Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži X istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
To se odnosi na naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.
Takođe, Mugoša navodi da je predloženo i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje.
Mugoša je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
On je na kraju podsjetio da je njegovu inicjativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mugoša: U Hrvatskoj Vlada predlaže da računi na koje građani primaju platu ili penziju budu oslobodjeni plaćanja bilo kakvih naknada

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore je, na sjednici održanoj juče, donio set odluka o usklađivanju penzija.
- Odbor je usvojio Odluku o uskladivanju penzije za jedan lični bod od 1. januara 2025 . godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. januara 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1.januara 2025. godine- poručili su iz Fondaa PIO.
Kako su iz Fonda PIO istakli, shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1.januara 2025. godine usklađuju za 6,85 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 17,31764, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 435,69150 eura. Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za januar 2025. godine, koja će biti izvršena u februaru mjesecu.

1250x600

Penzije za januar veće 6,85 odsto

Ukoliko Skupština ne usvoji budžet i odluku o zaduživanju, veliki problem nastao bi krajem marta pošto ni mandatorni troškovi neće moći da se isplaćuju jer rata od 500 miliona starih kredita dospijeva na naplatu već prvog dana aprila - saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da će penzioneri dvadesetog febrauara primiti uvećane penzije, bez obzira na to da li će budžet biti usvojen - ali u aprilu, kako ističe, dolazi na naplatu oko 500 miliona dugova po osnovu obveznica.
- Ako bilo koja od kreditnih obaveza ne bude izvršena na vrijeme kompletan dug sa kamatom dospijeva istog časa na naplatu - kazao je Vuković.
Ministar poručuje i da bi to značilo blokadu kompletnih javnih finansija.
- U tom slučaju ne bismo mogli da isplaćujemo plate, penzije i svega što podrazumijeva regularno upravljanje javnim finansijama - naveo je Vuković.

Vuković: Hitno usvojiti budžet i odluku o zaduživanju, na naplatu stiže 500 miliona eura

Isplata decembarskih penzija počeće sjutra, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar iznosi 502,79 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za prošli kjesec iznosi 519,62 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar su oko 63 rniliona eura.

Sjutra isplata panzija

Ukoliko Skupština ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za Dan potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
- Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skupštini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju - pojasnio je Gutić.
Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skupštine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na dešavanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.
- Dobra stvar je što isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO - rekao je Gutić.
Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skupštini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.
- Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne više, a čim se zakon usvoji počeće primjena - istakao je Gutić.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka prošle godine iznosi 450 eura.
Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji još nije usvojen u Skupštini.

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

Udruženja penzionera apeluju na donosioce odluka da usvoje budžet kako bi se povećale srazmjerne penzije većine korisnika koje su ispod 450 eura, koliko iznosi minimalna penzija u našoj zemlji. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić za Radio Crne Gore ističe, da će zakon početi pravno da djeluje kad se usvoji u parlamentu, a da li će to biti u januaru ili martu, zavisi od poslanika koji treba da riješe nesuglasice i usvoje zakon.
Udruženja penzionera su na sjednicama u decembru potencirale isplatu srazmjernih penzija, te će odgovore zatražiti iduće sedmice u Fondu PIO, potvrdio je predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice u Podgorici, Dragan Marković.
- Mislim da se srazmjerna penzija mora isplatiti januarskom penzijom, jer veliki broj penzionera je na granici socijale i zavise od povećanja ove penzije, a ujedno ova grupa penzionera bila bi obmanuta - kazao je Marković.
Na dnevnom redu vanredne sjednice parlamenta koja je zakazana za 21. januar, zajedno sa Zakonom o budžetu, naći će se i izmjene penzionog zakona, od čijeg usvajanja zavisi isplata srazmjernih penzija, potvrdio je našem radiju ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
- I ukoliko 21. januar bude usvojen sve će biti u redu i na vrijeme da i za januarske srazmjerne penzije budu obračunate, jer se one isplaćuju oko 20. februara. Ukoliko se tih dana ne usvoji budžet onda moguća su kašnjenja, u smislu da sve dok zakon ne bude usvojen u Skupštini on ne može biti primjenjen u praksi - objašnjava Gutić.
Crna Gora ima 16 potpisanih sporazuma o isplati penzija sa zemljama Evropske unije i sa svim zemljama regiona potpisala je sporazume, rekao je Gutić.
- To nije uopšte prepreka za određeni dio korisnika, dijela penzija iz drugih država. Ukoliko ne dobijemo podatke Crna Gora će to i sopstvenih sredstava pokriti, ali to je mali broj korisnika. Dakle, to nije problem - naglašava Gutić.
Neophodno je da Skupština funkcioniše, naglašava Gutić, da parlamentarna većina i opozicija imaju odgovornost pred onima koji su ih birali.
- Da li će nastavak rada biti 21. januara, 25. ili u februaru ili martu, to je samo odgovornost prema biračima. Dakle, Skupština mora funkcionisati. Na koji način će biti obezbijeđeno njeno funkcionisanje, to je do onih koji vode Skupštinu - smatra Gutić.
Procijena je da preko pet i po hiljada penzionera korisnika srazmjernih penzija živi u našoj zemlji i da četiri hiljade korisnika prima penziju duplo manju od minimalne, koja u Crnoj Gori iznosi 450 eura. U budžetu se planira oko pet i po miliona eura za povećanje srazmjernih penzija.

