Isplata novembarskih penzija počinje danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za novembar iznosi 542,96 eura, a sa obračunatim razlikama 554,15 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novernbar iznose 67,98 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas isplata penzija

Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, saopšteno je Danu iz Fonda pendzijskog i invalidskog osiguranja.
 - Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, to jest najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 EUR nije se usklađivala u prošloj i ovoj godini - naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
 Međutim, kako je ta odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara naredne godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO.
 Prema statističkim podacima, za septembar ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131,82 hiljade korisnika. Od tog broja 128,43 hiljade su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3,4 hiljade su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
- Prema podacima iz isplatne baze za septembar, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48,24 hiljade, dok je za isti mjesec isplaćeno 15,92 hiljade razlika do najnižeg iznosa penzije, to jest do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura - precizirali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na prošlu godinu, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose dodatnih 10,5 odsto.
 - Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su 9,37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 607,38 miliona EUR. Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine iznose 281,7 miliona eura i manji su oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u prošloj godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura - naveli su iz Fonda PIO. 
 Opšti prihodi budžeta, odnosno nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u prošloj godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, to jest prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, to jest deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. 
 - Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos - kazali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za narednu godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je 70 miliona eura.
 - Projekcija deficita za narednu godinu je na nivou deficita u ovoj godini - kazali su iz Fonda.

500x500

Sve penzije će biti uvećane od januara

Isplata penzija za oktobar počinje danas, kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzijia bez obračunate ralike za oktobar iznosi 543,01 euro, dok je prosječna isplaćena penzija sa obračuatirn razlikama za oktobar 554,34 eura. 
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 67,91 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Danas isplata penzija, prosječna za oktobar oko 540 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za septembar početi danas,17. oktobra.
Prosječna penzija bez obračunate razlike, kako je precizirano u saopštenju, za septembar iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 554,85 eura.
- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar iznosi 67,82 miliona eura - navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Isplata penzija počinje danas, prosječna iznosi oko 540 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto više nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura, prenosi Dan.
- Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Opšti prihodi Budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, što je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura- potvrđeno je za Dan iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za šest mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak, su naveli da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potrošnje u 2025. godini.
U ovoj godini su od januara smanjeni doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olakšanja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
- Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije- kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.
- Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava- precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
- Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore- kazali su iz Fonda.

1250x600

1084x550

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

Isplata redovnog mjesečnog primanja za korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart će početi danas 17. aprila - saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za mart, kako je precizirano, iznosi 525,14 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 538,27 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart su oko 65,61 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija danas, prosječna za mart iznosi 524 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za februar početi danas.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za februar, kako je precizirano, iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 537,72 eura.&nbsp;
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za februar su oko 65,51 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija za februar danas, prosječna iznosi 525,23 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.
Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a>
Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.
Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.
Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;
- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.
Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.
- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;
Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;
- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.
Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;
- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja uplatiće danas, uz penziju, po 400 eura za 29 penzionera koji su napunili 100 i više godina, kao posebnu čestitku povodom predstojećih novogodišnjih praznika, uz želju da naredna godina donese mnogo zdravlja i sreće najstarijim korisnicima prava na penziju, navodi se u saopštenju.
Najstarija penzionerka koja će primiti ovu posebnu čestitku je Nikšićanka koja ima 105 godina.
Vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak kazao je da u ovoj instituciji kontinuirano, u granicama sojih mogućnosti, podržavaju aktivnosti čiji je cilj unapređenje života pripadnika treće dobi.&nbsp;
- Jedna od ovih aktivnosti je i novčana čestitka koja se upućuje svim stogodišnjim penzionerima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, što je tradicija koja je počela prije tri godine i nadamo se da će biti nastavljena i u narednim godinama - rekao je Drobnjak.&nbsp;

Posebna čestitka za 29 stogodišnjaka: Primiće po 400 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za novembar početi danas.
- Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za novembar iznosi 502,81 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 521,75 eura - precizirano je u saopštenju.
Sredstva potrebna za isplatu sih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novembar mjesec su 63,20 miliona eura.

Isplata penzija i invalidskog osiguranja danas

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Tag: fond-penzijskog-i-invalidskog-osiguranja