Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovao je u Istanbulu na prvom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana, organizovanom u okviru Balkanske mirovne platforme, gdje je istakao značaj otvorene i redovne komunikacije među državama regiona, naglašavajući da su mir, stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana zajednička odgovornost svih aktera, saopšteno je iz MVP. 
Sastanak je održan na inicijativu ministra vanjskih poslova Republike Turske Hakana Fidana, s ciljem jačanja regionalnog dijaloga, stabilnosti i saradnje. 
- Zahvaljujem ministru Fidanu na inicijativi koja šalje jasnu poruku da je dijalog jedini ispravan put ka jačanju regionalnog povjerenja i saradnje. Turska je važan partner svim državama našeg regiona, a Crna Gora snažno podržava svaki vid povezivanja koji doprinosi boljoj budućnosti naših građana - poručio je Ibrahimović. 
On je naglasio da Crna Gora cijeni posvećenost Turske evroatlantskoj zajednici i visoko vrednuje partnerstvo u okviru NATO-a, ističući da sve članice Alijanse dijele odgovornost za regionalnu i globalnu bezbjednost. 
Dodao je da članstvo u Evropskoj uniji treba da bude strateški cilj cijelog regiona, te da Crna Gora snažno podržava i NATO aspiracije zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti.
Tokom sastanka, kako se dodaje, posebna pažnja posvećena je unaprjeđenju političkih i ekonomskih veza, uz razmatranje konkretnih mogućnosti saradnje u oblastima infrastrukturne povezanosti, trgovine, energetike, kulture i zaštite životne sredine. 
Učesnici su se saglasili da je neophodno dodatno osnažiti mehanizme regionalne saradnje i izgraditi zajedničke platforme za odgovor na savremene izazove. Ministar Ibrahimović podsjetio je da su nedavne krize, poput pandemije COVID-19 i aktuelnih geopolitičkih izazova, ukazale na ranjivost ekonomija regiona usljed poremećaja u lancima snabdijevanja, naglašavajući da je regionalna saradnja ključna za trajnu stabilnost, ekonomski rast i međusobno razumijevanje. 
Posebno je istakao značaj demografske saradnje.
- Usklađene politike mobilnosti, zapošljavanja i uključivanja mladih ključne su za rješavanje demografskih izazova i obezbjeđivanje održive budućnosti za cijeli region - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović u Istanbulu: Dijalog i regionalna saradnja ključni za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić tokom boravka u Ankari održao je niz sastanaka sa visokim zvaničnicima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK partije) Republike Turske, s ciljem jačanja saradnje na više nivoa. Reis Fejzić se sastao sa Zaferom Sirakajom, potpredsjednikom AK partije zaduženim za međunarodnu saradnju, kao i sa Efkanom Alom, zamjenikom predsjednika stranke. Tokom susreta razgovarano je o nastavku i unapređenju saradnje između Islamske zajednice u Crnoj Gori i relevantnih turskih institucija. U fokusu razgovora bilo je očuvanje duhovnih, kulturnih i historijskih veza između muslimana Crne Gore i Turske, te potreba za zajedničkim djelovanjem u oblastima vjerskog obrazovanja, infrastrukturnih projekata i međunarodne saradnje. Reis Fejzić je zahvalio Republici Turskoj na, kako je istakao, kontinuiranoj podršci i prijateljstvu, dok su turski zvaničnici izrazili spremnost da se saradnja dodatno produbi, u duhu uzajamnog poštovanja i razumijevanja. - Sastanci su protekli u srdačnoj atmosferi, uz obostrano izraženo zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i zajedničku nadu u dalje jačanje međuinstitucionalne i duhovne povezanosti - navodi se u saopštenju Islamske zajednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724120728_98a39981136abf0c6f0c38fe07594468c2c70ddb17ff03557ee46f5ef192ed24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724120728_98a39981136abf0c6f0c38fe07594468c2c70ddb17ff03557ee46f5ef192ed24" data-rendition-name="original" width="1284" height="1696" loading="lazy" alt="fejzić x"> </figure>  &nbsp;

Reis Fejzić u Ankari: Jačanje saradnje Islamske zajednice i institucija Republike Turske

Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama. 
 
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova. 
 
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni. 
 
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija". 
 
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina. 
 
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima. 
 
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca. 
 
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija. 
 
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore. 
 
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum. 
 
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

Istanbulskom gradonačelniku Ekremu Imamogluu, glavnom suparniku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, sud u Istanbulu izrekao je novu zatvorsku kaznu, prenijela je turska državna televizija TRT, što predstavlja nastavak pritiska na opoziciju.
Imamoglu, koji se od marta nalazi u pritvoru zbog odvojenih optužbi za korupciju, sad je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog vrijeđanja i prijetnji glavnom tužiocu u Istanbulu.
Zatvorsku kaznu još moraju potvrditi dva apelaciona suda, piše Rojters.
Ovo je drugi put da je Imamoglu osuđen zbog vrijeđanja javnih zvaničnika.
Godine 2022. osuđen je na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog kritika upućenih izbornim zvaničnicima, nakon odluke da se ponište izbori u Istanbulu iz 2019. godine, na kojima je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP).
Imamoglu je uložio žalbu na tu presudu, ali ona još nije razmatrana.
On negira sve optužbe.
- Borim se protiv zloupotrebe pravosuđa i njegove upotrebe kao političkog oružja. Ovo je zapravo uvreda za naš narod- kazao je Imamoglu.
Ako presuda iz 2022. bude potvrđena, Imamoglu bi mogao biti onemogućen da učestvuje na budućim izborima.
Univerzitet u Istanbulu mu je u martu poništio diplomu, što ga automatski diskvalifikuje kao predsjedničkog kandidata.

Istanbul: Opozicionom gradonačelniku nova zatvorska kazna zbog vrijeđanja tužioca

Ukrajina će sjutra poslati delegaciju u Istanbul na novu rundu direktnih mirovnih pregovora sa Rusijom, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kako je napisao na kanalu Telegram, ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov.
- Činimo sve da zaštitimo našu nezavisnost, našu državu i naš narod - rekao je Zelenski.
Na platformi X, Zelenski je naveo da je iznio kratkoročne zadatke i definisao ukrajinske stavove uoči sastanka u Istanbulu u ponedjeljak.
- Prvo - potpuni i bezuslovni prekid vatre. Drugo – oslobađanje zatvorenika. Treće – povratak otete djece - napisao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, u cilju uspostavljanja pouzdanog i trajnog mira i osiguravanja bezbjednosti, treba pripremiti sastanak na najvišem nivou.
- Ključna pitanja mogu da riješe samo lideri - istakao je on.
Ukrajinski zvaničnici su ranije pozvali Kremlj da dostavi obećani memorandum u kojem će izložiti stav o okončanju rata prije sastanka.
Moskva je navela da će podijeliti memorandum tokom pregovora.
Prva runda pregovora održana je na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina, da se održe direktni pregovori bez preduslova u Istanbulu 15. maja.
Ruska delegacija je stigla u Istanbul tog dana, ali nije bilo kontakata između predstavnika dvije države.
Sastanak je održan narednog dana i trajao je skoro dva sata.
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju, rekao je da su se Moskva i Kijev složili da predstave svoju viziju mogućeg budućeg primirja, prenosi Tanjug.

Zelenski: Ukrajina šalje delegaciju u Istanbul na novu rundu pregovora sa Rusijom

Demokratiju ne treba braniti samo na dan izbora, već svakog dana, u digitalnom prostoru, na ulici i u svakoj instituciji - poručio je generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović na Savjetu Socijalističke internacionale.
Bogdanović je, na ovom događaju u Istanbulu pod predsjedavanjem predsjednika Socijalističke internacionale i premijera Španije Pedra Sančeza, upozorio na sistematske pokušaje podrivanja građanskog identiteta Crne Gore i njene evropske budućnosti, uz porast govora mržnje, političkih pritisaka i napada na slobodne medije.
- Nažalost, te vrijednosti danas se urušavaju i od strane političkih aktera koji su dio parlamentarne većine, a koji demonstriraju lojalnost interesima koji nijesu crnogorski - naveo je Bogdanović.
Demokratska partija socijalista se, prema njegovim riječima, odlučno suprotstavlja tim tendencijama i ostaje posvećena obnovi povjerenja, jačanju institucija i odbrani evropske i građanske Crne Gore.
Savjet, posvećen globalnim izazovima sa kojima se suočavaju savremena društva, okupio je lidere i predstavnike progresivnih partija iz cijelog svijeta.
Bogdanović, koji je govorio na panelu posvećenom digitalizaciji, sa posebnim fokusom na prijetnje koje savremene digitalne tehnologije predstavljaju po demokratske procese, institucije i slobodu izražavanja, rekao je da u digitalnoj eri demokratija ne umire u tami, već u izobličenju istine.&nbsp;
- Za male države poput Crne Gore, gdje su demokratske institucije još mlade i ranjive, weaponizacija digitalnih platformi, dezinformacije i strani uticaji prijete ne samo izbornim procesima, već i samom povjerenju u državu i njene institucije - istakao je Bogdanović.

Bogdanović: Demokratiju ne treba braniti samo na dan izbora, već svakog dana

Pregovori o mogućem okončanju rata u Ukrajini održavaju se danas u Istanbulu, ali bez prisustva ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kremlj je juče objavio sastav ruske delegacije, koju će predvoditi savjetnik predsjednika Vladimir Medinski, a u kojoj su i zamjenici ministara Mihail Galužin i Aleksandar Fomin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da putuje u Ankaru, gdje se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Prema njegovim riječima, Kijev očekuje ozbiljne pregovore, ali izražava sumnju u iskrenost ruskih namjera.
Ranije ove sedmice, turska vlada je saopštila spremnost da pruži “svaku vrstu podrške, uključujući posredovanje i organizovanje pregovora”, s ciljem da se postigne mir u Ukrajini. Zaraćene strane posljednji put su se sastale licem u lice – takođe u Istanbulu – u martu 2022. godine, svega nekoliko nedjelja nakon što je Putin naredio invaziju na Ukrajinu.
Turska je do sada igrala važnu ulogu kao most između Moskve i Kijeva. Najznačajniji doprinos bilo je posredovanje u Inicijativi za žito na Crnom moru, koja je obezbijedila siguran prolaz ukrajinskim brodovima koji prevoze prehrambene proizvode – rijedak diplomatski uspjeh usred brutalnog sukoba. Ipak, Rusija se povukla iz ovog sporazuma 2023. godine.
Kao članica NATO-a, Turska ima svoje interese u ovom sukobu, ali je istovremeno percipirana kao zemlja koja je relativno otvorenija prema Rusiji. Erdogan je više puta isticao svoj “poseban odnos” sa Putinom.

Pregovori u Istanbulu bez učešća Zelenskog, Putina i Trampa, sastaju se delegirani predstavnici

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore - &nbsp;napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Aerodrom u Istanbulu bio je najprometniji među vazdušnim lukama u Evropi u periodu od 21. do 27. aprila, prema podacima Evropske organizacije za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL).
Aerodrom Istanbul zauzeo je prvo mjesto među najprometnijim aerodromima u Evropi, s prosjekom od 1,48 hiljada dnevnih letova u tom periodu.
Letovi na aerodromu Istanbul porasli su četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu i 24 odsto u poređenju s istim periodom 2019. godine, prenosi Klix.ba.
Aerodrom Istanbul slijedili su Amsterdam Schiphol s 1,42 hiljade dnevnih letova, London Heathrow s 1,36 hiljada, Pariz Charles De Gaulle s 1,34 hiljade i Frankfurt s 1,31 hiljadu letova.
Dana 17. aprila, aerodrom Istanbul, koji je prošle godine bio drugi najprometniji u Evropi, započeo je istovremene operacije s tri piste.
S ovom infrastrukturom, postao je prvi u Evropi s tri piste i drugi u svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Aerodrom Istanbul opslužio je oko 80 miliona putnika u prošloj godini.

Aerodrom u Istanbulu najprometniji u Evropi

Više od 400 ljudi uhapšeno je danas u Istanbulu tokom demonstracija povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada, javilo je tamošnje udruženje advokata, javlja Beta.
- Broj uhapšenih prešao je 400- saopštio je istanbulski ogranak Udruženja naprednih advokata. Vlasti za sada nisu ništa saopštile.
U Turskoj su proslave Međunarodnog praznika rada poslužile kao platforma ne samo za borbu za prava radnika već za šire pozive za podršku demokratskih vrijednosti, pošto su demonstranti planirali da protestuju i zbog hapšenja opozicijskog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, prenosi agencija AP.
Njegovo hapšenje u martu podstaklo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina, a današnji praznik otvorio je mogućnost za ponavljanje antivladinih protesta.
<h3>Blokiran centar grada</h3>
Vlasti su blokirale pristup centralnom Istanbulu i zatvorile ulice koje vode do centra da bi se spriječilo svako okupljanje.
Novinari agencije AFP bili su svjedoci više desetina hapšenja u pojedinim kvartovima, na evropskoj obali grada, gdje je policija blokirala ulice koje vode do trga Taksim.
S rijetkim izuzecima, okupljanja su zabranjena na tom velikom trgu od kada su demonstracije 2013. potresle vlasti.
Kao i prethodnih godina, policija drži trg u blokadi posljednjih nekoliko dana.
Na poziv sindikata više hiljada ljudi danas se okupilo u dva kvarta na azijskoj strani grada, prema snimcima turskih medija i snimatelja AFP-a.

Istanbul: Više od 400 uhapšeno tokom prvomajskih demonstracija

Za one koji podržavaju četničke zločince nema mjesta u Evropskoj uniji, poručio je večeras hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, komentarišući današnje nezakonito podizanje spomenika zločincu Pavlu Đurišiću kod Berana, u selu Gornje Zaostro.
- Vrijeme prodavanja magle od strane prosrpskih stranaka i Srpske pravoslavne crkve lagano prolazi – napisao je Sokol na platfprmi X.
On je još sredinom juna, gostujući na Televiziji E, a nakon usvajanja Izvještaja Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, kazao da taj izvještaj jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem, te da je ta činjenica, kada se stavi u kontekst „srpskog sveta“, odnosno širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore.
- Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nikšiću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi došlo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore – kaže Sokol.
Na video snimcima koji se mogu vidjeti na društvenim mrežama, današnjoj „ceremoniji“ nezakonitog podizanja spomenika zločincu Đurišiću prisustvovao je i sveštenik Crkve Srbije, izvjesni „otac Ralević“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1C9WS8ptDK%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Sokol: Za podržavaoce četničkih zločinaca nema mjesta u EU

Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu.
Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu.
Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni.
Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.
Specijalno državno tužilaštvo u oktobru 2024. godine pokrenulo je istragu protiv Kotoranina Radoja Zvicera (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikolu Vušovića (34) zbog sumnje da su tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Ljubiše.
Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić, Damir Mandić i Branko Simić. Tužilaštvo je u martu podiglo optužnicu protiv ove grupe i Viši sud je potvrdio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Franjen-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ko je Marko Ljubiša Kan?

Nova srpska demokratija (NSD) najoštrije je osudila, kako kažu, "nezakonito hapšenje Vujadina Dobrasinovica, koji je zatvoren zbog toga što je na svom posjedu i od svojih sredstava napravio spomenik oficiru JVuO Pavlu Đurišiću".
- Nažalost, opet na sceni imamo politiku dvostrukih aršina, posebno kada su u pitanju teme koje treba rješavati dijalogom, bez isključivosti i narativa koji su naslijeđeni iz vremena jednoumlja - navode iz NSD.
U sapštenju dodaju kako nadležni organi ne reaguju na višemjesečne blokade saobraćaja "koje ometaju funkcionisanje čitave države i uništavaju njenu ekonomiju", ali su zato efikasni kada treba ukloniti spomenik koji je podignut na privatnom posjedu.
- Ako se svi slažemo da živimo u 2025. godini onda moramo da se ponašamo u skladu sa vremenom i demokratskim principima, jer bi neko mogao pomisliti da i dalje zivimo u vremenu totalitarizma i da smo se zaustavili u pedesetim ili šezdesetim godinama prošlog vijeka. Dijalog i razgovor o svim temama, pa i onim najbolnijim je najbolje rješenje da se izađe iz svih omraza - zaključuje NSD.

