Nakon što proizvođači podnesu zahtjev za sertifikaciju, odnosno kompletnu prijavnu dokumentaciju, mi sa svim proizvođačima potpisujemo ugovor o kontroli i sertifikaciji, vršimo inicijalnu kontrolu kako bi utvrdili da li postoje uslovi za uspostavljanje &nbsp;organske proizvodnje, a nakon što proizvođač uđe u postupak sertifakicije svake godine se vrši nadzor te proizvodnje, kako bi se provjerilo da li se pravila poštuju u kontinuitetu, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Društva za vršenje kontrole i izdavanje sertifikata u organskoj poljoprivredi Ivana Vojvodić.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede ,šumarstva i vodoprivrede u Skupštini Crne Gore usvojen je Zakon o organskoj proizvodnji. Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a u skladu sa nacionalnim pravnim okvirom preuzela je obavezu da uskladi nacionalno zakonodavstvo u oblasti organske proizvodnje sa relevantnim pravnim tekovinama Evropske unije, a 1.januara 2022.godine u &nbsp;Evropskoj uniji stupila je na snagu Uredba 2018, i uvedene su mnoge izmjene u cilju jačanja kontrole.&nbsp;
Zakonom o organskoj proizvodnji propisuju se kriterijumi, objašnjava Vojvodić, za sertifikaciju u organskoj proizvodnji, te će svakako, dodaje ona, uticati na rad sertifikacionog tijela, ali i za, ističe ona, za proizvođače koji će, kako kaže, morati da se prilagode novim pravilima.
- Izmjene koje su se desile donošenjem novog Zakona o organskoj proizvodnji nijesu nešto drastične, u odnosu na ono što je bilo propisano prethodnim Zakonom. Ono što je neka novina jeste to da je propisan sistem grupne sertifikacije, detaljnije je propisana oblast uvoza i izvoza organskih proizvoda, i jasnije su definisane nadležnosti svih aktera u oblasti sistema organske proizvodnje, Ministarstva poljoprivrede, nadležnih inspektora, kontrolnih tijela i samih proizvođača - rekla je Vojvodić.
U dijelu koji se odnosi na opšta pravila, kaže Vojvodić, Zakona o organskoj proizvodnji, usaglašeni su sa opštim pravilima, navodi ona, kako su propisana baznom evropskom Uredbom 848 iz 2018.godine.
- Ono što nam sad predstoji je da izradimo podzakonska akta, kako bi uskladili detaljna pravila za sve oblasti organske proizvodnje, biljnu, stočarsku, preradu organskih proizvoda, akvakulturu, sa detaljnim pravilima koja su definisana kako u ovoj baznoj Uredbi 848, tako i ostalim uredbama koje se oslanjaju na Uredbu 848 - istalla je Vojvodić.
Neki opštepoznati kriteriju za dobijanje sertifikata, podsjeća Vojvodić, su ograničenje upotrebe inputa koja se koriste u poljoprivredi, &nbsp;ograničenje upotrebe zaštitnih sredstava, kao i sredstava za liječenje životinja.
- Ograničenje upotrebe aditiva, pomoćnih sredstava u preradi organskih proizvoda, zatim određene zabrane, kao što su zabrana upotrebe azotnih mineralnih đubriva, zabrana upotrebe jonizujućih zračenja, zabrana upotrebe genetskih modifikovanih organizama, zabrana hidroponskog načina uzgoja biljaka…Obavezne su primjene preventivnih mjera i mjera predostrožnosti, kako bi se očuvao integritet kako organske proizvodnje, tako i organskog proizvoda. Što se tiče stočarske proizvodnje bitno je napomenuti da se tu mora obezbjediti organska ishrana, visoki standardi dobrobiti životinja - naglasila je Vojvodić.
Monteorganici su povjereni poslovi obavljanja stručne kontrole, kaže Vojvodić, te imaju zadatak da provjere i utvrde da li se ono što je definisano Zakonom i podzakonskim aktima tako i sprovodi na terenu.
- Nakon što proizvođači podnesu zahtjev za sertifikaciju, odnosno kompletnu prijavnu dokumentaciju, mi sa svim proizvođačima potpisujemo ugovor o kontroli i sertifikaciji, vršimo inicijalnu kontrolu kako bi utvrdili da li postoje uslovi za uspostavljanje &nbsp;organske proizvodnje, a nakon što proizvođač uđe u postupak sertifakicije svake godine se vrši nadzor te proizvodnje, kako bi se provjerilo da li se pravila poštuju u kontinuitetu. Obavezni smo da sprovedemo minimum jednu kontrolu godišnje, a postoji mogućnost da uradimo više kontrola, odnosno vanredne kontrole, uzorkovanje i slično - zaključila je Vojvodić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--85C03pWAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojvodić: Novi Zakon o organskoj proizvodnji je usklađivanje sa uredbama Evropske unije

