Najnovije istraživanje javnog mnjenja, koje je sprovela agencija Stars Up u periodu 19.05. – 31.05. 2025. ukazuje na pomjeranje političke ravnoteže u Crnoj Gori, dvije godine nakon parlamentarnih izbora održanih 2023. godine.
Ključni trendovi pokazuju pad popularnosti Pokreta Evropa sad (PES), dok DPS, kako navode, vraća povjerenje birača.&nbsp;
- DPS bilježi rast sa 23,2% na 25,8%, dok PES, kao najjača pojedinačna stranka, pada sa 25,5% na 24,1% - navode iz Stars Up-a.
Prema uporednoj analizi, DPS bilježi rast sa (koaliciono) 23,2% na 25,8% (samostalno).
- Kako pokazuje istraživanje, DPS bilježi rast jer se dio razočaranih birača vraća starim i poznatim političkim strukturama, nakon što su se nove opcije, poput PES-a, URE i Demokrata pokazale neefikasnim ili netransparentnim. Stranka koristi jasan ideološki profil i državotvornu retoriku da se ponovo pozicionira kao stabilna, građanska snaga naspram rastuće desnice - navode u saopštenju.&nbsp;
Pored toga, oslanja se, dodaju, na organizacionu infrastrukturu i lojalnu biračku bazu koja nije u potpunosti erodirala ni nakon gubitka vlasti.
- Iako DPS bilježi rast podrške, izostanak suštinskih reformi i nedovoljno jasan otklon od nasljeđa ranijih političkih struktura dovode do toga da, uprkos vraćanju povjerenja građana, ova partija i dalje nema stvarni koalicioni kapacitet - &nbsp;pokazalo je istraživanje.&nbsp;
PES bilježi pad, sa 25,5% osvojenih glasova na izborima 2023. godine, najnovije projekcije iz maja 2025. pokazuju rezultat od 24,1%, što predstavlja relativno blagi pad od svega 1,4 procentna poena.
- Ovakav rezultat ukazuje da PES, uprkos izazovima u upravljanju i tenzijama unutar samog pokreta, zadržava jezgro birača koje i dalje u njima vidi simbol promjene i političku opciju izvan starog partitokratskog okvira. Uprkos narativu o netransparentnosti, sumnjama u kadrovske izbore i kritikama zbog neispunjenih obećanja, biračko tijelo PES-a pokazuje određeni stepen lojalnosti, što ih i dalje čini prvim ili drugim najjačim pojedinačnim političkim subjektom u zemlji - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da blok „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), koji okuplja Novu srpsku demokratiju (NSD), Demokratsku narodnu partiju (DNP) i saveznike, bilježi rast sa 14,7% na 18,9%.
"Ovaj porast može ukazivati na veću političku mobilizaciju birača koji preferiraju desnu političku orijentaciju", navode u saopštenju.
Koalicija „Hrabro se broji“ 2023. godine (Demokrate i URA) tada je osvojila ukupno 12,48% glasova. Na osnovu raspodjele mandata (7 Demokrate, 4 URA), realna startna tačka bila je 7,95% za Demokrate i 4,55% za URA.
U 2025. Demokrate blago padaju na 5,9%, a URA na 3,3%.
"Evropski savez, iako formalno okupljen kao grupacija, i dalje nastupa pod starim imenima – SD, SDP, LP – što dodatno zbunjuje birače i razvodnjava poruku. Umjesto sinergije, javnost dobija fragmentisan i nedovoljno ujedinjen nastup", navode u saopštenju.&nbsp;
Bošnjačka stranka (BS) ostaje stabilna, sa 7,1% na 7,2%. Kad je riječ o albanskim partijama, važno je razdvojiti učesnike iz 2023. godine: Albanski forum i AA nastupali su samostalno i zajedno osvojili 3,4%, dok je DUA bila dio koalicije sa DPS.
"Projekcija iz maja 2025. pokazuje da albanske opcije sada imaju 5,3% podrške, što je jasan znak jačanja njihove političke pozicije, moguće kroz bolje objedinjavanje ili jaču kampanju na terenu", navode u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Istraživanje pokazalo: DPS vraća povjerenje birača, PES gubi

Političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora i međunarodne zajednice, uglavnom imaju jasan pozitivan stav prema ideji uvođenja sistema otvorenih lista u Crnoj Gori. Istraživanje koje je institut Damar radio za potrebe UZOR-a, pokazuje da velika većina ispitanika, 83,3 odsto, podržava postepeno uvođenje sistema otvorenih lista, dok 10 odsto zagovara momentalnu primjenu ovog sistema, navodi se u zajedničkom saopštenju Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
- Čak 60 odsto ispitanika je u potpunosti saglasno s tvrdnjom da bi davanje mogućnosti građanima da biraju pojedince na listama, a ne samo političku stranku ili izbornu listu, moglo osnažiti demokratske procese u Crnoj Gori. Kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, ukupno 86,2 odsto ispitanika iskazuje podršku ovom konceptu, a na pitanje da li bi ovo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost izbornog procesa, 62,1 odsto ispitanika je odgovorilo u potpunosti pozitivno. Takođe, 72,3 odsto ispitanika podržava uvođenje direktnih izbora za organe mjesnih zajednica, a 44,8 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da bi ovaj model trebao biti uključen kroz reformu Zakona o izboru odbornika i poslanika - navedeno je u saopštenju.
Istraživanje pokazuje i da predlog za uvođenje individualnih kandidatura, ima većinsku podršku- čak 55,2 odsto ispitanika ga u potpunosti podržava, dok dodatnih 27,6 odsto ima uglavnom pozitivan stav o istom.
- Istraživanje je realizovano korišćenjem online metode prikupljanja podataka, a ciljna grupa su bili političari, članovi odbora za izbornu reformu, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora te predstavnici međunarodne zajednice. Ukupan obuhvat iznosio je 82 ispitanika. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 24. marta do 6. maja 2025. godine - dodaje se u saopštenju.
Za prikupljanje podataka korišćen je uzorak metodom “grude snijega” (engl. snowball sampling).
U praksi je to značilo da su inicijalno kontaktirani ispitanici u skladu sa definisanom ciljnom grupom te su oni pozvali ili proslijedili istraživanje kolegama unutar svojih mreža koji zadovoljavaju navedene kriterijume. Korišćeni uzorak “grude snijega” otežava generalizaciju rezultata na širu populaciju, jer ne garantuje jednaku vjerovatnoću uključivanja svih pripadnika ciljne grupe - navodi se u saopštenju.
Na pitanje da li podržavaju rješenje shodno kome bi Državna izborna komisija bila sastavljena isključivo od stručnih i nepristrasnih članova, čak 85,7 odsto ispitanih odgovorilo je pozitivno.
Na pitanje o centralizaciji izborne administracije, odnosno podršci većoj kontroli DIK-a nad opštinskim izbornim komisijama, može se, navode, primijetiti da više od 3/4 ispitanika (78,6 odsto) ima pozitivan stav o ovoj ideji.
Svega 3,6 odsto ispitanika ima donekle negativan stav po pitanju centralizacije izborne administracije, što ukazuje da je prepoznata važnost unapređenja institucionalnog uticaja koji Državna izborna komisija treba da ima u toku organizacije izbornih procesa.
Istraživanje ukazuje i na visok nivo podrške mjerama koje bi unaprijedile odgovornost u sistemu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.
U UZOR-u i CDT-u podsjećaju da Crna Gora još uvijek nije izmijenila svoj Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, shodno preporukama GRECO i OSCE/ODIHR, iako Evropska komisija u svom posljednjem godišnjem izvještaju konstatuje da pravni okvir u ovoj oblasti treba mijenjati u skladu sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila transparentnost, kontrola trošenja finansijskih sredstava od strane političkih partija i spriječile zloupotrebe državnih resursa.
Većina ispitanika (64,3 odsto) smatra i da bi veće ulaganje partijskih sredstava u ženske organizacije povećalo učešće žena u politici, a dvije trećine smatra da bi trebalo uvesti sankcije za političke subjekte koji ne poštuju propise o trošenju javnih sredstava namijenjenih ženskim organizacijama.
Kompletna analiza može se pronaći na <a href="https://uzor.me/izvjestaj-percepcija-politicara-i-eksperata-o-izbornom-procesu-i-izbornoj-reformi/">OVOM LINKU</a>.
Analiza je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!” koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Značajna podrška postepenom uvođenju sistema otvorenih lista

Turska je otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte u Somaliji u sklopu svoje inicijative za istraživanje i pronalazak novih izvora energije na području Afričkog roga, javlja Middle East Monitor.
Prema turskim i somalskim medijima, turske istraživačke misije otkrile su nalazišta za koja se procjenjuje da sadrže do 20 milijardi barela komercijalno iskoristive sirove nafte.
Iako su dva bloka kojima Turska upravlja u toj regiji već donijela značajne rezultate, treći je blok još uvijek u fazi istraživanja i očekuje se da će takođe sadržavati dovoljne količine nafte za komercijalnu eksploataciju.
Otkriće velikih naftnih rezervi dolazi mjesec dana nakon što su Turska i Somalija potpisale sporazum o istraživanju nafte i plina na kopnu u toj istočnoafričkoj zemlji, pod okriljem Turske naftne korporacije (Turkish Petroleum Corporation) i Somalske naftne agencije (Somali Petroleum Authority).
Iako se sporazum predstavlja kao korist za Mogadiš i razvoj energetskog sektora Somalije, mnogi ga kritikuju kao ugovor koji previše pogoduje Ankari, budući da turskim energetskim vlastima daje oko 90% prava na somalsku naftu i plin, kao i izuzeće turskih subjekata od plaćanja početnih troškova poput bonusa i administrativnih dažbina.

