Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici još izviđa slučaj napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, koju su 10. novembra prvo vrijeđali, prijetili, a zatim fizički brutalno napali biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje.
Pobjeda je pitala tužilaštvo jesu li, na osnovu prikupljenih materijalnih dokaza, utvrdili da li je sin biznismena Luka Bećirović učestvovao u napadu i koje krivično djelo mu se stavlja na teret. Takođe, zanimalo nas je da li je ODT donijelo naredbu o mjeri nadzora za Luku Bećirovića i kada, jer, prema informacijama Pobjede, ovo lice više nije dostupno crnogorskim vlastima.
Ipak, na postavljena pitanja tužilaštvo se nije u potpunosti izjasnilo, već nam je rečeno da postupajuća tužiteljka Romina Vlahović hitno preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje.
- U cilju zaštite interesa postupka, za sada ne možemo dati više informacija – kazali su Pobjedi iz tužilaštva.
<h2>Saslušano više svjedoka</h2>
Među saslušanim svjedocima, povodom napada na Raičković, nalazi se i policijski službenik Srđan Korać koji je bio u restoranu brze hrane „Gurman“ u trenutku kada je Raičković napadnuta.
On je, u svom iskazu pred tužiteljkom Vlahović, istakao da je u tom trenutku bio u restoranu kao građanin, a ne kao policijski službenik i ako je dužan da po službenoj dužnosti postupa u svim slučajevima.
Naveo je da je bio u unutrašnjosti objekta i da nije mogao da vidi događaj zbog određenih vizuelnih smetnji u odnosu na poziciju na kojoj su se nalazili akteri događaja te da nije mogao da vidi šta se tačno zbivalo u tom trenutku. Iz njegovog iskaza se zaključuje da on očito nije ni htio da vidi, a samim tim ni preduzme bilo koju radnju po službenoj dužnosti.
Pored Koraća, u svojstvu svjedoka saslušan je i M. S. koji je rekao da je vidio određeni dio događaja, ali ne onaj koji se odnosi na štetu Ane Raičković.
Prethodno, advokat odbrane Danilo Mićović tražio je da se tužiteljka izuzme. Ipak, Osnovno državno tužilaštvo odbilo je zahtjev o izuzeću postupajuće tužiteljke Romine Vlahović.
<h2>Napad</h2>
Urednica crne hronike Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V, u dijelu grada gdje se, kako je navela pred tužiteljkom, osjećala sigurno i dodatno uznemireno jer joj je upućen niz mizoginih uvreda, najgnusnijih prijetnji od Bećirovića i Mijatovića.
Zbog ovog incidenta, određen je pritvor do 30 dana Bećiroviću i Mijatoviću zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke.
Prvobitno je pritvor bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode.
Raičković je u iskazu navela da je Dukić prekinuo nasilje i da bi sigurno ostvarili prijetnje da će je ubiti da ih on nije zaustavio.
Mijatović je stezao za vrat i govorio Raičković da će je ubiti ako ne kaže ime sina, kojeg će, kako je dodao, svakako naći. Za za to vrijeme Bećirović je vukao za kosu, vrijeđao i prijetio da će je polomiti i ubiti.
Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su obojica osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.
Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“.
Posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video-materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane.
Jedino što nije objašnjeno jeste kako je Luka Bećirović, koji je udarao vozilo, pokušavao da odvali vrata automobila Raičković i na kraju polomio zadnje vjetrobransko staklo, pušten na slobodu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužilaštvo još izviđa napad na Anu Raičković

