Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Inicijativa o održavanju izbora u jednom danu je reformska, potrebna i donosi korist i građanima i društvenim procesima, smatra ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
On je, u autorskom tekstu, „Zašto svi izbori u jednom danu i neposredan izbor presjednika opština“, kazao da je tokom prošle godine u Crnoj Gori bilo sedam izbornih procesa, koji zasigurno neće biti okončani tako brzo. 
 
- To znači da građani u određenim opštinama neće dobiti funkcionalne organe lokalne samouprave - dodao je Dukaj. 
 
On je rekao da se nijesu odmakli u približavanju političkom konsenzusu o nesporno naprednoj, demokratskoj i po društvo korisnoj potrebi održavanja svih lokalnih izbora istog dana i direktnom izboru predsjednika lokalnih samouprava. 
 
- U protekle dvije godine sam više puta argumentovao tu društvenu i demokratsku potrebu, i uvijek nailazio na podršku i razumijevanje i naših građana i evropskih partnera. Nažalost ne i kolega, crnogorskih političara - kazao je Dukaj. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), podsjetio da je u maju poslao Skupštini i formalnu inicijativu za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Tako što bi bilo propisano da se čelna ličnost svake lokalne samouprave bira neposredno, i da izbori za skupštine svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori budu održavani istovremeno, s krajnjim ciljem otvorenih ili poluotvorenih lista - rekao je Dukaj. 
 
On je dodao da je u obrazloženju inicijative naveo da u sadašnjoj situaciji čelnici lokalnih samouprava nijesu ličnosti koje su birali građani, već oni o kojima se političke partije dogovore. 
 
Dukaj je rekao da sada čak nije propisana obaveza da takva ličnost bude iz reda odbornika koji su dobili legitimitet zasnovan na izbornoj volji građana, „a da ne govorimo o modelu „rotirajućih“ predsjednika opština“. 
 
- Ovakva i druga zadovoljenja dnevnopolitičkih interesa su glavni razlozi kriza u više jedinica lokalne samouprave - kazao je Dukaj. 
 
S druge strane, kako je rekao, neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika Glavnog grada i Prijestonice rezultirao bi nesumnjivo višim stepenom odgovornosti tako izabranog čelnika lokalne samouprave prema građanima, većim učešćem građana u izbornom procesu, zdravom konkurencijom, dubljim povjerenjem i značajnim porastom političke stabilnosti lokalnih samouprava. 
 
- Sve ovo zajedno doprinijelo bi jačanju demokratskih procesa na lokalnom nivou i poboljšanju kvaliteta života građana kroz efikasnije i odgovornije upravljanje - rekao je Dukaj. 
 
On je, govoreći o dijelu inicijative o istovremenom održavanju svih lokalnih izbora, rekao da smatra da o tome ne treba posebno trošiti riječi jer je javnost upoznata sa konkretnim slučajevima izbornog inženjeringa i direktne političke manipulacije. 
 
- Rješenje koje je MJU iniciralo doprinosi poštovanju principa jednakosti kroz jednake uslove za sve učesnike izbornog procesa, veću izbornu izlaznost, racionalizaciju troškova, bolju efikasnost sistema lokalne samouprave i veću transparentnost - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da nema nijednog argumenta protiv tih inicijativa, a ima mnogo argumenata za. 
 
- Štaviše, imajući u vidu sadašnje pat-pozicije u više lokalnih samouprava, cijenim da je postojeći način izbora ključni problem i da je pred nama veoma jasno rješenje - dodao je Dukaj. 
 
On je rekao da je svjestan da je za svaku reformu potrebna dvotrećinska parlamentarna većina. 
 
- Kao što sam svjestan da takve većine za ovu promjenu za sada, nema. Ipak, vjerujem da je kompromis mogućan, i zato pišem i govorim često na ovu temu - naveo je Dukaj. 
 
On je rekao da je zahvalan brojnim medijima koji su prepoznali značaj inicijative, i posebno zahvalio Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i Evropskoj komisiji, koje su javno podržale namjere MJU. 
 
- Duboko sam uvjeren da je ova inicijativa reformska i da je potrebna te da donosi korist i građanima i društvenim procesima. Brojni kontakti sa građanima, ljudima van politike, dodatno su me uvjerili u to - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da je kao ministar javne uprave dužan da iznese viđenje puta za rješavanje izazova koji opterećuju Crnu Goru, bez obzira na to da li za realizaciju ima političke volje. 
 
- Još i više to smatram svojom dužnošću, kada političk volja izostaje. To činim i sada - naveo je Dukaj. 
 
