Isplata aprilskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore. 
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za april iznosi 525,25 eura, a sa obračunatim razlikama 539. 
Za isplatu penzija za paril izdvojeno je oko 65,71 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas isplata penzija

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) tvrde da januarska zarada nije kasnila, već da je isplaćena blagovremeno iz sredstava preduzeća 5. februara. Kako su iz NPCG-a kazali Portalu ETV, očekuju uplatu budžetskih sredstava kako bi izvršili isplatu zarada za februar.
Pojedini zaposleni u Nacionalnim parkovima javili su se našoj redakciji razočarani što im, kako su rekli, drugi mjesec kasne plate. Zaposleni, koji su htjeli da ostanu anonimni, tvrde da se ova situacija dešava prvi put u prethodnih skoro deceniju.
Istu informaciju sa javnošću je podijelio danas Nemanja Bulatović iz Građanskog pokreta URA. On je kazao da su se toj partiji obratili zaposleni u Nacionalnim parkovima da još nijesu primili zaradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbulatovic-nema-plata-u-nacionalnim-parkovima-spajic-prevario-zaposlene&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Siguran sam da niko u Crnoj Gori nije vjerovao da će premijer Spajić ispuniti nedavno dato obećanje da će svima kojima kasni uplata iz državnog trezora da će je on lično od svog novca isplatiti, ali je prosto nevjerovatna lakoća sa kojom premijer države izgovara neistine, dok istovremeno u problem dovodi finansijsku stabilnost države. Više nema sumnje da je stanje u državnoj kasi katastrofalno i da su osim penzija ugrožene i plate - uvjeren je on.
<h2>Očekuju isplatu budžetskih sredstava</h2>
Međutim, u Nacionalnim parkovima demantuju navode o kašnjenju januarske plate. Za Portal ETV kažu da isplata zarada u ovom periodu zavisi od transfera iz državnog budžeta, te da plata za januar nije kasnila jer su uspjeli da je isplate iz sopstvenih sredstava uz dodatnih 70 hiljada eura iz privremenog finansiranja.
Dodaju da je za januarsku zaradu izdvojeno 298.587,86 eura dok je trošak prevoza iznosio 12.360,01 eura.
- Isplata zarada zaposlenima u JPNPCG za januar realizovana je blagovremeno, 5. februara 2025. godine. Ističemo da se shodno internim aktima Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (Kolektivni ugovor, član 14) zarada zaposlenima isplaćuje mjesečno najkasnije do 5. u mjesecu - navedeno je u odgovorima NPCG-a našem portalu.
U tom preduzeću očekuju uplatu budžetskih sredstava i s tim u vezi isplatu zarada za februar za 336 zaposlenih u JP i pet organizacionih jedinica - nacionalnih parkova Crne Gore, od kojih 309 stalno zaposlenih, dok su ostali angažovani po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima na Ulcinjskoj solani.&nbsp;
- Kao uporedni pokazatelj o broju zaposlenih u JPNPCG, navodimo da je u avgustu 2024. godine bilo 363 zaposlenih. Podsjećamo da se Javno preduzeće do početka turističke sezone finansira iz budžeta shodno zakonu - kažu u Nacionalnim parkovima.
<h2>Rade na obezbjeđivanju i povećanju izvora prihoda</h2>
U cilju obezbjeđivanja redovnog isplaćivanja zarada, menadžment Javnog preduzeća, kako kažu u NPCG-u, preduzeo je i preduzima sve neophodne mjere u nadležnosti ovog državnog subjekta koji upravlja prostorima pet nacionalnih parkova, Ulcinjskom solanom i Botaničkom baštom Dulovine.&nbsp;
Tvrde da u kontinuitetu sprovode aktivnosti u cilju obezbjeđivanja i povećanja postojećih izvora prihoda.&nbsp;
- U ovom periodu, angažovani su svi kapaciteti Službi u cilju pripreme predstojeće turističke sezone kako bi se odvijala na kvalitetan način i zadovoljstvo posjetilaca čiji se broj povećava iz godine u godinu. Istovremeno, sprovode se aktivnosti u cilju realizacije programskih aktivnosti definisanih ključnim strateškim dokumentima na zaštiti i unapređenju najznačajnijih biodiverzitetskih komponenti NPCG, te podstiče unapređenje i razvoj održivih oblika turizma u saradnji sa lokalnim upravama i zajednicama - navedeno je u odgovorima Nacionalnih parkova.
Od posebnog su značaja, dodaju, i aktivnosti u osmišljavanju i realizaciji projektnih aktivnosti kojima se obezbjeđuju nedostajuća sredstva iz fondova EU u cilju unapređenja infrastrukture i materijalno-tehničkih sredstava neopohodnih za aktivnosti stručnih, kao i Službi zaštite.
- U tom pravcu, nacionalni parkovi kao područja koja baštine najvrijedniju prirodnu riznicu Crne Gore, smatramo da zaslužuju snažniju podršku državnog budžeta, institucija sistema i ukupne društvene zajednice u očuvanju njihovih vrijednosti - zaključeno je u odgovorima Nacionalnih parkova Portalu ETV.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Nacionalni parkovi: Januarska plata nije kasnila, čekamo budžetska sredstva za februarsku

Isplata decembarskih penzija počeće sjutra, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar iznosi 502,79 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za prošli kjesec iznosi 519,62 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar su oko 63 rniliona eura.

Sjutra isplata panzija

Ministarstvo finansija – Odjeljenje Alimentacioni fond je isplatilo 41.314,51 eura za privremeno izdržavanje, a na osnovu 167 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.
Od tog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 39.810,16 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka isplaćeno 1.504,35 eura.
Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 51, zatim Nikšić 31, Bar 17, Budva 16, Danilovgrad devet, Mojkovac devet, Bijelo Polje devet, Herceg Novi devet, Pljevlja sedam, Kotor četiri, Golubovci dva, Berane, Cetinje i Plav po jedno rješenje”, kaže se u saopštenju Ministarstva finansija.
- Privremeno izdržavanje na osnovu 167 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 187 djece i to za djecu: uzrasta do pet godina isplaćeno je za devetoro djece, uzrasta od šest do 13 godina za 107 djece i uzrasta od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 71 dijete - saoopšteno je iz Ministarstva finansija.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 24 ili 19 odsto, a majki 101 ili 81 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u oktobru 2024. godine, donio 156 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos - zaključeno je u saopštenju.

Alimentacioni fond: Isplaćeno 41.314 eura za 187 djece

Isplata štete za eutanazirana grla biće po procijenjenoj vrijednosti - saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković na sastanku sa farmerima čija je stoka stradala od Kju groznice.
Isplata će, kako je rekao Joković, započeti od ponedjeljka.
- Takođe, dogovoreno je da će Ministarstvo početkom naredne godine pronaći najadekvatniji model za ugrožena domaćinstva u nabavci novih grla zbog izgubljene dobiti - dodao je Joković.
On je najavio i da će pojačati epizotiološki nadzor kod ugroženih stočara na druge bolesti.
- Na sastanku je razgovarano i o mjerama podrške u budućnosti za steone junice i moguće formiranje Službe za matičnu evidenciju goveda. Ministar Joković još jednom je potvrdio da je Ministarstvo siguran partner našim farmerima i poljoprivrednim proizvođačima - dodaje se u saopštenju njegovog resora.

Joković: Isplata štete za eutanazirana grla od poneđeljka, biće po procijenjenoj vrijednosti

Ministarstvo finansija - Odjeljenje Alimentacioni fond je danas izvršilo isplatu privremenog izdržavanja od 48.148,75 eura, a na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.&nbsp;
Od ovog iznosa, na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 44.741,17 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rješenjima centara za socijalni rad, isplaćeno je 3.407,58 eura.
- Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 34, zatim Nikšić 19, Budva 16, Bar 15, Mojkovac 10, Danilovgrad 9, Pljevlja 6, Bijelo Polje 5, Golubovci 3, Herceg Novi 3, Cetinje 2, Berane 1, Andrijevica 1, Plav i Kotor 1 rješenje - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Privremeno izdržavanje na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 144 djece i to za uzrast do pet godina isplaćeno je za pet djece, uzrast od šest do 13 godina za 77 djece i uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos za 62 djece.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, &nbsp;koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20, a majki 80 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u avgustu 2024. godine, donio i 91 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja - kazali su iz Ministarstva finansija.

Alimentacioni fond isplatio 48,1 hiljada eura za 144 djece

Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura.&nbsp;
Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.

Danas isplata avgustovskih penzija

U najnovijoj emisiji Ljetnji program Televizije E ugostićemo glumicu Branku Femić, koja će govoriti o besplatnoj dramskoj radionici „Znam šta osjećam“. Radionica se fokusira na razvoj emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje emocija.
Naš gost biće i pijanista Simo Šišević, s kojim ćemo razgovarati o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, izazovima i ljepoti klasične muzike. Ugostićemo i muzičarku i profesoricu Đurđu Petrović Poljak, čiji život i rad odražavaju neiscrpnu strast prema muzici. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti ljubav prema umjetnosti i inspiraciju koju pronalazi u svakom tonu.
U našoj kuhini, ukusna jela pripremaće Dejan Mugoša.
Budite uz Televiziju E i pratite emisiju od 8 do 10 sati, uz inspirativne priče i zanimljive sagovornike.

Jutarnji program Televizije E donosi umjetnost, muziku i kulinarske užitke

Teniski “blokbaster” u finalu mastersa u Sinsinatiju trajao je samo 23 minuta - Janik Siner, najbolji igrač svijeta, bio je prinuđen da preda meč Karlosu Alkarasu, pri vođstvo Španca 5:0 u prvom setu.
Uzrok povrede Italijana nije poznat.
On se u nekoliko navrata žalio na bol u predjelu stomaka, a potom doni odluku da je bolje da preda i ne ugrozi nastup na US Openu.
Što se samog meča tiče, Španac je napravio čak tri brejka.
Pred posljednji gem u prvom setu, u kom je Alkaras trebalo da servira za vođstvo u setovima, Siner je sjeo na klupu i poručio sudiji Mohamedu Lajaniju da da ne može da nastavi.
Alkaras je tako stigao do osme titule na Mastersima iz devet pokušaja.
Naredni turnir u njegovom programu je US open koji startuje 27. avgusta.

Siner predao meč, Alkaras šampion Sinsinatija

Nakon otprilike decenije na vlasti, veterani autoritarne vladavine obično se suoče sa raskrsnicom: da li će pojačati represiju, učvrstiti krug povlašćenih tajkuna i dodatno ugušiti ono malo preostale nezavisne medijske scene, ili će se povinovati zahtjevima opozicije za reformama. &nbsp;Ovo se u više navrata ponavljalo širom svijeta u posthladnoratovskoj eri. Autokrate gotovo uvijek biraju prvi put i postaju još tvrđi. Sada, dok su protivnici vlasti na ulicama Beograda, Aleksandar Vučić nalazi se pred tim izborom.
Tokom osam godina na mjestu predsjednika, a prije toga kao premijer, Vučić je vladao sve intervencionističkijom rukom, iako još uvijek vodi više upravljanu demokratiju nego otvorenu autokratiju. Na međunarodnoj sceni održavao je lukav balans: s Moskvom je gajio korektne odnose, ali ne toliko bliske da bi razbjesnio EU i SAD; zažmurio je na izvoz srpskog oružja u Ukrajinu. U isto vrijeme, privukao je milijarde kineskih investicija u industriju i infrastrukturu.
Iako je Srbija tek kandidat za članstvo u EU, Vučić njeguje bliske veze sa liderima poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen — dijelom i preko ponude da evropske rudarske kompanije eksploatišu neiskorišćena nalazišta litijuma, što bi moglo poduprijeti evropsku potragu za energetskom nezavisnošću. Uspostavio je i dobre odnose sa bliskim saradnicima Donalda Trampa tokom njegovog prvog mandata.
Vučićeva taktika balansiranja mogla bi poslužiti kao studija za države koje se svrstavaju na više strana. Ali kod kuće, prostor mu se sužava, jer se nezadovoljstvo zbog njegove netransparentne i neodgovorne vladavine preliva na ulice. Okidač je bio krah nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu prošlog novembra, kada je poginulo 16 ljudi. Stanicu su renovirale kineske firme u okviru kineske Inicijative Pojas i put. Opozicija za tragediju krivi korupciju u vrhu države, lošu upravu i izostanak kontrole — simbole Vučićevog sistema.
Od novembra, opozicioni demonstranti povremeno izlaze na ulice u velikom broju, a u novije vrijeme traže i vanredne izbore. Prošle sedmice izbili su najnasilniji protesti do sada, sa sukobima s policijom u više gradova. Tokom godina, Vučić - ekstremni nacionalista u mladosti - koristio je pan-srpski sentiment i iredentizam u manjinskim srpskim zajednicama u Bosni i na Kosovu da bi učvrstio podršku. Ali taj adut, čini se, gubi snagu.
Vučić bi, makar u teoriji, mogao da ukloni pritisak na nezavisne medije, otvori politički prostor za opoziciju i pokrene zaista nezavisne istrage afera poput one u Novom Sadu. Takvi potezi pomogli bi i višegodišnjoj zakočenoj kandidaturi Srbije za ulazak u EU. Ali reforme nijesu autokratski put: Vučić reaguje očekivano — novim udarima i još jačom kontrolom.
EU i Britanija predugo su mu popuštale. Realpolitika se zasnivala na želji da Srbija ne sklizne potpuno u rusku orbitu. No, takav pristup više nije održiv. Vučić mora biti primoran da polaže račune i omogući zaista poštene izbore; to je uostalom preduslov svake nade u članstvo u EU. U suprotnom, Srbija bi mogla krenuti putem kojim je, nažalost, pošla Gruzija — u pravcu lažne demokratije nad kojom EU nema nikakav uticaj i čije ekscese može samo da osuđuje saopštenjima.
Amerika se, izgleda, trenutno povukla sa balkanskog terena. Ali Velika Britanija i EU nijesu. Treba da djeluju i upotrijebe svoje ekonomske poluge. Ako to ne urade, a Srbija nastavi autoritarnim putem, krivac neće biti samo Vučić, već i njegovi zapadni pokrovitelji koji su svjesno okretali glavu.
&nbsp;

Vrijeme je da se prekine sa popuštanjem autoritarnom predsjedniku Srbije

Protesti studenata i građana održavaju se sedmu noć zaredom širom Srbije, ali i na više lokacija u Beogradu. Jake policijske snage primijećene su u Valjevu gdje su raspoređena i vozila žandarmerije, javlja Nova rs.
Studenti u blokadi objavili su saopštenje u kojem navode da osnovano sumnju da se sprema scenario eskalacije uličnog nasilja. Referišući se na, kako su rekli, sramno jučerašnje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je naveo da je "pitanje dana kada će nekoga da ubiju", ističući da je to još jedno poglavlje devetomjesečnog šablona podsticanja građanskog rata.
- Gajimo osnovanu sumnju da se u narednim danima sprema scenario eskalacije uličnog nasilja, koje bi pratila formalna kriminalizacija otpora uzurpatorskom režimu i novi talas represije. Pozivamo građane da u ovim sudbonosnim danima ostanu pribrani, smireni i nenasilni, ali i pripravni i odlučni da odbrane svoj suverenitet i demokratska prava. Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici - poručili su studenti.

Studenti u blokadi: Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: isplata