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima još izviđa slučaj bivšeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Milana Lekića koji je 11. oktobra vozio u alkoholisanom stanju i slupao službeno vozilo „infiniti“ - luksuzni brend kompanije Nissan.
To je navedeno u odgovoru pljevaljskog Tužilaštva Portalu ETV.
Tužilaštvo u Pljevljima je, nakon ovog incidenta, forimiralo predmet u cilju utvrđivanja da li u radnjama Lekića, ili nekih drugih osoba, ima elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
- Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovode izviđajne radnje u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih okolnosti događaja na koji ukazujete, nakon čega će biti moguće ocijeniti da li u radnjama bilo kog lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su iz ODT-a Pljevlja Portalu ETV, uz obećanje da će javnost biti blagovremeno obaviještena o ishodu.
Lekić je uhapšen sporne večeri pošto je u Ulici Volođina u Pljevljima izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.
Nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji priveden je u bjelopoljki Sud za prekršaj koji mu je izrekao kaznu od 750 eura i zabranu upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Kada su u pitanju krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, članom 339 Krivičnog zakonika je definisano da prijeti kazna do tri godine učesniku u saobraćaju koji se ne pridržava propisa i dovodi u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, “pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura”.
Lekiću je trebalo tri dana da odreaguje da li po savjesti, ili pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost ministra energetike Saše Mujovića i podnese ostavku na funkciju.
On je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. Obećao je i da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu koja još nije utvrđena, ili makar cifra nije saopštena javnosti.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u sobraćaju. On je privođen u maju ove godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Tamara Klikovac

Još prikupljaju dokaze i utvrđuju okolnosti udesa koji je izazvao Lekić

Bivši direktor Policijske akademije Boban Šaranović već skoro godinu čega da se istraga “makne sa mrtve tačke” u slučaju prijave koju je podnio Višem državnom tužilaštvu i saznanjema da je njegovo ubistvo uručio jedan advokat (ime poznato redakciji). Iz VDT-a za Portal Analitike su potvrdili da je predmet u fazi izviđaja.&nbsp;
Šaranović je 20. decembra prošle godine Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnio krivičnu prijavu u kojoj je iznio sumnje da je njegovo ubistvo naručio advokat.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7969%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.etv.me%2Fdrustvo%2Fsaranovic-uplasen-za-svoj-zivot-pisao-vdt-u-i-mup-u-okoncati-slucaj-napada-i-preduzeti-adekvatne-mjere-povodom-ugrozene-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Ko je direktni nalogodavac</h2>
U krivičnoj prijavi u koju je Portal Analitika imao uvid, navodi se da je operativnim putem, od lica čije ime iz bjezbjendosnih razloga ne želi da pominje, dobio informaciju da će UIKS Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i Specijalnom državnom tužilatvu dostaviti informaciju odnosno službenu zabilješku u kojoj je konstatovano da je izvjesni A. M. (ime poznato redakciji) kojeg on ne poznaje a za kojeg mu je rečeno da je član škaljarskog klana - nikšićki ogranak, rekao da su “slabo odradili onog policajca”.&nbsp;
- Pri čemu mi je ček rečeno da je mislio na mene - navodi Šaranović u prijavi.
Pojašnjava da je rečeno da su ga trebali ubiti i da će to opet uraditi.&nbsp;
- Pri čemu je ček rečeno da će na mene opet pokušati napad preko Save Nikitovića, koji je za napad na mene pred Višim sudom i optužen - navodi Šaranović u prijavi.
Podsjećamo, pred Višim sudom u Podgorici u toku je krivični postupak protiv Nikšićana Save Nikitovića i Radovana Popare, koji se terete da su sa umišljajem pokušali da ubiju Šaranovića. Oni su u međuvremenu pušteni da se brane sa slobode.
Bivši direktor Policijske akademije sumnja da A.M. nije direktni nalogodavac.&nbsp;
- Smatram da je posrijedi novčana naknada koju je A.M. primio od direktornog nalogodavca za napad na mene. Pretpostavljam da je direktni nalogodavac B.A. advokat iz Podgorice. Ove pretpostavke temeljim na tome što je isti imao motiv za napad na mene, kao i priliku da o meni dozna potrebne informacije – mjesto mog stanovanja, kao i vozilo kojim upravljam. Ja sam B.A. (advokat) i A.M. (zatvorenik) povezao iz razloga jer je meni poznato da B.A. kao advokat brani više klijenata koji su navodno pripadali škaljarskom klanu - naveo je Šaranović.&nbsp;
On sumnja da je advokat agnažovao A.M. a on Nikitovića i Poparu, da ga napadnu i ubiju.&nbsp;
<h2>Advokat imao motiv?</h2>
Ukazuje da je advokat imao lični motiv, jer je njegov blizak član porodice dobio otkaz i to dok je Šaranović bio na čelu Policijske akademije. Taj član porodice advokata je, kako navodi Šaranović, preminuo 2020. godine.&nbsp;
- Pošto sam ja poznavao tu porodicu i privatno, meni je poznato da je advokat bio veoma vezan za tog člana porodice - kazao je Šaranović.&nbsp;
Smatra da je to motiv za napad na njega.&nbsp;
- Smatram da je on ljut na mene i da uvezuje da postoji direktna veza između smrti njegovog člana porodice i otkaza koji je dobio za vrijeme mojeg mandata kao direktora - tvrdi Šaranović.&nbsp;
On tvrdi da ima saznanja da je isti advokat ljut i na jednu bivšu visoku funkcionerku DPS-a, kao i da je i njoj prijetio i da joj je rekao da će “ona i Šaranović platiti za otkaz”
Navodi da ima saznanja da je A.M. odmah pošto su Potpara i Nikitović stigli u UIKS iste “uzeo pod svoju zaštitu”.&nbsp;
- Vodim miran život i po meni jedini razlog zbog čega bi neko mogao biti na mene kivan jesu upravo dešavanja na Akademiji - naveo je Šaranović u prijavi.&nbsp;
<h2>Formiran predmet</h2>
Iz Višeg državnog tužilaštva je Portalu Analitika saopšteno da je formiran predmet po prijavi Šaranovića.&nbsp;
- Nalazi se u fazi izviđaja, a u okviru kojeg se preduzimaju potrebne radnje u cilju donošenja odluke. Ukazujemo da nijesmo u mogućnosti dati traženi odgovore na postavljena pitanja, zbog prevencije i efikasnosti daljeg toka postupka - odgovorili su Portalu Analitika iz VDT.
Na pitanja da li je VDT saslušalo bivšu visoku funkcioneru DPS-a, za koju Šaranović navodi da joj je isti advokat prijetio i njoj prenio prijetnje po život Šaranovića, kako i da li je saslušan A.M, kojeg je Šaranović označio kao jednog od osumnjičenih, a koji se u trenutkiu podnošenja prijave, nalazio u UIKS-u, odgovore nijesmo dobili.&nbsp;
<h2>Šaranović se obraćao i Upravi policije i Miloradu Markoviću</h2>
Bivši direktor Policijske akademije strahuje da mu je bezbjednost i dalje ugrožena. On je uputio dopis i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću. Pozivajući se na izvještaj ANB-a i na dopis UIKS-a, Šaranović vrhovnog državnog tužioca obavještava da i dalje postoji visok stepen ugroženosti njegove bezbjednosti.
- Lica koja navodno pripadaju tzv. "škaljarskom klanu" angažovana su kako bi počinila krivično djelo upereno protiv mog života i tijela - naveo je Šaranović u dopisu.
Marković mu je odgovorio da ukoliko smatra da mu je bezbjednost ugrožena, o tome bez odlaganja obavijesti Upravu policije.
Šaranović se u daljem odgovoru Markoviću, pozvao na izvještaj ANB-a i tvrdi da se vidi da se niko u VDT-u nije ni upoznao sa sadržinom njegovog dopisa, jer da jeste, kako navodi, znali bi da ih je već obavijestio da i dalje postoji visok stepen ugroženosti njegove bezbjednosti.
- Izvještaj ANB-a već postoji i u njemu eksplicitno piše da mi je bezbjednost i dalje ugrožena, odnosno da naručilac i dalje planira da završi ono što je započeo. Da ste se interesovali za moj slučaj nakon dostavljanja moje predstavke, bez poteškoća ste mogli obezbijediti na uvid izvještaj ANB-a o mojoj ugroženosti, kao i izvještaj UIKS-a - navodi Šaranović.&nbsp;
<h2>Iz UP bez odgovora na pitanja Analitike</h2>
Od Uprave policije, do objavljivanja ovog članka, Portal Analitika nije dobio odgovore na pitanja da li su postupali po prijavi Bobana Šaranovića, koji je izrazio sumnje da mu je ugrožena bezbjednost. Nisu odgovorili ni da li su preduzeli bilo kakve mjere.&nbsp;
Nijesu dobili odgovor ni na pitanje da li su upoznati sa izvještajem ANB, na koji se poziva Šaranović. Ostali smo uskraćeni i za odgovor šta su preduzeli povodom svega toga.&nbsp;