Turska u Somaliji otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte

Politikolog Alek Barović ovog ljeta boraviće na prestižnom američkom univerzitetu Jejl (Yale University) u saveznoj državi Konektikat, gdje će biti angažovan kao gostujući asistent u istraživanju.&nbsp;
Jejl je jedan od najuglednijih univerziteta u svijetu i član elitne američke Ivy lige, a Barović će tamo raditi na istraživanju koje je usko povezano sa njegovom doktorskom disertacijom na Univerzitetu u Padovi.
- Smatram da je ovo kruna moje dosadašnje akademske karijere. Jejl mi je oduvijek bio cilj, a boravak tamo ogroman je uspjeh. Vjerujem da će mi ovo iskustvo otvoriti mnoga vrata u budućoj karijeri i biti značajno za naučnu zajednicu u Crnoj Gori, ukoliko po završetku studija za mene bude bilo mjesta u njoj - rekao je Barović za Portal Analitika.
Kako dodaje, pod mentorstvom profesora Dejvida Sajmona, direktora Jejlovog Programa za studije genocida, fokusiraće se na ulogu vjerskih zajednica u očuvanju kolektivne identitetske memorije, kao i na uticaj traumatskih događaja na formiranje i očuvanje identiteta, sa posebnim naglaskom na genocid.
Istraživanje će obuhvatiti bošnjačke, jermenske i kurdske zajednice koje žive u Sjedinjenim Američkim Državama, analizirajući ulogu njihovih vjerskih organizacija.
- Cilj istraživanja je da se otkrije kako dijaspora percipira vjeru i njenu važnost u očuvanju nacionalnog identiteta i pamćenja kolektivnih stradanja koja su ove zajednice doživjele u prošlosti - kazao je Barović.

Barović gostujući asistent na Jejlu: Istraživaće ulogu vjerskih zajednica u očuvanju kolektivne identitetske memorije

Građani/ke Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1.008 ispitanika, saopšteno je iz CDT-a.
U okviru istraživanja, tražili su od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocjene kao istinite ili lažne, i iz podataka se jasno vidi prevalencija teorija zavjera.
- Čak 54,1 odsto građana/ki smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin/ka (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju, to ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana/ki, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav. Oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna - saopštila je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Iako najveći broj građana/ki (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, Jovanović kaže da zabrinjava što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno.
- Kada je riječ o propagandnim narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana/ki, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju. Većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana/ki kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav - ističe Jovanović.
Visok broj građana/ki (81,3 odsto) je ocijenilo kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.
Takođe, navodi Jovanović, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. 
- Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana/ki, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, dok 23,9 odsto kaže da ne zna - rekla je Jovanović.
Ovo su, dodaje, neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori.
- Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana/ki vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih prepreka - kaže Jovanović.
I dalje dominiraju negativne ocjene po pitanju rada institucija u borbi protiv dezinformacija. Oko 60 odsto građana/ki smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih.
- Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana/ki nema stav o tom pitanju. Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana/ki, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna. U poređenju sa istraživanjem sa 2023, procenat građana/ki koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023) - saopštila je Jovanović.
Veliki broj građana/ki (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.
- Većina građana/ki se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana/ki smatra da globalne kompanije poput Facebook-a i X-a direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine nenamjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju - zaključila je Jovanović.

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i teorije zavjere

Istraživanje Ipsosa koje je danas predstavljeno javnosti netačno je, i ima za cilj obmanjivanje građana u korist pojedinih političkih partija - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) poručujući da je njihov rejting 29 odsto, koalicije Za budućnost Crne Gore 20.5, a Pokreta Evropa sad 13 odsto.
Istraživanje Ipsosa koje je sprovedeno u februaru je pokazalo da je njihova partija sa podrškom od 21 odsto najbolje kotirana, te da je prate koalicija Za budućnost Crne Gore i Pokret Evropa sad sa po 20 odsto podrške.
U DPS-u kažu da su se više puta suzdržali komentara kada su ova i slična istraživanja predstavljena javnosti.
- Vjerujući da predstavljaju samo sezonsku pojavu u tradicionalnoj kampanji dezinformacija u kojoj nažalost učestvuje i ova - nekada respektabilna kuća za istraživanje tržišta. Ipak, budući da se kampanja lažnih vijesti nastavlja obavezni smo da, radi javnosti, iznesemo precizne podatke. Naime, rejting Demokratske partije socijalista u februaru na nivou države iznosio je 29 odsto, rejting Koalicije za budućnost 20.5, a rejting Pokreta Evropa sad svega 13 odsto - podvukli su oni.
Poručili su da će svakako javnost uskoro na izborima u Nikšiću na osnovu izbornih rezultata imati priliku da prosudi ko govori istinu i čiji su podaci relevantni - a čiji služe za obmanjivanje i dezinformisanje javnosti.

