Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.
Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.
- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.
Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.
Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;
- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.
- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.
Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.
Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.
Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

Većina građana Izraela smatra da njihov premijer Benjamin Netanjahu ne bi trebalo da se kandiduje na sljedećim izborima, pokazuje anketa objavljena sinoć na Kanalu 12.
Prema rezultatima istraživanja, 52 odsto ispitanika smatra da se Netanjahu ne bi trebalo ponovo kandidovati, 41 odsto vjeruje da bi trebalo, dok je sedam odsto ispitanika reklo da nisu sigurni.
Na pitanje ko bi trebao voditi stranku Likud ako to ne bude Netanjahu, 48 odsto građana izjavilo je da nisu sigurni ili da nijedan od ponuđenih kandidata nije odgovarajući.
Najviše podrške dobio je bivši šef izraelske obavještajne agencije Mosad, Josi Kohen, s 10 odsto glasova. Iza njega slijede ministar za strateška pitanja Ron Dermer, ministar odbrane Izrael Kac, ministar pravde Jariv Levin, predsjednik Kneseta Amir Ohana, ministar privrede Nir Barkat, ministar vanjskih poslova Gideon Saar, ministar poljoprivrede Avi Diht­er, ministar energetike Eli Koen i ministarka saobraćaja Miri Regev.
Josi Kohen je izraelski političar, bivši obavještajac i diplomata, poznat po tome što je bio šef Mosada od 2016. do 2021. godine.
Na pitanje ko bi trebao predvoditi blok stranaka koji se protivi Netanjahuu, 44 odsto ispitanika odgovorilo je da bi to trebao biti bivši premijer Naftali Benet, dok je 16 odsto navelo predsjednika stranke "Iješ Atid", Jaira Lapida, prenosi Avaz.

Većina Izraelaca protiv kandidature Netanjahua na narednim izborima

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Istraživanje javnog mnjenja, čiji rezultati govore da Demokratska partija socijalista uživa podršku 25,8 odsto građana Crne Gore, ukazuje na to da je akcija Specijalnog državnog tužilaštva, koju u ime i za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović s jasnim ciljem da obori rejting DPS-a, propala, saopšteno je iz te partije.
Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) pokazalo je da bi DPS, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto.
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.3699%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcedem-dps-bi-podrzalo-25-8-odsto-biraca-zbcg-23-5-odsto-pes-20-3-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon objavljivanja podataka koji jasno govore da je DPS politička partija kojoj građani najviše vjeruju u Crnoj Gori, evidentno je da su se u paramparčad razbili svi pokušaji SDT-a da uništi ono što je temelj naše politike – a to je povjerenje građana - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovo je, kako ističu u toj partiji, dokaz da se optužnica, koju ispisuje šef OKG, koju čine vlast i tužilaštvo, Vladimir Novović raspala i prije nego je nastala, te da je Demokratska partija socijalista," kakve god etikete Novović pokušavao besramno da joj zalijepi ne bi li joj nanio štetu, neuništiva".
. Dalje, istraživanje pokazuje da, ono na šta smo upozorili naše političke protivnike, koji su, u svoj svojoj histeriji, prevršili mjeru i koji se služe svim sredstvima, pa i onim, u Crnoj Gori nedozvoljenim, kojima se udara na nečiju čast, ne bi li zakučili koji politički poen, klize ka marginama političkog života u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Poručuju da Demokratska partija socijalista neće povijati kičmu pred, kako su rekli u toj stranci, očiglednom spregom između vlasti i tužilaštva, koje se legitimisalo kao politički akter u Crnoj Gori.
- Već će ovo istjerati do kraja, jer crvena linija je pređena i sad nema nazad - zaključeno je u saopštenju DPS-a.

DPS: Potvrđeno da imamo najveću podršku građana, propala akcija skaj tužioca Novovića