Šaranović skoro godinu čeka reakciju Tužilaštva, sumnja da je advokat nalogodavac pokušaja njegovog ubistva

Berane, nekada centar sjevera, sada je grad koji zaobilaze i ministri iz 
redova onih koji su dio lokalne vlasti, kazala je kandidatkinja za 
odbornicu na listi „Evropski savez - SD, SDP, LP i građani - Da i tebi 
svane, BERANE”, Milica Maslovarić. 
 
Prema njenim riječima, mladi koji bi trebalo da su prioritet svake 
vlasti, napuštaju Berane više nego ikada prije. 
 
Ona je istakla da oni koji su do sada bili na vlasti u Beranama nisu 
bili posvećeni razvoju opštine. 
 
- Naša lokalna vlast je podijeljena – ne zbog vizija za Berane, već zbog 
ličnih interesa - dodala je Maslovarić. 
 
Maslovarić je pozvala građanke i građane Berana da naprave pravi izbor i 
glasaju za Evropski savez. 
 
- Izađimo, glasajmo broj 7. Evropski savez, da i tebi svane Berane - 
zaključila je Maslovarić.

Maslovarić: Berane zaobilaze i ministri iz partija koje su do sada bile dio lokalne vlasti

Da bi Crna Gora što prije trebalo da imenuje ambasadora pri NATO-u ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i generalnog sekretara NATO Marka Rutea u Briselu.
- Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u, i u razgovorima sa Vladom ću predložiti da to bude naš karijerni diplomata i mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi - kazao je Milatović dodajući da je izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom, posebno jer je današnji susret prvi sastanak Rutea u poziciji generalnog sekretara sa nekim crnogorskim državnikom.
U Milatovićevom kabinetu kažu da je na sastanku bilo riječi i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podrške Ukrajini, što je bio jedan od zaključaka samita u Vašingtonu.
- Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda. I ja se nadam da ćemo kao država, preuzeti obavezu na koju smo se obavezali Vašingtonskim samitom - rekao je Milatović.
Predsjednik države je ocijenio da NATO i generalni sekretar Rute izuzetno cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
- Crna Gora takođe učestvuje u misijama podrške i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo naše kredibilno članstvo u okviru NATO-a. Trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina, geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala. Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane - kazao je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je više od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima, ne samo riječima i floskulama, pokaže jednu odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
- Nažalost, to nije urađeno. Ono što mislim da treba što hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se prosto vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rješenje za našeg ambasadora u NATO-u. Mislim da je to jedna razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože, da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju - zaključio je Milatović.
On je pozvao Rutea da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što bi, kako je istakao, bila potvrda naše posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije Milinku Đuroviću.&nbsp; Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa). Istoričar Vukota Vukotić &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda. - Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić. Prof.dr Radovan Radonjić je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas. - Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića. - Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on. Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio Radonja Đurović koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović. - Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U turnirima vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on. Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.&nbsp; Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp; <h2>Biografija</h2> Milinko Đurović (1919-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori. Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu. Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske. Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik. Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi. Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.&nbsp;

