Poljoprivreda budućnosti usred Istanbula: Hrana bez zemlje i sunčeve svjetlosti
Piše: Tamara Musić

Bez zemlje i bez sunčeve svjetlosti — usred Istanbula razvija se nova era poljoprivrede. U gradu sa više od 20 miliona stanovnika, gdje je sve manje obradivih površina, vertikalna poljoprivreda postaje jedno od mogućih rješenja za rastuću potrebu za hranom i posljedice klimatskih promjena.
Istanbulski istraživačko-razvojni centar za vertikalnu poljoprivredu otvoren je 8. decembra 2022. godine, u saradnji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Turske i privatnog sektora. Riječ je o drugom najdubljem centru ovog tipa na svijetu, gdje se proizvodnja odvija u potpuno kontrolisanim uslovima.
Koordinator projekta Hakan Ašan, master inženjer poljoprivrede, objašnjava da je cilj centra razviti održive modele proizvodnje hrane za budućnost.
- U prirodnim uslovima biljke zavise od izlaska i zalaska sunca. U sistemima vertikalne poljoprivrede precizno kontrolišemo sve uslove uzgoja — svjetlost, vodu, temperaturu, hranljive materije, pH vrijednost vode i nivo ugljen-dioksida. Sve funkcioniše putem automatizovanog sistema, što omogućava brži rast biljaka, veći prinos i proizvodnju tokom cijele godine- kaže Ašan.
Ukupna površina centra iznosi 700 kvadratnih metara, dok se 320 kvadrata aktivno koristi za proizvodnju kroz tri jedinice za uzgoj biljaka i jednu jedinicu za klijanje i proizvodnju sadnica. Sistem funkcioniše po principu hidroponske proizvodnje na četiri nivoa, bez klasičnog zemljišta i bez uticaja vremenskih uslova.
Sve što je biljkama potrebno za rast — temperatura, vlažnost vazduha, koncentracija ugljen-dioksida, svjetlost i hranljivi rastvori — automatski se nadgleda i prilagođava.
Ašan ističe da razvoj ovakvih sistema postaje neophodan zbog rapidnog rasta svjetske populacije.
- Procjenjuje se da će do 2050. godine broj stanovnika dostići skoro 10 milijardi, a dvije trećine ljudi živjeće u gradovima. Da bismo obezbijedili dovoljno hrane za toliku populaciju, moramo unaprijediti postojeće metode proizvodnje hrane- navodi on.
U centru se trenutno uzgajaju salata, jagode, aromatično bilje i različite vrste sadnica, a proizvodi se distribuiraju restoranima i marketima u Istanbulu. Prednost ovakve proizvodnje je i to što se hrana uzgaja neposredno uz tržište, čime se smanjuju troškovi transporta i gubici tokom distribucije.
Iz Centra navode da se prostor koristi i do 200 puta efikasnije nego u tradicionalnoj poljoprivredi, dok je moguće ostvariti više berbi tokom godine.
Posebna pažnja posvećena je i zdravijoj proizvodnji hrane.
- Pošto proizvodnju obavljamo u sterilnom, zatvorenom prostoru, ne koristimo pesticide. Unutar sistema nema insekata, gljivica ni bakterija, zbog čega nema potrebe za hemijskim tretmanima- objašnjava Ašan.
Vertikalna poljoprivreda donosi i ogromne uštede vode.
- U klasičnoj poljoprivredi za kilogram zelene salate potrebno je oko 250 litara vode. U zatvorenim vertikalnim sistemima ista količina može se proizvesti sa svega jednim litrom vode- kaže on.
Centar se ne bavi samo modernim načinima proizvodnje, već i očuvanjem autohtonih sorti biljaka. Tokom 2025. godine proizvedeno je i farmerima isporučeno 100 hiljada sadnica crvene paprike „Sayalar“, karakteristične za ovaj region. Za 2026. godinu planirana je proizvodnja čak 270 hiljada sadnica — gotovo tri puta više nego godinu ranije.
Na taj način ovaj centar ne razvija samo futurističku poljoprivredu, već istovremeno čuva stare sorte i vraća ih ponovo na njive i u proizvodnju.
Dok klimatske promjene i rast broja stanovnika stvaraju sve veći pritisak na proizvodnju hrane, ovakvi sistemi sve češće se vide kao jedan od mogućih odgovora na pitanje kako će izgledati poljoprivreda budućnosti.