NSD traži da se oslobodi Dobrašinović, koji je napravio spomenik Đurišiću

Piše: Džejms B. Foli
Dr. Erika MekEntarfer ime je slabo poznate birokratkinje koja je do prošle nedjelje vodila jednu gotovo anonimnu američku vladinu agenciju – Biro za statistiku rada (BLS). I dalje je nepoznata, ali, nažalost, više nije na čelu pomenute agencije jer ju je predsjednik Tramp žurno smijenio. Njen "zločin": BLS je prošlog petka objavio procjenu da je američka ekonomija u julu dodala samo 73.000 novih radnih mjesta, što je ispod očekivanja. Podaci su takođe pokazali da je do povećanja broja radnih mjesta djelimično došlo u sektoru usluga i zdravstva, ali ne i u prerađivačkoj industriji – što je zabrinjavajući znak za opšte zdravlje ekonomije. Na kraju, BLS je naniže revidirao i svoje prethodne procjene o broju novih radnih mjesta za maj i jun, i to za čak 250.000.
Statistike koje ukazuju na posrtanje ekonomije prirodno su neugodne svakom predsjedniku; one su gorivo za opoziciju i mjera odgovornosti prema biračima. No odgovorni lideri u normalno funkcionišućoj demokratiji nemaju izbora osim suočiti se s neugodnim podacima – oni su jednostavno dio stvarnosti, poput vremenskih prilika: o njima se može žaliti, ali ih se ne može poricati. Donald Tramp, međutim, nije tipičan lider i nastoji Sjedinjene Države pretvoriti u atipičnu demokratiju. Njegova reakcija na loše ekonomske podatke bila je poricanje stvarnosti: nazivajući statistiku rada "namještenom", otpustio je jadnu dr. MekEntarfer, koja nije bila lično odgovorna za izvještaj koji su izradili tehnički stručnjaci prema ustaljenim procedurama. Sami sirovi podaci, naravno, proizvod su ekonomske stvarnosti. "Nemoj ubiti glasnika" američka je poslovica, često korišćena kad je riječ o onima koji donesu loše vijesti. Predsjednik Tramp ovog je puta – ubio glasnika.
Premda šokantan, ovaj čin tipičan je za njega. Trampova predanost istini u najboljem je slučaju povremena. Više od njegovog uobičajenog laganja zabrinjava njegova potreba za stvaranjem alternativnih verzija stvarnosti i pokušaji da ih nametne svijetu – ili makar svojim lakovjernim pristalicama. Psihički nesposoban da prihvati poraz na izborima 2020. od Džoa Bajdena, Tramp je taj rezultat pretočio u fikciju. Nikada nije mogao priznati da je Rusija 2016. intervenisala u njegovu korist protiv Hilari Klinton; sada Trampov direktor Nacionalne obavještajne službe izmišlja suprotnu stvarnost prema kojoj su predsjednik Obama i njegovi saradnici na izdajnički način skovali ono što Tramp naziva "ruska prevara". Takva iskrivljavanja stvarnosti karakteristična su za autoritarne režime, ali su pogubna za demokratiju, koja zavisi od diskusije zasnovane na činjenicama.
U praktičnom smislu, Trampov napad na vjerodostojnost BLS-a mogao bi narušiti povjerenje u američke ekonomske podatke na koje se oslanjaju brojne institucije u SAD-u i svijetu. Ovaj incident još jednom pokazuje predsjednikovu duboku nesigurnost i psihološku krhkost, što dovodi u pitanje kako bi reagovao suočen sa svjetskom krizom ili trajnim nepovoljnim okolnostima. Nezavisno od svoje panike, Tramp je imao razloga da bude zabrinut zbog dokaza o usporavanju ekonomije. BLS-ov izvještaj za jul možda će kasnije biti revidiran, ali ako se potvrdi trend sporijeg rasta, to bi moglo potkopati opravdanost njegovih omiljenih carinskih politika. U najboljem slučaju, carine na uvoz u SAD uskoro će biti barem 10 do 15 procenata više na nivou svih proizvoda, a znatno veće za određene zemlje i proizvode. To znači da će cijene za američka domaćinstva, preduzeća i potrošače gotovo sigurno porasti u narednim mjesecima, što bi moglo biti politički opasno za Trampa. U velikoj mjeri je izabran zahvaljujući obećanju da će preokrenuti inflaciju iz Bajdenove ere. Ako zbog njegovih politika inflacija ponovo snažno poraste, to bi moglo postati pitanje koje bi konačno moglo okrenuti MAGA bazu protiv njega.
Ova opasnost objašnjava i zašto predsjednik prijeti otkazom još jednom stubu američke – i globalne – ekonomije, predsjedniku Federalnih rezervi (centralnog bankarskog sistema) Džeromu Pauelu. Tramp očajnički želi da "Fed" snizi kamatne stope kako bi podstakao rast, ali Pauel odolijeva pritiscima i drži stope stabilnim. On radije čeka kako bi procijenio inflatorni uticaj novih carina prije eventualnog dodavanja podsticaja ekonomiji, što samo po sebi može potaknuti inflaciju. S druge strane, negativni izvještaji o zapošljavanju obično bi naveli "Fed" na snižavanje stopa. U konačnici, moguć je najgori scenario za ekonomske donosioce odluka – stagflacija, odnosno istovremena recesija i inflacija. SAD još nije u toj fazi, ali za njeno izbjegavanje mogla bi biti potrebna fleksibilnost sa svih strana – snižavanje carina radi suzbijanja inflacije i snižavanje kamatnih stopa radi jačanja rasta.
No predsjednik ne pokazuje znake popuštanja kada je riječ o carinama. Naprotiv, uživa u, čini se, uspješnim nedavnim pregovorima s ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Japan, Južnu Koreju i Evropsku uniju. Dogovor s EU bio je naročito jednostran u korist SAD-a i naišao je na kritike francuskih i njemačkih lidera – carine na američki izvoz u Evropu su ukinute, dok će većina evropskog izvoza u SAD biti oporezovana carinom od 15%. Unija se takođe obavezala da će kupiti američke energetske proizvode u vrijednosti od 750 milijardi dolara i uložiti dodatnih 600 milijardi dolara u SAD. Evropska unija branila je sporazum tvrdeći da će time ispraviti dugogodišnju trgovinsku neravnotežu sa SAD-om te je uspjela zadržati pristup važnom američkom tržištu po relativno niskoj tarifi u poređenju s carinom od 30% koju bi Tramp inače nametnuo za evropski izvoz. Ulaganja i kupovne obaveze prije svega su politički dogovori koji se možda nikada i ne realizuju.
U međuvremenu Tramp je nametnuo drastične carine Brazilu (do 50%), Kanadi (35% na određene proizvode), Indiji (25%), Švajcarskoj (39%) i Kini (25% na većinu izvoza). Zaista je iznenađujuće što Tramp sada primjenjuje svoju taktiku i prema Rusiji. Prošle nedjelje iznenada je objavio da je skratio rok sa 50 na 10 dana za Rusiju da prihvati prekid vatre u Ukrajini, u protivnom će biti uvedene ekonomske sankcije protiv ruskih saveznika poput Indije i Kine zbog kupovine ruske energije. Takođe je otkrio da je naredio premještanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Mediji su takođe izvijestili da su Sjedinjene Države prvi put u više od 15 godina premjestile taktičko nuklearno oružje – termonuklearne bombe B61-12 – u vojnu bazu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Predsjednikov izaslanik Stiv Vitkof stigao je juče na pregovore s Vladimirom Putinom u posljednjem pokušaju dogovora prije isteka novog Trampovog roka. Stručnjaci su veoma skeptični da je Putin spreman da odustane od ratnih ciljeva, ali sumnjaju i u Trampovu spremnost za stvarno pooštravanje sankcija Rusiji. Uistinu je nemoguće predvidjeti što će ovaj tajanstveni čovjek učiniti, no čini se da njegovi posljednji odlučni potezi prema Rusiji ipak nijesu bez značaja.

Od Trampovih uobičajenih laži, važniji je njegov poriv da svijetu i pristalicama nametne alternativnu viziju stvarnosti

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi - potvrđeno je Portalu ETV.
Prema našim informacijama, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
U međuvremenu saopštenjem se oglasila i Uprava policije koja je potvrdila informaciju da je pucano na Ljubišu u Budvi.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva postupaju po prijavi da je u kompleksu jednog hotela došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto - navodi se u saopštenju policije.
Dodaje se i da je sa događajem upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji će na licu mjesta izvršiti uviđaj.&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i drugih organizacionih jedinica preduzimaju hitne mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, o čemu će javnost biti fazno informisana - zaključuju u saopštenju iz policije.
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Ranjen Marko Ljubiša Kan

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

Tag: istanbul