Povećanje srazmjernih penzija zavisi od odgovornosti poslanika

Male su šanse da će od januara dio srazmjernih penzija biti uvećan na 450 eura, koliko je minimalna penzija u zemlji, a Vladi je veći „prioritet“ da obezbijedi veće zarade najvišim funkcionerima, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.
Iz te nevladine organizacije (NVO) rekli su da je procjena da oko 3,5 hiljada korisnika srazmjernih penzija dobija penziju ispod minimalne od 450 eura, a skorije je saopšteno da bi država morala da obezbijedi oko pet miliona eura godišnje da se prag njihovih primanja uveća na najnižu penziju.
- Na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine početkom ove sedmice, organizovanoj na temu Fiskalne strategije, predstavnik Ministarstva finansija nagovijestio je da bi "tokom naredne godine" trebalo da bude riješeno pitanje uvećanja srazmjernih penzija, onim penzionerima koji su ispod minimalne penzije od 450 eura - navodi se u saopštenju.
Na „upadicu“ učesnika na sjednici da li to znači da uvećanja srazmjernih penzija nema od januara, iako se to nagovještava mjesecima unazad, naknadno je od predstavnika Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog objašnjeno da mora da se pristupi zakonskim izmjenama.
- Biće javna rasprava - rečeno je na pomenutom Odboru.
Iz NVO je saopšteno da ni na sajtu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, niti na sajtu Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije trenutno nema objave za nikakvu javnu raspravu o izmjenama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, iako je već početak decembra.
- Takođe, za sada niko od poslanika nije podnio predlog zakonskih izmjena o ovom pitanju, a što je mogući mehanizam za ubrzanje čitave procedure, dok nije poznato da li će to neko učiniti i da li postoji spremnost većine partija da podrže ovo rješenje, što je neophodno da bi trošak ušao u budžet za narednu godinu - rekli su iz ASP-a.
Budžet za narednu godinu mora biti usvojen do kraja ovog mjeseca, a treba ukalkulisati i mogućnost da zakonski akti ne budu potpisani od predsjednika države, što je praksa koju je uredovio u odnosu na većinu onoga što mu dolazi iz državnog parlamenta, pa se onda ulazi u dodatno vrijeme za ponovna izglasavanja i potpisivanja.
- I dok pitanje srazmjernih penzija i dalje ostaje nedefinisano, još sedmicu traje javna rasprava u vezi kontroverznih izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čija se primjena očekuje već od početka januara, a projektovan je godišnji trošak od 8,5 miliona za prosječno uvećanje zarada od 30 odsto za najviše javne funkcionere - navodi se u saopštenju.
To, kako se dodaje, znači da aktuelna Vlada ima više senzibiliteta prema javnim funkcionerima, koji svakako već imaju pristojne zarade i koji su kroz provođenje programa Evropa sad dva već dobili uvećanja, nego prema onima koje je i društveno i moralno pravednije podržati.
- Vlada je minimalnu penziju "zamrzla" na dvije godine, pa se može uvećavati tek od januara 2026. godine. U narednom trogodišnjem periodu projektuje samo redovna usklađivanja i penzija i socijalnih davanja, a nikome nije ni u primisli da "zamrznu" na dvije godine najviše zarade u javnoj administraciji - zaključuje se u saopštenju.

ASP: Male šanse za uvećanje srazmjernih penzija

Dijalog iz jedne stare TV reklame u kojoj na pitanje penzionera "Je’ l javljaju nešto za penzije" poštar odgovora "Penzije su ukinute", na koju podsjeća Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu, oslikava strah građana o (ne)sigurnosti penzija.
Radenko Milinković iz Beograda je u penziji šest godina, ali ipak mora da radi dodatan posao, te prodaje sladoled u glavnoj gradskoj ulici Kneza Mihaila.
- Pedeset hiljada penzija (430 eura), kredit trideset hiljada (260 eura) dinara. Zato moram da radim. A najviše radim da bi malo pomogao djeci, unučićima, da bi njima pružio, da ne budem baš da nemam da unucima pružim bar neki dinar, nego zadovoljstvo - kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Penziju je stekao radeći 36 godina, a u nju je otišao prije nego što je napunio 65 godina, što je u Srbiji starosna granica, pa mu je zbog toga umanjena. Da bi imao normalan život, mora mnogo čega da se odriče.
- I odričem se. Na more sam otišao dva puta u životu i to dok su bila deca mala. Sad ne mogu jer sam ovdje od marta do novembra, na sladoledu, i ne može se finansijski. "Kažnjen" sam deset hiljada dinara (85 eura) od penzije jer nisam imao dovoljno godina života (da bih dobio punu penziju). Da imam bar tih deset hiljada, mnogo bi mi značilo, da mi nije odbijeno po rješenju."
Vlade u regionu suočavaju se s teškim zadatkom – kako balansirati između ograničenih budžetskih resursa i rastućih potreba za penzione izdatke.
Iako su reforme u nekim državama pokrenute, često nailaze na otpor i nepovjerenje javnosti. U međuvremenu, sve je više penzionera koji preživljavaju zahvaljujući pomoći porodice ili su prinuđeni da rade i u starosti.
- Kami (teško) nama - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miljan iz Podgorice službenik jedne državne institucije, kome je do odlaska u penziju ostalo još tri godine.
Kako navodi, zabrinut je da li će penzioni Fond u budućnosti moći da isplaćuje penzionere.
- Na jednoj strani imamo predstavnike Vlade, mlade i neiskusne, koji nam obećavaju da mirno spavamo jer će biti novca čak i za povećanje penzija. A na drugoj strani ekonomski stručnjaci tvrde suprotno. E, ja sam skloniji njima da vjerujem - kaže Miljan.
<h2>Reforme u Crnoj Gori</h2>
Od oktobra u Crnoj Gori traje reformski program "Evropa sad 2", kojim se plate povećavaju na 1.000 eura, uz ukidanje doprinosa poslodavaca za penzije. PIO Fond se zbog toga suočava s deficitom od 400 miliona eura, koji bi Vlada nadoknadila iz budžeta.
Plate će biti uvećane za dio doprinosa od pet odsto koji su do sada zaposleni od svoje zarade uplaćivali u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Istovremeno se ukidaju i doprinosi od 5,5 odsto koje su poslodavaci za svakog zaposlenog uplaćivali za penzioni fond.
Crna Gora ima skoro 265 hiljada zaposlenih i više od 116 hiljada penzionera, što znači da jednog penzionera pokriva 2,29 zaposlenih, podaci su Fonda PIO iz avgusta ove godine.
Zbog novog manjka u državnoj kasi Centralna banka Crne Gore (CBCG) sugerisala je Vladi da "sagleda dalekosežne posljedice ukidanja penzionih doprinosa".
- Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije sa horizontom do 20 godina - saopšteno je iz te institucije početkom septembra.
Direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Crne Gore Ranko Aligrudić kaže da će i nakon izjednačavanja srazmjernih penzija sa najnižim biti crnogorskih građana koji će imati značajno nižu penziju od 450 eura.&nbsp;
Vlada je to odbila, a premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio da će nedostajuća sredstva za penzioni fond biti nadoknađena iz budžeta. Smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje oko 180 miliona eura će, prema riječima premijera Spajića, biti nadomiješteno setom reformi.
- Povećaće se osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, uvešćemo dodatne preduzetnike iz sive zone u legalne tokove, biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 15 odsto. Generisaćemo nove prihode od igara za sreću - kaže Spajić.
Prema aktuelnom zakonodavstvu zaposleni u Crnoj Gori stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
<h2>Dodavanje iz budžeta "normalno"</h2>
Penzioni sistemi u regionu su slični – napravljeni prema takozvanom Bizmarkovom sistemu (prema tvorcu Otu fon Bizmarku). U osnovi zavise od zaposlenosti i naplate doprinosa od kojih se isplaćuju penzije.
Uprošćeno, od bruto plate svakog zaposlenog dio se odvaja za isplate penzija. Ukoliko se, međutim, od zarada ljudi koji rade ne prikupi dovoljno novca – manjak se dopunjava iz budžeta.
Koliki god da su doprinosi za penzije, izvjesno je da bez dodatnih davanja iz državnih budžeta ukupan ceh ne može da se pokrije.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu kaže da treba posmatrati koliko se ukupno para kroz doprinose i budžet izdvaja za penzije i koliki dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini ta suma.
Cilj je, dodaje, da se BDP uveća - kako penzije ne bi bile problem za državne finansije. Za to je, kaže, potrebno ne samo da bude što više zaposlenih, nego i da budu produktivniji, kako bi stvarali više dohotka.
- U slučaju Evropske unije se računa i na migracije, ali i na produženje radnog vijeka, na povećanje štednje za starost i jako, jako važno na ulaganje u ljudski kapital - kaže ona.
<h2>Sve manje radnika, sve više penzionera</h2>
Da društva u regionu stare, odavno nije više demografska ekskluziva. Statistika mjeri takozvani Zavisni odnos starijih osoba (Old-age dependency ratio) – broj starijih od 65 godina u odnosu na broj radno sposobnih (obično uzrasta između 15 i 64 godine).
Ovaj odnos pokazuje koliko starijih ljudi "zavisi" od radne populacije. Projekcije su da bi do 2050. godine, zavisni odnos starijih osoba u EU mogao da se poveća na više od 50 odsto, zbog čega se očekuje da na svake dve radno sposobne osobe dolazi jedan penzioner.
Naravno, broj radno sposobnih ne znači i da svi oni rade. U Bosni i Hercegovini se u praksi vidi kako stvari funkcionišu u takvim okvirima. Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.
Oko 738.000 umirovljenika penzije koje u prosjeku iznose oko 400 eura proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Vladama dva entiteta u Bosni i Hercegovini – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja - u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne penzije, invalidnine i druga prava.
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnim procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja penzionera, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija mogla premašiti 800 miliona eura koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, nedavno je izjavio da je takvo stanje "neodrživo", te da vlade moraju podsticati zapošljavanje.
- Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 odsto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija - kazao je Mehić za RSE.
Jedno od rješenja u BiH vide i u dolasku radnika iz inostranstva.
Inače, U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionisao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika treba da uplaćuju doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za penzije namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
<h2>Najradikalnije reforme na Kosovu</h2>
Čak i u zemljama gdje je odnos penzionera i mlađe populacije povoljniji, postoje ozbiljne zabrinutosti da doprinosi nisu dovoljni za održivost sistema. Ukupno, godišnji izdaci budžeta Kosova za penzije premašuju 300 miliona eura.
U oktobru ove godine, Vlada Kosova donijela je odluku o povećanju penzija i socijalnih programa za 20 do 50 odsto. Tako penzioneri, koji su doprinose dok su radili uplaćivali u drugi stub, sada iz tog fonda primaju između 218 i 318 eura u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Uz to, kao i svi drugi primaju osnovnu penziju koja iznosa 120 eura. Sva ova sredstva isplaćuju se iz budžeta Kosova, koji ove godine iznosi 3,3 milijarde eura.
<h2>Prekomjerno opterećenje budžeta</h2>
Penzioni i socijalni sistemi vrše preveliki pritisak na budžet, upozoravaju bivši zvaničnici i predstavnici civilnog društva. Bivši ministar za rad i socijalnu zaštitu Kosova, Skender Rečica, smatra da način finansiranja ovih sistema nije dobro osmišljen.
- Nemamo penzioni sistem gdje jedna generacija plaća za drugu. Dok ne stvorimo fond socijalnog osiguranja kao mehanizam da generacija plaća za sebe, nećemo imati socijalnu stabilnost i neće biti blagostanja za starije osobe - rekao je Rečica za Radio Slobodna Evropa.
Sličan stav dijeli i direktor Instituta za razvojne politike (INDEP) Burim Ejupi. Prema njegovim riječima, ukoliko bi postojao takav sistem, sredstva koja se sada troše na penzije mogla bi biti uložena u ekonomski razvoj.
Ejupi predviđa da će penzije iz drugog stuba postati dominantne do 2031. godine, kada generacija koja je počela da radi poslije rata počne da se penzioniše.
Na sjednici Vlade u oktobru, premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je penzijsku reformu tokom svog sljedećeg mandata, bez davanja detalja.
Skender Rečica naglašava da su u reforme neophodno uključiti i demografske promene, budući da je poslednji popis stanovništva pokazao pad populacije od osam odsto u odnosu na 2011. godinu, što će dodatno smanjiti prihode od poreza u budućnosti.
Prema podacima popisa, prosječna starost na Kosovu porasla je na 34,3 godine, što ukazuje na starenje populacije i potencijalne izazove u održavanju penzijskog sistema u budućnosti.
<h2>Srbija računa na nove radnike i bolje poslove</h2>
Srbija bi, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogla da se "izvuče" iz eventualnih neprilika koje bi obaveze za penzionere mogle da izazovu u budućnosti. Ne, međutim, bez promjena.
Studija MMF pokazuje da u Srbiji postoji značajan prostor za povećanje učešća radne snage, ukazuje Gordana Matković.
- Kad gledamo ko može da stvara društveni proizvod, dakle, osobe između 18 i 64 godine u današnjim uslovima, nisu svi uključeni u radnu snagu - rekla je Matković.
Ona je dodala da postoji značajan prostor za povećanje ekonomske aktivnosti, odnosno za povećanje produktivnosti.
- Ono što mi apsolutno znamo za Srbiju, to je da je nam je efektivan radni staž krakat, znači da se mnogo ljudi prije starosne granice (za penziju) isključuje, onda vi imate naravno mogućnost da dodatno kroz penzionu politiku stimulišete ostajanje duže na tržištu rada. Mi sad nemamo te, na primjer, bonuse kad neko radi preko starosne granice - kaže Gordana Matković.
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta Srbije i stručnjak za penzione sisteme kaže da je svaki penzioni sistem u osnovi određen demografijom.
- Demografsko starenje svi dijelimo u Evropi, neko stari malo brže poput Srbije, neko malo sporije poput Albanije, ali na kraju dana svi dijelimo iste izazove demografskog starenja. Kada imate situaciju da imate sve više starih u odnosu na mlade, možete da povećate starosnu dob odlaska u penziju, a druga stvar je da se do neke mjere, koja je socijalni prihvatljiva smanjuje odnos prosečne plate i penzije - dodaje Altiparmakov. Objašnjava da se to postiže tako što penzije sporije rastu od plata.
U Srbiji postoji sistem povećanja penzija koji zavisi od toga koliko je učešće ukupnih izdataka za penzije u BDP. Ako je manje od deset odsto BDP-a, postoji mogućnost da penzije rastu koliko i plate.
Ako troškovi, pak, pređu tu granicu, onda se penzije povećavaju prema takozvanoj "švajcarskoj formuli", 50 odsto "prate" rast plata, a 50 odsto rastu u odnosu na rast troškova života.
<h2>Sjeverna Makedonija prati trendove</h2>
Profesor bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović kaže da Makedonski penzijski fond nikada neće propasti, država će uvijek moći da nađe novac za isplatu penzija, u krajnjoj instanci čak i štampanjem novca.
- Problem je što trenutno novac za penzije ne dolazi samo od namjenskih dažbina za ovu namjenu, odnosno od doprinosa za penzijsko osiguranje, već i od opštih poreza. Naime, u 2024. planirani su prihodi fonda od doprinosa od 1,2 milijarde eura, a rashodi za penzije 1,8 milijardi, što znači da država treba da isplati fondu oko 600 miliona eura iz republičkog budžeta - kaže on.
Razlozi za manjak su brojni, dodaje. Jedan je povećanje penzija, ali nije jedini.
- Prvi važan razlog je penziona reforma iz 2006, kada je trećina doprinosa za penzijsko osiguranje počela da se uplaćuje u privatne penzione fondove, a penzije su nastavile da se isplaćuju samo iz državnog fonda. Drugi je smanjenje stope doprinosa - 2008. iznosio je 21 odsto, sada je 18,8 odsto. Treći, možda i najozbiljniji razlog je starenje stanovništva - danas na svaku petu osobu u radnoj dobi (15-64 godine) dolazi jedna "stara" osoba (65+ godina), dok je prije 30 godina bila jedna "stara" osoba na svakih deset radno sposobnih - rekao je Jovanović.
Kaže da je bitno da ta "budžetska rupa" ne raste na srednji rok. Da li će se to desiti zavisi od nekoliko stvari – visine penzija, visine plata, broja zaposlenih, stope doprinosa, demografskih kretanja.
Inače, kako je živjeti u Sjevernoj Makedoniji sa penzijom ilustruje sljedeći podatak - makedonska potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 1.245 eura (za avgust), а prosječna makedonska penzija 344 eura.
<h2>Penzionerski hljeb sa sedam kora</h2>
Desanka Ivanković Drčić ima 84 godine i jedna je od penzionera u Srbiji koji žive iznad prosjeka. Penzionerka je 13 godina, a radila je kao profesorka srpskog jezika i književnosti. Njena priča je ilustrativna jer pokazuje koliko je poslije kriza devedesetih građanima bitna sigurnost da će penzija biti.
Kaže za RSE da joj u penziji nije loše, jer kako kaže, "ranije se nije znalo ni kad će penzije niti kolike će biti, dok je sada povoljnija situacija, jer su penzije sve veće, a i zna se tačno kada će biti uplaćene, te se može planirati".
- Moja penzija je 65 hiljada (dinara, odnosno 555 eura). Ali suprug ima penziju i ima dodatak na invalidnost. Tako da njegova penzija i moja i mi nekako možemo da platimo i stan i ogrijev, snalazimo se, ali smo i skromni. Ne treba da kažemo sad da živimo ne znam kako, ali one osnovne stvari možemo, uzmemo još nešto u kući što je dotrajalo, krediti su tu isto. Snalazimo se. Nismo nezadovoljni - kaže Ivanković Drčić.
Svako ko je otišao u penziju osjetio je smanjenje mjesečnih prihoda. Takozvana stopa zamjene pokazuje kolika je penzija u odnosu na to kolika je bila plata.
Komentarišući regionalnu situaciju Gordana Matković je rekla da će apsolutnu životni standard moći da se održi za one koji su duže radili i više ulagali.
- Što se tiče relativnog standarda, ne bi trebalo da se stope zamjene smanjuju, ali takođe je činjenica da će taj pad standarda da postoji i da će oni koji žele da se da im se održi taj relativni životni standard morati da se obezbjeđuju kao što je to slučaj i u znatnom broju zemalja, da štede dodatno za svoju penziju na različite načine, da izdvajaju neka dodatna sredstva za starost - kaže Matković.
Nikola Altiparmakov kaže da je jedini način da se podigne standard penzionera, da se uveća "ekonomski kolač", odnosno da se poveća BDP zemlje.
- Što je svima bolje, biće bolje i penzionerima. Ne bi smjelo da se dogodi da troškovi za penzije budu znatno uvećani u odnosu na BDP. To se desilo, na primjer, u Grčkoj, kad su troškovi penzija otišli na 17 odsto BDP, ili u Srbiji 2008, nakon neosnovanog političkog povećanja penzija na 14 odsto BDP. To rasturi budžet, uništi konkurentnost - dodaje on.
Ali, šta sa socijalnom komponentom penzija, da se pri odlasku u mirovinu ne osjeti značajan pad standarda.
Altiparmakov kaže da treba posmatrati odnos prosječne plate i prosečne starosne penzije, što znači da ne treba računati penzije onih koji su otišli prije vremena, ili ljudi koji su dobili porodične penzije.
U tom slučaju ta stopa zamjene ide i do 60 odsto, kaže on i dodaje da su to odnosi kakvi postoje i u najvećem broju evropskih ekonomija.
- Kad pogledate demografiju, to je to što možete da očekujete. Ne treba imati nerealna očekivanja. To je perspektiva čitave Evrope - kaže Altiparmakov.
<h2>"Mladi odlaze trajno": Migracije sa Zapadnog Balkana</h2>
On ukazuje da je ranije bilo i po deset mladih na jednu stariju osobu, zbog čega su penzije mogle da budu izdašnije, ali da se taj odnos sada manji i da će pasti na 2,5 ili dva prema jedan.
- Treba imati realna očekivanja, a to je da penzije zamijene pedesetak odsto ili nešto više od plate. Da postoji garantovana minimalna penzija, a oni koji imaju više da krenu na vrijeme da štede. Da li će da štede u banci, životnom osiguranju, penzionom fondu ili kupovinom nekretnine, to je na njima - kaže Altiparmakov.
Održivost penzionih sistema u regionu ozbiljan je izazov, naročito za mlade radnike čija budućnost zavisi od dugoročnih reformi. Kako sve više mladih napušta zemlju, baze doprinosa se smanjuju, a trenutne mjere djeluju kao privremeno rješenje.
Da bi izbjegli nesigurnu starost, mladi trebaju jasne podsticaje – od privatnih fondova do nagrada za duži radni staž. Samo tako će penzioni sistem osigurati dostojanstvenu budućnost za sljedeće generacije.

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić očekuje da izmijenjeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju bude u primjeni od početka naredne godine, te da će od januara penzije biti srazmjerne.
Gutić je, odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Miloša Konatara, rekao da očekuje da do kraja godine buidu usvojene Izmjene Zakona o PIO.
- Analize su u završnoj fazi i očekujemo da ih dobijemo do kraja novembra, poslije toga zavisi od Skupštine i njene agende da li će uspjeti sve da završi. Ali očekujemo da izmjene i dopune Zakona budu usvojene do kraja godine i da na takav način ptofunkcionišeo &nbsp;da od januara imamo srazmjerne penzije i da korisnici srazmjernih penzija primaju ne manju penziju od minimalne u Crnoj Gori - poručio je Gutić.

Tamara Klikovac

Gutić: Srazmjerne penzije od januara

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija za avgust iznosi 501,92 eura, a ona sa obračunatom razlikom 520,30 eura. 
Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62,67 miliona eura.

Danas isplata penzija

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović saopštio je da je 24. marta bilo 249 više zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) u odnosu na 1. januara 2021. godine, a da je za godinu broj radnika smanjen za 55.
Šahamnović je to naveo u pisanom odgovoru na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Sonje Milatović koliko je zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore bilo 1. januara 2021. godine, a koliko 24. marta 2025, kao i koliko zaposlenih na današnji dan ima kcćrka firma Solar gradnja.
Ministar je kazao da je pitanje zapošljavanja u okviru EPCG grupacije kompleksno i višeslojno pitanje koje se duže vrijeme razmatra u parlamentu.
On je saopštio da je 1. januara 2021. u Elektroprivredi bilo 938 radnika, a 24. marta taj broj je iznosio 1.187.
- U skladu sa strateškim opredjeljenjima, menadžment EPCG je tokom 2024. godine započeo proces racionalizacije radne snage. U periodu od aprila 2024. do marta 2025. godine broj zaposlenih smanjen je za 55. Očekuje se da će se ovaj proces nastaviti i u 2025. godini, te da će do kraja godine broj zaposlenih iznositi oko 1.150 – što predstavlja dodatno smanjenje za 37 radnih mjesta - naveo je Šahmanović.
On tvrdi da se racionalizacija ne sprovodi na štetu kvaliteta ili stručnosti. U proteklom periodu, dodaje Šahmanović, kadrovska struktura je značajno podmlađena.
- Prosječna starost zaposlenih smanjena je sa 49 na 45 godina, a u radni odnos primljeno je oko 80 inženjera različitih tehničkih profila. Na taj način EPCG gradi kapacitete za suočavanje sa izazovima energetske tranzicije i modernizacije sektora - ocijenio je Šahmanović.
<h2>"Trasiran put ka održivosti Solar gradnje"</h2>
Kada je riječ o ćerki-firmi EPCG – Solar gradnja, 24. marta ove godine bilo je 421 zaposleni. Šahmanović ističe da su, nakon dvije godine negativnog poslovanja, u 2024. godini ostvareni uslovi za pozitivan finansijski rezultat – u iznosu od 91.333,78 eura. Time je, ističe on, trasiran put ka finansijskoj stabilnosti i dugoročnoj održivosti ovog privrednog subjekta.
- Bez obzira na izazove koje prate proces racionalizacije, EPCG AD Nikšić se danas nalazi u najznačajnijem investicionom ciklusu u svojoj novijoj istoriji – sa projektima ukupne vrijednosti od preko pola milijarde eura. Ovi projekti predviđaju povećanje proizvodnih kapaciteta za dodatnih 600 MW, što će imati izuzetan značaj za energetsku nezavisnost, ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima i ekonomski razvoj Crne Gore - smatra Šahmanović.
On je naglasio i da je u završnoj fazi ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, investicija vrijedna 72 miliona eura, čiji se završetak očekuje do kraja 2025.
<h2>Obećanja</h2>
Konstatuje da je tema zapošljavanja u EPCG prečesto bila predmet političke retorike, umjesto stvarnog i konstruktivnog dijaloga u pravcu pronalaženja održivih rješenja.
- I kao bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, a danas u ulozi koordinatora rada Ministarstva energetike, zajedno sa svojim timom, daću podršku i insistiraću na unapređenju sistema zapošljavanja u sektoru energetike – sa ciljem da on bude transparentniji, pravedniji i efikasniji. U tom duhu, Ministarstvo sa posebnom pažnjom prati sve konkretne korake koje u tom pravcu preduzima menadžment EPCG - naveo je Šahmanović u odgovoru.
On poručuje da Ministarstvo energetike, zajedno sa Vladom Crne Gore, pomno prati sve aktivnosti upravljačkih struktura EPCG grupacije, sa ciljem da se djeluje odgovorno, strateški i u punom skladu sa javnim interesom "uz jasno opredjeljenje ka optimalnom upravljanju ljudskim resursima, jačanju stručnih kapaciteta i ostvarivanju ambicioznih razvojnih ciljeva".
- Naš zajednički cilj ostaje izgradnja snažnog, stabilnog i održivog elektroenergetskog sistema Crne Gore – u kojem su profesionalnost, odgovornost i razvoj u službi svih građana - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: EPCG od 2021. zaposlila 249 ljudi, za godinu broj radnika smanjen za 55

Krenula je ofanziva velikosrpskih, potrošnih i mafiokratskih struktura u novoj paradi - "bitka za Nikšić", &nbsp;za račun beogradskog gazde i njegovih slugu, poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić&nbsp;
On je na mreži &nbsp;X istakao da vjreuje da njihov naum neće ptoći.
- Misle da će im zlonaum proći. Ne vjerujem. Nikšićani su &nbsp;spremni da izborno toj zlonapasti nesposobnih kazu 13. aprila odlučno ne - napisao je Adžić.

Adžić: Krenula ofanziva za račun beogradskog gazde, Nikšićani spremni da zlonapasti kažu ne

Kandidat za odbornika liste Demokratske partije socijalista (DPS) u Herceg Novom Borivoj Vuković uputio je otvoreno pismo predsjedniku tamošnje Skupštine Opštine Ivanu Otoviću ukazujući da procedura javne nabavke za CT skener u Bolnici Meljine i dalje nije pokrenut.
- Povod obraćanja na današnji datum je zaključak sa poslijednje sjednice na ovu temu, kada je navedeno “Skupština opštine Herceg Novi se obavezuje da će kroz izmjenu Odluke o budžetu za 2025. godinu opredijeliti sredstva za nabavku CT skenera, koji će donirati KBC Kotor – Bolnici Meljine, u slučaju da Ministarstvo zdravlja Crne Gore do 1. aprila 2025. godine ne pokrene proceduru za javnu nabavku ovog medicinskog aparata” - naveo je on ukazujući da je danas 7. april - a da procedura nije pokrenuta.
&nbsp;Zato je pozivao Ivana Otovića da sazove vanrednu sjednicu Skupštine opštine Herceg Novi.
- Pozivam i sve kolege odbornike, da prisustvuju sjednici i da jednoglasno usvojimo odluku o izdvajanju sredstava za nabavku CT skenera. Time bismo pokazali da su opšti interes i životi naših sugrađana, iznad partijske pripadnosti. Izbori će proći. Ono što ostaje je “čast i bruka” - podvukao je Vuković.
Rekao je da želi da govore otvoreno.
- Kao Novljani sa Novljanima, kao ljudi koji dijele isti interes, kao ljudi koji svom gradu, sugrađanima i sebi samima, misle dobro. Nema Novljanina koji nije kročio u krug bolnice Meljine, bilo kao pacijent ili u pratnji svojih najmilijih. Nekome su ti trenuci ostali u najljepšem sjećanju kada bi išli po svoje nasljednike u Meljinsko porodilište ili pak izlazili izliječeni i oporavljeni - naveo je Vuković.
Nažalost je, dodaje on, mnogo više onih teških, bolnih trenutaka kada minut izgleda kao godina, kada minuti odlučuju o životu i smrti.
- S obzirom na to da sam godinama unazad bio upoznat sa svim izazovima i problemima sa kojima se zdravstveni radnici u bolnici Meljine suočavaju, posebno u smislu nedostatka neophodne medicinske opreme, tokom svog odborničkog angažmana sam se borio da se iz opštinskog budžeta izdvoje sredstva za kupovinu gradskog multislajsnog skenera koji bi bio dat na koristenje OB Meljine - istakao je Vuković.
Ovaj uređaj bi, naglašava on, omogućio ljekarima da dođu do pravovremene dijagnoze brojnih oboljenja, u velikoj mjeri olakšao bi borbu pacijentima sa onkološkim oboljenjima, koji bi potrebna snimanja obavljali u bolnici Meljine.&nbsp;
Ukazao je i da danas mnogi čekaju termine i moraju da putuju van Herceg Novog.
- Pravovremena dijagnostika životno ugrožavajućih stanja, spasava ljudski život. Ukoliko se spasi makar i jedan život, skener je opravdao 300.000 eura koje bi se izdvojii za njegovu kupovinu iz budžeta od 35 miliona eura Opštine Herceg Novi - naveo je Vuković.
Sve ovo je, napominje, iznosio na sjednicama Skupštine tokom četiri godine mandata, ali nažalost bez rezultata.
- Danas se neću baviti analizom odluka dosadašnje parlamentarne većine u našem gradu. Ne ulazeći u to da li je otpor ka predlogu za kupovinu skenera bio u tome što inicijativa dolazi iz redova DPS-a, tvrdim da je svak ko je u više navrata glasao protiv ili ostao uzdrzan, nedvosmisleno podigao ruku protiv opšteg dobra i zdravlja čovjeka, jer ni pacijent ni ljekar ne poznaju partijske knjižice, a u bolesti svi smo jednaki - poručio je Vuković.
Tada je, kaže, odbijanje prijedloga za izdvajanje sredstava za kupovinu gradskog skenera pojašnjeno prebacivanjem “lopte” na teren resornog ministarstva.
- Vlada i ministri su se mijenjali, ali skener nijesmo dobili. Pokažimo odgovornost - zaključio je Vuković.

Vuković: Otović da sazove vanrednu sjednicu SO Herceg Novi, da jednoglasno usvojimo odluku sredstavima za nabavku CT skenera

Eksterna provjera znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole biće održana 6, 7. i 8. maja, saopšteno je iz Ispitnog centra Crne Gore (ICCG).
Kako je objavljeno na sajtu ICCG, eksterna provjera znanja iz predmeta crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost/albanski jezik i književnost, biće održana 6. maja.
Prema kalendaru aktivnosti koji je objavio ICCG, eksterna provjera znanja iz matematike biće održana 7. maja, a iz nastavnog predmeta po izboru učenika 8. maja.
- Sve provjere znanja počinju u 12 sati - kazali su iz Ispitnog centra.

Eksterna provjera znanja za osnovce od 6. do 8. maja

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Ivanković: Radović preuzima radnike i postavlja na šefovska mjesta mimo procedura

Hiljade Amerikanaca spremaju se danas da demonstriraju širom SAD, kao i u samom Vašingtonu, protiv politike predsjednika Donalda Trampa &nbsp;i smanjenja javnog budžeta koje forsira milijarder Ilon Mask, prenosi Danas. 
 
Niz ljevičarskih građanskih pokreta pozvao je na demonstracije širom zemlje protiv republikanskog predsjednika. Tramp se od povratka u Bijelu kuću 20. januara pozivao na legitimitet naroda koji ga je izabrao, pokušavajući da opravda svoje postupke.
- Donald Tramp i Ilon Mask misle da im zemlja pripada. Uzimaju sve što im dođe pod ruku i izazivaju svijet ako želi da ih zaustavi- navodi se saopštenju objavljenom na sajtu jednog od pokreta koji organizuje demonstracije „Indivisible“.
Poručili su da u subotu, 5. aprila, izlaze na ulice širom zemlje da pruže otpor sa jasnom porukom – ''ruke dalje od nas“.
Jedan od glavnih protesta planiran je u blizini Bijele kuće, gdje će govoriti nekoliko demokratskih zvaničnika, među kojima član Predstavničkog doma Kongresa Džejmi Raskin.
Amerikanci su najnezadovoljniji zbog smanjenja socijalne pomoći, ugrožavanja obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i zbog otpuštanje nekoliko hiljada službenika iz državnih preduzeća.
Mnogi simpatizeri Demokratske stranke kritikuje demokrate da su „nečujni i nemoćni“ pred napadima Trampove administracije.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će smanjiti troškove savezne države i smanjiti federalnu potrošnju. Zadužio je svog multimilijarderskog saveznika Maska da sprovede taj program.

Tag: penzije