Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručiće hrvatskom kolegi Zoranu Milanoviću uramljenu kopiju pisma koje je Petar II Petrović Njegoš 20. decembra 1848. godine poslao banu Josipu Jelačiću. 
 
Njegoš je u pismu naveo da se svakom napretku bana Jelačića raduje kao sopstvenom. 
 
- Jerbo je Tvoj napredak narodni, a to se zna i moj kako Tvojega sobrata. Svijetli Bane, trudno li je Tvoje sveto zvanije, no veličestveno i divno. Tebe je tajna sudbina na čelu Južnih Slavjanah postavila, Tebe sreća s divnima naprednostima vjenčaje, ali se vidi, sve tvoje izopačuju &nbsp;piše u pismu. 
 
Njegoš je naveo da ga je veoma obradovalo posljednje Jelačićevo pismo od 7. oktobra. 
 
- Želio sam, da mi je moguće bilo, poslati Vam u pomoć nekoliko Crnogoracah i gotovi su svagda na Tvoj glas a na korist opštu. Ništa me dosada na svijetu nije interesiralo toliko koliko Tvoj posao. Radi toga bi veliku zadužbinu učinio da me češće udostojiš Tvojim neocijenjenim pismom. Svako, malo i veliko, moli Ti Boga za zdravlje i za srećan uspjeh, a ja više od svakoga, koji s najvišim počitanijem ostajem - piše u pismu. 
 
Milanović će od danas do petka boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv Milatovića. 
 
Iz kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja, saradnje i dobrosusjedstva. 
 
- Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije - navodi se u saopštenju. 
 
Milatović će dočekati Milanovića u Vili Gorica, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Kako je najavljeno, Milatović i Milanović će dati izjave za javnosti, a zatim posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica. 
 
- Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednika Hrvatske - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će, drugog dana posjete, Milatović i Milanović održati sastanak sa Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom, nakon čega će položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica. 
 
- Milatović i Milanović će na Fakultetu političkih nauka održati predavanje za studente na temu „Proširenje Evropske unije kao geopolitički imperativ - dodaje se u saopštenju.

Milatović poklanja Milanoviću kopiju Njegoševog pisma banu Jelačiću

Inicijativu predsjednika Jakova Milatovića, koja se odnosi na donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika na Golom otoku, u Pokretu Evropa sad smatramo humanom, pravednom i zasnovanom na istorijskim činjenicama, kazao je poslanik PES-a Miodrag Laković.
Ipak, Laković smatra da bi u trenutnom političkom kontekstu i društvenom trenutku, ova tema potencijalno mogla da izazove dalje podjele i polarizaciju, kao i paralelno otvaranje drugih bolnih i traumatičnih tema iz prošlosti. 
- Zbog toga, insistiramo da se okupimo i kao politički subjekti i kao društvo, oko ispunjenja strateških ciljeva Crne Gore, na način definisan u dokumentu Barometar 26, a da rješavanje ovog i sličnih pitanja ostavimo nakon što ispunimo državne prioritete za koje su nam građani dali mandat - poručio je Laković.

Laković: Milatovićeva inicijativa humana, ali bi sada mogla da izazove dalje podjele i polarizaciju

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona koji bi obezbijedio rehabilitaciju i obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.
HRA podsjeća da do danas ni vlast pod vođstvom DPS-a, ni vlasti od 2020. na ovamo nijesu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i Akcije za ljudska prava da se takav zakon donese, zbog čega su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene.&nbsp;
Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetile.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju i da je još 1992. godine Skupština Republike Crne Gore osudila "teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima" i objavila da će se "svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija", a da su se i Ombudsmani Šefko Crnovršanin i Šućko Baković bezuspješno zalagali za rehabilitaciju i obeštećenje Golootočana.
- Propuštena je prilika da se i ovo pitanje riješi prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine. Vlade pod vođstvom Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića propustile su priliku da isprave istorijsku nepravdu - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Apeluju na Vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulih.&nbsp;
- Pozivamo Vladu da obezbijedi da ove godine Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, dočekamo bar sa radnom grupom koja bi počela sa radom - navode u saopštenju.
Takođe podsjećaju da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5 odsto od ukupnog broja zarobljenika.&nbsp;
- To je proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika - zaključuju u svom saopštenju.&nbsp;

HRA: Pozdravljamo inicijativu Milatovića za obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka

Predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović najoštrije je osudila iznošenje u javnost intimnih snimaka i privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, ističući da je riječ o teškom kršenju zakona i brutalnom nasilju nad ljudskim dostojanstvom.
– Iznošenje u javnost intimnih snimaka, fotografija ili bilo kog drugog privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, predstavlja teško kršenje zakona i brutalno nasilje nad dostojanstvom žene, muškarca i svakog pojedinca. Takvi postupci su nedopustivi i moraju biti najstrože sankcionisani – poručila je Brajović.
Ona je istakla da Forum žena SDP Podgorica pruža punu i nedvosmislenu podršku Mirjani Pajković.
– Najoštrije osuđujemo sraman čin gospodina Vukšića koji je pribjegao ucjeni i pokušaju javnog linča, te dajemo punu i nedvosmislenu podršku gospođi Pajković – naglasila je Brajović.
Prema njenim riječima, izostanak odgovornosti i sankcija u ovom slučaju predstavljao bi opasnu poruku društvu.
– Svako izostajanje odgovornosti i sankcija značilo bi otvorenu poruku da su nasilje, ucjene i gaženje osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori dozvoljeni. To bi bio još jedan dokaz dubokog posrnuća države i potpunog kolapsa institucija koje su dužne da štite građane, a ne nasilnike – zaključila je Brajović.

Brajović: Nedopustivi napadi na Pajković, Vukšićevi postupci moraju biti najstrože sankcionisani

Na gradilištu predviđenom za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu jutros je zabilježena mirna situacija. Iako je mehanizacija prisutna na parceli, u jutarnjim satima nijesu izvođeni građevinski radovi.
Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je u petak da radovi na postrojenju u Botunu neće biti obustavljeni, kao ni da će spalionica mulja biti izmještena na drugu lokaciju.
Mujović je to kazao nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem i predstavnicima građana koji se protive izgradnji kolektora, a koji su zahtijevali moratorijum na gradnju i najavili nove pregovore sa Vladom.
Asanović je tom prilikom poručio da se protesti i blokade privremeno obustavljaju do donošenja nove odluke.
Mještani Botuna i predstavnici Opštine Zeta očekuju da naredne sedmice započnu pregovore sa Vladom i gradonačelnikom Podgorice o mogućoj obustavi gradnje postrojenja.

Iz vazduha snimljeno gradilište u Botunu: Mehanizacija na terenu, radovi jutros miruju

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković uputila je pismo Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, u kojem je podsjetila na istorijsku i kanonsku autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), ističući da je njeno ukidanje izvršeno nekanonski i pod političkim pritiskom početkom 20. vijeka.
Pismo je upućeno povodom nedavnih medijskih navoda o mogućem priznanju CPC od strane Vaseljenske patrijaršije, koje su iz Fanara demantovane. Crnogorski forum navodi da se ovim obraćanjem želi sagledati cjelokupan slučaj u skladu sa istorijskim činjenicama, kanonima Pravoslavne crkve i međunarodnim pravnim principima.
U pismu se podsjeća da je autokefalnost CPC potvrđena brojnim dokumentima iz 18. i 19. vijeka, uključujući:
– Ruski diptiht iz 1711. godine, u kojem je CPC prvi put zvanično upisana kao autokefalna crkva 
 – Atinsku sintagmu iz 1855. godine, gdje je navedena među autokefalnim crkvama 19. vijeka 
 – Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, koji izričito potvrđuje autokefalnost crnogorske crkve 
 – Ustav Svetog sinoda CPC iz 1903. godine
Takođe se navodi da su crnogorski mitropoliti redovno učestvovali u vaseljenskim crkvenim raspravama, što je bila praksa rezervisana isključivo za autokefalne crkve.
Posebno se ukazuje na encikliku Vaseljenskog patrijarha Joakima III iz 1902. godine, u kojoj se Crnogorska pravoslavna crkva pominje među autokefalnim crkvama, kao i na pismo iz 1910. godine u kojem se patrijarh obraća mitropolitu Mitrofanu Banu kao poglavaru „svete Crnogorske crkve“.
Crnogorski forum navodi da je ukidanje autokefalnosti CPC u periodu od 1918. do 1922. godine izvršeno bez zakonitog crkvenog sabora, bez tomosa i bez saglasnosti episkopata, te da je riječ o nekanonskom postupku sprovedenom pod političkim pritiskom.
U pismu se analizira i Tomos Vaseljenske patrijaršije iz 1922. godine, kojim je priznato ujedinjenje pravoslavnih crkava u Kraljevini SHS, a u kojem se Crnogorska pravoslavna crkva izričito navodi kao jedna od autokefalnih crkava koje su ušle u sastav ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.
Prema ocjeni Crnogorskog foruma, taj dokument potvrđuje da je CPC u trenutku ujedinjenja imala status autokefalne crkve, te da Tomos ne poništava njenu istorijsku nezavisnost, već je regulisao stanje u specifičnom političkom kontekstu tog vremena.
U završnoj kanonsko-pravnoj analizi navodi se da:
– princip teritorijalnosti zabranjuje trajno širenje crkvene jurisdikcije izvan kanonskih granica 
 – politički pritisak ne može poništiti kanonsku autokefalnost 
 – CPC ne traži novo osnivanje crkve, već obnovu ranije postojeće autokefalnosti
Crnogorski forum smatra da bi obnova autokefalnosti CPC predstavljala povratak zakonitom kanonskom stanju i ispravljanje istorijske nepravde, u skladu sa vaseljenskim kanonima.
Pismo je potpisala predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Optužnice protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažnije su za izgradnju povjerenja javnosti i napredak države u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije, ocijenila je ekspertkinja za tu oblast iz Hrvatske, Nataša Novaković.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je iskustvo Hrvatske u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) pokazalo da borba protiv korupcije predstavlja jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih segmenata cjelokupnog procesa.
Prema riječima Novaković, Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava bilo je posebno zahtjevni i tražilo je od Hrvatske dubinske, strukturne i dugoročne reforme, a ne samo formalno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
“Najveći izazov u području borbe protiv korupcije bio je prelaz s normativnog pristupa na dokazivanje stvarnih rezultata u praksi“, kazala je Novaković.
Kako je istakla, Evropska komisija (EK) nije vrjednovala isključivo donošenje zakona i strategija, već njihovu učinkovitu primjenu, mjerljive učinke i konkretne sudske ishode, posebno u slučajevima visoke korupcije.
“Ključno je bilo jačanje institucionalnog okvira i operativne nezavisnosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije“, kazala je Novaković.
Ona je pojasnila da je posebna pažnja posvećena jačanju Kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK), unapređenju rada policije i državnog tužilaštva, razvoju specijalizovanih istražnih kapaciteta i osiguravanju njihove pune profesionalne i političke nezavisnosti.
“Istovremeno su sprovedene opsežne reforme zakonodavnog okvira, uključujući unaprjeđenje kaznenog zakonodavstva, jačanje sistema sprječavanja sukoba interesa, uređenje finansiranja političkih aktivnosti, kao i povećanje transparentnosti u području javne nabavke i upravljanja javnim sredstvima“, navela je Novaković.
Kako je kazala, poseban naglasak stavljen je na preventivne mehanizme, digitalizaciju postupaka i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.
Novaković je naglasila da se od Hrvatske, posebno u okviru Poglavlja 23, zahtijevalo uspostavljanje cjelovitog, učinkovitog i nezavisnog sistema za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
“EK je ovo područje smatrala ključnim dijelom preventivne borbe protiv korupcije, s posebnim naglaskom na politički nivo vlasti“, rekla je Novaković.
Kako je istakla, najvažniji zahtjev bio je dokazati rezultate u praksi, a ne samo institucionalne reforme.
To je, prema riječima Novaković, značilo podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera, pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije, vidljiv statistički napredak i kontinuirani rad bez obzira na političke promjene.
“EK je izričito naglašavala da politička poruka mora biti da niko nije iznad zakona“, kazala je Novaković, dodajući da je to značilo da kazneno gonjene mora obuhvatati i najviše nivoe vlasti, ne smije biti političkih izuzetaka i da se slučajevi moraju voditi nezavisno od političke pripadnosti.
Na pitanje koliko je situacija u Crnoj Gori danas slična Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznaje kada je u pitanju borba protiv korupcije, Novaković je kazala da je iskustvo Hrvatske pokazalo da ne postoji jedinstven i univerzalan „uspješan recept“ u borbi protiv korupcije.
“Borba protiv korupcije nije jednokratan zadatak koji završava ulaskom u EU, već dugoročan i kontinuiran proces. Upravo održivost reformi nakon zaključenja pregovora predstavlja najveći izazov s kojim se i Hrvatska u nekim područjima još uvijek bori”, navela je Novaković.
Ipak, kako je dodala, može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata uspjeha – jasna i trajna politička volja, nezavisne i profesionalne institucije, snažni mehanizmi odgovornosti, transparentnost rada javne vlasti, učinkovito pravosuđe i aktivna uloga civilnog društva i medija.
Ona smatra da je Crna Gora u ipak nešto lošijoj, ali prilično sličnoj poziciji u odnosu na onu u kojoj se nalazila Hrvatska.
Novaković je, kao ključne izazove u Crnoj Gori, izdvojila ograničen broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, politički uticaj na pravosuđe i upravu, nedovoljnu finansijsku istragu kaznenih djela, visoke rizike u javnim nabavkama i ograničene kapacitete Agencije za sprječavanje korupcije.
Komentarišući kritike sa kojima se Crna Gora godinama suočava zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, Novaković je kazala da Crna Gora treba što prije da napravi radikalne pozitivne pomake.
“Jer na žalost (ili sreću) zahtjevi EU neće nestati, što se prije to shvati i krene u stvarne reforme, ne samo normativne, to ćete prije krenuti dalje“, kazala je Novaković.
Za to, kako tvrdi, treba imati političke hrabrosti i biti spreman snositi posljedice.
Novaković je kazala da je bitno da Crna Gora sve te reforme ne napravi samo zbog ulaska u EU, već radi vlastitog razvoja.
“Bez toga nema naprijed. Bez stvarnog napretka u gore navedenim područjima Crna Gora može još godinama biti u ovoj nezavidnoj situaciji“, naglasila je Novaković.
Ona smatra da je politička volja odlučujući faktor u borbi protiv korupcije.
“Morate pogledati i u svojim redovima postoji li korupcija, što nikada nije lako“, rekla je Novaković.
Osim toga, kako je navela, svaka velika reforma može dovesti do gubitka izbora, jer „uvijek dirate u nečija prava ako sprovodite reformu“.
“Da ne kažem koliko novca možete nekome izbiti iz džepa s anti-koruptivnim mjerama“, navela je Novaković.
Ipak, kako je naglasila, upravo to se traži – odlučno i jasno protiv korupcije.
Ona je kazala da je teško odgovoriti da li u Crnoj Gori ima stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, dodajući da je činjenica da se neke reforme sprovode i da se pokušava gurati naprijed.
“Ali to mora biti beskompromisno i efikasno, sa jasnom statistikom“, rekla je Novaković.
Upitana koliko su sudski procesi i presude protiv visokih funkcionera važni za izgradnju povjerenja javnosti i kredibilitet države pred EU, Novaković je kazala da su podizanje optužnica protiv visokih državnih funkcionera i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije najvažniji za izgradnju povjerenja.
“Javnost ne procjenjuje sudstvo i vladavinu prava prema nevažnim, malim sudskim postupcima, javnost traži da zakon bude jednak za sve i da se konačno i „nedodirljivi“ kazne. Bez toga nema ni povjerenja u institucije, niti napretka u pregovorima“, poručila je Novaković.
Kako je dodala, to što dolazi do spektakularnih hapšenja ništa ne znači ako se ne oduzme imovinska korist, ako osoba ne završi sa pravosnažnom presudom.
Komentarišući navode o „zarobljenim institucijama“ u Crnoj Gori, Novaković je kazala da je najgore što se jednom društvu može desiti upravo to da su institucije politički zarobljene.
Ona je kazala da je to bila boljka i u GRECO izvještajima za Hrvatsku, podsjećajući da se često pominje da bi izbor sudija trebalo mijenjati tako da bude nezavisniji od politike.
Novaković je pojasnila da je EU od Hrvatske tražila jačanje samostalnosti USKOK-a unutar Državnog tužilaštva, jasnije zakonsko definisanje njegove nadležnosti, ali i osiguravanje zaštite od političkog uticaja.
“Jedan od ključnih zahtjeva EK bio je osnivanje posebnog, institucionalno i operativno nezavisnog tijela zaduženog za sprovođenje zakona o sprječavanju sukoba interesa“, navela je Novaković.
Na pitanje o antimafija zakonu čije donošenje traže pojedini akteri u Crnoj Gori, Novaković je naglasila značaj pitanja porijekla imovine, dodajući da bi podržala donošenje takvog zakona sa ozbiljnim posljedicama.
“Svaki zakon može biti mrtvo slovo na papiru, ali u svakom slučaju donošenje zakona bar daje šansu da se stvarno neka velika promjena desi. Bez dobrih zakona šanse su nikakve“, navela je Novaković.
Na pitanje šta bi danas bio najrealniji i najkonkretniji pokazatelj da Crna Gora zaista napreduje u borbi protiv korupcije, Novaković je kazala da su to sudske presude i kontinuiran rad na promjeni političke kulture.
“Izbor profesionalnih, a ne podobnih na važne funkcije. Na kraju, sve zavisi od ljudi kojima date moć upravljanja“, kazala je Novaković.

Tag: jakov-milatovic-olivera-injac