Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović oštro je osudio pjevanje četničkih pjesama kojima se glorifikuju ratni zločinci Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović.
- Da ponovimo, Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović su zločinci, saradnici okupatora i simboli jedne pogubne ideologije, koja je u krajnjem dovela do katastrofalnih posljedica, ubistava i razaranja. Svako veličanje lika i djela ovih zločinaca najoštrije osuđujem - navodi Ćorović.
Posebnu štetu djelovanja ovih pojedinaca i generalno četničkog pokreta su, kako ističe, osjetili pripadnici bošnjačkog/muslimanskog življa u drugom svjetskom ratu, kao i kasnije kroz raspad SFRJ.&nbsp;
- Ali, posljedice djelovanja četničkog pokreta osetili su i drugi narodi pa i brojni Srbi. Nažalost, ova retrogradna i nazadna ideologija i danas ima svoje sljedbenike. Crna Gora takođe, nije imuna na ovu bolest. Bilo mi je žao danas gledati mlade ljude, ali i one starije koji su na pravoslavni praznik “Bogojavljanje” na Morači u Podgorici pjevali četničke pjesme “Izvidnica Pavla Đurišića” i “Sve su straže đenerala Draže”, glorifikujući ratne zločince i ideologiju krvi i tla - navodi Ćorović.&nbsp;
Pita se kakve veze ima plemenito pravoslavlje koje se vodi univerzalnim idejama ljubavi i mira sa ideologijom etničkog čišćenja, ubijanja i istrebljenja.&nbsp;
- Kako se u vezu uopšte može dovesti najznačajnija biblijska poruka “ljubi bližnjeg svoga” sa djelovanjem Pavla Đurišića? I po čemu je to on zaslužan da se veliča baš na jednom vjerskom prazniku? Umjesto javljanja Boga, javile su se fašističke pjesme i zle poruke. I to nije prvi put. To je postala praksa. Pitam sve te mladiće a i vjerska lica kojima ne smetaju ovakve pjesme, slavi li se pravo ako se ne slavi ljubav nego mržnja - rekao je Ćorović.
Pita "umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći".&nbsp;
- Ili samo kroz mržnju prema drugom se može osjetiti slavlje i radost? &nbsp;Kakvo je to slavlje? Pravo ili krivo? Ko to zapravo iskrivljuje pravoslavlje? I sluđuje ovaj narod? I dokle? Kako god, svim iskrenim vjernicima čestitam pravoslavni praznik “Bogojavljanje” uz žal zbog ovakvog reagovanja. A onima koji još uvijek ne znaju šta pravoslavlje zaista jeste, želim da im se umjesto Pavla i Draže javi Bog - poručio je Ćorovića.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćorović osudio pjevanje četničkih pjesama na skupu u Podgorici: Umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći?

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

1084x550

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Tamara Klikovac

1250x600

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste - poručio je poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović povodom incidenta koji se desio u Podgorici u kojem je napadnut petnaestogodišnjak iz Sarajeva.
Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kako je istakao, postaje više nego zabrinjavajuće.
- Država bi morala ozbiljnije da se pozabavi ovim problemom jer ono što je do sada preduzimala očigledno ne daje rezultate - ocijenio je Ćorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivicna-prijava-protiv-dva-maloljetnika-osumnjicena-za-prebijanje-vrsnjaka-iz-sarajeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje da nasilje uzrokovano vjerskom i nacionalnom mržnjom i netrpeljivošću predstavlja trend koji je u Crnoj Gori suviše dugo prisutan, a sa kojim naše društvo ne samo da se ne suočava, već ga pojedini njegovi segmenti podržavaju i podstiču.
- Državni organi ne smiju ostati nijemi na današnji slučaj i tražimo da sprovedu detaljnu istragu i utvrde sve aspekte događaja u Podgorici, te da svaki aspekt nazovu svojim pravim imenom i provedu odgovarajuće postupke. Svako skrivanje činjenica i svaka relativizacija pojedinih činjenica &nbsp;pod plaštom drugih, put je u pogrešnom smjeru koji nas neće dovesti do građanskog i slobodnog društva - naveo je Ćorović.

Ćorović: Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pružio je podršku direktorici Akcije za ljudska prava Tei Gorjanc-Prelević nakon napada od strane Demokratske Crne Gore.
Ćorović je naglasio kako su Gorjanc-Prelević i HRA istinski borci za ljudska i manjinska prava i generalno za vladavinu prava i pravedno društvo.
- Njen aktivizam i podrška u brojnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori ili nad građanima Crne Gore, posebno onih koji su počinjeni nad Bošnjacima (a većina je takvih) bili su veoma značajni, te je zavrijedila pažnju i poštovanje i kao osoba i kao profesionalac - naveo je on.
Napadi na nju su, dodaje, napadi na sve nas.
- Na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru. Stoga zahtijevam da hitno prestanu svi pritisci na nju, njen rad i njenu porodicu, te pozivam nadležne organe da se ozbiljno pozabave njenim pozivom da joj je sigurnost ugrožena - istakao je Ćorović.
Kako on naglašava, napadi na bilo koga, iz bilo kakvih poriva ne smiju biti tolerisani.
- Posebno ne na one kojih Crna Gora ima malo, a koji pale svjetlo u mraku ratnih zločina i brojnih drugih slučajeva kršenja ljudskih i manjinskih prava - zaključio je on.

Ćorović: Napad na Gorjanc-Prelević napad je na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Jasmin Ćorović pozvao je nadležno Ministarstvo kulture kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova i sudske organe da hitno i bez odlaganja reaguju i narede uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu iz drugog svjetskog rata, koji je danas postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana.
Ćorović je rekao da je čin postavljanja spomenika kvislingu i fašisti Đurišiću je atak na Crnu Goru i njen ustavni poredak, kojim se šalje opasna poruka manjinskim narodima Crne Gore koji su za vrijeme drugog svjetskog rata stradali od kame Pavla Đirišića. 
- Ministarstvo kulture pod čijom ingerencijom su i pitanja postavljanja spomenika, ne dužno da spriječi ovaj javašluk i postavljanje spomenika mimo svih propisanih zakonskih procedura. Takođe, ministarstvo policije se mora uključiti i bar asistirati u uklanjanju spomenika kojii može izazsvati različite posljedice i narušavanje javnog reda i mira i sigurnosti građana - naglasio je Ćorović u objavi na Fejsbuku.
On je rekao da je pokretanje krivičnih prijava protiv svih pojedinaca i eventualnih organizacija koji su učestvovali u postavljanju ovog spomenika, ali i protiv pojedinaca iz sistema i institucija koji su svojim nečinjenjem dopustili da do ovoga dođe .
- Pozivam sve Bošnjake i organizacije koje su nas kontaktirale povodom postavljanja spomenima na mir i strpljenje, u nadi da će institucije odreagovati na pravi način - poručio je Ćorović.

Ćorović povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću: Podnijećemo krivične prijave zbog gnusnog ataka na državu

Poslanici Bošnjačke stranke nijesu učestvovali u današnjoj raspravi oko smjene predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, jer se, prema njihovim riječima, radi o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu njihovoj partiji.&nbsp;
Oni su na Feksbuk stranici kazali da za razliku opozicije, Bošnjačka stranka ostaje vjerna svojoj ideologiji i ključnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, učlanjenju u Evropsku uniju.&nbsp;
Ističu da je dobrobit građana i prosperitet naše Crne Gore je prioritet, dodajući da ovakvi pokušaji političke zloupotrebe ne dotiču Bošnjačku stranku, samo je čine još jačom!&nbsp;
- Dragi građani, drage Bošnjakinje i Bošnjaci ne pristajemo na dupli pas DPS-a i ZBCG-a i ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene predsjednika Skupštine, koja ima za cilj isključivo jačanje ove dvije partije koje se međusobno hrane ovakvim i sličnim inicijativama - poručio je poslanik BS, Jasmin Ćorović.&nbsp;
Ćorović se osvrnuo na navode poslanika DPS-a Jevta Erakovića.&nbsp;
- A Jevtu Erakoviću, koji se upinje pokazati kao zaštitnik manje brojnih naroda poručujem da umjesto što neuspješno pokušava zadati neki sitni udarac BS-u, pojasni npr. izjave bivšeg službenika bezbjednosti Paunovića o podiljeljenih 10000 cijevi oružja iz magacina MUP-a Crne Gore 1992. godine – zaključio je Ćorović.&nbsp;

Ćorović: Ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene Mandića, koja ima za cilj isključivo jačanje DPS-a i ZBCG-a

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europlao i pratio sam skaj komunikacije uživo a danas me Specijalno državno tužilaštvo tereti da sam navodno član neke kriminalne grupe &nbsp;- kazao je u višesatnoj odbrani pred Višim sudom pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević.
Njega SDT tužilaštvo tereti da je bio član grupe koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je kazao da je posao obavljao časno i pošteno u skladu sa policijskom etikom bez interesa i nema nikakve veze sa bilo kojom kriminalnom grupom.
Upravo u periodu kada je bio službenik od najvećeg povjerenja kod Europola SDT ga tereti da je odavao povjerljive podatke.
- Da sam htio da učestvujem u nečemu nezakonitom ili da ostvarim neku korist što bi značilo da sam rekao nekome da baci telefon koji ima skaj jer je pod nadzorom - naveo je Knežević.
On je podsjetio i da je na saslušanju kod SDT- a 23. marta 2023 godine i na ročištu za kontrolu optužnice &nbsp;rekao da je uživao veliko povjerenje kod međunarodnih partenra, koje je kroz dugogodišnji profesionalni rad mukotrpno sticao na osnovu čega je prvi u regionu i šire skaj dobio uživo.
Knežević je rekao i da je 1. marta 2021. postavljen na mjesto vd pomoćnika direktora Uprave polcije a samo nekoliko dana kasnije je počeo preko Europola da dobija hakovane skaj materijal a sve s ciljem sprečavanja dvije likvidacije (Milića Šakovica i Marka Martinovica) na području Podgorice i osujećenje planiranje napada na sutkinju Biljanu Uskoković.
- To je i period kada se tadašnji direktor UP nalazi u bolnici, zbog čega sam praktično bio izložen situaciji da snosim cijelu odgovornost za realizaciju policijskih aktivnosti u delikatnom trenutku, bez mogućnosti, da se konsultujem sa bilo kim. Pošto je direktor policije bio u bolnici zbog korone, 4. marta 2021. godine u večernjim časovima kolega Dejan Đurović, bivši načelnik Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju u Upravi policije, obavijestio ga je da ga je kontaktirao Hans Masdam, šef istražnog tima Europola, sa zahtjevom za informacije o planiranom izvršenju krivičnih djela u Crnoj Gori. Brđanin je zatim uputio Dejana Đurovića na mene, a ja sam predložio Đuroviću da Hansu prenese da se sve komunikacije i dostavljanje podataka realizuju preko oficira za vezu Crne Gore u Europolu, Aleksandra Radovića. Dogovorio sam sa istražnim timom Europola preko Dejana Djurovica, da prenese Hansu Masdamom, da je najbolje da se pribavljanje podataka – zvanično i nezvanično – o planiranim likvidacijama i napadu na sudiju obavlja preko oficira za vezu pri Europolu, Aleksandra Radovića. Najveći dio osjetljivih podataka dobijao sam nezvanično. Na osnovu tih informacija odmah smo otvorili MTN u cilju sprečavanja krivičnog djela – objasnio je Knežević.

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Ispred Skupštine Crne Gore danas je održan protest mještana Park-šume Zagorič u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Kako je saopšteno ranije iz Uprave policije, mještanima nije odobren nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali.&nbsp; Kako je najavljeno, okupljanje ispred Skupštine će se organizovati do 5. februara, u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Zbog protesta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog stvorile su se gužve u užem jezgru grada.&nbsp; Saobraćaj se iz pravca Mosta Blaža Jovanovića preusmjerava na Ulicu Stanka Dragojevića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kolona vozila "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;Mještani Park-šume Zagorič protestuju jer im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaMj70M2JAr8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  - Službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće - naveli su iz UP.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjednosatni-protest-mjestana-park-sume-zagoric-od-danas-do-5-februara-ispred-skupstine-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Protest mještana Park-šume Zagorič ispred Skupštine: Saobraćaj preusmjeren

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Knežević's defense: Šuković and Vukotić want to eliminate me, I refused to dismiss officers under pressure of Novović

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:&nbsp;
- Nastavljeni protesti i blokade uvoza i izvoza, iz Udruženja prevoznika još uvijek čekaju odgovore &nbsp;nadležnih
- 170 miliona pomoći Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana
- Selektivna primjena poreza na dobitak u kladionicama
- Sindikalna organiza FZO upozorava da se zaposleni u FON-u suočavaju sa teškom finansijskom situacijom
Gošća 24 sata je Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica.
Večerašnju emisiju vodi Vladan Šturanović.

Tag: jasmin-corovic