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

"Kao da je poslije raspada Jugoslavije istorija stala. Kao da se više niko nije bavio istorijom".
Ova rečenica 22-godišnjeg Miloša mogla bi da sumira način na koji se ratne devedesete na prostoru bivše Jugoslavije obrađuju u crnogorskim školama.
Istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) o izučavanju perioda ratnih 90-ti u školama pokazalo je nedostatak prostora za tu temu u nastavnim planovima, da su udžbenici zastarjeli i površni, odsustvo podrške nastavnicima i da je prisutan strah i autocenzura.
Fokus istraživanja - u kome su učestvovali nastavnici istorije, učenici i studenti - bio je na razumijevanju načina na koji su ratovi predstavljani učenicima, da li se nastavnici istorije u svom radu suočavaju sa pritiscima i kakvo je iskustvo učenika.
Ratovi 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije su odnijeli oko 130.000 života a više od dva miliona je raseljeno.
<h2>Na šta se žale učenici</h2>
Iskustvo učesnika i studenata je da se o tim dešavanjima veoma malo uči u školi, a "često i ništa".
- Čim je došlo vrijeme da učimo o 90-ima, profesor je zaobišao tu temu. Rekao je da ne bi da otvori tu temu i jednostavno smo je preskočili. Nismo naučili ništa - kazao je u Istraživanju student Stefan.
To što su učili, ističu, bile su uglavnom opšte informacije o ratovima, ali ne i šta su bili njihovi stvarni uzroci i posljedice.
Učesnici istraživanja su kritikovali to što udžbenici istorije ne nude više od osnovnih informacija o tom periodu, posebno u dijelu koji se tiče ljudske dimenzije rata.
Pojedini problematizuju i pristup nastavnika istorije, koji nije bio zasnovan na činjenicama nego na ličnim doživljajima.
- Spominjali smo napad na Dubrovnik. Sjećam se da je profesorka bila mnogo subjektivna jer je rekla da je Dubrovnik nama pripadao, da je to naša pobjeda... mislim da je to bio naš ljudski poraz - kazao je sada 20-godišnji student Andrija o iskustvu iz srednje škole.
Nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a.
Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota u njenoj novijoj istoriji, ocjena je nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima.
Iz YIHR-a ističu da je tema ratova 90-ih pozicionirana među završnim lekcijama i da se često obrađuje pred raspuste ili zaključivanje ocjena, što ukazuje na institucionalni otpor prema dubljoj razradi.
Zato su mnogi učesnici istraživanja, o tom periodu prvi put dobili informacije na radionicama nevladinih organizacija, iz dokumentaraca i filmova, ali i putem interneta ili vještačke inteligencije.
Tako je "film "Quo vadis, Aida" mnogima približio šta se desilo – malo su znali, ali su iz tog filma dobili mnogo informacija", ističe nastavnik Marko.
"Aida" govori o agoniji majke koja pokušava da izbavi porodicu od snaga Vojske Republike Srpske predvođenih Ratkom Mladićem, koje su nakon ulaska u tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u Srebrenici 1995. pobile više od 8.000 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu ovaj zločin je označio kao genocid, ali se to ne pominje u crnogorskim udžbenicima.
Dio partija na vlasti u Crnoj Gori ne priznaje da se u Srebrenici desio genocid.
Vlast u Crnoj Gori čini Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, nekadašnji prosrpski Demokratski front šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate vicepremijera Alekse Bečića i predstavnici albanskog i bošnjačkog naroda.
<h2>Šta kažu nastavnici</h2>
Većina nastavnika koji su učestvovali u istraživanju YIHR snažno vjeruje da je uključivanje tema vezanih za ratove 90-ih izuzetno važno za učenike, prije svega kako bi razumjeli svijet oko sebe, razvili kritičko mišljenje i empatiju te naučili da cijene mir.
Ističu, međutim, da se istorija u posljednjem razredu osnovne škole izučava samo jedan čas nedjeljno.
Nastavniku posao otežava i to što učenici najčešće nisu zainteresovani da dodatno istraže i razumiju kompleksnost teme, već se drže u porodici usvojenog narativa, uvjereni da već znaju "pravu istinu".
- Najveći izazov je babina i đedova istorija - konstatuje nastavnik Marko.
Učenici mogu doživjeti nastavni sadržaj koji odstupa od 'prave istine' kao provokaciju ili čak prijetnju vlastitom identitetu i porijeklu, što kod nekih izaziva zatvaranje, otpor ili emocionalne reakcije, navodi se u Istraživanju YIHR-a.
U tim situacijama učionica postaje prostor potencijalnih tenzija, gdje nastavnik mora pažljivo balansirati između očuvanja neutralnosti i podsticanja otvorenog dijaloga.
- Razbijanje zida predrasuda jedan je od najtežih zadataka nastavnika istorije, ali i onaj na koji svi moramo biti strpljivo spremni - ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa nastavnik Igor Radulović.
Radulović poručuje da je sa učenicima najprije potrebno razgovarati, provjeriti kako i zašto su njihovi stavovi unaprijed izgrađeni, a tek potom ih suočiti sa mišljenjima i stavovima koji se razlikuju ili suprotstavljaju njihovim.
Da učenici nisu u dovoljnoj mjeri upoznati ni sa događajima iz Drugog svjetskog rata, iako nastavni programi predviđaju izučavanje tog perioda, pokazala je anketa RSE u podkastu o četnički komandantu Pavlu Đuriđiću.
U istraživanju YIHR se navodi da se pojedini nastavnici samoinicijativno odlučuju na suzdržanost prilikom obrađivanja teme ratnih devedesetih, naročito oni koji taj period nisu izučavali na studijama.
Uz to prisutan je i problem pritiska od strane nadređenih u školi da se ne bave detaljnije tom tematikom.
Sagovornik RSE potvrđuje da su svi ti problemi prisutni, ali da se "integritet i dignitet struke čuvaju jedino odgovornim pristupom nastavi".
- Traženje izgovora je neprihvatljivo. Taj začarani krug se jednom mora prekinuti, jer prebacivanje odgovornosti na naredne generacije nastavnika ne smije biti opcija - insistira Radulović.
Iz Ministarstva prosvjete nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa mogućim pritiscima na nastavnike istorije.
Nastavnici se takođe žale na druge prepreke - od malog broja časova, do zastarjelih udžbenika, što se ove teme obrađuju na kraju školske godine do toga da državne institucije ne organizuju specijalizovane seminare ili materijale iz ove oblasti.
Gotovo svi ističu da su se sami angažovali i pohađali različite seminare i radionice koje su organizovala stručna udruženja ili nevladine organizacije.
<h2>"Najopasnije bi bilo da ne pričamo, da preskačemo"</h2>
Istraživanje je pokazalo da su nastavnici često ućutkivani na temu ratova 90-ih, jer sama uprave škole ima takvu politiku, a institucija nastavnika u Crnoj Gori nije dovoljno uvažena, navodi predstavnica YIHR-a Kristina Žugić.
- Autonomija nastavnika je vrlo ograničena i zbog trenda političkog zapošljavanja u školama, koji je i dalje jak u Crnoj Gori. To utiče na strah kod nastavnika da će izgubiti posao ako ne prate politiku onih koji sjede u upravi - kazala je ona za RSE.
Sugeriše niz promjena kada je u pitanju predmet Istorija.
Prvi je da se u udžbenicima temeljnije obrade teme 90-ih, ali i obavezno obrazovanje nastavnika na ovu temu ukoliko nisu imali prilike da je izučavaju na studijama.
- To će omogućiti nastavnicima da slobodnije predaju - kaže Žugić.
U YIHR-u su svjesni da je politička klima veoma značajan faktor u oblikovanju društvenog i obrazovnog narativa.
I dok ne sazri politička svijest, ne možemo očekivati veće promene na ovom polju, smatra Žugić.
- Najopasnije bi bilo da ostane ovako. Da ne pričamo, da preskačemo, da pustimo da mladi na osnovu porodičnih narativa tumače i stvaraju nove narative, podjednako ostrašćene i nepomirljive - poručiča je ona.
Crnogorsko društvo, zaključuje, mora shvatiti da ne postoji opcija da se ove priče samo zaborave.

1250x600

1084x550

"Kao da je poslije raspada Jugoslavije istorija stala": Zaobilaženje ratnih 90-ih u nastavi

Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. - Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima - navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: - Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom - kažu u MEP-u. Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. Politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. - Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju - kaže Vujović. <h2>Trend povjerenja građana Crne Gore u EU</h2> Posljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a" data-rendition-name="original" width="828" height="756" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja. - Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama - kazali su u Delegaciji EU. Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 odsto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. <h2>Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?</h2> Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 odsto. - Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje - kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. - Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali "po dubini" svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju - istakao je Vujović. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: - Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao - ocijenio je on. <h2>Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenja</h2> Ključni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara. - Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje - kazao je Vučurović. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju.

Zašto u Crnoj Gori "oscilira" povjerenje u EU?

U E uživo emisiji zanimljivi gosti i pregled aktuelnih tema i gostovanja iz emisija E televizije.
O značaju Nacionalnih parkova za crnogorsko društvo, napretku koji je moguć uz aktivno djelovanje institucija - ali i planinarenju i planinama CG, razgovaramo sa Darkom Brajuškovićem, bivšim direktorom NP Biogradska gora i planinarom.
Govorimo o istraživanju naučnika sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život.
“Eho” donosi rezultate istraživanja koje pokazuje da skok cijena utiče na povjerenje građana u institucije. “E-misija” ukazuje na sve manji broj zanatlija i postavlja pitanja na koji način prevazići krizu.
Tema iz “Budilnika” o dvdesetčetvoročasovnom &nbsp;radnom vremenu kazina &nbsp;otvara pitanje uticaja na mlade. Najavljujemo nove epizode “Galerije tajni” i serijala “Sjenke”. 
 
Budite uz E uživo u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo: Značaj Nacionalnih parkova, planinarenje, istraživanje sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život...

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: istrazivanje