<p>Vlasnici nelegalnog plutajućeg bungalova su, nakon upozorenja institucija, izmjestili objekat u izgradnji iz Kaluđerovog oka, ali, kako tvrde mještani - ekološki aktivisti, ne na sigurnu površinu, već svega dvadesetak metara od prvobitne lokacije.</p>
<p>Bungalov je u zaštićenom području bio od 18. maja i prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Od tada propalo je više pokušaja da se plutajuća struktura ukloni iz tog dijela Skadarskog jezera, institucije su se pokazale nemoćnima pred samovoljom vlasnika, a situacija je u pojedinim momentima bila na ivici sukoba između mještana sela Karuč i Drušići.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftenzije-u-kaluderovom-oku-nadzornici-uklonili-bungalov-vlasnici-ga-ekspresno-vratili-institucije-nijeme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Beskrajno poigravanje sa zakonom</h2>
<p>Podsjećamo, nakon višesatnog sastanka sa predstavnicima nadležnih institucija 6. juna, vlasnici bungalova su potpisali nalog kojim se obavezuju da do 11. juna sami uklone bungalov iz Kaluđerovog oka. To su i učinili, ali kako upozoravaju mještani Karuča, <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, proizvoljno su odabrali novu lokaciju za parkiranje, samo 20 metara od prethodne u Kaluđerovom oku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FfFByzHpxkWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Ovaj bračni par, koji se uporno trudi da sačuva Skadarsko jezero od devastacije, navodi da je objekat pomjeren u posljednjem momentu, odnosno prije nego što je nivo vode pao toliko nisko da bi ostao zarobljen u Kaluđerovom oku, pod udarom vjetrova, kiša, hrđajući i tonući u mulju tokom ljetnih mjeseci.&nbsp;</p>
<p>Napominju da se novo parkirano mjesto nalazi odmah uz uski vodeni put kojim turisti u malim čamcima (kajacima i čunovima) posjećuju kulturno dobro Crne Gore, Stražarsku ribarsku kućicu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-zaglavili-institucije-u-mulju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Vlasnica <b>Aleksandra Šofranac</b> je hrabro čekala da istekne rok da bungalov odvuče iz Kaluđerovog oka. Mimo zahtjeva i rješenja preparkirala ga je svega dvadesetak metara dalje od dotadašnjeg parkirnog mjesta u zaštićenom Kaluđerovom oku. Vlasnica je rješenje protumačila kako joj je odgovaralo. Premjestila je objekat na mjesto koje je sama odabrala, bez dozvole direktora NPSJ <b>Nenada Ivanovića</b> – tvrde Jovićevići.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUvoovFUAJiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FwBDj01WY82I%20%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Ovo je, kažu Jovićevići, peti put da su vlasnici nezakonito vezali bungalov za novo parkirno mjesto u Karuč zalivu od 28. aprila, kada je inspektor ekologije iz Ministarstva ekologije, <b>Dejan Filipović</b>, zabranio njihovu dalju gradnju. Drugi bungalov, koji takođe osam mjeseci na Karuču prkosi slovu zakona, nezakonito je vezan dva puta. Oba bi, upozoravaju čuvari prirode, mogla uskoro potonuti.</p>
<p>Rješenjem je, navode oni, nedvosmisleno izrečeno da objekte treba premjestiti na sigurno parkirano mjesto u dogovoru sa direktorom NPSJ, Nenadom Ivanovićem u roku od pet dana.&nbsp;</p>
<p>- Vlasnica je propustila rok - dobila je produženje - nije slijedila rješenje i nastavila je raditi što je htjela. Ignorisala je zahtjeve za premještanje oba bungalova. Ostavila je pečatirani bungalov tamo gdje je bio i prije, parkiran u Karuč oku, nagnut na jednu stranu – djelimično u vodi, a djelimično na kopnu. Oba bungalova još uvijek treba odvući na sigurno mjesto koje je NPSJ odredio u rješenju. Vlasti su dužne da osiguraju da se to dogodi kako bi se ispunili uslovi rješenja – pojašnjavaju Jovićevići.</p>
<h2>Kad prijatelji prirode postanu "personae non gratae"</h2>
<p>Međutim, umjesto odgovora i konkretne akcije institucija, Jovićevići su, kako tvrde, dobili ignorisanja, navodeći da su odjednom kao ekološki aktivisti postali “personae non gratae”.</p>
<p>- Direktor NPSJ-a Nenad Ivanović i direktorica nacionalnih parkova <b>Marinela Đuretić</b>, nijesu odgovorili na zahtjev da saznamo što je odlučeno na vrlo važnom sastanku inspektora 6. juna. Nenad Ivanović, takođe, nije potvrdio fotografije i video snimke koje smo poslali, a koje prikazuju novo parkirno mjesto za bungalov. Zatražili smo od njega da pošalje nadzornike kako bi dokumentovali i poslali ove važne informacije o novoj situaciji i parkirnom mjestu ekološkom inspektoru Dejanu Filipoviću. Nema odgovora. Nadzornici nikada nijesu došli. Zašto? U međuvremenu, NPSJ i NPCG su zanemarili Jovićevice. Nakon osam mjeseci napornog partnerskog rada na pitanju bungalova, trošenja vlastitog novca na snimanje dronovima, pisanja informativnih pisama, jasne komunikacije s novinarima, Jovićevići su odjednom "personae non gratae" za direktora NPSJ-a i direktoricu NPCG-a. Zašto? Je li ovo kraj široko reklamirane agende partnerstva NPCG/NPSJ s aktivnim civilima – pitaju Jovićevići, poručujući da će i dalje ukazivati na sve neregularnosti u Karučkom zalivu.</p>
<p>Ova situacija, ponavljaju, ilustruje neodlučnost, neodgovornost i nedostatak saradnje između vladinih institucija tokom proteklih osam mjeseci, zbog čega vlasnici ilegalnih plutajućih privremenih bungalova na Karuču i dalje rade što žele.&nbsp;</p>
<p>- Vlada pokazuje da još nije dovoljno jaka da donese odluku i sprovede je. Postoji li nešto što šira javnost ne smije vidjeti iza ove beskrajne priče – pita bračni par.</p>
<h2>Nemarnost prema darovima prirode</h2>
<p>Zato je, smatraju oni, saga oko plutajuća bungalova u izgradnji simbolična.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica da Vlada nije uspjela da odluči ko je odgovoran i ukloni ih više od osam mjeseci, živopisna je metafora za mnogo rašireniji i duboko ukorijenjeni neuspjeh u upravi NPSJ/NPCG i Prijestonice Cetinje (gradonačelnika i komunalne inspekcije); inspekcija Ministarstva ekologije; nedostatak odgovorne vladine intervencije i koordinisanog djelovanja – stava su Jovićevići.</p>
<p>Darovi koje je priroda dala ovoj zemlji mogu se, konstatuju, lako oštetiti. Bez brige kompletnog društva, „guska koja nosi zlatna jaja“ će se, kažu zabrinuti mještani, razboljeti i uginuti.&nbsp;</p>
<p>- Ministarka evropskih poslova<b> Maida Gorčević</b> potpisala je finansijske sporazume sa Evropskom unijom vrijedne 80 miliona eura koji se odnose na višegodišnje operativne programe u oblasti zaštite životne sredine. Da vidimo je li ova ogromna novčana injekcija motivacija za državne vlasti da konačno završe posao koji je trn u oku nacije više od osam mjeseci i uklone dva ilegalna plutajuća privremena objekta iz zaliva Karuč. To bi pokazalo da su državne vlasti sposobne završiti barem jedan mali posao. Takav potez mogao bi popraviti narušenu javnu sliku NPCG-a i NPSJ-a u očima javnosti - zaključuju Jovićevići.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zakon na pauzi, bungalovi u pokretu: Vlasnici "preparkirali" nelegalni objekat na lokaciju koju su sami odabrali

<p>Nelegalno postavljeni bungalovi na Skadarskom jezeru po ko zna koji put pokazali su se jači od države i zakona. Jedan od njih, koji je od 18. maja privezan u Kaluđerovom oku, opstaje u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica, bez obzira na brojne naredbe nadležnih vlasnicima da objekat moraju ukloniti sa te lokacije. Nakon što nijesu ispoštovani ni posljednji rokovi i upozorenja, država bi, napominju ekološki aktivisti, danas trebalo sama da reaguje i ukloni plutajuću strukturu koja prijeti da ostane zarobljena u mulju.</p> <p>- Već 10 mjeseci država "ne može" da se izbori sa plutajućim bungalovima u NP Skadarsko jezero koji su nekoliko puta slobodno plovili i odvezivali se. Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, nekoliko puta su naložili vlasniku da ih ukloni ali ništa. Opet je bahati pojedinac jači od države. Prije tri dana na sastanku sa vlasnikom predstavnici inistitucija su "pregovarali" i dali rok od tri dana da se bungalov ukloni. Danas je dan kada bi država trebala ukloniti bungalov koji je već sada otpad. Vodeni put se sužava (ubrzao je sjeverni vjetar), nivo vode naglo pada. Za koji dan ako se ne izvuče biće kasno, ostaće zarobljen u Kaluđerovom oku, a vrlo brzo i u mulju da ga niko ne može izvući - upozorio je ekološki aktivista<b> Aleksandar Dragićević</b>.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0351sA7Peytd319bVtHKq123et9BR3NUi9Grsi5qSUs9Cs4Ryw7WVnKwu7BKKwvZCml&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ironično je, napominje Dragićević, da država koja nije u stanju da se izbori ni sa jednim nelegalnim bungalovom koji teroriše Karuč skoro godinu, priča priče o milijardama, vladavini prava i zaštiti životne sredine.</p> <p>- Nikad slabija država nije bila - nikad... - zaključuje Dragićević.</p> <p>Na neažurnost i nesposobnost institucija uporno ukazuje i bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, dugogodišnji čuvari Karučkog zaliva, koji su zbog insistiranja na poštovanju slova zakona i zaštiti životne sredine imali i neprijatnosti sa vlasnicima plutajućih bungalova.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftenzije-u-kaluderovom-oku-nadzornici-uklonili-bungalov-vlasnici-ga-ekspresno-vratili-institucije-nijeme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Napominju da uprkos dugogodišnjim zahtjevima mještana i aktivista za uklanjanje nelegalnih objekata, institucije nijesu uspjele da pokažu dosljednost. Umjesto odlučne akcije, vidimo kompromis, kašnjenja, i, kako kažu, selektivnom tumačenju zakona.</p> <p>Sastanak predstavnika svih relevantnih institucija, koji je prošle sedmice najavljen kao prelomna tačka u rješavanju ovog višemjesečnog problema, evidentno nije dao rezultate.&nbsp;</p> <h2>Kompromisi s ilegalnim graditeljima</h2> <p>U posljednjem obraćanju medijima Jovićevići su iznijeli saznanja o susretu predstavnika nadležnih institucija sa vlasnicima nelegalnih bungalova održanom u petak, 6. juna, u restoranu Karučki krš.</p> <p>Oni su otkrili da su se u ugostiteljski objekat, u vlasništvu vlasnika ilegalnih bungalova, došli ekološki inspektor Ministarstva ekologije <b>Dejan Filipović</b>, v.d. direktor NPSJ <b>Nenad Ivanović</b>, predsjednik UO NPCG <b>Slaven Jovanović</b>, inspektor inspekcije pomorske sigurnosti <b>Novica Mijović</b>, šef Službe zaštite NPSJ <b>Vuk Saičić</b>, nadzornik NPSJ<b> Momo Kukuličić </b>i policijski službenici OB Cetinje <b>Vesko Knežević </b>i <b>Darko Đuranović</b>.</p> <p>Kasnije je, kažu Jovićevići, njih sedmoro posjetilo Kaluđerovo oko na samo dva minuta kako bi s čamca vidjeli ilegalni bungalov vezan za državno zemljište.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DImF6Z88AzT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Ističu da su ekološki inspektor Dejan Filipović i direktor NPSJ Nenad Ivanović pripremili detaljnu operaciju preseljenja ilegalnog bungalova iz zaštićene zone Kaluđerovo oko, ali plan nije sproveden. Na dan akcije, ispostavilo se da niko od nadležnih nije provjerio visinu mosta u Vranjini. Šest metara visoka konstrukcija nije mogla proći ispod mosta visokog manje od pet metara.</p> <p>- Umjesto da se odluče za neku od tehnički izvodljivih alternativa – poput demontaže bungalova za 500 eura ili premještanja do obližnje lokacije Lesendro – odlučili su da razgovaraju s vlasnicima. Razgovori su se vodili u restoranu vlasnika u Karuču i, prema riječima očevidaca, atmosfera je bila napeta i na momente zastrašujuća - prenose Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.4288%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-jedno-odlaganje-bungalov-i-dalje-u-zasticenoj-zoni-uprkos-istorijskom-sastanku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Vlasnici bungalova su odbijali saradnju, osporavajući čak i tvrdnje da je lokacija pod zaštitom države. Vlasnica je, kako saznaju Jovićevići, tvrdila da je dobila informaciju od inspektorke za kulturna dobra iz Ministarstva kulture da bungalov nije u zaštićenoj zoni, iako postoje zvanična rješenja koja to jasno demantuju.</p> <p>Nakon višesatnog konfliktnog sastanka, ekološki inspektor Dejan Filipović uspio je postići kompromis: vlasnici su potpisali nalog kojim se obavezuju da do srijede, 11. juna, sami uklone bungalov iz Kaluđerovog oka. Ukoliko to ne učine, nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero (NPSJ) imaju pravo da ga uklone po službenoj dužnosti.</p> <p>Ostaje nejasno da li je Filipović precizirao zabranu ponovnog vraćanja bungalova na istu lokaciju – što je već viđeni scenarij. Vlasnici su, prema tvrdnjama izvora, više puta samovoljno premještali plutajuću građevinu, iskorištavajući pravnu neodlučnost institucija.</p> <h2>Moralna i ljudska podrška bez akcije</h2> <p>Od javnog tužioca ODT Cetinje, <b>Miloša Petrovića</b>, koji je zadužen za slučaj bungalova, Jovićevići su dobili informaciju da je poslao hitan mejl ekološkoj inspekciji Ministarstva ekologije i preporučio preseljenje bungalova iz Kaluđerovog oka.&nbsp;</p> <p>Načelnik Komunalne inspekcije Cetinje, <b>Marko Andrić</b>, rekao je Jovićevićima da će dati samo "moralnu i ljudsku podršku" za svaki plan preseljenja bungalova iz Kaluđerovog oka, napominjući nije odgovoran za njegovo preseljenje.&nbsp;</p> <p>- Nismo sigurni kako ta podrška izgleda u stvarnosti jer nije ni prisustvovao važnoj koordiniranoj akciji svih inspektora u petak, 6. juna 2025. Čak i mještani Mjesne zajednice Drušići, koji žele da se oba bungalova premjeste, očekuju odlučno djelovanje države i sve su zgroženiji neriješenom situacijom. Osam mjeseci gradonačelnik Cetinja, do danas, ignoriše i ne govori ništa o nelegalnim bungalovima nelegalno povezanim s Karučkim kršem, vlasnikom Prijestonice Cetinje - istakli su Jovićevići.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611140644_d8aa2e527270007a036130e802976f954dc4a0c2fcd14ea5b7d8636e94e92abd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250611140644_d8aa2e527270007a036130e802976f954dc4a0c2fcd14ea5b7d8636e94e92abd" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="bungalovi"> </figure>  <p>Jovićevići, strahuju da bi vlasnici mogli iskoristiti njihovu odsutnost tokom ljeta i vratiti nelegalne objekte – ili čak postaviti nove.</p> <p>Vrijeme za djelovanje je ograničeno. Nivo vode brzo opada i postoji opasnost da bungalov uskoro više neće moći biti uklonjen tehnički – ostavljajući ga trajno zarobljenog u osjetljivoj ekološkoj zoni. Ukoliko se to dogodi, krivica bi, prema riječima aktivista, direktno pala na inspektora Filipovića i direktora NPSJ-a Nenada Ivanovića, koji su, kako tvrde, imali mjesece da djeluju, ali su to učinili tek nakon višestrukih upozorenja i pritisaka javnosti.</p> <p>Posmatrači iz lokalne zajednice, koji već osam mjeseci dokumentuju situaciju, razočarani su odnosom zvaničnika. Nakon što su proveli sate čekajući da svjedoče uklanjanju bungalova, dočekani su hladno i bez ikakvog priznanja za svoj doprinos.&nbsp;</p> <p>- Zar ne zaslužujemo malo poštovanja? Nisu čak ni mahnuli niti pozdravili. Okrenuli su brod i otišli brzo kao što su i došli - kazali su Jovićevići.</p> <h2>Šira slika</h2> <p>Ilegalni i njegov "blizanac" u izgradnji, postali su simbol nesankcionisane gradnje u NP Skadarsko jezero. Iako se radi o privremenim objektima, njihovo prisustvo u srcu kulturno i ekološki osjetljivih područja, kao što su Kaluđerovo oko, Đurovo oko i ostrvo Osredak, izaziva negodovanje.</p> <p>- Stražarska ribarska kućica i okolina su vrlo vrijedni resursi Nacionalnog parka. Vrijedi ih zaštititi netaknutim za buduće generacije -poručuju iz lokalne zajednice.</p> <p>I dok mještani čekaju da vide da li će država stati iza zakona koji sama propisuje, posjetioci Skadarskog jezera, umjesto autentičnog kulturno-prirodnog doživljaja, nailaze na metalne objekte – u samom srcu očuvanog pejzaža.</p>

Bungalovi zaglavili institucije u mulju

<p>Ekološka inspekcija donijela je juče naredbu o obustavi radova na bungalovima na Karuču koji od oktobra prošle godine narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p>
<p>- Pripadnici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i ekološki inpektori juče su izašli na teren i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Nakon obavljenog nadzora, inspektori su donijeli usmeni nalog o obustavi radova na objektima na Karuču - rekao je Portalu ETV direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero <b>Nenad Ivanović</b>.</p>
<p>Ivanović je podsjetio da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju izviđa ovaj slučaj i očekuje da ubrzo utvrdi da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Uporna borba</h2>
<p>Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili ovaj kraj, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu.</p>
<p>Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuje i bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b> koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja.</p>
<p>Samo u slučaju plutajućih bungalova četiri puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju.</p>
<p>Jovićevići su i medijima u više navrata dostavili foto i video materijal koji dokumentuju narušavanje ovog prirodnog dobra tokom prethodnih osam mjeseci.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-praznik-devastacije-na-karucu-izvidaj-i-vaskrs-ne-remete-gradnju-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Nakon 20 godina besoumučne borbe, Janko i Kerolajn osjećaju da je juče odlukom Ekološke inspekcije postignuta mala pobjeda, ali su svjesni da će bitka za očuvanje crnogorskog bisera trajati.&nbsp;</p>
<h2>Ko će povući krajnji potez?</h2>
<p>Stava su da su nelegalni objekti u NP Skadarsko jezero postali metafora za disfunkciju i entropiju u crnogorskoj Vladi, ali se uzdaju u Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje je pomjerilo stvari sa mrtve tačke.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbracni-par-jovicevic-kako-vlada-misli-da-uspjesno-vodi-megaprojekat-u-ulcinju-ako-ne-moze-da-ukloni-dva-nelegalna-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ovaj slučaj mogao bi postaviti temelj za dosljednije sprovođenje zakona u Nacionalnom parku. Sada bar imamo jedno Ministarstvo koje je preuzelo dio odgovornosti, ali još ne znamo ko će preuzeti odgovornost za ukljanjanje bungalova, odnosno obaviti posao koji i dalje svi izbjegavaju - istakli su Jovićevići za Portal ETV.</p>
<p>Oni su mišljenja da su ekološki inspektori još u oktobru prošle godine morali sankcionisati vlasnike nelegalnih bungalova i time spriječiti da se objekti čak četiri puta odvežu i nekontrolisano plutaju po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu.&nbsp;</p>
<p>- Da pojasnimo, naših 20 godina borbe za zaustavljanje ilegalnih aktivnosti u zalivu Karuč uvijek je išla u smjeru da se natjeraju Vlada, institucije, ministarstva, Prijestonica Cetinje da preuzmu odgovornost za sprovođenje zakona u NPSJ. Ironično, kao odgovorni i aktivni građani, neprestano moramo da se borimo kako bismo natjerali Vladu i institucije da rade svoj posao - zaključuju Jovićevići za naš portal.</p>
<p>Udruženim glasom, ekološki aktivisti i Nacionalni park Skadarsko jezero pozivaju državne organe da, u okviru svojih nadležnosti, istrajno rade na očuvanju oka Karuč i odlučno se suprotstave nelegalnoj gradnji u ovom zaštićenom području.</p>

Inspekcija naredila obustavu radova na plutajućim bungalovima

<p>Iako je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju pokrenulo izviđaj zbog nelegalne gradnje bungalova u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, a mještani u više navrata upozoravali na ovaj problem, radovi na objektima nijesu zaustavljeni. Štaviše, bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, koji godinama štite Karučki zaliv, tvrde da se pripreme bungalova za predstojeću sezonu odvijaju i tokom vaskršnjih praznika.</p>
<p>Jovićevići su medijima dostavili i desetominutni video koji, kako si rekli, dramatično dočarava kako nelegalna gradnja na Karuču, započeta u oktobru prošle godine, narušava pejzaž i ozbiljno ugrožava bezbjednost u srcu Nacionalnog parka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaW9BOMvAeCU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
Kako je Portal ETV nedavno izvijestio, Crnogorac i britansko-kanadska državljanka, koji od 2004. žive na Skadarskom jezeru, četvrti put su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
- Niko od ovih ljudi koji su direktno odgovorni nije uspio ukloniti nelegalne bungalove do sada. Pokazali su se neorganizovanima i nesposobnima za timski rad za dobrobit zemlje. Nelegalni plutajući bungalovi još su na Karuču. Ohrabreni nedostatkom sprovedenih sankcija, radnici su trenutno (i tokom uskršnjih praznika) zauzeti dovršavanjem bungalova za turističku sezonu… Uprkos tome što su ih stražari Nacionalnog parka Skadarskoj jezero i službenici OB Cetinje dva puta u posljednjih sedam dana odveli predmetnom tužiocu ODT Cetinje - tvrde Jovićevići.</p>
<p>Podsjećamo, iz Nacionalnih parkova su u subotu, 19. aprila, saopštili da je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet i da je u toku izviđaj u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u gradnji bungalova na Karuču.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.6753%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-na-cetinju-izvida-gradnju-bungalova-na-karucu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
- Nakon sprovedenih vještačenja i dobijenih odgovora od strane nadležnih inspekcija, državni tužilac će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji krivičnog djela - navedeno je u saopštenju Nacionalnih parkova.</p>
<p>Podsjetili su da se izgradnja plutajućih bungalova izvodi bez dokumentacije i potrebnih dozvola nadležnih državnih organa, te da su podnijeli više prijava Komunalnoj inspekciji Cetinje, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.</p>
<p>- NP Skadarsko jezero ovom prilikom apeluje na sve državne organe da preduzmu mjere i radnje iz svojih nadležnostii u cilju očuvanju oka Karuča i borbi protiv nelegalne gradnje u tom zaštićenom prirodnom području - poručili su iz Nacionalnih parkova.</p>
<p>Na odgovornost uporno pozivaju i Jovićevići, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.</p>

VIDEO: Praznik devastacije na Karuču: Izviđaj i Vaskrs ne remete gradnju bungalova

<p>Nelegalni bungalovi, privezani za Karučki krš osim kad jak vjetar odluči da ih "prošeta" Skadarskim jezerom, već osam mjeseci narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu nacionalnog parka. Za to vrijeme nadležni okreću leđa problemu, a vlasnik ne samo da nije sankcionisan, već nastavlja s radovima, pripremajući objekte za ljetnju sezonu.</p> <p>Mještani, bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, ali njihovi apeli ostaju bez odgovora. Ipak, to ih nije obeshrabrilo, pa su se 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.&nbsp;</p> <p>Nadu im je probudila odluka Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje da istraži slučaj nakon što su Jovićevići prijavili da se ne osjećaju bezbjedno, kao i riješenost ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjana Ćulafića </b>da utvrdi odgovornost i stavi tačku na ovaj slučaj.</p> <h2>Kucanje na sva vrata</h2> <p>Portal ETV je u oktobru prošle godine pisao o Crnogorcu i britansko-kanadskoj državljanki, koji od 2004. žive na Skadarskom jezeru i u kontinuitetu upozoravaju na ekološku devastaciju ovog područja, kao i o njihovoj višemjesečnoj borbi sa plutajućim bungalovima smještenih između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva pisali su ponovo ključnim domaćim i međunarodnim akterima - premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću</b>, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine <b>Andriji Mandiću</b>, ambasadama SAD-a i zemalja Evropske unije, očekujući konkretne korake.</p> <p>Pismo su uputili i direktorki Nacionalnih parkova <b>Marineli Đuretić</b>, direktoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero <b>Nenadu Ivanoviću</b>, gradonačelniku Prijestonice Cetinje <b>Nikoli Đuraškoviću</b>, direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, načelniku OB Cetinje <b>Miljanu Ćiroviću</b>, rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje<b> Sanji Radunović</b> i načelniku Komunalne policije i inspekcije Prijestonice Cetinje <b>Marku Andriću</b>.</p> <p>Pažljivo su, kako su naveli u napomeni, birali adrese na koje će zakucati, smatrajući da imaju direktnu odgovornost ili interes za ovu temu.&nbsp;</p> <p>- Predstavnici EU i inostranih ambasada su uključeni jer su neki od njih pokazali interesovanje i nudili podršku našim projektima zaštite Karučkog zaliva u prošlosti i sada - naveli su Jovićevići u pismu u koje je Portal ETV imao uvid.</p> <h2>Opasnost po ljude, imovinu i prirodu</h2> <p>Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju Jovićevići, konstatovali su u pismu da niko od nadležnih nije registrovao da je vlasnik bungalova u avgustu prošle godine, sa četiri radnika, gradio na Skadarskom jezeru.&nbsp;</p> <p>- Nijedna među odgovornim instancama vlasti, na neki volšebni način, nije primijetila što se dešava. Ni Nacionalni park Skadarsko jezero, ni Prijestonica Cetinje, čak ni Komunalna policija i inspekcija Prijestonice Cetinje, bez obzira na to što je izgradnja bila u poodmakloj fazi baš u vrijeme kada su predstavnici pomenutih instanci, zajedničkim snagama, radili na spisku nelegalnih privremenih objekata – od kojih su većina bili plutajuće konstrukcije. Svakome od tih ljudi, redom, nekako su promakle krovinjare – koje su ozbiljnih dimenzija i vrlo teško ih je bilo ne primijetiti - na kojima se tada radilo baš tim ljudima pod nosevima, u doslovnom smislu - prisjećaju se Jovićevići.</p> <p>Već u oktobru, Jovićevići su prijavili slučaj NP Skadarsko jezero i Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ali osam mjeseci kasnije objekti su i dalje tu – skoro dovršeni, spremni da dočekaju prve goste, ili novi nalet vjetra za još jedno lutanje jezerskim prostranstvom.</p> <p>Krajem prošle godine ekološki aktivisti su upozorili da su se bungalovi otkačili i nekontrolisano plutali Skadarskim jezerom, ugrožavajući živote, imovinu i zaštićenu prirodu nacionalnog parka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769" data-rendition-name="original" width="770" height="575" loading="lazy" alt="Bungalovi"> <figcaption>Radovi na bungalovima, 25. januara 2025.<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jovićevići tvrde da se ova situacija ponavljala više puta, upozoravajući da pod udarima južnog vjetra objekti prijete da "doplove" do njihove kuće i naprave štetu.&nbsp;</p> <p>- Ironično je da se to desilo 1. aprila – baš na Dan šale. Bungalovi su otplovili po četvrti put u šest mjeseci. Neko ko je ciničan bi odmah pomislio da je smiješno to što se sve ovo dešava baš 1. aprila i što podupire metaforu o vlasti sa institucijama u rasulu. Tačno sedam dana nakon što su bungalovi otplovili četvrti put u šest mjeseci, vlasnik je otpočeo radove na finalizaciji enterijera nelegalnih plutajućih bungalova kako bi spremni dočekali ljetnju turističku sezonu - ističe se u pismu, u kom su dostavili i video kao podsjetnik na neugodne situacije sa ovim obketima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0oCZoPMpGNs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Naglašavaju da se ne može staviti znak jednakosti između dva objekta u finalnim fazama konstrukcije i onih koji postoje godinama na ovom području. Inspektori koji su, kako kažu, zažmurili na ove aktivnosti, u drugoj polovini prošle godine sačinili su listu na kojoj se našlo više od 25 nelegalnih građevina.</p> <h2>Rast tenzija</h2> <p>U međuvremenu, umjesto institucionalne reakcije, došlo je do rasta tenzija među mještanima. Janko i Kerolajn Jovićević tvrde da su mještani Karuča frustrirani i uplašeni.&nbsp;</p> <p>- Konflikti su eskalirali kada je vlasnik premjestio te sramotne objekte sa jednog proizvoljno odabranog privezišta na drugo, preko izvorišta na Karuču koje se nalazi u granicama NP Skadarsko jezero. Kada su bungalovi četvrti put otplutali sa privezišta koje je bilo baš nad Karučkim okom, jedan se toliko približio jednom objektu da je malo falilo da dođe do sudara. Sa detaljima te drame nas je upoznao vlasnik tog objekta koji se našao na trasi lutajućeg bungalova - pojašnjavaju Jovićevići, uz pitanje ko će preuzeti odgovornost za mogući sukob među mještanima.</p> <p>Zbog sve učestalijih incidenata i straha za sopstvenu sigurnost, Jovićevići su se obratili Upravi policije i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. U policiji su prijavu shvatili ozbiljno, a o situaciji su informisane i ambasade SAD i Velike Britanije.</p> <p>- One su sigurno razgovarale sa crnogorskim vlastima o sigurnosti svojih državljana zato što je Janko državljanin Crne Gore i SAD, a Kerolajn državljanka Crne Gore i Velike Britanije - ističe se u pismu.</p> <p>Jovićevići su u ovom dokumentu naveli da je ovo visok nivo bruke i međunarodne blamaže za instance vlasti koje izbjegavaju da preuzmu odgovornost u ovom slučaju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20" data-rendition-name="original" width="616" height="840" loading="lazy" alt="Karučki zaliv"> <figcaption>Karučki zaliv<span>(Photo: Google)</span></figcaption> </figure>  <h2>Institucije nijeme, opasnost stvarna</h2> <p>Očigledno je, smatraju, da Vlada i Prijestonica Cetinje ne podržavaju zviždače koji ukazuju na nelegalne aktivnosti. Tvrde da gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković odbija da se susretne s njima, uprkos više molbi za sastankom.</p> <p>- Prijestonica Cetinje kaže da nije odgovorna za bungalove, ali je sigurno da gradonačelnik Nikola Đurašković mora preuzeti dio odgovornosti za to što se dešava ljudima kojima je ugrožena bezbjednost, čiji su dobrosusjedski odnosi pod znakom pitanja, čiji su zemljište, voda i imovina na udaru – i to baš u njegovoj jedinici lokalne samouprave - cijene Jovićevići.</p> <p>Smatraju da država napušta uzbunjivače i aktivne građane, prepuštajući ih samima sebi, dok odgovornost neprestano kruži među institucijama.</p> <h2>Vrijeme za odlučnost</h2> <p>Pozivaju institucije da konačno daju primjer građanima. Stava su da bungalovi moraju biti uklonjeni po hitnom postupku, a vlasnik snositi odgovornost.&nbsp;</p> <p>- Ako to ne učinite, svi će dovući plutajuće objekte na jezero i možete se pozdraviti sa ekologijom i ljepotom Nacionalnog parka jednom za svagda. Svi će se osjetiti slobodni da rade što god hoće u granicama NP ako vlast pokaže da je nesposobna ili možda da samo ne brine dovoljno da bi zaštitila njihovo (i naše) "nacionalno blago". Zar ćete stvarno dozvoliti da se malo Karučko oko pretvori u potvrđenu “septičku jamu”, privezište za nelegalne plutajuće građevine? Svi znaju da se sve te fekalije iz improvizovanih klozeta na obali oko karučkih oka spiraju u oka kad pada kiša. Mještani i turisti će plivati u toj vodi. Piće tu vodu. I još dodajte ove plutajuće građevine i umnogostručili ste problem. Neka sram bude vlasti zbog samovoljnog trovanja ljudi. Karučki zaliv, biser Skadarskog jezera, samo je jedna mala tačka. Vrlo lako ga je uništiti. Učinite nešto sada ili će stvarno biti kasno - poručuju Jovićevići nadležnima.</p> <p>Za sada, jedino je ministar Ćulafić pokazao spremnost da djeluje – održao je sastanak sa predstavnicima Prijestonice, a planira i razgovor sa ljudima iz Ministarstva pomorstva.</p> <p>- Njegovo odlučno djelovanje moglo bi sačuvati obraz Crne Gore i pokazati Evropskoj uniji i svijetu da je ovo država koja je možda (uz mnogo pomoći) sposobna da slijedi tekovine vladavine prava - zaključuju Jovićevići uz poruku: "Vrijeme je da odlučimo. Vrijeme je da djelujemo".</p>

Bungalovi prkose zakonu: Plutajuća crna tačka u srcu prirodnog bisera Crne Gore

<p>Od 1. septembra 2025. godine, gel lakovi i drugi kozmetički proizvodi koji sadrže fotoinicijator TPO (Trimethylbenzoyl Diphenylphosphine Oxide) biće zabranjeni i u Crnoj Gori, u skladu sa novim propisima Evropske unije.</p>
<p>TPO je supstanca koja se koristi za ubrzano očvršćavanje gel lakova pod UV svjetlom, a dugo je bila popularna u industriji ljepote zbog brzog sušenja i sjajnog finiša. Međutim, Naučni komitet EU za bezbjednost potrošača upozorio je na zdravstvene rizike, uključujući potencijalnu kancerogenost, mutagenost i toksičnost po reproduktivno zdravlje.</p>
<p>- Odluka EU o zabrani TPO je obavezujuća i za Crnu Goru. Pojačaćemo kontrole na terenu, a za prekršioce su predviđene kazne do 25.000 eura - saopštili su iz Ministarstva zdravlja.</p>
<p>Prema Uredbi EU 2024/197, TPO je klasifikovan kao CMR supstanca kategorije 1B, što znači da može izazvati rak, promjene u DNK i oštetiti reproduktivni sistem. Zbog toga je dodat na listu supstanci koje izazivaju veliku zabrinutost (SVHC) i biće potpuno uklonjen iz kozmetičkih proizvoda.</p>
<p>Osim u gel lakovima, TPO se nalazi i u hibridnim lakovima za nokte, ljepkovima za ekstenzije trepavica, te raznim UV završnim premazima. Dugotrajna izloženost može dovesti do alergijskih reakcija, problema sa plodnošću i rizika po razvoj fetusa.</p>
<p>Nakon 1. septembra 2025. godine, prodaja i upotreba proizvoda sa TPO biće ilegalna širom EU i u Crnoj Gori. Saloni ljepote koji ga budu koristili rizikuju novčane kazne, zaplijenu proizvoda i finansijske gubitke.</p>
<p>Ova zabrana označava veliku promjenu za kozmetičku industriju, a stručnjaci savjetuju profesionalcima da na vrijeme pređu na bezbjedne alternative.</p>

Od 1. septembra zabrana gel lakova za nokte sa TPO i u Crnoj Gori, prijete kazne do 25.000 eura

<p>Beransko Gornje Zaostro postalo je protekle sedmice simbol najdubljeg poniženja Crne Gore od ustoličenja Joanikija Mićovića 2021. godine. Pod vođstvom mitropolita Metodija Ostojića, sljedbenici crkve Srbije nelegalno su otkrili spomenik ratnom zločincu i kvislingu Pavlu Đurišiću, a zatim ga unijeli u crkvu, otvoreno prkoseći državi da ga ukloni – „ako smije“.</p>
<p>Scena slavljenja četničkog kvislinga, praćena uvredama, šikaniranjem i fizičkim napadom na fotoreportere pred pasivnim policajcima i sveštenstvom nastavak je talasa političkih i društvenih tenzija u zemlji.</p>
<p>Nemili događaj sa sjevera Crne Gore, dolazi samo nekoliko dana nakon još jedne protestne note iz Zagreba zbog ponašanja ministra odbrane Dragana Krapovića, tj. njegove odluke da se izrade značke za posadu školskog broda „Jadrana“ kojeg potražuje Hrvatska. I to baš u susret 30. godišnjici akcije „Oluja“, na čije obilježavanje je Krapović odbio da pošalje predstavnika Crne Gore.</p>
<p>O tome možemo li se nadati evropskoj budućnost dok Crnu Goru vodi vlast koja ćuti na ispade velikodostojnika otvoreno antizapadne i proruske crkve Srbije, dok nas uporno svađa sa saveznicima na Zapadu, razgovarali smo s političkim analitičarem <b>Davorom Đenerom</b>.</p>
<p>Za ponašanje Mandića, Kneževića i Bečića odgovorni premijer i predsjednik države</p>
<p>Za njega, događaj na sjeveru nije izolovan incident, već dio šire matrice – institucionalnog djelovanja crkve Srbije kao operativca ruskog i srpskog svijeta, čiji je uticaj, kako kaže, omogućila sadašnja vlast u Podgorici.</p>
<p>„Jasno je da je uloga crkve Srbije u Crnoj Gori otprilike onakva kakva je i uloga Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije u Ukrajini. To je ozbiljan problem Crne Gore, kad je u pitanju proces pristupanja EU, jer u crnogorskom društvu institucionalno djeluje organizacija koja ne skriva da funkcioniše kao svojevrstan agent ruskog i srpskog svijeta“, ukazuje Đenero za Analitiku.</p>
<p>Ipak, smatra kako Crna Gora nije u poziciji Srbije koja, kako kaže, ne može pobjeći od ruskog razornog uticaja.&nbsp;</p>
<p>„I u društvu, i u parlamentu, proevropske političke opcije imaju dostatnu većinu za formiranje administracije. Dakle, svi ti Mandići, Kneževići i Bečići morali bi za Crnu Goru biti potpuno nevažni, marginalni. Međutim, njihova uloga može biti velika i razorna, samo zato što im to omogućavaju premijer Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović, koji su skroz nepotrebno DF i Demokrate uveli u vladajuću koaliciju“, naglašava Đenero.</p>
<p>Kaže i kako je od početka ove administracije očito da Andrija Mandić ima dominantan položaj u odnosu na premijera Spajića.</p>
<p>„Svi znaju da je taj Mandić, koji je glavni operativac ruskog i srpskog uticaja u Crnoj Gori i koji pritom ima moć blokiranja vladinih politika, čak i individualno učesnik Miloševićeve agresije na Hrvatsku, i da se hvali učestvovanjem u operaciji protiv civilnog stanovništva, na području koje nije imalo nikakvo vojno značenje, osim želje za ekspanzijom Velike Srbije“, napominje Đenero.</p>
<h2>Dok su DF i Demokrate dio vlasti neće biti dobrih odnosa sa Hrvatskom</h2>
<p>Sagovornik Analitike upozorava da dok su DF i Demokrate u vladajućoj koaliciji, neće biti dobrih odnosa Crne Gore sa Hrvatskom.</p>
<p>„Iako će kontinuitet hrvatske podrške suverenističkoj proevropskoj Crnoj Gori ostati živ, kao što je bio i u vrijeme DPS-ovih administracija, i u vrijeme nakon smjene vlasti u avgustu 2020. Hrvatski politički interes je da se Crna Gora zaštiti od patogenih ruskih uticaja i da njome ne ovlada Vučićev srpski svijet“, podvlači Đenero.</p>
<p>Kaže kako je teško znati do koje mjere Vučićev režim kontroliše Spajića, kao i Milatovića i „do koje mjere je ovaj dvojac izložen ucjenama Beograda“.&nbsp;</p>
<p>„Nije ključno da Spajić sa zagovornicima velikosrpske, proruske politike uđe u otvoreni sukob, kad je u pitanju odnos prema Hrvatskoj – ključno je da u taj sukob uđe vezano za proces pristupanja i konsolidaciju demokratskog poretka u zemlji“, ističe Đenero.</p>
<p>Dodaje kako ništa veći problem za Crnu Goru nije ono što radi nekompetentni ministar odbrane, kad su u pitanju odnosi s Hrvatskom, nego ono što radni nekompetentni DF-ov ministar prostornog uređenja, Slaven Radunović, koji, podsjeća on, zaziva referendum o izlasku Crne Gore iz UNESCO-a i odricanje od statusa Kotora kao zaštićenog dobra svjetske kulturne baštine.&nbsp;</p>
<p>„Britki ekonomski analitičar Miša Brkić vrlo je precizno Radunovićevu „javnu politiku” uporedio s nasilništvom onog trebinjskog ratnog silnika Vučurevića, koji je govorio o tome kako će porušiti Dubrovnik i sagraditi lepši i stariji, u vizantijskom stilu“, navodi Đenero.</p>
<p>Upravo je to, kaže, matrica unutar koje funkcionišu ministri iz DF-a i Damokrata – zatiranje istorijskog identiteta Crne Gore i ponuda „lepše i starije” tradicije, u skladu s uzusima srpskog i ruskog svijeta.</p>
<p>„Spajić je, zajedno s predsjednikom Milatovićem, odgovoran za te probleme, za posljedice učestvovanja onih koji ne spadaju u demokratski ustavni luk u crnogorskoj javnoj administraciji, i to sa veto snagom i mogućnošću blokiranja svih javnih politika“, naglašava Đenero.&nbsp;</p>
<p>Krapović vođen niskim strastima, njegovi stavovi nesuvisli</p>
<p>Dio posljednje protestne note iz Zagreba koji je najviše zatekao crnogorsku javnost jeste tvrdnja da, po osnovu vojne sukcesije, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara. Ako vlasti u Podgorici nastave sa retorikom i potezima koje Zagreb ocjenjuje kao provokacije, našeg sagovornika pitali smo da li će Hrvatska krenuti u institucionalnu naplatu te sume.</p>
<p>„Ministar odbrane iz Bečićevih Demokrata, vođen željom da provocira sukobe s Hrvatskom i jeftinim populizmom iz Vučićeve kuhinje, pokušao jednostrano da tumači sukcecijski sporazum, pa tvrditi da školski brod „Jadran“ nesumnjivo pripada Crnoj Gori, jer se u vrijeme raspada Jugoslavije zatekao u crnogorskom akvatoriju, iako mu je matična luka bila Split. Ako se poštuje taj princip, svi brodovi koji su nakon agresije Miloševićeva režima i njemu podvrgnute takozvane JNA bili u hrvatskom akvatoriju, pripadali bi Hrvatskoj, a vrijednost tih brodova, barem formalno bitno nadilazi vrijednost školskog broda „Jadran““, objašnjava Đenero.</p>
<p>Nezgodno je, kaže, to kad neuki ljudi vođeni niskim strastima pokušaju svoje nesuvisle stavove argumentovati principima.</p>
<p>„Jer se onda često dogodi upravo ono što se događa Krapoviću – štete rastu na nivo od milijardi dolara“, upozorava Đenero.</p>
<p>Hrvatska jasno definisala stav prema proevropskoj Crnoj Gori</p>
<p>Ipak, smatra da problem odnosa Hrvatske s aktuelnom administracijom u Crnoj Gori nijesu ni dvije milijarde dolara, pa ni školski brod „Jadran“.&nbsp;</p>
<p>„Problem je činjenica da je administracija, koja za sebe tvrdi da je proevropska, iznutra duboko podijeljena, a da agenti vlasti u Beogradu i Moskvi, posredstvom različitih Mandića, drže kontrolnu vlast u Crnoj Gori, opstruiraju pristupne procese i Crnoj Gori dozvoljavaju da se približava članstvu u Uniji upravo onoliko koliko to Beograd i Moskva žele“, izričit je Đenero.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da su u toj konstrukciji ministri poput Krapovića izvođači radova.</p>
<p>„Paradoksalno je da dok potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nastoji pregovorima i kompromisima ukloniti hrvatsku rezervu prema zatvaranju poglavlja 31, o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, istovremeno ministar Krapovoć potpuno izvan bilo kakva rezona, zaoštrava bilateralne odnose s Hrvatskom, izdavanjem značke, navodno povodom „okrugle” devedeset druge godišnjice izgradnje broda Jadran“, navodi Đenero.</p>
<p>Napominje da to što Krapović radi nije stvar bilateralnih odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego stvar unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>„Hrvatska je definisanjem trojice političara iz Crne Gore (namjerno ne kažem crnogorskih političara, jer su oni više ruski i srpski, nego crnogorski), Mandića, Kneževića i Bečića, kao nepoželjne osobe u Hrvatskoj, jasno definisala stav prema prema, s jedne strane suverenističkoj proevropskoj Crnoj Gori, koja od osamostaljenja uživa prijateljsku podršku zvaničnog Zagreba, a s druge strane prema akterima koji žele ruski i srpski svijet proširiti na teritoriju Crne Gore, s kojima Zagreb ne misli politički razgovarati“, kaže Đenero.</p>
<h2>Uspješnost europeizacije društva zavisi od njegove unutrašnje snage</h2>
<p>U Gornjem Zaostru prije nekoliko dana kulminirao je proces koji u Crnoj Gori traje već decenijama, ali je posebno uzeo maha nakon 30. avgusta 2020. - revizija istorije, s nastojanjima da se rehabilituje četnički pokret i relativizuju antifašističke vrijednosti. Sagovornika Analitike pitali smo kako se iz Hrvatske gleda na ovu tendenciju, s obzirom na to da je i u toj zemlji aktuelna borba protiv istorijskog revizionizma.</p>
<p>„Hrvatsko društvo nikad nije bilo bolje nego u vrijeme pristupnog procesa, jer je uspostavljena politička saglasnost o važnosti i vrijednosti pristupanju Evropske unije, a većini u političkoj areni i društvu postalo je jasno da pristupni proces nijesu pregovori, kako se formalno nazivaju, nego proces prilagođavanja Hrvatske zajedničkoj pravnoj tekovini, dakle usklađivanje države i društva s evropskim standardima i normama“, napominje Đenero.</p>
<p>Ističe kako je spremnost na suočavanje s prošlošću i stvaranje zaštitnog zida prema totalitarnim društvenim konceptima dio tog usklađivanja s evropskim standardima i normama.&nbsp;</p>
<p>„Pristupanje Evropskoj uniji davalo je dodatnu snagu proevropskim političarima da budu odlučni u nultoj toleranciji prema svakom obliku totalitarizma, i to je ono dobro što društvu i državi može donijeti pristupni proces“, naglašava Đenero.</p>
<p>Nažalost, kako dodaje, Hrvatska je nakon pristupanja u mnogim sferama, pa i u sferi suočavanja s prošlošću, imala regresivnu fazu, i pritom nije jedina od novih članica Unije.&nbsp;</p>
<p>„Uspješnost europeizacije društva, pak, zavisi prije svega od unutrašnje snage tog društva, a manje od pritiska sa strane. Zbog sebe Crna Gora mora zaustaviti one koji joj nameću četničku ideologiju, jer time ne žele ništa drugo nego razoriti i porobiti suverenističku, demokratsku, antifašističku Crnu Goru“, kategoričan je Đenero.</p>
<h2>Crna Gora u procesu evropskih integracija da ne računa na „gledanje kroz prste“</h2>
<p>Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović je nedavno izjavio kako je širenje EU u suštini završeno, a da je Crna Gora možda jedina koja još ima realne šanse da uđe u porodicu evropskih ddržava. Naš sagovornik je stava da prema svemu što Milanović govori, treba imati rezerve i biti vrlo oprezan.&nbsp;</p>
<p>„On je akter koji ne zna praktički ništa ni o Evropskoj uniji ni o evropskim politikama. Nije učestvovao u procesu pristupanja Hrvatske EU, u ime opozicije su u tom procesu snažno bili uključeni pokojni Ivica Račan i Vesna Pusić, a Milanović je mimo dotadašnje tradicije saradnje u evropskim poslovima, ucjenjivao tadašnju vladu u procesu prilagođavanja Ustava acquisu, kako bi ostvario neke koristi za sebe i svoju stranku“, podsjeća Đenero.&nbsp;</p>
<p>Napominje i da je Milanović kao premijer zakomplikovao proces ratifikacije pristupnog ugovora.</p>
<p>„A kad je Hrvatska primljena i on postao član Evropskog vijeća, slovio je kao marginalan, najmanje uticajan član toga foruma. Danas je na kvazisuverenističkim euroskeptičnim pozicijama, poput mađarskog i slovačkog premijera i sistemski nastoji stvarati probleme proevropskoj i euroatlantističkoj vladi. Znate i da je vrh procesa Brdo Brioni u Tivtu koristio za to da bi podilazio kolegi iz ruske sfere, Andriji Mandiću, nazivajući ga zloćkom, ali distancirajući se prema tome što je Vlada Hrvatske ovog proglasila nepoželjnom osobom“, kazao je Đenero.</p>
<p>Naglasio je kako u procesu pristupanja Crna Gora mora biti ozbiljna i ne smije računati ni na kakvo „gledanje kroz prste”.&nbsp;</p>
<p>„EU je već imala problem s time što je dvije države s ozbiljnim demokratskim deficitom integrisala 2007, zbog geopolitičkih razloga, pa se godinama mučila s takozvanim CVM-om, mehanizmom saradnje i verifikacije, kako bi se spriječila evazija evropskog novca iz evropskih strukturnih fondova“, podsjeća Đenero.&nbsp;</p>
<p>Ta se, kaže, greška više neće ponavljati i zemlja koja nije potpuno spremna, neće biti primljena.&nbsp;</p>
<p>„To ne znači da Crna Gora nema šanse da postane članica do 2030, odnosno da završi pregovore u ovom mandatu EK, ali treba da bude spremna na ozbiljne reforme i treba da odrekne balkanske ideje da će nešto od strukturnih problema moći prikriti u pristupnom procesu“, zaključio je Đenero.</p>

Đenero: Crkva Srbije ozbiljan problem Crne Gore, operativcima srpskog sveta dominantan položaj omogućili Spajić i Milatović

<p>Reforma DPS. Nakon pet godina cijeđenja pod političko-analitičko-medijskom presom, iz te teme nema se više šta iscijediti. Što bi mi Moračani rekli – koliko iz suve drenovine. (Računam da je „vesternizovanom“ dijelu populacije bliži kao metafora saguaro kaktus.) &nbsp;Ni u vrhu te stranke, ni u prvom, ni u drugom ešalonu nije ostalo uva za koje se vezuju grijesi iz perioda četvrtvjekovnog vladanja Crnom Gorom. A ako se sve to ne broji bez obračuna, po svaku cijenu, sa počasnim predsjednikom DPS, onda to treba javno reći. Da se zna koju žrtvu treba priložiti kao, je l' te, conditio sine qua non naše prosperitetne, pomirene i evropske budućnosti. Da se zadovolje oni kojima bi svijet bez Crne Gore i Evropske unije bio cvjetno polje i livada s rosnom travom.</p>
<p>Zanimljivo, niko na položaju – političkom civilnom, medijskom – evo prođe pola decenije, ni da bekne ni da skoči i vikne: put do Crne Gore na koju bi se svi normalni lako mogli, ne morali nego mogli, navići, dakle - do prosperitetne, pomirene i evropske Crne Gore – vodi preko reforme Demokratskog fronta!? Neka mi ne bude zamjereno što koristim taj administrativno adaktirani naziv - DF. Razlog je praktičan: DF i je dalje najrazumljivija ideološko-politička i vrijednosna oznaka koja obuhvata ne samo partije (bivše) članice, nego i sa njima neraskidivo povezanu, tačnije – hijerarhijski im nadređenu Crkvu Srbije/SPC, medijske sponzore litija i ključnih izbornih utakmica, sadjejstvujući mu dio NVO sektora, te vrhovnu im komandu i moćnu logistiku iz susjedstva i podaljeg (geografski, nikako drugačije) inostranstva.</p>
<p>Neopterećen iracionalnim, takoreći hladan analitičar odmah bi konstatovao da je za reformu stare vlasti, predvođene DPS-om, potrebna, zapravo, samo vladavina prava i funkcionisanje državnih institucija. Što mu dođe na isto. Programski je tamo sve čisto kao suza, strateški pravci razvoja toliko su pogođeni da ih ni nova vlast nije, barem formalno, vitoperila. Problemi su nastajali u sferi poštovanja zakona, zloupotrebama tokom činodejstvovanja. Dovoljno je, stoga, da svi krivi odgovaraju i, suštinski, eto ti reforme.</p>
<p>Sa DF (u gornjem obimu i značenju), pak, dramatično je drugačije. Ako bismo, po istom principu, ostavili svaku nezakonitost u upravljanju državom i javnim preduzećem &nbsp;(nekom neselektivnom i hrabrom, a jedno bez drugoga i ne može postojati) tužiocu i časnom sudu da se njome bavi, teško da bi i pola posla na autoputu do blagostanja bilo urađeno. Jer, iako je niko ne pominje, programsko-političku reformu DF ište, ma vapi za njom, posrnulo crnogorsko društvo i država Crna Gora koje sve manje ima. A, ako je bude još samo malo manje, uopšte je neće biti. Da parafraziram jednog slavnog filozofa-mračnjaka.</p>
<p>Šta bi to trebalo da reformiše DF? (Racionalnije se zapitati – šta ne bi?)</p>
<p>Iskreno, toliko toga da bi, na kraju te reforme, opravdano bilo pitati: je li to više DF?! Da li bi od subjekta koji je ušao u reformski proces ostali i dugmići?!</p>
<p>Dobra okolnost je što bi takav, radikalan rezultat njihovog unutrašnjeg preobražaja predstavljao najveće dobro koje mogu uraditi i za sebe i za Crnu Goru. A, koliko god im to, u ovom trenutku, bilo nepojmljivo – i za vaskoliko srpstvo. Pogotovo za one koji su, slijedeći ih, sebe toliko ispraznili od drugih sadržaja da drugoga svojstva osim nacionalne i vjerske pripadnosti kao i da nemaju.</p>
<p>Ajmo redom...</p>
<p>Ako je ljudsko preče od državnog, a meni zericu jeste, DF mora da prestane da negira genocid u Srebrenici i da se okani slavljenja Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Dakako – i Pavla Đurišića. „Strašan zločin“ je podmukla relativizacija genocida. Slaviti presuđene zločince znači diviti se njihovom djelu. A ono čemu se divite, po definiciji, inspiracija je za one koji se dive da ponove njihovog divljenja vrijedno djelo. Djelo koje je, u konkretnom slučaju, nedjelo nad nedjelima! Teško je i napisati ovakve stvari ali – ko ne shvata da je crvena linija zgažena, ovo je bukvalno jedini način da shvati.</p>
<p>Uz to, Pavle Đurišić uopšte nije bio borac za Jugoslaviju, nego za „homogenu“, dakle etnički čistu Veliku Srbiju. Slaviti Pavla Đurišića znači legitimisati njegov cilj i njegove metode. Zaista mi je teško da razumijem kako, u svijetlu te očiglednosti, neki ljudi iz vlasti sjede jedni uz druge i gledaju se u oči?</p>
<p>Ako je za nekoga, a jeste – i to za sve koalicione mu partnere, DF dovoljno reformisan samo zbog toga što se (s mukom) uzdržava da otvoreno otvori pitanje državnog suvereniteta Crne Gore, biće da taj neko nije samo lak na prelaznu ocjenu, nego je i sam sumnjivoga znanja, a možda i motiva. Istinska reforma DF-a značila bi da se lideri toga političkoga saveza nedvosmisleno, što bi se reklo –preko novina, odreknu likova poput Budimira Aleksića i njihovih fantazija o „staroj Hercegovini“ koja, tobože, istorijski ne pripada Crnoj Gori. Da treba da pripadne Srbiji, to još ne izgovaraju ali samo što nijesu. Kao i Pljevlja, koja je, radionica laži radi u tri smjene, kobajagi oslobodio Kajafa. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>Na ovom mjestu pasus-digresija, mada bi materijala imalo za biblioteku... DF bi morao u reformskoj tranziciji da se okani okeana istorijskih laži u kojima pliva sva njegova politika i da počne da gradi agendu za budućnost na pomirenju sa istinom o prošlosti. Ne, nije istina da je srpska vojska oslobodila Pljevlja i to hiljadu murala ne može da promijeni. I tako hiljade i hiljade laži o crkvi, državi, naciji... Cijela jedna velikodržavna, a zapravo kvaziimperijalna konstrukcija, kreirana u zemlji koja je prevelika da sjedi s mirom, a premala da svoje megalomanske planove realizuje, ali dovoljno velika da i drugima i sebi svako malo nanosi ogromno zlo.</p>
<p>Reformisani DF ne bi služio Beogradu i Moskvi, nego Crnoj Gori. Njegovi lideri ne bi seirili po beogradskim televizijama i sprdali se sa snagom Vojske Crne Gore. Ne bi bili dio rulje koja puca u zastavu Crne Gore. Ne bi izmišljali da je Sekula Drljević autor dijela himne, kako bi imali alibi za njeno nepoštovanje...</p>
<p>Reformisani DF, valja to podvući dvaput, bio bi lojalan majci našoj, dakle i njihovoj, Crnoj Gori i polagao pravo na nju kao i svaki tzv. izvorni suverenista. Što bi, ako ćemo da se mirimo na zdravim osnovama, podrazumijevalo isti princip u pogledu obaveza.</p>
<p>A zdrav osnov za pomirenje nije podjela na „lažne ljude“, „komunistički nakot“, „ustaše“, „Šiptare“ i – „so srpstva“. Zaudara to, priznaćete, pomalo i na rasizam. Zato bi reformisani DF, kao dokaz svoje reformisanosti, mogao da, recimo, izda zvanično saopštenje u kojem programski prihvata naučne činjenice: da nijedan Albanac nema rep, a i da su ih Srbi, kad su prvi put došli na Kosovo ravno, tamo zatekli; da postoje Crnogorci koji nijesu Srbi, čak ih ima više od onih koji smatraju da jesu i da ovi prvi datiraju iz predđilasovskog perioda; da ima ihaha Hrvata koji se ne pale na Tompsona, ne odaju se rado genocidu i sve najgore misle o NDH... te, konačno, da su i sami samo Srbi, bez NaCl (natrijum hlorid-kuhinjska so, ko je bježao sa časova Hemije) sadržaja koji bih ih činio izuzetnim u rodu i plemenu. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Da je reforma DF uspjela nedvosmisleno bi potvrdio jedan, polit-medicinski, bolje ajmo reći psiho- somatski pokazatelj. Crvenilo na obrazima. Kao rezultat shvatanja i kajanja zbog svega ružnoga što je učinjeno i rečeno u žaru političke borbe. Kao rezultat spoznaje da nema viteštva u rušenju države u kojoj živiš i njenom podvođenju tuđoj. Kao rezultat podsjećanja na riječi Marka Miljanova u Beogradu, u kontekstu koji je sasvim uporediv sa današnjim. Kao rezultat podvale da nama smeta to što sto ste Srbi, a ne to kako se odnosite prema Crnoj Gori. Kao rezultat...</p>
<p>Pitanje je: zašto je sve ove reforme, koje su i esencijalno europejske, teško i zamisliti a kamo li očekivati od DF ?</p>
<p>Pitanje je: razmišljaju li koalicioni partneri DF (pitanje ne važi za Demokrate) čemu vodi „pomirenje“ na platformi zatiranja i posljednjeg znaka crnogorskog identiteta?</p>
<p>Pitanje je: zašto DF misli da može dobiti bitku koju Crnogorci ne mogu izgubiti, jer jednostavno nemaju kud? Čak ni kad bi se sadašnji odnos snaga 20:1 (kad se sabere sve što se urotilo da izbriše ime crnogorsko) pomjerio na onaj kojem se nada Aleksandar Raković (cca 100:1, zvuči poznato). &nbsp;</p>
<p>Pitanje je: zar reakcije na divljanje u Gornjem Zaostru nijesu dovoljno jasno upozorenje da je crvena linija zgažena? Da se pljuvanje na crnogorski ponos smučilo i najstrpljivijima?</p>
<p>I da bi pametan odgovor bio ne samo podizanje ručne, ne samo temeljno resetovanje taktike, nego strateška promjena ciljeva. Odnosno, reforma o kojoj, ako je nekom izgledalo ironično-griješi, pišem.</p>
<p>Ne čudi me da ove stvari ne razumije Džudi Rajzing Ranke. Mogla bi ostati ovđe još 16 godina, za nju bi Crna Gora ostala jednako nedokučena. Čudi me da ove stvari ne konstatuje i ne razumije Andrija Mandić. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>

A sad malo o reformi DF-a

<p>Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane.</p> <p>Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije.</p> <p>- To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić.</p> <p>Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima.</p> <h2>CIJENE PAPRENE</h2> <p>Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  <p>U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b>, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države <b>Jakovom Milatovićem</b>, za koje očigledno ima dovoljno vremena.</p> <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> <p>Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja.</p> <p>Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja <b>Vojislava Šimuna</b>, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja.</p> <p><b>UKINUTO JOŠ 2003.</b></p> <p>Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio.</p> <p>Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata.</p> <p><b>UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE</b></p> <p>Nekadašnji ministar poljoprivrede <b>Budimir Mugoša</b> još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi:</p> <p>- Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša.</p> <p>U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.</p>

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

<p>Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i <b>Vladimir Janković</b> iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.</p>
<p>Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista <b>Borisa Pejovića</b>, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega <b>Stevo Vasiljević</b> iz Pobjede fizički napadnut.</p>
<p>Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.</p>
<p>Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin <b>Adalbert Šut</b> i <b>Vladimir Rakočević</b>.</p>
<p>Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.</p>
<p>Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom <b>Amfilohijem</b>, kao i njegovim nasljednikom <b>Joanikijem</b>, zatim sa tivatskim parohom <b>Mijajlom Backovićem</b>, sveštenikom <b>Jovanom Plamencem</b> kod crkve na Rumiji...</p>
<p>Jankovića, koji se prethodno prezivao <b>Ćorac</b>, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i <b>Slavko Perošević</b>, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.</p>
<p>- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.</p>

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

<p>Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.</p>
<p>Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.</p>
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
<p>Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.</p>
<p>Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.</p>
<p>To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.</p>
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
<p>Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.</p>
<p>Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.</p>
<p>U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.</p>
<p>Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.</p>
<p>No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.</p>
<p>Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.</p>
<p>Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.</p>
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
<p>Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.</p>
<p>Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.</p>
<p>Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.</p>
<p>Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.</p>
<p>Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.</p>
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
<p>Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.</p>
<p>Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;</p>
<p>A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.</p>
<p>- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;</p>
<p>Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;</p>
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
<p>Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.</p>
<p>- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.</p>
<p>Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;</p>
<p>- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.</p>
<p>Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.</p>
<p>- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.</p>
<p>Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.</p>
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
<p>Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;</p>
<p>Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.</p>
<p>Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;</p>
<p>I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.</p>
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
<p>U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.</p>
<p>No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;</p>
<p>Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.</p>
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
<p>Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.</p>
<p>- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.</p>
<p>Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;</p>
<p>- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.</p>
<p>Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.</p>
<p>Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.</p>

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

<p>Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf <b>Stevo Vasiljević</b> za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama <b>Borisom Pejovićem</b> i <b>Balšom Rudovićem</b> iz Vijesti.</p>
<p>Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.</p>
<p>- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.</p>
<p>On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;</p>
<p>- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.</p>
<p>Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.</p>
<p>- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.</p>
<p>On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;</p>
<p>- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.</p>
<p>On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;</p>
<p>- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;</p>
<p>Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;</p>
<p>- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.</p>

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

<p>Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp;</p> <p>Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i <b>Boria Pejović</b> i novinar Vijesti <b>Balša Rudović</b>...&nbsp;</p> <p>Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp;</p> <p>A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp;</p> <p>Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b>, šef Centra bezbjednosti sjever <b>Haris Đurđević</b> i šef beranske policije <b>Željko Babović</b> nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović<span></span></figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> <p>Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost.</p> <p>To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi.</p> <p>Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp;</p> <p>Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp;</p> <p>Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp;</p> <p>Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp;</p> <p>Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;</p> <p>Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata <b>Alekse Bečića</b> koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor<span>(Photo: Portal ETV/D.M.)</span></figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> <p>Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora.</p> <p>Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto?</p> <p>S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp;</p> <p>Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp;</p> <p>To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi.</p> <p>Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp;</p> <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> <p>Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje.</p> <p>Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe.</p> <p>Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp;</p> <p>-Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru.</p> <p>Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever.</p> <p>Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke.</p> <p>I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije.</p> <p>-Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik.</p> <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> <p>Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp;</p> <p>Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp;</p> <p>Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer <b>Milojko Spajić</b>, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka <b>Metodija Ostojića</b>?&nbsp;</p> <p>Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: janko-jovicevic