On je pozvao civilni sektor, medije, stručnu javnost, akademsku zajednicu i sve grupe i pojedince koji su na bilo koji način upoznati sa izazovima aktuelnih rješenja koja se tiču sistema lokalne samouprave i koji smatraju tu inicijativu dobrom - da o toj temi i mogućim rješenjima pišu, da se njome bave, da je podignu na svojim agendama. 
 
- Samo tako ćemo, govoreći i pišući o ovome, iznoseći i ponavljajući argumente, vršiti pozitivan uticaj i, vjerujem, doći do prelomne tačke u kojoj ćemo, vjerovatno na mnogim stranama nevoljno, ali ipak na kraju postići i politički konsenzus i sprovesti ovu važnu reformu - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da je reforma sistema lokalne samouprave visoko na agendi prioriteta MJU. 
 
- To smo potvrdili novim reformskim Zakonom o lokalnoj samoupravi, jer naša je obaveza da građanima obezbijedimo na najbolji način uređenu lokalnu vlast - kazao je Dukaj. 
 
Te reforme, kako je dodao, ključne su za depolitizaciju i demokratizaciju javne uprave i društva u cjelini. 
 
- Ove reforme su ulaznica Crne Gore u porodicu najrazvijenijih evropskih država. Što prije to shvatimo i preduzmemo konkretne korake, to ćemo našim građanima ispuniti obećanje koje smo im dali - Crnu Goru kao punopravnu članicu EU - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Inicijativa o održavanju izbora u jednom danu je reformska

Službenici grčke Obalske straže zaplijenili su skoro 180 kilograma droge u zapadnom lučkom gradu Patra i uhapsili dvojicu muškaraca.
Droga je pronađena zahvaljujući službenim psima tokom pregleda kamiona nakon što je sišao sa trajekta koji je stigao iz Italije, piše "Katimerini".
- U kabini kamiona pronađeno je 20 plastičnih paketa sa 23 kilograma kokaina. Naknadnim pretresom tovarnog prostora otkrivena su 163 paketa sa 133 kilograma kanabisa i još 20 paketa sa oko 22 kilograma kokaina - saopštila je Obalska straža, prenose Nezavisne.
Dva muškarca od 41 i 49 godina uhapšena su u vezi sa ovim slučajem.
Zvaničnici su rekli da je 41-godišnjak priveden u zapadnom atinskom predgrađu Hajdari, gdje je otišao automobilom kako bi preuzeo dio zaplijenjene droge.
Pretresom kuće 49-godišnjaka u Halkutsiju, na sjevernoj obali Atike, pronađeni su električni elektrošoker, lovački nož, 13 pečata raznih grčkih i bugarskih kompanija, te laptop.

U grčkoj luci zaplijenjeno 180 kilograma droge

Godišnja priznanja iz oblasti sporta u Prijestonici Cetinje za 2025. godinu, dodijeljena su večeras na svečanosti održanoj u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.
Priznanje za najbolje sportiste u Prijestonici za prošlu godinu dobili su rukometaš “Lovćena” Mirko Radović i takmičarka džudo kluba „Crnogorac”, Andrea Turčinović.
Proglašeni su i najbolji mladi sportisti do 18 godina – Miloš Vojinović i Slađana Božović, takmičari kik boks kluba „Lovćen“.
Priznanje za najboljeg sportskog radnika dobio je Marko Martinović iz rukometnog kluba „Stars“, dok je za najboljeg trenera izabran Stevo Knežević iz džudo kluba „Crnogorac“.
Priznanje za najbolju sportsku organizaciju pripalo je kik boks klubu „Lovćen“.
Za najperspektivnije mlade sportiste do 16 godina izabrani su Sergej Martinović – atletski klub „Cetinje“, Demir Maljević – atletski klub „Lovćen“, Nikola Čelebić – džudo Klub „Crnogorac“, Jovan Jovićević – rukometni klub „Lovćen” i Dragan Muratović – kik boks klub „Lovćen”.
Fudbaler Marko Janković izabran je za najboljeg profesionalnog sportistu u inostranstvu, dok su posebne zahvalnice uručene Lavu Zekoviću – rukometni klub „Lovćen, Jakovu Miloševiću – stonoteniski klub „Lovćen 1952“, Drašku Kaluđeroviću – rukometni klub „Stars“, trenerici crnogorske džiu džicu reprezentacije Mirjani Martinović, crnogorskom reprezentativcu u džiu džicu Nikoli Perović, Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred” i Stonoteniskom klubu osoba sa invaliditetom „Orlov krš“.
Najboljima su večeras čestitali i uputili riječi zahvalnosti za ostvarene rezultate, zalaganje i doprinos razvoju sporta u Prijestonici gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković i sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Dejana Dizdar.

Dodijeljena priznanja najboljim sportistima Cetinja

Ekonomisti u Njemačkoj smatraju da bi ova država trebala povući svoje zlato vrijedno više od 100 milijardi eura iz američkih trezora, kao odgovor na pogoršanje odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država te nepredvidivu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Klix.
Njemačka poslije SAD-a ima najveće nacionalne rezerve zlata na svijetu, od čega je 1.236 tona zlata, vrijednog 164 milijarde eura, u New Yorku.
Bivši šef istraživanja u Bundesbanku, njemačkoj centralna banka, Emanuel Monch je među onima koji su pozvali na vraćanje zlata u Njemačku. Konstatovao je da je previše rizično da to zlato bude u SAD-u pod Trumpovom administracijom.
“S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, čini se rizičnim čuvati toliko zlata u SAD-u. U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi trebao razmotriti vraćanje zlata”, izjavio je Monch za njemački poslovni list Handelsblatt.
Portparol Vlade Njemačke Stefan Kornelius je istakao da Vlada trenutno ne razmatra vraćanje zlata.
Čelnik Evropskog udruženja poreznih obveznika (TAE) i Udruženja njemačkih poreznih obveznika Michael Jager je saglasan s Monchom. Za njega bi američka namjera da ovladaju Grenlandom trebala razbuditi političare i navesti ih da strateški razmišljaju.
Prema njegovim riječima, Tramp je nepredvidiv i čini sve da zaradi, zbog čega njemačko zlato više nije sigurno u Federalnim rezervama SAD-a. Misli da postoji rizik da Bundesbank neće moći pristupiti svom zlatu usljed usložnjavanja grenlandskog pitanja.
Ukazao je da je prošle godine pisao Bundesbanku i Ministarstvu finansija Njemačke, pozvavši ih da “dovezu naše zlato kući”.
Pitanjem zlata donedavno se uglavnom bavila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Naime, više puta su pozvali na vraćanje zlata iz “patriotskih razloga”. I opoziciona stranka Zelenih podržava vraćanje zlata.
Međutim, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista Clemens Fuest protivi se toj mogućnosti jer bi to moglo imati negativne posljedice. Kako je kazao, samo bi se dolilo ulje na vatru trenutne situacije.
Njemačke rezerve zlata vrijede 450 milijardi eura. U samom Bundesbanku je nešto više od polovine tih rezervi, u Federalnim rezervama SAD-a 37 posto i Banci Engleske, britanske centralne banke, 12 posto. Iz Bundesbanka su naveli da redovno revidiraju svoje rezerve zlata.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel je u oktobru prošle godine na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu rekao da nema razloga biti zabrinut za njemačko zlato u Federalnim rezervama.
Socijaldemokrate, koji su vladajući s demokršćanima, uvjeravaju da razumiju zabrinutost, ali smatraju da nema razloga za paniku. Ipak, sve je više demokršćana, iz čijih redova dolazi kancelar Friedrich Merz, koji podržavaju vraćanje zlata, piše list Guardian.

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Oko 12.000 letova širom SAD, planiranih za vikend, otkazano je danas nakon što je velika sniježna i ledena oluja napravila haos širom zemlje, prijeteći da izazove i prekide u snabdijevanju električnom energijom.
Oko 140 miliona ljudi, ili više od 40 odsto stanovništva SAD, bilo je pod upozorenjem na zimsku oluju od Novog Meksika do Nove Engleske.
Prognoza Nacionalne meteorološke službe upozorila je na široko rasprostranjene jake sniježne padavine i ledeni pojas koji se proteže od istočnog Teksasa do Sjeverne Karoline.
Danas je u djelovima jugoistočne Oklahome, istočnog Teksasa i djelovima Luizijane prijavljeno 0,6 centimetara leda.
Meteorolozi su rekli da će odmah poslije te oluje biti veoma hladno, tako da će se snijeg i led sporo topiti.
Ministarstvo saobraćaja Teksasa saopštilo je danas da su mnogi autoputevi prekriveni snijegom u predgrađima sjeverno od Dalasa. Led i susnježica koji su preko noći pogodili sjeverni Teksas nastavili su da padaju u centralnom dijelu te države.
Led se formirao na putevima i mostovima u trećini okruga Misisipija.
Više od 112.000 prekida struje prijavljeno je širom zemlje, uključujući oko 55.000 u Teksasu, 13.700 u Luizijani i skoro 11.800 u Novom Meksiku.

Tag: izbori-u-jednom-danu

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Dukaj: Inicijativa o održavanju izbora u jednom danu je reformska

U grčkoj luci zaplijenjeno 180 kilograma droge

Dodijeljena priznanja najboljim sportistima Cetinja

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Otkazani letovi širom SAD zbog sniježne oluje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO