA - na starobeogradskoj strani Brankovog mosta primenjena takva policijska brutalnost, kakva dotad u socijalističkoj Jugoslaviji nije viđena. Najgore je prošao student Rovčanin, koga su dok je ležao, tukli pendrecima po licu. Kasnijih godina on je zbog toga imao čitav niz hiruških intervencija, posle petooktobarskih promena je dobio i odštetu od države, ali sadisti u policijskim uniformama nikada nisu odgovarali zbog toga šta su učinili.
Dobro - reći će čitalac - mnogo sadista u različitim uniformama nije odgovaralo zbog zločina izvršenih od 1990. do 2000. Nekažnjeni su ostali mnogi kojima se pripisuju različiti ratni zločini, ali su nekažnjeni ostali i oni koji su "delali" na domaćem terenu, gde su najverovatnije zbog tesnih veza kriminala i policije ostala nerasvetljena brojna ubistva.
Upravo to nesuočavanje sa zločinima, neplaćanje za izvršeno nedelo, mogućnost da se srpskim gradovima slobodno šetaju optuženici za najstrašnije činidbe koje ljudski um može zamisliti, pa i kasnija "konvalidacija" onih koji su pravosnažno osuđeni za monstruoznosti, doveli su dotle da je u Srbiji nenormalno postalo normalno. Da se u uniforme onih koji su ih hapsili oblače kriminalci, da tetovirani mišićavi bizgovi pod zaštitom ko zna kako dobijene "značke" premlaćuju ljude, da građane hapse lica u civilu bez identifikacije i smeštaju u civilna vozila često bez tablica, da dok u najvećem nehigijenskom naselju u Evropi ("ćacilend" u Pionirskom parku) svakodnevno boravi bar 10.000 godina robije, policija hapsi ljude koji fotografišu batinaše ili izvoze kontejner na kolovoz, a tužilac brzopotezno pokreće postupak i smešta u pritvor.
Hoćemo li još malo o potpunom moralnom kolapsu? Kada, recimo, policija privodi 15-godišnjake zbog protesta, dok predsednik države daje pomilovanje četvorici nasilnika koji su devojci bejzbol palicama polomili vilicu, a zbog čega je pala Vlada Miloša Vučevića. Dobro, to je "malo" i mentalni kolaps.
Odavno je u Srbiji sistem vrednosti poklekao pred sistemom bezvrednosti. Kada osuđenog ratnog zločinca, koji je doduše odslužio kaznu, dovedete pred studente Vojne akademije da im drži predavanje; kada drugom ratnom zločincu - koji još robija - promovišete knjigu i to pritom čini opoziciona "vedeta"; kada ubici premijera tokom robije štampate knjige i onda ih država otkupljuje za funduse narodnih biblioteka u istoj količini kao i "Mein kampf"; kada vozilom uletite u masu ljudi i jednu osobu povredite, pa budete pušteni jer ste to učinili "iz prepasti"; kada s pozicije predsednika republike i samozvanog "najboljeg studenta prava u istoriji" pravdate gaženje studenata na ulici, jer vozači "imaju pravo"... Takvih je primera koliko god, svakodnevno.
A takva svakodnevica kreira sliku sistemske anarhije u Srbiji. Ako liči na kontradikciju, nije. Poslednji dani pokazuju da je bezakonje institucionalizovano. Bezmalo svakog dana beleže se slučajevi policijskog kršenja Zakona o policiji, tužioci posao rade selektivno, zida se bez plana i logike, u istoj noći brišu i ponovo iscrtavaju pešački prelazi, iznova i iznova se rekonstruišu već rekonstruisane javne površine... i za sve to niko ne odgovara, ni moralno, a kamo li krivično. Naprotiv, sve se planski normalizuje kroz propagandnu mašineriju, a svako ko se suprotstavi postaje meta nekažnjenog verbalnog, a često i fizičkog nasilja.
Veoma je teško predvideti da li će, kada i kako Srbija uspeti da se izvuče iz moralnog, civilizacijskog i - najzad - materijalnog kala, u kog ju je uvalio 36-godišnji miloševićevsko-radikalsko-naprednjački udruženi zločinački poduhvat. S obzirom na sve viđeno, nada je tanušna. Čak i da se koliko sutra promene ključni politički činioci, da vlast u potpunosti preuzmu sadašnja opozicija i studenti, deluje da će proces lečenja biti dug, mučan i neizvestan.

Sistemska anarhija

Evo kako vam je to bilo.
Prvo je Ministarstvo kulture i medija objavilo da je Trinaestojulska nagrada za 2025. godinu dodijeljena Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“. Potom su Crnogorski PEN centar i Udruženje pravnika reagovali i ukazali da je žiri za dodjelu Trinaestojuske nagrade prekršio Zakon o državnim nagradama jer je suprotno članu 17 tog zakona sve tri godišnje nagrade dodijelio autorima koji dolaze iz iste oblasti, kulturno-umjetničkog stvaralaštva.&nbsp;
Zakon je pak jasan – u jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja nagrada.&nbsp;
Nedugo zatim na portalu Zrcalo Milica Kankaraš-Berber ustanovila je da knjiga „Kuće beskućnika“ ne postoji. Naime, da bi knjiga u Crnoj Gori bila zakonito objavljena, mora, pored ostaloga, pośedovati CIP – kataloški zapis koji izdaje Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Jednostavnom pretragom bibliotečkog sistema Cobiss lako je utvrditi da knjiga „Kuće beskućnika“ nema CIP, odnosno da nije katalogizovana u jedinoj ustanovi sertifikovanoj za taj posao u Crnoj Gori.&nbsp;
Tu se već postavilo pitanje kako je moguće da nagradu dobije knjiga koja nije objavljena, makar ne u skladu sa zakonom, budući da član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet publikacija koje, pored ostaloga, nemaju CIP.
Kako su, dakle, članovi žirija uopšte mogli odlučivati o knjizi koja nije objavljena ako je u javnom pozivu za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. koji je Ministarstvo kulture i medija objavilo 30. 5. 2025. kao jedan od uslova konkursa naznačeno da „ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojuske nagrade podnosi za autorsko djelo (...) podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi 8 primjeraka djela na koja se prijedlog odnosi“.&nbsp;
Elem, da bi Bećir Vuković uopšte mogao ući u konkurenciju za nagradu, onaj ko ga je predložio morao je dostaviti osam primjeraka knjige „Kuće beskućnika“.&nbsp;
Valjda je onda logično pitanje jesu li članovi žirija dobili te knjige. Ako jesu, onda je riječ o piratskom izdanju, dakle izdanju koje nije publikovano u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti jer ne pośeduje CIP, pa prema tome ne može ni biti razmatrano za nagradu, već se protiv njegovoga izdavača, shodno Zakonu, mora pokrenuti pravosudni postupak.&nbsp;
Budući da je iz Ministarstva kulture i medija saopšteno da su izdavači sporne knjige „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“, izdavačke kuće izdavačkoga i knjižarskog tajkuna Radomira Uljarevića, nije nemoguće da je članovima žirija podijeljeno piratsko izdanje jer je Uljarević i ranije povezivan s ovom kriminalnom aktivnošću. Ako ne vjerujete meni, evo vam jedan davni link iz beogradskoga Vremena:
Ako pak knjiga ne postoji ni kao piratsko izdanje, onda je članovi žirija nijesu ni imali u rukama pa shodno propozicijama konkursa nijesu ni mogli odlučivati o njoj, a odlukom da nepostojeću knjigu nagrade prekršili su i uslove konkursa i Zakon o državnim nagradama pa bi bez minuta čekanja neko protiv te vesele družine kršitelja zakona trebalo da pokrene predviđene pravosudne procese.&nbsp;
Zašto vam sve ovo ponavljam. Prvo, jer je besprizornost režima u namjeri da nagradi osobu koja za najznačajniju državnu nagradu ne ispunjava ni minimum kriterija – ni pravnih ni estetskih a ni vrijednosnih, ogledalo njegova odnosa prema pravnome poretku i ustavnim vrijednostima Crne Gore u cjelini. Drugo, jer bi ova nagrada ovakvom laureatu, baš kao i njegovom duhovnom sabratu Milutinu Mićoviću, mogla otvoriti vrata za sticanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, a oni koji to smjeraju previđaju da je i taj status definisan nekim pravnim aktima, prvo Zakonom o kulturi a potom i preciznije određen Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, usvojenom 5. 11. 2009.&nbsp;
A u članu 3 te Uredbe definisano je i ograničenje dodjele statusa, i to ovako: „Status istaknuti kulturni stvaralac ne može se dodijeliti umjetniku odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.“&nbsp;
I Vuković, a isto tako i Mićović, izvan nedostojnoga odnosa prema Crnoj Gori i njezinu državnom, kulturnom i nacionalnom identitetu – nikakvoga djela i nemaju.
Dodjeljivanjem Trinaestojulske nagrade i eventualno statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Bećiru Vukoviću aktuelni režim bi prekršio Zakon o državnim nagradama, Zakon o izdavačkoj djelatnosti, Zakon o kulturi i Uredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac. Sve što bi tim povodom preduzeli, dakle, izuzev poništenja skandalozne odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, bilo bi protivzakonito.&nbsp;
Ako su baš riješili da svakog poklonika koljačke ideologije zadovolje nekom nagradom, to danas ovako kako rade ne mogu bez sukoba sa zakonom. Pa nek prvo promijene aktuelne propise, upodobe ih svojem genocidnom dogmatu, a onda lijepo i po zakonu krenu da dijele ordene članovima fan kluba Radovana Karadžića, ali – dogodine!

Kuće beskućnika, knjiga koje nema

Podrška inicijativi predsjednika nikšićke opštine Marka Kovačevića da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima stiže i od predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića. Kaže da ukoliko do decentralizacije dođe tražiće prihode i od prirodnih, ali i od ekonomskih dobara. Predlozi predsjednika sjevernih i južnih opština ne podrazumijevaju decentralizaciju, već političku i partijsku podjelu državnih resursa, stav je ekološkog aktivista Vuka Ikovića. Predsjednik države Jakov Milatović smatra da nije suština ko, već kako se upravlja javnom imovinom, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Predsjednik Zetske opštine Mihailo Asanović saglasan je i podržava inicijativu da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima. Kaže da ukoliko primorski gradovi preuzmu kontrolu nad obalom, zašto to ne bi uradili i oni na sjeveru.
Ukoliko do decentralizacije dođe, Asanović će tražiti sve prihode koje ostvaruju nacionalni parkovi posjetama Skadarskom jezeru, ali i one od izvorišta Bolje sestre, kao i od Plantaža i Aerodroma.
- Zašto i mi ostale opštine, na primjer Bar, Cetinje, Tuzi, ne bi upravljali sa Skadarskim jezerom ili mi i Tuzi ne bi upravljali sa Plantažama, pa bi u bordu direktora bio određeni broj članova iz opštine Tuzi i iz opštine Zeta. Međutim, ukoliko krenemo tim putem, smatram da će država izgubiti kontrolu nad svojim resursima - kaže Asanović.
Za predsjednika Opštine Plužina Slobodana Delića svaka inicijativa koja podrazumijeva decentralizaciju je poželjna i prihvatljiva.
Kaže da nije saglasan u potpunosti da resursima upravljaju opštine, ali da bi dobro bilo da u organima odlučivanja budu i predstavnici lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave moraju imati svoj uticaj, a u konačnom novim zakonskim aktima mora se definisati pravilna raspodjela prihoda koja se ostavrauju od korišćenja resursa sjevernih opština - smatra Delić.
Da se ne radi o decentralizaciji, već o političkoj i partijskoj podjeli državnih resursa, stav je ekološkog aktiviste Vuka Ikovića.
Na taj način opštine se, dodao je Iković, pretvaraju u partijske firme. Ukazuje i na to da lokalne samouprave nisu isključivi vlasnici prirodnih ili drugih resursa.
- Jedna termoelektrana je vlasništvo svih građana Crne Gore, jedna hidroelektrana, Perućica i Piva, je vlasništvo svih građana Crne Gore, tako da tehnološki i administrativno je totalno samoubistvo sada da opštine preuzmu određene te dijelove, to je ustvari rasparčavanje - naglašava Iković.
Podsjeća i da opštine shodno zakonu o koncesijama ubiraju prihode od prirodnih, ali i onih ekonomskih dobara.
Nije suštinsko pitanje da li će se javnom imovinom upravljati sa centralnog ili lokalnog nivoa, već kako se upravlja, mišljenja je predsjednik države Jakov Milatović.
- Suštinsko pitanje naše budućnosti, domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima na korist građana Crne Gore - kazao je Milatović.
Inicijativa Marka Kovačevića da sjeverne opštine preuzmu upravljanje resursima odgovor je inicijativi primorskih da se Morskom dobru oduzme dio ingerencija. Kovačević je podršku dobio i od predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša.

Čelnici sjevernih opština i Zete za decentralizaciju, ekolozi skeptični

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.
Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.
- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;
Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.
- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;
CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.
CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu sudsku dokumentaciju o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a>

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: javna-uprava