DPS: Istraživanje Ipsosa netačno i služi za obmanjivanje građana, naš rejting je 29 odsto, ZBCG 20.5, a PES 13

Više od polovine Francuza, Njemaca (59 odsto) i Britanaca (56 odsto) smatra da je Donald Tramp diktator, a to mišljenje koje dijeli 47 odsto ispitanih u Poljskoj, pokazala je danas objavljena anketa istraživačkog centra Desten komen.
To istraživanje javnog mnjenja dolazi u trenutku kada se Ukrajina, uprkos teškim borbama protiv Rusije, suočava sa oštrim Trampovim kritikama.
Vašington je ove nedjelje zamrznuo vojnu pomoć i ustupanje obavještajnih podataka Kijevu. Evropljani se s druge strane mobilišu kako bi nadoknadili taj nedostatak američke pomoći i žele da uspostave jaku zajedničku odbranu.
Oko 35 odsto francuskih ispitanika pokazuje više simpatija prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, nakon njegovog burnog sastanka u Vašingtonu sa Donaldom Trampom, krajem februara.
Samo četvrtina Francuza i dalje smatra SAD saveznicima, a više od polovine (57 odsto) reklo je da ima teškoća da definiše taj odnos.
Što se tiče mogućnosti rata u Evropi narednih godina, 60 odsto Francuza smatra da je vjerovatno da će Rusija izvršiti invaziju na druge evropske zemlje u narednim godinama, u Velikoj Britaniji i Poljskoj takvo mišljenje ima 68 odsto anketiranih, kao i 53 odsto u Njemačkoj.

Većina Evropljana vidi Trampa kao diktatora

Građani Srbije – njih 64 odsto podržavaju proteste studenata, a kako pokazuje danas objavljeno istraživanje organizacije Crta najveći rast podrške u posljednjih mjesec zabilježen je među onim građanima koji inače podržavaju stranke na vlasti. Po podacima Crte, svaki peti građanin kojem su bliže partije vlasti podržava proteste, a krajem decembra bilo ih je upola manje. Takođe, Oko 80 odsto građana Srbije podržava većinu zahteva studenata, a trećina populacije navodi da je učestvovala u aktuelnim protestima. Kako smatraju, građanski protesti mogu donijeti pozitivne promjene zemlji - skoro polovina građana, to jest njih 46 odsto vjeruje da zemlja ide u dobrom pravcu, dok je 38 odsto onih koji misle suprotno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219140248_f3a7d257545e326e708df9892f80177d822bcc87f02918a171ab34bbf41b4bc7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219140248_f3a7d257545e326e708df9892f80177d822bcc87f02918a171ab34bbf41b4bc7" data-rendition-name="original" width="1070" height="590" loading="lazy" alt="Crta"></figure>  Po ocjeni istraživača Crte rast optimizma u pogledu budućnosti zemlje "jasno proizilazi iz energije koju su donijeli studentski protesti, a ne iz povjerenja u državnu politiku i stanje ekonomije". Gotovo 60 odsto građana vjeruje studentima, a isto toliko smatra i da predsjednik Srbije nije nadležan za rješavanje studentskih zahteva. Na pitanje o tome da li su zahtjevi studenata ispunjeni, 52 odsto građana smatra da nisu ispunjeni i ističu da su studenti i predstavnici fakulteta jedini pozvani da ocijene da li su zahtjevi ispunjeni. Na kraju, treba reći i da istraživanje Crte pokazuje da većina građana ne veruje medijskim i političkim manipulacijama kojima se pokušavaju diskreditovati studenti. Za 72 odsto građana protesti su posljedica državnog nemara i korupcije, a ne pokušaj "obojene revolucije" ili "vojvođanskog separatizma". Takođe, korupcija se vidi kao ubjedljivo najveći problem u Srbiji. Istovremeno, ovo istraživanje pokazuje i da su studentski protesti postali su ključni faktor političkih i društvenih promjena u Srbiji, s potencijalom za dalje širenje i jačanje podrške. Inače, studenti iz cijele Srbije duže od dva mjeseca blokiraju više od 60 državnih fakulteta na pet univerziteta tražeći ispunjenje svoja četiri zahtjeva. Njihovi protesti doveli su do masovnih protesta stotina hiljada građana koji su im se pridružili na ulicama više od 200 gradova i mesta širom zemlje. Sa druge strane, Vlada Srbije koja je u ostavci tvrdi da su do sada ispunjeni svi zahtjevi studenata. Studenti odgovaraju da njihovi zahtjevi još nisu ispunjeni.

Crta: 80 odsto građana Srbije podržava većinu zahtjeva studenata

Društvene mreže postaju dominantne u informisanju, iako od tradicionalnih medija i televizija ostvaruje značajan uticaj, a posebno je važno što većina građana i građanki smatra da je potrebno unaprijediti medijsku pismenost, jer to ukazuje i na razvoja svijesti o važnosti kritičkog pristupa medijskim sadržajima, dio je nalaza <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/12/Mediji-za-demokratiju.pdf">istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki prema medijima u Crnoj Gori</a>, koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Po nalazima istraživanja, čak 68,8 odsto ispitanika/ca navodi da često ili veoma često prati društvene mreže, dok 53,2 odsto redovno posjećuje internet portale.
Kako kaže Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, to ukazuje da su digitalni mediji postali primarni izvor informisanja za većinu građana i građanki Crne Gore i da postavljaju izazove za tradicionalne medije i njihovu ulogu u društvu.
- Međutim, televizija sa 59,5 odsto onih koji često ili veoma često prate TV programe, zadržava uticaj u oblikovanju javnog mnjenja. To ilustruje i podatak da kada se desi neki važan događaj većina ispitanika/ca (54,5 odsto) se informiše putem više TV kanala. Na drugoj strani, štampani mediji imaju najmanju učestalost praćenja - skoro polovina ispitanika/ca ih nikada ne prati (46,6 odsto), a je radio na srednjoj poziciji - naveo je Obradović.
Među onima koji čitaju dnevnu štampu (a što je oko 53 odsto), Vijesti su redovan izbor 40 odsto, Dan 30,5 odsto, a Pobjeda 28,5 odsto, dok oko jedan odsto nema favorita.
Kad je riječ o televizijama, TV Vijesti su prve po gledanosti (oko 25 odsto), a slijedi RTCG (oko 21 odsto), pa Nova M i Prva (sa po nešto više od 16 odsto), dok ostali kanali imaju manju gledanost. Među onima koji vjeruju televizijama prednjači TV Vijesti (25 odsto), zatim RTCG (24 odsto) i Prva TV (devet odsto), a ostale TV su ispod ovih procenata.
Obradović kaže da su ispitanici/e naveli da najčešće redovno posjećuju portale Vijesti (26 odsto), CdM (14 odsto) i RTCG (10,7 odsto), a slijede ostali sa različitim procentima.
U dijelu povjerenja, rangiranje uglavnom ostaje isto, uz naznaku da preko 15 odsto konzumenata dnevnih novina istima ne vjeruje, a preko 20 odsto ne vjeruje nijednoj TV, odnosno preko 21 odsto nema povjerenja ni u jedan portal.
- Blizu dvije petine (39,5 odsto) ispitanika/ca smatra da na uredništvo medija u Crnoj Gori u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, zatim da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo (35,7 odsto), kao i da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda (34,9 odsto). Na drugoj strani, 43,9 odsto je djelimično saglasno da mediji štite demokratiju, odnosno oko 42 odsto vjeruje da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju i da se mediji pridržavaju etničkog kodeksa. S druge strane, skoro 40 odsto ispitanika ne smatra da je istina na prvom mjestu u radu medija, a 36,5 odsto ih percipira kao nepristrasne, dok 34 odsto cijeni da mediji ne vode računa o interesima građana i građanki - kazao je Obradović.
On ističe da 58,1 odsto ispitanika/ca smatra da bi medijska pismenost građana i građanki Crne Gore trebalo da bude unaprijeđena kako bi bolje razumjeli informacije koje im se plasiraju.

Istraživanje CGO-a: Informacija nikad više, ali pada povjerenje građana

Postupke koji se odnose na ratne zločine pratilo je niz kontroverzi. Saust izvještaj je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori. Tako postupak započne sa sedam optuženih, a na kraju niko od njih ne bude osuđen - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Po istraživanju CGO, građane Crne Gore gotovo ništa pozitivno ne asocira na ‘90-e godine.
- Na ‘90-e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna - rekao je Suljević.
Suljević napominje da udžbenici istorije vrlo malo tretiraju period devedesetih i to, obično, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.
- To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period, i negdje najveću odgovornost za to nosi formalni obrazovni sistem koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, može se izučavati i kroz građansko obrazovanje - predmet koji je ukinut kao obavezan. 
- Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom - istakao je Suljević.
Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem je, navodi Suljević, hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem ratnih zločina. 
- Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori - zaključio je Suljević.

Suljević: Građanima je muzika jedina lijepa uspomena na ‘90-e

„Gradska TV je Sorbona u odnosu na ono što je nekad bila“ – ocijenio je juče gradonačelnik Podgorice, univerzitetski profesor Saša Mujović u neuspjeloj odbrani lika i djela aktuelnog izvršnog direktora ovog lokalnog javnog servisa Vladimira Otaševića. UDRI MUŠKI - NA ŽENU Ono što je nekad bila Gradska TV, osnovana 2020. godine, a sa programom počela 2021, koju je vodila regionalno poznata novinarka Tamara Nikčević jeste medij koji je za kratko vrijeme bio prepoznat u državama regiona kao kuća koja je hrabro i odlučno stala u odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta građanskoe Crne Gore, njenog identiteta, istorije, kulture, jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704030720_a14d14122e0b501d3faf2f151b044a67810ae330bfe377829dd73bc90edce584" data-rendition-name="original" width="768" height="524" loading="lazy" alt="NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV"> <figcaption>NA UDARU: Tamara Nikčević, bivša čelnica Gradske TV(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Branila je Gradska TV antifašističke temelje i vrijednosti na kojima je građena moderna Crna Gora, njeno građansko biće i sekularni karakter od najezde kleronacionalista. Upravo sve one vrijednosti koje od avgusta 2020. godine ugrožavaju prosrpske i proruske društveno-političke elite, pod potpunom kontrolom Crkve Srbije i Vučićeveog Beograda, koje su tada preuzele vlast u našoj zemlji i čiji je jedan od eksponenata Mujović. Gradska TV u vrijeme, dok je o programu odlučivala Tamara Nikčević, ugostila je skoro sve značajne regionalne intelektualce, ali i tadašnje i bivše državnike zemalja u okruženju. Hrabro i bez zadrške, izvještavali su o političkim procesima u Crnoj Gori i beskompromisno upozoravali na sve prijetnje po našu državu koje su stigle sa novim vlastima. KAD ,,SRPSKI SVET“ MELJE... Ključna prijetnja našoj zemlji, kako sa prvom proruskom i prosrpskom vladom Zdravka Krivokapića, tako i sa ovom trećom Milojka Spajića je velikodržavni projekat susjedene nam države – „srpski svet“. Projekat koji se naslanja na onaj veljesrpski Ilije Garašanina, koji je Srpska akademija nauka u vremenu Slobodana Miloševića prilagodila savremenom dobu, sa istim starim ciljevima. Šešeljev učenik, Aleksandar Vučić je, naslanjajući se u dobroj mjeri na varijable Vojislava Koštunice – uz upotrebu medijske tabloidne imperije – nastavio dalje da usavršava.&nbsp; Naravno, političari velikosrpskog sveta se mijenjaju, ali glavni nosilac te ideje je Crkva Srbije. Čije je političko čedo, po sopstvenom priznanju, i Saša Mujović, profesor iz kupaonice-krstionice.&nbsp; Za razliku od bivšeg premijera Krivokapića, takođe univerzitetskog profesora, Mujović, makar za sada, nije pokušao da nas uvjeri kako je snagom vjere moguće pomjerati i planine, ali je na pravoslavni svetac Bogojavljenje ponosno objavio snimak njegovog bogojavljenskog kupanja u krstionici neke crkve.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704030724_ca4a9cccfc626fc9535a851cfea390ebb1994ca3b031d91b1a247b9cdcbeb464" data-rendition-name="original" width="693" height="416" loading="lazy" alt="PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe"> <figcaption>PROFESORSKI: Mujovićev obred u Manastiru Dajbabe(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Viđeli smo tako gradonačelnika, univerzitetskog profesora dok u kratkim gaćama - valjda po uzoru na ruskog diktatora Vladimira Putina, koji, takođe voli da sa javnošću dijeli svoje obnažene fotografije i snimke - izlazi iz te krstionice i skrušeno ponavlja: „Vaistinu se javi“.&nbsp; Gradonačelnik, univerzitetski profesor juče je, bljujući vatru po bivšem uredništvu Gradske TV, &nbsp;govorio i o - Sorboni. U stvari, Mujović je – dok je pljuvao po bivšem ureništvu Gradske TV – najviše govorio o sebi i sopstevnom moralnom kodu. I pokazao koliko je, duhom, daleko od Sorbone, a koliko je blizak krstionicama-kupaonicama Crkve Srbije. &nbsp; UDRI MUČKI - NA PEĆANINA U beznađu pokušaja da odbrani današnju Gradsku TV obrušio se i na svjetski poznatog bosansko-hercegovačkog i crnogorskog intelektualca, novinara, nekadašnjeg osnivača čuvenog neđeljnika ,,Dani“, aktuelnog advokata Senada Pećanina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704030724_55a4165ca822e79d819b41a6dcf9e759b39faf4d681e9cfaf8e2364d0ebbae66" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt='NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin '> <figcaption>NAPADI IZ ,,SRPSKOG SVETA": Senad Pećanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo je Pećanin imao, prije nekolike godine, autorsku emisiju na Gradskoj TV. To je, valjda, izazvalo Mujovića da se, ,,sa istorijske distance“ osvrne na rad i djelo Senada Pećanina.&nbsp; - Radi se o ,,velikom stvaraocu“ koji je poznat jer je u svom listu „Dani“, objavio fotografiju iz filma „Lepa sela lepo gore“, a kao aluzija na NATO bombradovanje Srbije... Radovati se tuđoj nesreći je najveći poraz koji čovjek može da doživi – kazao je gradonačelnik Podgorice. SRAMNO ZATIRANJE ISTINE Bestidno je Mujović prećutao da je Pećanin poznat zbog svog hrabrog djela, da je preživio opsadu Sarajeva iz kojeg je obavještavao svijet o golgoti toga grada. Pod opsadom je Sarajevo bilo 1.425 dana – od 5. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Ljudi su bili bez struje, vode, hrane, ljekova. Zna li Mujović išta o tome ili mu je ona voda iz krstionice ušla u uši? Ima li koga da pita za istorijske fakte: da je Sarajevo je pod opsadu stavila tadašnja JNA, ojačana srpskim dobrovoljcima, koja je ubrzo prerasla u srpsku vojsku. Koja je u BiH odgovorna, osim za najdužu opsadu jednog grada u modernoj istoriji, tako i za brojne druge užasne zločine i genocid u Srebrenici. Najveće zlodjelo počinjeno na teritoriji Evrope poslije Drugog svjetskog rata. Ali Mujoviću, naravno, sve ove činjenice nijesu bitne. Jedino čemu teži je, kao i kompletna elita na vlasti, bestidna kompromitacija svih i svega što ne podržava njihovu aktuelnu političku agendu.&nbsp; UDRI MUŠKI NA - JOŠ JEDNU ŽENU Ostrvio se Mujović juče u lokalnom parlamentu i na koleginicu Mirku Dević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704030728_e2c37dfe1f879019a004583ab738685fd35538dcdcdb796a34e225ac17773ddf" data-rendition-name="original" width="954" height="792" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV "> <figcaption>JOŠ JEDNA ŽENA NA UDARU: Mirka Dević, bivša urednica u Gradskoj TV(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  -... da li (je) u periodu Mirke Dević, bilo moguće očekivati da poziv dobije Milojko Spajić, mladi ministar finansija, došao iz Pljevalja, dobio japansku stipendiju, obrazovao se u inostranstvu. Vratio se u svoju zemlju, kako bi čuli neka njegova iskustva. Da li smo mogli očekivati da gost bude Jakov Milatović... – žalopoio je Mujović. Preskočio je, naravno, opet činjenice. Nije rekao da su i Dević, ali i ostali autori u Gradskoj TV u svoje emisije pozivali i predstavnike vlasti, koji su, međutim, odbijali gostovanja. Nespremni da se suoče sa činjenicama.&nbsp; U polemici sa odbornikom DPS-a Andrijom Klikovcem saopštio je i ono što očigledno njega i ostale iz vlasti najviše boli kada je u pitanju Gradska TV koju je stvarala Tamara Nikčević. -...da se grupacija koja je došla tada na vlast, predstavi kao neko ko je došao da porobi Crnu Goru, da je prodaju tamo negdje u Srbiju. Da se predstavi da su oni braniči Crne Gore i patriote. Ovi što su došli samo da ih nekako ispratimo i sačuvamo državu – izgovorio je Mujović. I to samo koji dan nakon što je objavljeno da je Bećir Vuković, iskreni negator Crne Gore - glasovima parlamentarne većine u Žiriju, uključujući dakle i Mujovićev PES – dobio Trinaestojulsku nagradu. Glorifikator fašista četnika, dobio je nagradu antifašističke Crne Gore?!&nbsp; Kakvo prizemno ruganje istoriji, morbodno poništavanje vrijednosti i etike, koje – očito – sasvim odgovara gradonačelniku Mujoviću, profesoru koji &nbsp;obrazuje i vaspitava nove naraštaje. &nbsp;&nbsp; TERORISTI ANTE PORTAS Ali, ništa ovđe nije iznenađenje. Naprotiv: beskrupulozni Saša Mujović je prava, istinska, slika i prilika nove Crne Gore na koju se – kako rekoše čelnici ,,avgustovske većine“ - moramo navići. Jer, ključna odlika aktuelnih političkih elita na vlasti u Crnoj Gori je beskrupuloznost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704030728_6ec2bcbb9adb2b2f2cdee81b09ca6d92090037dee08ed91976dd31f0d13c5d20" data-rendition-name="original" width="1000" height="1122" loading="lazy" alt="UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku "> <figcaption>UNAPRIJED PRIPREMLJEN NAPAD: Objava Vladimira Otaševića na Fejsbuku(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  I, savim očekivano, njihova drskost prelazi granice dobrog ukusa, vaspitanja i kulture. A Vladimir Otašević je njihovo lice, medijsko. I zato im ne smeta njegova sramna objava na društvenoj mreži Fejsbuk gdje je publikovao, pa obrisao, sramotni komentar povodom događaja ispred Hrama Hristvog vaskrsenja u Podgorici. Otašević je ulijetanje automobilom u dvorište Hrama, jedne žene u nervnom rastrojstvu - kada su povrijeđene dvije žene – omah kvalifikovao kao &nbsp;bio akt terorizma.&nbsp; „Terorizam u Podgorici zbog, po svemu sudeći, paranoje i mržnje koju šire pojedini političari i kolege iz medija“ – zapisao ej Otašević, već spreman da piše, umjesto tužilaštva, optužnicu.&nbsp; I svi znamo, pa i gradonačelnik Mujović, zašto je Otašević baš ovo i ovako napisao na Fejsbuku, pa izbrisao, kada se ispostavilo da teorija o događaju ispred Hrama – da je osoba obuzeta antisrpskom histerijom počinila akt &nbsp;terorizma. Zato je Otaševićeva objava bila, u tom scenariju, i najava novog obračuna sa slobodnim medijima i novinarkama i novinarima u našoj zemlji, koji su stalna meta aktuelnih vlasti.&nbsp; Požurio je Otašević da se pokaže i dokaže. Servilno i podanički. I to, izgleda, Mujović cijeni, to klanjanje novinara čelnicima režima.&nbsp; Zbog toga ni Mujović, ni ostali mujovići iz Glavnog grada, ne razmišljaju da Otašević mora biti smijenjen, jer je pogazio profesionalne i etičke principe naše profesije. I nije se, čak, ni izvinio. A Vladimir Otašević bi, i bez sramne objave na Fejsbuku, morao biti razriješen – zbog dvostrukog negativnog izvještaja Državne revizorske institucije. I morao bi, upravo nakon nalaza DRI, biti u fokusu tužilaštva.&nbsp; Ali, umjesto reakcije Specijalnog, Višeg ili Vrhovnog tužilaštva, umjesto da uprava Glavnog grada koja postavlja čelnike Gradske TV ponudi smisleni odegovor ili reakciju nakon dokaza o neetičkom postupanju i nezakonitom djelovanju Vladimira Otašević, Mujović i njegovi su se juče bavili etiketiranjem Tamare Nikčević, Senada Pećanina, Mirke Dević... I, naravno, DPS-om.&nbsp; I tako su, bljujući vatru po drugima, ljudi iz uprave Podgorice kroz usta gradonačelnika Mujovića, opet progovorili najviše o sebi i svojim moralnim postulatima. Koji su opasno bliski onim iz vremena druga tužitelja Višinskog ili glavnog meštra NKVD-a Berije... Ili, da bude ideološki bliže veljem vjerniku Saši Mujoviću, onim crkvenim istjerivanjima đavola... Ostaje nada da je ovo katarza. Proces koji kao društvo moramo proći. Mada, ćutanje tihe većine u društvu ne ukazuje na brze promjene i više je dokaz da je Crna Gora zaglavljena u nekom kafkijanskom procesu...