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Demokratija je jedan od najoptimalnijih i najosmišljenijih načina organizovanja političke zajednice - bar za sada i do sada. Ona nije savršeni oblik organizacije društva, ali sigurno je da od svih postojećih državnih uređenja na najbolji način reprezentuje volju većine građana i zadovoljava njihove interese.&nbsp; Za demokratiju su veoma važna osnovna ljudska prava, još od Džona Loka naovamo: pravo na život, tijelo, slobodu i imovinu, preko slobode govora i izražavanja i slobode štampe, vjerske slobode, slobode okupljanja i udruživanja, prava jednake zaštite pred zakonom, pravo fer sudskog procesa i suđenja... &nbsp;GRAĐANSKI (NE)AKTIVIZAM &nbsp;Ali, demokratiji su potrebni i aktivni građani i što veća njihova uključenost u političkom i javnom životu društva, posebno u situaciji kada se predstavnička vlast i institucije zloupotrebljavaju u kršenju demokratskih pravila. &nbsp; &nbsp;Ono što je pogubno na našim prostorima je što se ideološkim, nacionalnim i vjerskim podjelama stvara prostor za takve zloupotrebe i što građani - umjesto da se bore za &nbsp;građanska prava - podržavaju kršenje ljudskih prava onih koje smatraju političkim i inim suparnicima. I ne shvataju da upravo tako urušavaju demokratiju u svojoj državi, time i sopstvenu sigurnost u nekim budućim izmjenjenim okolnostima. &nbsp; Suština demokratije krije se u participaciji, meritokratiji, kompeticiji i konkurenciji prilikom izbora političkih predstavnika ali i njihovoj odgovornosti pred onima koji su ih izabrali u očuvanju svih demokratskih principa, meritokratiji, poštovanju ljudskih prava svih, poštovanju zakona, podjele vlasti... I to mora biti jedini princip koji građani moraju braniti. &nbsp; &nbsp;Onog trenutka kada građani podrže kršenje prava bilo kog pojedinca iz bilo kojih razloga, oni učestvuju u urušavanju svoje države, njenih instritucija i demokratskog uređenja, koje, već smo konstatovali, predstavlja sistem koji na najbolji postojeći način štiti prava svih građana i unapređuje svako društvo. Jer, zemlje sa demokratskim &nbsp;vladama uvijek su ekonomski prosperitetnije od nedemokratskih vlada. &nbsp; Uvijek treba imati na umu pravilo: onaj ko podržava kršenje tuđih prava i sam jednog dana može postati žrtva. Poštovanje pravnih pravila daje smisao, unosi red i omogućava &nbsp;predvidljivost i sigurnost. U protivnom, to vodi srozavanju moralnih vrijednosti, pravnoj i ličnoj nesigurnosti i izobličavanju ljudskih karaktera. Neophodno je za zdravo društvo &nbsp;da čovjek ima hrabrosti služiti &nbsp;se sopstvenim razumom. To je davna &nbsp;poruka Horacija i dva &nbsp;vijeka kasnije Kanta: ,,Sapere aude“! &nbsp;PODIJELJENO DRUŠTVO I OPŠTI INTERES &nbsp;Sve ono što se događa od promjene vlasti 2020. godine najbolji je primjer kako podijeljeno društvo - koje nije sposobno da vidi opšti interes - urušava sve vrijednost i principe demokratskog društva: garantovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda; slobodne i poštene izbore; jednakost pred zakonom; vladavinu prava i fer sudske procese; ustavom ograničenu vladavinu (konstitucionalizam); socijalni, ekonomski i politički pluralizam, kao i vrijednosti tolerancije, pragmatizma, saradnje i kompromisa. &nbsp; &nbsp;Zakoni se donose bez javne rasprave, već, kao u autoritativnim sistemima - ljudi se hapse selektivno i nezakonito, drže u pritvoru suprotno domaćem zakonodavstvu i međunarodnim poveljama, zloupotrebljavaju se institucije sile i pravosuđa, dominira autorizam u svim oblastima vlasti, vrši se koncentracija inspekcijskih, prosvjetnih nadležnosti i svih kontrolnih mehanizama u rukama izvršne vlasti, uništavajući nezavisne institucije kao institute svakog demokratskog društva. &nbsp; &nbsp;Svjesno se urušava osnovni princip demokratskog društva da je suština demokratije ovlašćenje vlastima da vode i unaprijeđuju društvo, ali i kontrola sve tri grane vlasti od zloupotrebe od strane nezavisnih institucija. &nbsp; &nbsp;SELEKTIVNA ,,RUKA PRAVDE“ &nbsp;Proces protiv bivšeg specijalnog tužioca, Milivoja Katnića, njegovog pomoćnika Saše Čađenovića, bivšeg policijskog službenika Zorana Lazovića, već zaboravljena hapšenja i utamničenja članova upravnog odbora kombinata „13. jul“, uz unižavanje uglednih članova zajednice, proces protiv bivše direktorke ASK-a Jelene Perović i mnogi drugi, načini njihovog hapšenja i držanja u pritvoru, predstavljaju najsramnije činove crnogorskog pravosuđa u novije vrijeme. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161236_d94e902b2407192e653e89adae08f0f6ac87a4102c63811d36400993b8be25c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204161236_d94e902b2407192e653e89adae08f0f6ac87a4102c63811d36400993b8be25c4" data-rendition-name="original" width="948" height="420" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>Privođenje Lazovića i Katnića(Photo: Portal ETV / Pobjeda)</figcaption> </figure>  &nbsp;Jednako kao i selektivno &nbsp;ćutanje na očigledna kršenja Ustava i zakona pripadnika tzv. avgustovske većine i njihovih kriminalnih aktivnosti, „vidljivih i iz aviona“. Još je sramotnije što građani Crne Gore mirno posmatraju nedemokratsko i bahato ponašanje vlasti, mnogi i sa odobravanjem, bolesno podržavajući zloupotrebe i nepoštovanje zakona, samo zato što su neistomišljenici sa žrtvama bezakonja vlasti. &nbsp; &nbsp;Još je besramnije što aktuelne vlasti omalovažavanjem trećine građana Crne Gore i beprimjernom difamacijom, fašizacijom politike i diskriminacijom, onemogućuju njihovo učešće u odlučivanju o sudbini Crne Gore, isključivo zbog nedemokratskog načina održavanja na vlasti po svaku cijenu, neprincipjelnim koalicijama raznorodnih stranaka, među kojima su mnoge programski suprostavljenje. Drugim riječima, jedino ih spaja opstanak na vlasti, bez obzira na štetu koju čine Crnoj Gori i njenim građanima. &nbsp;SVJETSKI TREND MANIPULISANJA I KORUPCIJE &nbsp;Nažalost, svjedoci smo i u svjetskim razmjerama da su savremena demokratska društva sve više praćena usavršavanjem tehnika vladanja i &nbsp;manipulisanja ljudima. Kako bi drugačije jedan Donald Tramp postao predśednik zemlje koja bi trebala biti svjetionik demokratije, kako bi jedna Mađarska, Slovačka i još pojedine zemlje uopšte mogle biti dio sistema vrijednosti koji je u osnovi formiranja EU, kako bi jedna Srbija Aleksandra Vučića mogla uopšte biti kandidat za članstvo u EU? &nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161240_8680bfa687d26bfd4d2f30550c0f518968377ce1514463df2a52bcab266c5669.