Premijer Milojko Spajić uputio je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću prijedlog za imenovanje ambasadora Crne Gore u NATO-u, kazali su iz Vlade, ne navodeći ko je ovaj karijerni diplomata.
Kako piše u saopštenju, u skladu sa dogovorom sa nedavno održanog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom premijer Spajić je "na ovu važnu poziciju predložio karijernog diplomatu sa višegodišnjim iskustvom u radu sa Sjevernoatlantskim savezom".
- U uvjerenju da će predloženo rješenje kao karijerni diplomata sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti biti prihvatljivo predsjedniku države, premijer Spajić očekuje da će se imenovanjem do kraja godine ispuniti obaveza popunjavanja ove važne diplomatske pozicije pri Sjevernoatlantskom savezu - rekli su iz Vlade.

Spajić predložio karijernog diplomatu za šefa misije Crne Gore pri NATO-u

Sjednica Ustavnog suda na kojoj se raspravlja o prestanku funkcije sudijama Budimiru Ščepanoviću i Desanki Lopičić neopravdano je zatvorena za javnost, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) navodeći da je to pitanje od opšteg interesa.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da je sjednica Ustavnog suda, koja je u toku, zatvorena za javnost jer je tako odlučila većina od troje sudija, pa nije usvojen predlog predsjednice suda da sjednica bude javna.
Kako su pojasnili iz HRA, prema Poslovniku Ustavnog suda, sjednice su po pravilu otvorene za medije, a Ustavni sud može isključiti javnost samo radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, javnog reda i morala u demokratskom društvu, kao i radi zaštite interesa maloljetnika i privatnosti učesnika u postupku.
U HRA smatraju da nijedan od tih uslova ne može da opravda zatvaranje sjednice za javnost.
- Pitanje prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda nije njihova privatna stvar, već pitanje opravdanog opšteg interesa - istakli su iz HRA.
Prema njihovim riječima, odluka Ustavnog suda da ne otvori za javnost današnju sjednicu samo je još jedan primjer skandaloznog ponašanja koje dodatno opominje da Ustavni sud mora temeljno da se reformiše.
- Pored odbijanja sudija da napuštaju funkcije u skladu s Ustavom i zakonom i da se izuzmu iz odlučivanja o prestanku sopstvenih funkcija, sada se još i skrivaju od javnosti - naveli su iz HRA.
Iz te NVO su istakli da Ustavni sud mora da gradi autoritet ozbiljnom stručnom argumentacijom, a ne, kako su rekli, zakulisnim radnjama iz ličnih interesa.

