Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Američki ministar obrane Pit Hegset podijelio je detalje napada na Hute u Jemenu u grupi za razmjenu poruka na platformi Signal, u koju su bili uključeni njegova supruga, brat i advokat, rekao je Rojtersu u nedjelju izvor upoznat s tim pitanjem.
Hegseth je navodno podijelio iste detalje napada koji su objavljeni prošlog mjeseca u magazinu The Atlantic nakon što je njegov glavni urednik, Džefri Goldberg, greškom uključen u posebnu grupu na aplikaciji Signal, u neugodnom incidentu u kojem su učestvovali svi najviši zvaničnici nacionalne sigurnosti predsjednika Donalda Trampa.
Prema neimenovanom izvoru na koje se poziva agencija, u tom drugom čatu bilo je riječi o detaljima rasporeda vazdušnih napada.
Hegsetova supruga Dženifer, bivša producentkinja Fox Newsa, takođe je navodno prisustvovala osjetljivim sastancima sa stranim vojnim kolegama, prema fotografijama koje je Pentagon javno objavio.
Čelnik demokrata u Senatu Čak Šumer zatražio je smjenu ministra odbrane zbog ovih propusta.
- Saznajemo kako je Pit Hegset ugrozio živote. Ali Tramp je još uvijek preslab da ga otpusti. Pit Hegset mora biti otpušten - napisao je Šumer na X-u.
Otkriće o još jednoj upotrebi Signala za povjerljive informacije dolaze nakon što je jedan od Hegsetovih vodećih savjetnika, Dan Kaldvel, prošle sedmice ispraćen iz Pentagona nakon što je identifikovan tokom istrage o curenju informacija u ministarstvu obrane, rekao je američki zvaničnik Rojtersu.
Nakon Kaldvelovog odlaska, nižerangirani zvaničnik Darin Selnik, koji je nedavno postao zamjenik šefa Hegsetove kancelarije, i Kolin Karol, koji je bio šef kabineta zamjenika ministra odbrane Stiva Finberga, stavljeni su na administrativni dopust, rekli su zvaničnici.

Američki ministar odbrane otkrio povjerljive informacije

Istraga o incidentu, koju su provele Izraelske odbrambene snage (IDF), otkrila je niz propusta. Navodi se da je ubistvo radnika UN-a ubrzo nakon toga bilo „kršenje naredbi tokom borbenih dejstava“.
Dodaje se da je zamjenik komandanta jedinice koja je učestvovala u incidentu smijenjen „zbog davanja nepotpunog i netačnog izvještaja tokom debrifinga“.
Četrnaest radnika hitne pomoći i jedan radnik UN-a su ubijeni kada je konvoj ambulantnih vozila Palestinskog društva Crvenog polumjeseca (PRCS), vozilo UN-a i vatrogasni kamion Civilne zaštite Gaze bio pod vatrom blizu Rafaha 23. marta.
U saopštenju, IDF je naveo da su njihove trupe otvorile vatru vjerujući da se suočavaju s prijetnjom od neprijateljskih snaga.
Izrael je prvobitno tvrdio da su trupe otvorile vatru jer se konvoj približavao „sumnjivo“ u mraku bez farova ili signalnih svjetala. Navodi se da kretanje vozila nije prethodno bilo koordinisano niti dogovoreno s vojskom.
Međutim, video koji se kasnije pojavio pokazuje vozila sa upaljenim svjetlima i signalnim svjetlima.
IDF je naveo da je njihova istraga otkrila da su šest žrtava bili članovi Hamasa, i odbacio tvrdnje da je bilo pogubljenja po kratkom postupku.
Nisu pružili dokaze za bilo kakvu povezanost s Hamasom, iako su imena onih koji su poginuli javno dostupna.

‘Operativni nesporazum’ doveo do ubistva medicinskih radnika u Gazi

Finansijski pejzaž po otvaranju tržišta na početku ove sedmice odražava složenu interakciju političke nestabilnosti, promjenjivih osjećanja investitora i sve većeg interesa za alternativne investicije. Uz to što je američki dolar pod velikim pritiskom, vrijednost imovine poput zlata i bitcoina bilježi novi rast, dok je pad evidentiran kod cijena nafte i akcija globalnih kompanija.
<h3>Valute</h3>
Američki dolar doživio je novi pad, uzdrmavši tržišta valuta širom svijeta, a u osnovi ovog trenda je rastuća zabrinutost zbog nezavisnosti Federalnih rezervi. Spekulacije o mogućoj smjeni predsjednika Feda Džeroma Pauela, koje je podstakao javno iskazivanje nezadovoljstva predsjednika SAD Donalda Trampa, značajno su poljuljale povjerenje investitora u autonomiju američke centralne finansijske institucije.
Dolar je pao na najniži nivo u posljednjih 10 godina u odnosu na švajcarski franak, opadajući više od 1% na 0,80695, dok je euro probio granicu od 1.15 dolara, dostigavši 1.153275 dolara, nivo koji nije viđen od novembra 2021.
Eurom se jutros trguje po kursu približno 1,151 dolara, što predstavlja nivi porast od 0,49% u odnosu na prethodno zatvaranje od 1,1394 dolara i odražava stalnu snagu evropske u odnosu na američku valutu na koju najviše utiče zabrinutost u vezi sa carinskim mjerama. Mnogi ulagači na finansijskim tržištima očekuju da bi euro mogao doseći vrijednost od 1,2 dolara u narednih šest do 12 mjeseci, što je pokrenuto globalnom prekomjernom izloženošću američkoj imovini.
Japanski jen je ojačao, a dolar je dostigao sedmomjesečni minimum od 140.615 jena. Podaci sa CFTC-a otkrili su rekordne visoke neto duge pozicije na jen, što sugeriše da tržište sve više vjeruje u status jena kao sigurne imovine u uslovima opadanja dolara.
I britanska funta je ostvarila dobitke, porastavši više od 0,4% na 1.33855 dolara, što je najviši nivo od početka oktobra. U međuvremenu, indeks dolara (DXY) pao je na najniži nivo u posljednje tri godine – na 98.246, što odražava opštu slabost dolara.
Trampove trgovinske politike, uključujući carine i napete odnose s Kinom, značajno su doprinijele padu vrijednosti dolara. Učesnici na tržištu sada sve više dovode u pitanje ideju da je američka imovina sigurno utočište, što bi moglo imati dugoročne posljedice na globalne tokove kapitala.
<h3>Bitcoin</h3>
Bitcoin je zabilježio novi uspon od 2,8%, pa se njime jutros trguje po cijeni od 87.400 dolara, što je najviša tačka od kraja marta. Oporavio se od niske vrijednosti – nešto ispod 75.000 dolara, na koju se spustio 9. aprila, porastavši od tada više od 16%, što najavljuje novi optimizam. Ovaj povratak dovodi bitcoin na manje od 20% od svog rekordnog maksimuma, jačajući investicioni sentiment i ponovo podstičući interesovanje za digitalnu imovinu.
Zanimljivo je da se ovoga puta cijena bitcoina razvija suprotno od tradicionalnih rizičnih sredstava. Dok su fjučersi u okviru Nasdaq indeksa padali, bitcoin je rastao — što sugeriše da ga sve više gledaju kao sredstvo za očuvanje vrijednosti u nesigurnim vremenima, a ne kao spekulativnu imovinu vezanu za tehnologiju.
Priča koja povezuje bitcoin i zlato je naročito zanimljiva tokom današnjeg trgovanja, jer se prvi put nakon nekoliko godina i zlato i bitcoin kreću u istom pravcu, podstaknuti sličnim makroekonomskim zabrinutostima, kao što su slabljenje dolara, strahovi od političkog uplitanja u monetarnu politiku SAD i rastući gubitak povjerenja u tradicionalne finansijske sisteme. Ovo paralelno kretanje odražava dublju promjenu u pristupu investitora, koji se sve više okreću decentralizovanim sredstvma, otpornim na inflaciju.
Bitcoin je takođe probio gornji okvir dvomjesečnog trgovačkog kanala, tehnički potvrđujući izlazak iz njega. Ono što je ranije bilo predviđeno kao korekcija prema 83.000 dolara, sada je postalo odskočna daska za dalji rast.
<h3>Zlato</h3>
Cijene zlata su premašile istorijske nivoe, a spot zlato dostiglo je jutros rekordnih 3.385,08 dolara po unci, prije nego što se stabilizovalo na 3.373,70 dolara. Ovaj plemeniti metal zabilježio je rast vrijednosti 26% od početka godine, ukazujući na rastuću tražnju za sigurnim utočištima u uslovima pojačane geopolitičke i ekonomske nesigurnosti.
Uporno slabljenje dolara učinilo je zlato privlačnijim za strane investitore, dok je politička nestabilnost obnovila tradicionalnu ulogu zlata kao zaštite od sistemskog rizika.
Međutim, tehnički pokazatelji sugerišu da je ipak potreban oprez, s obzirom na to da indeks relativne snage (RSI) za zlato iznosi 75, što ukazuje na prekomjernu kupovinu. Iako momentum favorizuje dalji rast prema 3.500 dolara po unci, u kratkom roku može doći do konsolidacije dok trgovci procjenjuju prilike za ostvarivanje profita. Višemjesečni rast zlata, 55. rekord u 12 mjeseci, govori mnogo o tržišnoj anksioznosti.
I drugi plemeniti metali su zabilježili promjene vrijednosti – cijena srebra je porasla 0,4% na 32,71 dolara, a platine 0,3% na 969,65 dolara, dok je cijena paladijum snižena 0,5% na 957,68 dolara.
<h3>Nafta</h3>
Nasuprot rastu cijene zlata, cijene nafte su pale, pod uticajem diplomatskih pomaka u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i zabrinutostima po pitanju tražnje u uslovima usporene globalne ekonomije.
Cijena Brent nafte je snižena 1,75% na 66,77 dolara po barelu, dok je cijena barela američke WTI nafte kliznula na 63,55 dolara, što je takođe pad od iste procentne vrijednosti. Perspektiva povratka iranske nafte na međunarodna tržišta umanjila je strahove od smanjenja snabdijevanja i doprinela opadanju cijena.
Pored toga, trajni trgovinski sporovi i znakovi slabljenja podataka o proizvodnji širom sveta doveli su u pitanje trajnu tražnju za naftom, čime su ograničene šanse za rast.

Pad dolara i novi rekord cijene zlata

Mlada Nikšićanka Milica Tadić još kao dijete zavoljela je planine. Prve planinske pohode napravila je kao trogodišnjakinja. Sa samo 14 godina osvojila je najvisočiji vrh Turske.&nbsp;
Nedavno je popela i najvisočiji vrh Balkana, Musalu, visine 2.925 metara. Ova mlada djevojka sanja da jednog dana osvoji najvisočije vrhove svijeta.&nbsp;
- Uspon na najviši vrh Balkana bio je jedno novo i prelijepo iskustvo sa planinarskim klubom „Međed” koje ću sigurno dugo pamtiti - priča Milica za Portal Analitika.
Ističe da ni u jednom momentu nije požalila što je krenula na takav uspon.&nbsp;
- Na tom planinarenju sam bila sa majkom, vodičem i ostalnom ekipom, bez koje ovaj uspon ne bi bio potpun - priča Milica.&nbsp;
<h2>Ararat, rođendanski poklon iz snova</h2>
Prije dvije godine, Milica je popela Ararat, najvisočiji vrh Turske. Usponom na 5.137 metara nadmorske visine proslavila je naša sagovornica 14. rođendan.&nbsp;
Kako kaže, Ararat je najvisočiji vrh koji je do sada popela.
- Imam veliku želju da popnem i više vrhove kada dođe vrijeme za to. Ekspedicija na Ararat trajala je četiri dana zbog visinske razlike i aklimatizacije koja se mora raditi tokom uspona. Uspon smo započeli na moj 14. rođendan što mi je još više uljepšalo tu ekspediciju - &nbsp;prisjeća se sagovornica Analitike.&nbsp;
Kaže da uspon na Ararat nije bio lak, ali na odustajanje nije pomišljala.&nbsp;
- Jedna stvar koja me iznenadila bilo je to što smo prvog dana krenuli u ljetnjoj garderobi, a završili u zimskim jaknama zbog velike hladnoće na vrhu. Uspon na Ararat će svakako ostati jedno prelijepo iskustvo zbog ekipe iz planinarskog društva „Javorak” sa kojima sam i išla - priča Milica.&nbsp;
Uspon na Ararat za sada je našoj sagovornici i najljepši.&nbsp;
- Nikada prije nijesam imala priliku da budem u nekoj tako ozbiljnoj ekspediciji. Veoma sam zahvalna što sam mogla da budem dio toga. Najljepši momenat za mene bio je kada smo došli do samog vrha, zbog toga što mi je posljednji dio uspona bio jako težak, ali želja da se popnem me je motivisala da idem do kraja - &nbsp;prisjeća se Milica.&nbsp;
<h2>Na Savin kuku sa samo tri godine&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike ističe da ju je ljubavi prema planinama i poštovanju prirode naučila majka.&nbsp;
- Moja ljubav prema planinarenju počinje od mojih prvih koraka. Moja majka je dugo članica PSD Javorak i od malih nogu je i mene i brata naučila da volimo planinu - priča Milica.&nbsp;
A već od tih početaka ona je koračala ozbiljnim planinarskim stazama.&nbsp;
- Prvi vrh koji sam popela bio je Savin kuk na Durmitoru, sa svega tri godine. Taj vrh sam popela uz pomoć moje majke, koja bi me nosila kada bi mi bilo teško. Zahvalna sam majki koja me naučila da volim prirodu i planinarenje- poručuje Milica.&nbsp;
<h2>Škola i planine, balans je moguć</h2>
Naša sagovornica kaže da uspijeva da uskladi školske obaveze i ljubav prema planinama. Pojašnjava da vikende koristi da vrijeme provede u prirodi.&nbsp;
-- Trudim se da na planiarenja idem vikendom kako ne bih izostajala iz škole, ali nekada se desi da je radni dan i da moram izostati. Profesori tada imaju dosta razumijevanja i uvijek mi izađu u susret zbog izostajanja”, pojašnjava ona.&nbsp;
Poseban ugao Boke planina Vrmac
Posebno mjesto u njenom srcu, kaže, ima jedna crnogorska planina.&nbsp;
- Planina u Crnoj Gori koja mi se najviše sviđa i uvijek joj se rado vraćam jeste Vrmac, odnosno vrh Sveti Ilija. Iako nije na velikoj nadmorskoj visini, Vrmac se nalazi iznad Boke Kotorske odakle se pruža prelijep pogled na more. U pogledu na tu ljepotu uživam cijelom stazom do vrha - ističe Milica.&nbsp;
<h2>Majka kao vodič, uzor i vjetar u leđa</h2>
Iako su nekad usponi teški, umor stigne, sagovornica Analitike ističe da nikad ne odustaje. Pojašnjava da i u tim momentima u pomoć pritekne njena najveća podrška - majka.&nbsp;
- Nikada mi se nije desilo da želim da odustanem od uspona. I kada bih možda pomislila na to, tu je majka koja me uvijek motiviše da idem do kraja. Baš zbog toga su mi omiljena planinarenja ona na kojim je ona sa mnom - iskrena je Milica.&nbsp;
Ističe da posebnu čar planinarenju daje upoznavanje novih ljudi i druženje.
- Kada često planinarite, upoznajete mnogo dobrih ljudi koji imaju ista interesovanja kao vi i mislim da je to velika prednost planinarenja kao i ostalih sportova - kaže Milica.&nbsp;
Svaki planinarski korak lakši je kada nas ljudi iz našeg najbližeg okruženja podržavaju.&nbsp;
- Svi iz porodice reaguju pozitivno na moju želju za planiarenjem. Uvijek planarim sa majkom Nadom i bratom Lukom koji me u svemu podržavaju -kaže Milica.&nbsp;
Ne strahuje da se nešto loše može destiti u planini jer, kako pojašnjava, uvijek odlazi u društvu iskusnih vodiča.&nbsp;
- Do sada nijesam imala izazovna iskustva u planini, ali se ni ne brinem zbog toga jer su vodiči uvijek tu ako se nešto loše desi - naglašava Milica.
<h2>Pogled u budućnost&nbsp;</h2>
Ističe i da joj je velika želja da jednog dana osvoji najvisočije vrhove svijeta.&nbsp;
- Voljela bih da se popnem Monblan, najviši vrh Alpa koji je visok 4.807mnv. Bilo bi to prelijepo iskustvo i novi planinarski uspjeh za mene. Takođe, mislim da je želja svakog planinara da nekada u životu zakorači na najviši vrh svijeta Mont Everest, pa tako i moja. Kada dođe vrijeme za to voljela bih da se jednog dana nađem i na vrhu svijeta - kaže Milica.
Nikad nije kasno za prvi uspon
Svojim vršnjacima savjetuje da se bez bojazni upuste u planinarske pohode.&nbsp;
- Za planinarenje nikada nije kasno i da svi mogu da pokušaju. Treba početi od manjih uspona, koji nijesu toliko zahtjevni, a onda redom ići na sve više. Voljela bih da se više mojih vršnjaka bavi planinarenjem i nadam se da će ih moji uspjesi motivisati da pokušaju - zaključuje Milica Tadić.

Korak po korak ka vrhovima svijeta: Šesnaestogodišnja planinarka iz Nikšića već osvojila Ararat, sanja Mont Everest

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: izvjestaj-ek-o-napretku

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Američki ministar odbrane otkrio povjerljive informacije

‘Operativni nesporazum’ doveo do ubistva medicinskih radnika u Gazi

Pad dolara i novi rekord cijene zlata

Korak po korak ka vrhovima svijeta: Šesnaestogodišnja planinarka iz Nikšića već osvojila Ararat, sanja Mont Everest

PRATITE TVe UŽIVO