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204161240_8680bfa687d26bfd4d2f30550c0f518968377ce1514463df2a52bcab266c5669" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt="Donald Tramp"> <figcaption>DONALD TRAMP, NOVI-STARI PREDSJEDNIK: Najava da će SAD krenuti udesno(Photo: CNN)</figcaption> </figure>  I to Srbija u kojoj njen predśednik „mrtav 'ladan“ saopštava da daje desetine miliona eura narodnih para medijima koji ga podržavaju, da je davao deset puta poslove nekom Goranu Kovačeviću – Gorancu iz Novog Sada, a da se taj drznuo, zato što nije dobio sljedeći posao, da konuriše samostalno za taj posao, prijeteći mu hapšenjem. Da ne pominjemo Sava Malu, kad on odlučuje, bez suda, da li su objekti legalni ili ne, ruši ih noću uz pomoć maskiranih kriminalaca i uz asistenciju policije nemiješanjem, da bi se gradio najkoruptivniji posao u Evropi pod imenom „Beograd na vodi“. &nbsp; &nbsp;Sljedeći koruptivni posao je EXPO, uz ogromno ino zaduženje, a sve pod kapom lex specialisa, kako bratija može na miru da oposli i ušićari. Uostalom i najnovije žrtve u Novom Sadu su posljedica koruptivne vladavine Aleksandra Vučića, davanja poslova svom bliskom okruženju, bez tendera, bez kontrole ugovora, vrijednosti radova, kvaliteta i slično. &nbsp; &nbsp;Srbija uzima kredite od kineske Exim banke, ugovara radove sa Kinezima direktnim dogovorom, bez ikakve mogućnosti kontrole, nameće kineskim firmama podizvođače, itd. &nbsp;U Srbiji vlada apsolutizam, &nbsp;koncentrisanje &nbsp;apsolutne vlasti u rukama jednog vlastodršca, čija je vlast neograničena i u kojoj je on iznad zakona. Pored Kineza i njegovih prijatelja, u Srbiji je najzapošljenija policija, jer ni mediji, ni populizam, laži obmane, nijesu više dovoljne da se sačuva vlast. &nbsp; &nbsp;Pitanje svih pitanja: kakva je to danas EU kojoj ništa od toga ne smeta? Čiji je Vučić glavni sagovornik u regionu, iako je svakom laiku jasno da je najveći problem i izazivač nesreće - od Crne Gore, BiH, pa do Kosova. &nbsp; &nbsp;LUSTRACIJA KAO NEOPHODNOST &nbsp;Više je nego jasno da se današnja demokratija mora prilagoditi novonastalim uslovima. Bez lustracije, o kojoj će odlučivati sudovi, demokratija se neće moći izboriti sa nadošlom zloupotrebom vlasti, zloupotrebom medija, institucija sile, pravosuđa, kršenjem ljudskih prava itd. Da je vlast Zorana Đinđića sprovela lustraciju prema onima koji su odgovorni za ratove, zločine, krađe, kršenje ljudskih prava, zloupotrebe sudova, policije, ... ne bi danas bila u bezizlaznoj situaciji, iz koje će se teško iščupati,obzirom na moć, finansijsku , medijsku i svaku drugu, kojom raspolaže Vučić. &nbsp;Zašto današnja vlast u Crnoj Gori kolaborira sa takvim sistemom koji predstavlja Vučić? &nbsp; &nbsp;Pa upravo zato što je prioritet opstanak na vlast, a ne demokratska budućnost Crne Gore. Zato je Andrija Mandić postao stub vlasti u Crnoj Gori, čovjek čija je jedina misija da provocira i stvara mržnju po Crnoj Gori. Čovjek koji je od sljedbenika Ante Markovića, kafanske prošlosti kad mu je Đukanović bio glavni gost, 400.000 eura za koje ga optužuju saradnici da je privatizovao od „serbskih patriota“, shvatio da je najisplativije baviti se - srpskima nacizmom. Ono što mu mogu obećati je da neće jesti koljenice dok se građani Crne Gore međusobno obračunavaju, pošto mu je to izgleda namjera. &nbsp;Zato i u Crnoj Gori obavezno lustracija i profesionalna zabrana bavljenja poslom svakom ko je kršio zakone, ljudska prava i slobode, bavio se neprijateljskom djelatnošću prema Crnoj Gori, ako je izbjegao zatvor, kako ne bi śutra preko raznoraznih koalicija &nbsp;sticao imunitet i opet ponavljao svoja nedjela. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Doktoranti poštanskog fakulteta

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: izvidaj