HRA: Sjednica Ustavnog suda neopravdano zatvorena za javnost

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) predložiće izmjene Ošteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojima će omogućiti da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje zabrani obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
Kako je saopšteno iz MPNI, izmjene se uvode zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanje seksualnog uznemiravanja učenika i učenica, i one će biti upućene Vladi na usvajanje u januaru.
Iz MPNI su kazali da su izmjenama predvidjeli da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
Iz tog resora su podsjetili da je važećim zakonskim rješenjem već predviđeno da, u slučajevima kada je nastavnik pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo protiv polne slobode, ne može obavljati obrazovno-vaspitni rad.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene - kazali su iz MPNI.
Kako su dodali, osnov za razrješenje direktora javne ustanove biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode.
- MPNI je ove izmjene uvelo zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanja seksualnog uznemiravanja učenika/ca od strane zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, a koji su prethodnih dana sa razlogom zabrinuli crnogorsku javnost - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe.
- Ovim izmjenama predviđeno je povećanje broja pedagoga i psihologa, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja - kazali su iz MPNI.
Oni su podsjetili da je Vlada usvojila paket mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama, kojim su definisane ključne aktivnosti koje je neophodno sprovesti u narednom periodu i u čiju realizaciju će biti uključene sve relevantne institucije.Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) predložiće izmjene Ošteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojima će omogućiti da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje zabrani obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
Kako je saopšteno iz MPNI, izmjene se uvode zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanje seksualnog uznemiravanja učenika i učenica, i one će biti upućene Vladi na usvajanje u januaru.
Iz MPNI su kazali da su izmjenama predvidjeli da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
Iz tog resora su podsjetili da je važećim zakonskim rješenjem već predviđeno da, u slučajevima kada je nastavnik pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo protiv polne slobode, ne može obavljati obrazovno-vaspitni rad.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene - kazali su iz MPNI.
Kako su dodali, osnov za razrješenje direktora javne ustanove biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode.
- MPNI je ove izmjene uvelo zbog slučajeva koji se odnose na prijavljivanja seksualnog uznemiravanja učenika/ca od strane zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, a koji su prethodnih dana sa razlogom zabrinuli crnogorsku javnost - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe.
- Ovim izmjenama predviđeno je povećanje broja pedagoga i psihologa, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja - kazali su iz MPNI.
Oni su podsjetili da je Vlada usvojila paket mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama, kojim su definisane ključne aktivnosti koje je neophodno sprovesti u narednom periodu i u čiju realizaciju će biti uključene sve relevantne institucije.

MPNI predlaže privremenu zabranu rada nastavniku prijavljenom za seksualno uznemiravanje

Studentima osnovnih, master i doktorskih studija Fakulteta političkih nauka biće omogućeno da u naredne četiri godine realizuju stručnu praksu u Službi predsjednika Crne Gore - predviđeno je memorandumom na koji su potpis stavili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević.
Ovaj sporazum, kako se navodi u saopštenju, uz podsticanje praktičnog obrazovanja studenata kroz pružanje prilike za stažiranje u Službi predsjednika Crne Gore, definiše i razvoj zajedničkih projekata, radionica, okruglih stolova i naučno-istraživačkih aktivnosti koje će doprinijeti razmjeni znanja između Službe i Fakulteta, kao i osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku i javnu administraciju.
- Služba Predsjednika će, u saradnji sa Fakultetom, kreirati prilike za mlade stručnjake kroz savjetovanja, mentorske programe i usmjeravanje ka profesionalnom razvoju u državnoj administraciji - ističu iz Kabineta Milatovića.
Institucija Predsjednika Crne Gore, kako dodaju, i na ovaj način pokazuje transparentnost i inkluzivnost, sa ciljem osnaživanja akademske zajednice kroz praktične obuke u oblasti javne uprave za najuspješnije studente.&nbsp;
- Potpisivanje Memoranduma ima posebnu vrijednost u kontekstu ostvarenja našeg strateškog cilja - punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta Milatovića.

Studenti Fakulteta političkih nauka moći će da obavljaju praksu u Službi predsjednika Crne Gore

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: ivana-vojvodic

Vojvodić: Novi Zakon o organskoj proizvodnji je usklađivanje sa uredbama Evropske unije

Spajić predložio karijernog diplomatu za šefa misije Crne Gore pri NATO-u

HRA: Sjednica Ustavnog suda neopravdano zatvorena za javnost

MPNI predlaže privremenu zabranu rada nastavniku prijavljenom za seksualno uznemiravanje

Studenti Fakulteta političkih nauka moći će da obavljaju praksu u Službi predsjednika Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO