<article><p>Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p><p>Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura. </p><p>Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.</p></article>

<p>Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura.&nbsp;</p>
<p>Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja

penzije

isplata

Ekonomija

Danas isplata avgustovskih penzija

<p>Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura. </p>
<p>Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.</p>

<p>Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta <b>Ilija Subotić </b>uručio je u Parizu međunarodnu nagradu “Frederik Rossif” istaknutoj evropskoj autorki dokumentarnog filma <b>Mari-Monik Roben.</b></p>
<p>Nagrada koja nosi ime slavnog francuskog dokumentariste rođenog 1922. godine na Cetinju dodijeljena je, kako se navodi u saopštenju, shodno odluci Međunarodnog žirija Festivala filma "SEE a Paris, Berlin, Vašington", a u okviru master-klasa koji je Roben održala na Univerzitetu Pantheon Assas-Sorbonne II u Parizu.</p>
<p>- Bez obzira na sve žanrovske, stilske i tehničke inovacije koje su pratile razvoj dokumentarnog filma, on je do danas ostao jedno od najjačih uporišta autorske angažovanosti, ne samo u kontekstu njegove medijske već i umjetničke pozicioniranosti, dok rad izvanredne autorke Roben tu činjenicu upečatljivo potvrđuje - istakao je Subotić.</p>
<p>Njena posvećenost istini, istraživački duh i hrabrost da se suoči s izazovima društvenih nepravdi su, kako je naglasio, vrijednosti koje mogu da inspirišu mnoge dokumentariste širom svijeta.&nbsp;</p>
<p>- U tom pogledu, ova nagrada dobija i opravdanje u svojevrsnom etičkom srodstvu, jer se rad Mari-Monik Roben u velikoj mjeri nadovezuje na istraživačku odgovornost i odvažnost rada Frederika Rosifa - naveo je Subotić.</p>
<p>Slavnoj evropskoj autorki poželio je da istraje u umjetničkom i aktivističkom angažmanu, jer, kako je rekao, vremenu u kojem živimo sve su potrebniji autori koji ne odvajaju etiku od estetike i koji to sadejstvo mogu uobličiti u projekte čiji značaj prepoznaju i stručna i najšira javnost.</p>
<p>Mari-Monik Roben (1960), francuska novinarka i dokumentaristkinja, kako se navodi u saopštenju, poznata je po istraživačkim filmovima koji se bave društvenim, ekološkim i političkim temama. Njeni filmovi često izazivaju široke diskusije i kritike, podstičući publiku da preispita svoje stavove o različitim uticajima na društvo i životnu sredinu.</p>
<p>- Još kao dijete gledala sam filmove Frederika Rosifa. Od tada dijelimo iste poglede. On je, kao i ja, bio borac za ljudska prava i imamo mnogo toga zajedničkog - rekla je Roben.</p>
<p>Međunarodna nagrada "Frederik Rossif" i do sada je dodjeljivana najvećim imenima u oblasti dokumentaristike.</p>
<p>- Nagrada proslavlja Cetinje i ime Frederika Rossifa na svim meridijanima - istakao je osnivač i predsjednik Festivala u okviru kojeg je ona ustanovljena, makedonski dramski pisac i diplomata prof. <b>Jordan Plevneš</b>.</p>
<p>Crnogorska kinematografija predstavlja se na ovom Festivalu od 2011. godine.</p>

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

<p>Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, koja se ove godine održava u Bakuu u Azerbejdžanu, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).<br/>
<br/>
Tokom ove velike i značajne konferencije biće organizovano niz pratećih događaja, a među njima i sjutrašnji događaj pod nazivom Tranzicija na Zapadnom Balkanu – osnaživanje malih i srednjih preduzeća za ekonomiju sa nultom neto stopom emisija /net zero economy/, u organizaciji Vlade Crne Gore i švajcarskog Helvetasa, kako bi se upravo naglasio značaj uloge poslovnog sektora u ovim procesima.<br/>
<br/>
- Mala i srednja preduzeća su ključni nosioci održivog ekonomskog rasta na Zapadnog Balkanu, čine 99 odsto svih biznisa i zapošljavaju 75 odsto radne snage u regionu. U njihovom poslovanju često se susreću sa jedinstvenim izazovima u usklađivanju sa globalnim klimatskim ciljevima - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Na tom događaju, diskutovaće se upravo o tome kako mala i srednja preduzeća mogu prevazići izazove u dekarbonizaciji njihovih modela poslovanja i kako se mogu uskladiti sa zahtjevima zaštite životne sredine, kroz međunarodna javno-privatna-nvo partnerstva.<br/>
<br/>
Učesnici panela koji će podijeliti informacije o sadašnjem stanju i planovima koji će pomoći da se ubrza transformacija ka ekonomiji sa nultom neto stopom emisija su ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, Damjan Ćulafić i predstavnica Privredne komore Crne Gore, Milena Rmuš koja je sekretarka koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, te šef delegacije, ambasador za klimu iz Švedske Mattias Frumerie, državna savjetnica za klimatske promjene u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja iz Sjeverne Makedonije Teodora Obradovikj Grnčarovska, zamjenica menadžera programa RECONOMY, Helvetas Georgia Elene Tkhlasidze, kao i šefica Odeljenja za ublažavanje klimatskih promjena u Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Dragana Radulović.<br/>
<br/>
Panelisti će pokušati dati odgovore na pitanja o najvećim ograničenjima sa kojima se mala i srednja preduzeća u zemljama sa niskim i srednjim prihodima suočavaju u svojim naporima da dekarboniziraju poslovanje.<br/>
<br/>
Panelisti će govoriti o ulozi koju imaju nacionalne vlade u podršci prelasku malih i srednjih preduzeća na nisko-karbonske poslovne modele, kao i o mjerama koje se mogu preduzeti kako bi se osiguralo da napori usmjereni na ozelenjavanje međunarodnih trgovinskih tokova uzmu u obzir osnovne realnosti sektora malih i srednjih preduzeća.<br/>
<br/>
Teme panela biće i iskustva Zapadnog Balkana u mobilizaciji klimatskih finansijskih sredstava i omogućavanju pristupa malim i srednjim preduzećima, kao i kako regionalna saradnja između zemalja Zapadnog Balkana može poboljšati efikasnost malih i srednjih preduzeća u zelenoj tranziciji.</p>

PKCG učestvuje na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> čestitao je svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa 80 godina postojanja, navodeći da je odlučio da, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvuje i govori na svečanoj proslavi, ne prisustvuje jer bi svojim prisustvom, kako je rekao, dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa o kojima je javno govorio proteklih mjeseci.</p>
<p>- U susret obilježavanju 80 godina postojanja i rada Radio Televizije Crne Gore, svim sadašnjim i bivšim zaposlenima Javnog servisa koji su svojim znanjem, trudom i umijećem utkali u njega dio sebe, upućujem najiskrenije čestitke povodom ovog značajnog datuma. Od osnivanja Radio Cetinja 1944. godine, pa do transformacije u savremeni Javni servis kakav danas poznajemo, RTCG je ostavila neizbrisiv trag u životima građana ove zemlje, prateći ključne momente naše moderne istorije i razvoja - istakao je Milatović.</p>
<p>Njena uloga, kako je naveo u saopštenju, tokom decenija imala je svoje uspone i padove, pratila je demokratski razvoj zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Ideal kome moramo da težimo je da RTCG bude profesionalno i objektivno glasilo svih građana, posvećeno javnom interesu. Uz duboko uvažavanje ovog značajnog jubileja, uprkos pozivu menadžmenta da prisustvujem i govorim na svečanoj proslavi, odlučio sam da uputim javnu čestitku jer smatram da bih svojim prisustvom dao legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa, o kojima sam javno govorio proteklih mjeseci - naveo je Milatović.</p>
<p>Podsjeća da je u junu ove godine vratio parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o nacionalnom javnom emiteru, kojim je smanjen kriterijum za izbor direktora Javnog servisa sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva.&nbsp;</p>
<p>- Kako tada, tako i danas, smatram da je tom zakonskom izmjenom omogućeno da vršilac dužnosti direktora, koji prethodno nije ispunjavao zakonske kriterijume, bude ponovo imenovan. Posebno zabrinjava da se imenovanje dogodilo uprkos više pravosnažnih presuda u tom slučaju, što jasno pokazuje nedostatak volje da se poštuju sudske odluke - istakao je Milatović.<br/>
<br/>
Dodaje da je ovo prepoznato i u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori gdje se konstatuje da je “u avgustu 2024. godine Savjet RTCG imenovao istu osobu na poziciju s punim mandatom, što je postavilo pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure”.&nbsp;</p>
<p>- Kao i da bi “nadležni državni organi trebalo efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG-u, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima”. Ova ali i druga dešavanja u Javnom servisu, koji bi zbog društvenog značaja morao biti primjer vladavine prava i simbol profesionalnosti i objektivnosti, nažalost bacaju sijenku na njegov rad i dovode u pitanje nezavisnost uređivačke politike - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
U odnosu na sve ovo, a ne želeći da na svečanosti govori o onome što se ne može prećutati a što umanjuje značaj ovog jubileja, koristi priliku da još jednom svim zaposlenima čestitam 80 godina Javnog servisa.&nbsp;</p>
<p>- Želim vam puno uspjeha u daljem radu - poručio je Milatovića.</p>

Milatović neće na proslavu RTCG: Dao bih legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa

<p>Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Skupštini da za godinu produži rok za rad tog privremenog tijela.<br/>
<br/>
Predlogom izmjene Odluke o formiranju Odbora, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove godine, budu završeni do 31. decembra naredne godine.<br/>
<br/>
Produžetak rada dogovoren je na sjednici Odbora u junu, a predlog o tome su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević.<br/>
<br/>
U obrazloženju se navodi da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti.<br/>
<br/>
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor bi, umjesto dosadašnjih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije.<br/>
<br/>
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.<br/>
<br/>
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.<br/>
<br/>
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.<br/>
<br/>
- Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano - pojašnjava se u obrazloženju.<br/>
<br/>
Odbor je formiran 29. decembra prošle godine.<br/>
<br/>
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da završi do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ODIHR misije.<br/>
<br/>
Odbor treba da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta.<br/>
<br/>
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.<br/>
<br/>
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice.<br/>
<br/>
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u Šavniku.<br/>
<br/>
Nakon što je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži rok za produžetak rada Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.</p>

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Danas isplata avgustovskih penzija

Tagovi

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

PKCG učestvuje na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama

Milatović neće na proslavu RTCG: Dao bih legitimitet brojnim negativnim praksama Savjeta i rukovodstva Javnog servisa

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

PRATITE TVe UŽIVO