Mujović dokazao da mu je krstionica SPC bliža od Sorbone

Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja - pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor, Igor Kumburović.
Kako je istakao, u okviru ovog projekta, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu. Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu.
- Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema - &nbsp;kazao je Kumburović.
On je naveo da, rimjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.
- Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor - naglasio je Kumburović.
Kako zaključuje, ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi.

Kumburović: Pokrenut pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu sa ciljem smanjenja troškova poslovanja

Skupština Glavnog grada usvojila je Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe na teritoriji Glavnog grada Podgorice, čime se daju povlastice osobama sa invaliditetom, penizonerima i svim osobama starijim od 60 godina.
Odbornici su usvojili i Završni račun budžeta Glavnog grada za 2024. godinu.
Usvojen je i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”, kao i odluka za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma.
Usvojeni su i Izvještaji o radu gradskih preduzeća i ustanova, dok podršku nije dobio Izvještaj o radu GP „Sportski objekti“.
Odbornici Glavnog grada završili su raspravu o Završnom računu budžeta Glavnog grada za 2024. godinu, a vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer je ponovo upozorio da sudski sporovi mogu u narednom periodu predstavljati veliki fiskalni uticaj na budžet Glavnog grada. Odbornici opozicije su ocijenili da završni račun nije tehnički ispravan, te da se razlikuju cifre u budžetu i završnom računu budžeta.
Završena je rasprava i o Predlogu odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, a i odbornici opozicije su najavili da će podržati ovu odluku.
Odbornici su raspravljali i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”.
Na sjednici je raspravljano i o odluci za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma, a direktor preduzeća „Putevi“, Radoš Zečević je naveo da je ovo veliki potez i da bi se na ovaj način preduzeće oslobodilo zavisnosti od drugih.

Odbornici usvojili odluku o besplatnom prevozu za penzionere i socijalno ranjive

I dok se na Kruševom ždrijelu na Cetinju svakodnevno okupljaju građani i građanke u znak protesta zbog, kako navode, institucionalnog sloma koji je prethodio dvjema tragedijama u kojima je život izgubilo ukupno 23 nevinih ljudi, &nbsp;među kojima i četvorica dječaka: Marko, Mašan, Jovan i Vukan, &nbsp;ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović javnosti se obraća sa porukama “ponosa” na rad Uprave policije.
Šaranović je večeras putem saopštenja izrazio “ponos” na Upravu policije Crne Gore i njenog direktora Lazara Šćepanovića, osvrćući se na njegovo gostovanje u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
- Građani koji su imali priliku da večeras gledaju gostovanje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića još jednom su dobili potvrdu da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Vlada Crne Gore ne prave kompromise u borbi protiv kriminala - naveo je Šaranović.
On je dodao da će Ministarstvo uložiti zadnji atom snage da ovoj zemlji "vrati dostojanstvo".
- &nbsp;Uložićemo zadnji atom snage da ovoj zemlji vratimo državno dostojanstvo, istrijebimo svako zrno kriminala iz sektora bezbjednosti, pobijedimo organizovani kriminal i vratimo narušeno dostojanstvo i čast policijskoj uniformi - poručio je Šaranović.
O ličnom dostojanstvu i odgovornosti ni ovog puta ministar ni riječi.

Odgovornost za ugašene dječje živote nije u fokusu: Šaranović je ponosan na rad Uprave policije pod vođstvom Šćepanovića

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: istrazivanje