Predsjednik Udruženja penzionera „Za život dostojan čovjeka“ Dragoljub Janković ocijenio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da se penzioneri osjećaju prevareno, jer njihove penzije gube vrijednost, dok se najavljena reforma penzijskog sistema ne sprovodi.
- Penzioneri osjećaju da su prevareni na neki način jer njihove penzije vrijede sve manje i manje. Zamrznutost usklađivanja je predviđena na dvije godine, a s obzirom ne samo na zvanično iskazanu inflaciju, nego i onu prikrivenu – koja se odnosi na rast cijena hrane i drugih potrepština – poruka je da neke političke strukture interesuju samo kratkoročni efekti, i to određenog broja penzionera od kojih očekuju neku glasačku lojalnost. U tom smislu ja vidim trenutnu situaciju - kazao je Janković.
Prema njegovim riječima, oko 70.000 penzionera oštećeno je za po 76 eura mjesečno zbog odluke o zamrzavanju usklađivanja minimalnih penzija. Odluka je, kako kaže, donijeta bez analize stvarnog stanja i bez jasne strategije za unapređenje penzijskog sistema.
- Urađeno je samo podizanje penzije za određeni broj lica, ali se nijesu uzele u obzir i ostale penzije, i u tome je glavni problem - istakao je Janković.
Janković upozorava da je narušen osnovni princip penzijskog sistema – da visina penzije zavisi od dužine staža i iznosa uplaćenih doprinosa.
- Dešava se da su penzioneri koji su imali duži radni staž izjednačeni sa onima koji su imali kraći, ili da su oni koji su izdvajali više, jer su imali veće plate, sada izjednačeni sa onima koji su izdvajali manje. Na taj način je u suštini poremećen sam Zakon o penzijskom osiguranju - dodao je on.
Minimalna penzija od 450 eura u početku je, kako kaže, imala pozitivan efekat, ali je vremenom izgubila na realnoj vrijednosti zbog rasta cijena i izostanka redovnih usklađivanja.
- Oko 15.000 penzionera ušlo je u kategoriju sa minimalnom penzijom, a nijesu ranije bili u toj kategoriji. Da su ostali van nje i imali redovna usklađivanja, danas bi imali veću penziju - kazao je Janković.
On ističe da je i sam obračun usklađivanja problematičan jer se, kako tvrdi, „metodološki ne radi konzistentno, kako zakon predviđa“.
Janković smatra da su svi problemi koji se gomilaju posljedica izostanka reformi penzijskog sistema, i podsjeća da su ranije najave Vlade o reformama ostale neispunjene.
- Očigledno je da je poremećaj jako velik i zahvata praktično sve penzionere. Mislim da se ono što je bilo nagovješteno od strane same Vlade – da će se pristupiti reformi penzijskog sistema – nekako zaboravilo - zaključio je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janković: Penzije vrijede sve manje, reforma zaboravljena

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je danas 17. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija, pa će ovog mjeseca biti veće za 3.1 odsto.
- Odluku o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. maja 2025. godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. maja 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. maja2025. godine - naveli su u Fondu PIO.
Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja 2025. godine usklađuju za 3,10 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 449,19794 eura.
- Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za maj 2025. godine, koja će biti izvršena u junu mjesecu - dodali su oni.

Fond PIO: Majske penzije biće veće za 3,1 odsto

Isplata aprilskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore. 
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za april iznosi 525,25 eura, a sa obračunatim razlikama 539. 
Za isplatu penzija za paril izdvojeno je oko 65,71 miliona eura.

Danas isplata penzija

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži X istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
To se odnosi na naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.
Takođe, Mugoša navodi da je predloženo i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje.
Mugoša je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
On je na kraju podsjetio da je njegovu inicjativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.

1084x550

Mugoša: U Hrvatskoj Vlada predlaže da računi na koje građani primaju platu ili penziju budu oslobodjeni plaćanja bilo kakvih naknada

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore je, na sjednici održanoj juče, donio set odluka o usklađivanju penzija.
- Odbor je usvojio Odluku o uskladivanju penzije za jedan lični bod od 1. januara 2025 . godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. januara 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1.januara 2025. godine- poručili su iz Fondaa PIO.
Kako su iz Fonda PIO istakli, shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1.januara 2025. godine usklađuju za 6,85 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 17,31764, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 435,69150 eura. Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za januar 2025. godine, koja će biti izvršena u februaru mjesecu.

1250x600

Penzije za januar veće 6,85 odsto

Ukoliko Skupština ne usvoji budžet i odluku o zaduživanju, veliki problem nastao bi krajem marta pošto ni mandatorni troškovi neće moći da se isplaćuju jer rata od 500 miliona starih kredita dospijeva na naplatu već prvog dana aprila - saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da će penzioneri dvadesetog febrauara primiti uvećane penzije, bez obzira na to da li će budžet biti usvojen - ali u aprilu, kako ističe, dolazi na naplatu oko 500 miliona dugova po osnovu obveznica.
- Ako bilo koja od kreditnih obaveza ne bude izvršena na vrijeme kompletan dug sa kamatom dospijeva istog časa na naplatu - kazao je Vuković.
Ministar poručuje i da bi to značilo blokadu kompletnih javnih finansija.
- U tom slučaju ne bismo mogli da isplaćujemo plate, penzije i svega što podrazumijeva regularno upravljanje javnim finansijama - naveo je Vuković.

Vuković: Hitno usvojiti budžet i odluku o zaduživanju, na naplatu stiže 500 miliona eura

Isplata decembarskih penzija počeće sjutra, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar iznosi 502,79 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za prošli kjesec iznosi 519,62 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar su oko 63 rniliona eura.

Sjutra isplata panzija

Ukoliko Skupština ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za Dan potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
- Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skupštini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju - pojasnio je Gutić.
Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skupštine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na dešavanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.
- Dobra stvar je što isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO - rekao je Gutić.
Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skupštini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.
- Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne više, a čim se zakon usvoji počeće primjena - istakao je Gutić.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka prošle godine iznosi 450 eura.
Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji još nije usvojen u Skupštini.

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

Udruženja penzionera apeluju na donosioce odluka da usvoje budžet kako bi se povećale srazmjerne penzije većine korisnika koje su ispod 450 eura, koliko iznosi minimalna penzija u našoj zemlji. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić za Radio Crne Gore ističe, da će zakon početi pravno da djeluje kad se usvoji u parlamentu, a da li će to biti u januaru ili martu, zavisi od poslanika koji treba da riješe nesuglasice i usvoje zakon.
Udruženja penzionera su na sjednicama u decembru potencirale isplatu srazmjernih penzija, te će odgovore zatražiti iduće sedmice u Fondu PIO, potvrdio je predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice u Podgorici, Dragan Marković.
- Mislim da se srazmjerna penzija mora isplatiti januarskom penzijom, jer veliki broj penzionera je na granici socijale i zavise od povećanja ove penzije, a ujedno ova grupa penzionera bila bi obmanuta - kazao je Marković.
Na dnevnom redu vanredne sjednice parlamenta koja je zakazana za 21. januar, zajedno sa Zakonom o budžetu, naći će se i izmjene penzionog zakona, od čijeg usvajanja zavisi isplata srazmjernih penzija, potvrdio je našem radiju ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
- I ukoliko 21. januar bude usvojen sve će biti u redu i na vrijeme da i za januarske srazmjerne penzije budu obračunate, jer se one isplaćuju oko 20. februara. Ukoliko se tih dana ne usvoji budžet onda moguća su kašnjenja, u smislu da sve dok zakon ne bude usvojen u Skupštini on ne može biti primjenjen u praksi - objašnjava Gutić.
Crna Gora ima 16 potpisanih sporazuma o isplati penzija sa zemljama Evropske unije i sa svim zemljama regiona potpisala je sporazume, rekao je Gutić.
- To nije uopšte prepreka za određeni dio korisnika, dijela penzija iz drugih država. Ukoliko ne dobijemo podatke Crna Gora će to i sopstvenih sredstava pokriti, ali to je mali broj korisnika. Dakle, to nije problem - naglašava Gutić.
Neophodno je da Skupština funkcioniše, naglašava Gutić, da parlamentarna većina i opozicija imaju odgovornost pred onima koji su ih birali.
- Da li će nastavak rada biti 21. januara, 25. ili u februaru ili martu, to je samo odgovornost prema biračima. Dakle, Skupština mora funkcionisati. Na koji način će biti obezbijeđeno njeno funkcionisanje, to je do onih koji vode Skupštinu - smatra Gutić.
Procijena je da preko pet i po hiljada penzionera korisnika srazmjernih penzija živi u našoj zemlji i da četiri hiljade korisnika prima penziju duplo manju od minimalne, koja u Crnoj Gori iznosi 450 eura. U budžetu se planira oko pet i po miliona eura za povećanje srazmjernih penzija.

Povećanje srazmjernih penzija zavisi od odgovornosti poslanika

Male su šanse da će od januara dio srazmjernih penzija biti uvećan na 450 eura, koliko je minimalna penzija u zemlji, a Vladi je veći „prioritet“ da obezbijedi veće zarade najvišim funkcionerima, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.
Iz te nevladine organizacije (NVO) rekli su da je procjena da oko 3,5 hiljada korisnika srazmjernih penzija dobija penziju ispod minimalne od 450 eura, a skorije je saopšteno da bi država morala da obezbijedi oko pet miliona eura godišnje da se prag njihovih primanja uveća na najnižu penziju.
- Na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine početkom ove sedmice, organizovanoj na temu Fiskalne strategije, predstavnik Ministarstva finansija nagovijestio je da bi "tokom naredne godine" trebalo da bude riješeno pitanje uvećanja srazmjernih penzija, onim penzionerima koji su ispod minimalne penzije od 450 eura - navodi se u saopštenju.
Na „upadicu“ učesnika na sjednici da li to znači da uvećanja srazmjernih penzija nema od januara, iako se to nagovještava mjesecima unazad, naknadno je od predstavnika Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog objašnjeno da mora da se pristupi zakonskim izmjenama.
- Biće javna rasprava - rečeno je na pomenutom Odboru.
Iz NVO je saopšteno da ni na sajtu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, niti na sajtu Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije trenutno nema objave za nikakvu javnu raspravu o izmjenama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, iako je već početak decembra.
- Takođe, za sada niko od poslanika nije podnio predlog zakonskih izmjena o ovom pitanju, a što je mogući mehanizam za ubrzanje čitave procedure, dok nije poznato da li će to neko učiniti i da li postoji spremnost većine partija da podrže ovo rješenje, što je neophodno da bi trošak ušao u budžet za narednu godinu - rekli su iz ASP-a.
Budžet za narednu godinu mora biti usvojen do kraja ovog mjeseca, a treba ukalkulisati i mogućnost da zakonski akti ne budu potpisani od predsjednika države, što je praksa koju je uredovio u odnosu na većinu onoga što mu dolazi iz državnog parlamenta, pa se onda ulazi u dodatno vrijeme za ponovna izglasavanja i potpisivanja.
- I dok pitanje srazmjernih penzija i dalje ostaje nedefinisano, još sedmicu traje javna rasprava u vezi kontroverznih izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čija se primjena očekuje već od početka januara, a projektovan je godišnji trošak od 8,5 miliona za prosječno uvećanje zarada od 30 odsto za najviše javne funkcionere - navodi se u saopštenju.
To, kako se dodaje, znači da aktuelna Vlada ima više senzibiliteta prema javnim funkcionerima, koji svakako već imaju pristojne zarade i koji su kroz provođenje programa Evropa sad dva već dobili uvećanja, nego prema onima koje je i društveno i moralno pravednije podržati.
- Vlada je minimalnu penziju "zamrzla" na dvije godine, pa se može uvećavati tek od januara 2026. godine. U narednom trogodišnjem periodu projektuje samo redovna usklađivanja i penzija i socijalnih davanja, a nikome nije ni u primisli da "zamrznu" na dvije godine najviše zarade u javnoj administraciji - zaključuje se u saopštenju.

ASP: Male šanse za uvećanje srazmjernih penzija

U toku je sjednica Anketnog odbora o „crnim trojkama“, na čijem dnevnom redu je uzimanje izjave od bivšeg pripadnika crnogorske Specijalne antiterorističke jedinice SAJ-a i šefa službe obezbjeđenja spuškog zatvora Brajuška Brajuškovića, koji je prema sopstvenom svjedočenju bio pripadnih tzv. crnih trojki zadužen za praćenje ubijenog direktora „Dana“ Duška Jovanovića.
Brajušković je na početku sjednice rekao da sa posebnom pažnjom i simpatijama pozdravlja Bogdana Božovića iz SNP-a, Momčila Lekovića iz Demokrata i Milana Kneževića iz DNP-a sa kojim se, tvrdi, upoznao tri minuta uoči sjednice.
- Došao sam da pokušam da ispričam istinu. U medijskim najavama sam predstavljen kao visoki funkcioner MUP-a. Nisam bio visoki funkcioner, već radnik MUP-a. Mislim da je neko od vas trebalo da ima kontakt sa mnom, jer u ODT-u ima snimak kada me je 2013. godine godine maltretirao Saša Čađenović kako bi od mene napravio ludaka. Taj CD nikad nisam dobio iako sam išao svaki dan za njega, ali ga je dobio neko ko nije trebalo. Doživio sam veliku nepravdu - rekao je Brajušković.
Dodao je da mu ne pada na pamet da vrijeđa bilo koga u Skupštini, poručujući da neće ni on trpjeti uvrede. Istakao je da je na Anketni odbor najviše došao zbog slučaja ubistva Duška Jovanovića, ali i drugih.
- Nevjerovatno je da Duško Marković ima samo saznanje ko stoji iza mene, koji sam prvi pričao sa novinarkom Jelenom Jovanović o "crnim trojkama". Niko me nije podržao osim Žarka Rakčevića. Marković zna ko stoji iza mene, a ne zna ko stoji iza ubistva Jovanovića i ne znam koliko još ljudi. Iza mene samo stoji Sveti Vasilije Ostroški - dodao je Brajušković, naglašavajući da o ubistvima zna koliko i svi ostali iz štampe.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović pitao je Brajuškovića ko je prema njegovim saznanjima bio organizator "crnih trojki" i da kaže njegovu ulogu u njima.
- Ko su bili pripadnici "crnih trojki"? Da li ste nekog prebili, ili ste dobili nalog da nekog prebijete - pitao je Vučurović.
Brajušković je odgovorio da je posrednik u formiranju "crnih trojki" bio Veselin Veljović, tadašnji komandant Specijalne jedinice, ali da je glavni u tome bio neko iznad njega.
- Njegova desna ruka je bio datašnji komandir Miljan Perović. Nikad nikog nisam takao po prstu. Kao policajac nisam nikom dozvolio da me čupka za uniformu - odgovorio je Brajušković.
On tvrdi da su Duška Jovanovića u njegovom ulazu napali službenici Specijalne jedinice Marko Kalezić i Slavko Đurović.
- Ne mislim da su se proslavili u tom napadu. Pokojni Jovanović je znao da će biti napadnut, znao je od novinara koji je to izjavio na jednoj televiziji, a i od Buda Simonovića kojem sam rekao da nisam minirao nijednu regularnu policijsku akciju, ali to nisam prihvatio. To je bilo čudno i opasno vrijeme za bilo kakve kombinacije da se neko zaštiti, a da ne budem provaljen i strašna žrtva toga - rekao je Brajušković.
On je rekao da je od 1997. do 2000. bilo zlo vrijeme u Crnoj Gori.
- A to zlo su najviše pravili Veselin Veljović i njegov šef. On je strahovito bio željan zla, tražio je da se slome prsti jednoj novinarki - rekao je Brajušković.
Vučurović je pitao da li se povodom svega što je iznio u javnost 2013. godine obratio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću i informisali ga za djelovanje "crnih trojki".
Brajušković je odgovorio da jeste, ali da ga je Đukanović ignorisao.
- Njegov odgovor je bio: "Milo se slaže sa Veljovićem da Brajuško koči evropski put". Da budem iskren, nimalo me nije briga hoćemo li ući u Evropu, želim da Crna Gora bude bogata, zemlja mira i svake druge stabilnosti - poručio je Brajušković.
Na pitanje ko su osobe koje su naređivale prebijanja, Brajušković je rekao da nema saznanja.
- Netačno je da je bilo na stotine prebijanje. Mnogi su se žalili da su ih prebile "crne trojke", što nije tačno. Znam da je Veljović bio glavni, a da je neko bio iznad njega. Ja sam ga molio da mene isključi iz toga. Samo znam da je da je u Specijalnoj jedinici pravljen spisak da se potpiše da nisu znali da postoje "crne trojke". Spisak protiv mene su pravili Kalezić i Đurović, a pomagali su im Milan Kovačević i Marko Drobnjak, načelnik Odjeljena bezbjednosti Danilovgrad - tvrdi Brajušković.
Brajušković je priču o djelovanju „crnih trojki“ plasirao još u avgustu 2013. godine optuživši bivšeg direktora Uprave polcije Veselina Veljovića da je bio zadužen za obračun sa nepodobnim novinarima i opozicijom, a da je sve to koordinisao nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Miljana Perović.
Veljović i Perović tada su kategorično negirali optužbe, a istragu o navodima Brajuškovića provjeravalo je Osnovno državno tužilaštvo i zaključilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka „protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti“.
Veljović je 2013. godine u septembru u Osnovnom državnom tužilaštvu dao izjavu. Tada je Pobjedi saopštio da je pred zamjenikom osnovnog tužioca predao dokaze i imenovao aktere koje stoje iza slučaja Brajuškovića.
Brajušković je hapšen 2017. godine nakon što je njegov rođak i komšija prijavio policiji da ga je Brajuško napao drvenim kocem i vilama, a nakon toga i pucao u njegovom pravcu.
Brajušković je tada priznao da je koristio vatreno oružje, ali da nije pucao u rođaka nego u gavranove.
Ankteni odbor ranije je uzeo izjave od bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti i direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost, Duška Markovića i dugogodišnjeg policijskog funkcionera Milana Paunovića.
To skupštinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.

Brajušković: O ubistvima znam koliko i ostali iz štampe, "crne trojke" vodio Veljović, netačno da je bilo stotine prebijanje

Odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički, već mora uključivati i snažnu društvenu odgovornost, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i najavio da se Crna Gora priprema za novi ciklus integracije klimatskih politika.
On je, kako je saopšteno iz resornog ministarstva, učestvovao na Makedonskom energetskom forumu (MEF) održan u Skoplju.
Ćulafić je, na panelu „Decenija Pariskog sporazuma: napredak, izazovi i budućnost Zapadnog Balkana“, rekao da, deset godina nakon usvajanja Pariskog sporazuma, Crna Gora nastavlja da potvrđuje svoju jasnu i dosljednu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena.
- Ako učestvujemo u globalnim emisijama GHG sa svega 0.009 odsto, naš pristup jasno pokazuje da klimatska odgovornost ne zavisi od veličine zemlje, već od njene odlučnosti da preuzme odgovornost i djeluje u interesu zajedničke budućnosti - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Pariski sporazum 2017. godine, čime je postavila snažne temelje za jačanje nacionalne klimatske politike.
Kako je naveo Ćulafić, Crna Gora se, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), opredijelila da slijedi EU klimatske politike, a potpisivanjem Sofijske deklaracije prihvatila ambiciju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
- Naš odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički- on mora biti društveno odgovoran. U tom kontekstu pripremamo se za novi ciklus integracija klimatskih politika - kazao je Ćulafić.
On je istakao da je Crna Gora među prvih 16 zemalja svijeta koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene za 55 odsto, odnosno za 60 odsto 2035. godine.
Ćulafić je rekao da je usvojen i Četvrti nacionalni izvještaj i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti Crne Gore koji potvrđuje posvećenost i transparentnost napora u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako je dodao, jedan od ključnih koraka biće usvajanje i implementacija Predloga plana prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025 – 2035 sa Akcionim planom za period 2025 – 2027.
- On za nas predstavlja ključni strateški dokument čiji je cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, a koji će služiti kao osnova za javne politike u upravljanju klimatskim rizicima sa kojima se suočava naša zemlja - naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, važan korak je i očekivano usvajanje novog Zakona o klimatskim promjenama, usklađenog sa pravnom tekovinom EU, posebno u pogledu sistema trgovanja emisijama (EU ETS), monitoringa i izvještavanja, akreditacije i verifikacije, registra Unije, besplatne dodjela i aukcija.
- Nakon usvajanja Zakona uslijediće izrada novih podzakonskih akta koji će omogućiti dalje usklađivanje sa propisima EU i čime će se otpočeti sa implementacijom zakona u praksi - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će donošenjem podzakonskih akata biti regulisano uspostavljanje MRV sistema i omogućena njegova puna primjena od 1. januara naredne godine, dok će se donošenjem ključne Uredbe, regulisati cijena ugljenika kada je riječ o ETS sistemu.
- Ove godine započeta je izrada Strategije niskougljeničnog razvoja, koja će obuhvatiti analizu potrebnih koraka i vremenskog okvira za postizanje klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir specifične izazove i prilike koje se javljaju u različitim sektorima- &nbsp;rekao je Ćulafić.
On je kazao da vjeruje da će razgovori na panelu dodatno osnažiti partnerstvo i doprinijeti zajedničkom naporu za ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva, unapređenje zaštite životne sredine i osiguranje energetske stabilnosti za buduće generacije, kako bi ostvarili klimatski neutralan, pravedan i prosperitetan Zapadni Balkan.

Ćulafić: Novi ciklus integracije klimatskih politika

Demokratska partija socijalista prijedlogom Zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola izgleda planira da sprovede ono što narod želi već punih 35 godina, a to je zabranu njihovog djelovanja, jer ne postoji partija u istoriji ove zemlje koja se tokom svoje apsolutističke vlasti više ogrtala lažnim plaštom antifašizma, dok je sa pozicija vlasti po ulicama prebijala i zatvarala građane ove zemlje koji su tražili slobodu i demokratiju, saopštio je portparol NSD-a Mirko Miličić.
- Kako su u svom saopštenju rekli da žele da se uvede zabrana za "krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica", moraju da pojasne na koje to činjenice misle, jer su im jedne bile relevantne 1990-tih, druge 2000-tih, treće 2010-tih, a sada ulazimo u neku četvrtu etapu, pa opet dolazimo do činjeničnog stanja da ovim prijedlogom zakona DPS želi da oslobodi Crnu Goru same sebe, jer kako god da obrnemo, dolazimo do njih.
Nije zgoreg da podsjetim da je isti taj DPS odbio da glasa za Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope o osudi totalitarnih komunističkih režima koji je naša stranka predlagala u Skupštini Crne Gore 2009. godine. Na taj način DPS se decidno svrstao u dio anti-evropskih snaga, jer kao što svi znaju EU je čvrsto protiv svih totalitarnih režima, ne samo nacističkih i fašističkih, nego i komunističkih. 
 
Pošto su u pomenutoj trećoj, odnosno četvrtoj etapi svog političkog odumiranja kao partija posebno povezani sa idejom Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije, bilo bi dobro da objasne na koji je to način dotični dvojac predstavnik „anti-fašističke“ Crne Gore, posebno kada se uzme u obzir da su na vrhuncu svoje političke snage u himnu ove države ugradili stihove čiji je autor isti taj Drljević i da li se ovim zakonom zabranjuje himna koja sadrži stihove deklarisanog fašiste? - naveo je Miličić u saopštenju.
:Miličić je dodao da želi da podijeli sa građanima Crne Gore citat koji se, kako kaže, &nbsp;greškom pripisuje Vinstonu Čerčilu.
- Iako sam siguran da bi ga i on potpisao, a zapravo je misao nekadašnjeg velikog guvernera i senatora države Luizijane i nesuđenog kandidata za predsjednika SAD Hjuija Longa: „Fašisti budućnosti će sebe nazivati anti-fašistima.“ I u tom kontekstu, kako kolege iz DPS-a ne bi brinule da se njihov zakon pogrešno ne shvati i njihov "plemeniti plan" ne propadne, pomoći ćemo im u namjeri da zabrane sopstvenu partiju, jer ćemo predložiti amandman kojim će se to jasno definisati - zaključio je Miličić.&nbsp;

Miličić: DPS planira da zabrani samu sebe, pomoći ćemo im u tome

Na svečanosti održanoj juče na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru uručene su diplome “Luča” i nagrade za 120 učenika osnovnih i srednjih škola koji su tokom školovanja ostvarili izuzetne rezultate.
Priznanja je uručio predsjednik Opštine Dušan Raičević, uz poruku da znanje ostaje temelj napretka svakog grada i zajednice.
“Izuzetna je čast i privilegija biti večeras ovdje sa vama u Starom Baru, mjestu kojeg s pravom zovemo crnogorskom Pompejom ali i mjestu na kojem je satkana sva naša bogata istorija, mjestu sa kojeg počinju svi planovi za razvoj modernog Bara koji se realizuju kroz aktivnosti lokalne uprave ali i mjesta sa kojeg definitivno možemo da kažemo da gradimo zajedničku budućnost u saradnji sa vama koji pokazujete i dokazujete da je znanje snaga i da na znanju počiva budućnost svakog grada i zajednice”, istakao je Raičević
Novčane nagrade uručene su učenicima koji su ostvarili odličan uspjeh tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i učenicima koji su ostvarili uspjehe na državnim i međunarodnim takmičenjima. Pored predsjednika Opštine, nagrade su uručili i potpredsjednici Opštine Bar Tanja Spičanović i Damir Rašketić. Posebna nagrada dodijeljena je i učeniku generacije Škole za osnovno muzičko obrazovanje “Petar II Petrović Njegoš”.
Ove godine, izmjenama Pravilnika, povećani su iznosi nagrada u svim kategorijama. Učenici osnovnih škola nagrađeni su sa 100 eura, srednjoškolci sa odličnim opštim uspjehom sa 150 eura, dok su učenici sa kontinuiranim odličnim uspjehom i primjernim vladanjem tokom oba ciklusa obrazovanja nagrađeni sa 200 eura. Najuspješniji takmičari nagrađeni su iznosima do 350 eura. Uz novčane nagrade, učenici su dobili i poklon knjigu Božidara Boška Miloševića – zbirku autentičnih zapisa o Baru i Baranima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Df0zuFduS2tg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Spisak učenika:
I – Spisak učenika osnovnih škola – školska 2024/2025 godina
JU OŠ “Anto Đedović”
1. Luka Gvozdenović
2. Irfan Kurpejović
3. Petra Lekić
4. Majda Grbović
5. Nađa Kurpejović
6. Janja Tufegdžić
7. Taisija Čursina
JU OŠ “Blažo Jokov Orlandić”
8. Zora Jakovljević
9. Asija Ibrišimović
10. Dušan Samardžić
11. Mari Kazarjan
12. Ena Murić
13. Maksim Karanikić
14. Vjera Vukmanović
15. Kristina Lakićević
16. Tina Stanković
17. Lana Stanković
JU OŠ ’’Đerđ Kastrioti Skenderbeu’’
18. Albion Dragović
19. Medina Dragović
JU OŠ ’’Jovan Tomašević’’
20. Dunja Mitrović
JU OŠ ’’Jugoslavija’’
21. Anastasija Bjelanović
22. Mina Tošić
23. Jana Jovetić
24. Janja Mećikukić
25. Staša Jovović
26. Luka Orlandić
27. Anja Labović
28. Mia Živković
29. Lejna Beganović
30. Helena Pecović
31. Minja Mišević
32. Emir Bahović
33. Jovana Macanović
34. Danilo Markolović
35. Milovan Mišeljić
36. Dunja Ojdanić
JU OŠ ’’Kekec’’
37. Nađa Stanišić
38. Marija Roknić
39. Anđelka Magovčević
40. Anastasija Matović
41. Luka Jovanović
JU OŠ ’’Meksiko’’
42. Uroš Dobrković
43. Nikola Martinić
44. Berina Međedović
JU OŠ “Mrkojevići’’
45. Uma Duraković
46. Ena Kalamperović
47. Irma Mehmedović
48. Darija Spahija
JU OŠ ’’Srbija’’
49. Matija Evtimov
50. Lejla Demirović
II – Spisak učenika srednjih škola – školska 2024/2025.godina - Dobitnici diplome (odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi)
JU Gimnazija ’’Niko Rolović’’
51. Selma Lavrović
52. Matija Vojvodić
53. Anastasija Golić
54. Andrija Drobnjak
55. Teodora Despotović
56. Tijana Knežević
57. Ernela Bahović
58. Nikola Đenđinović
59. Branislav Lalić
60. Ivona Matković
61. Milica Novović
62. Sofija Roknić
63. Bisera Nikezić
64. Maida Bahović
65. Hristina Radović
66. Anja Šljivić
67. Aldijan Bahović
68. Vjera Zarubica
69. Belmin Kalamperović
70. Strahinja Striković
71. Balsa Đoković
Dobitnici diplome (odličan opšti uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi)
72. Staša Đurđevac
73. Lazar Milošević
74. Ajla Perazić
75. Dehila Rašketić
76. Aleksandar Smolović
77. Anastasija Vukmanović
78. Hana Karađuzović
79. Đorđe Durutović
80. Emir Alković
81. Arijana Kočan
82. Bojana Lalić
83. Vanja Lutovac
84. Haris Pićurica
85. Dušan Radačić
86. Katarina Radević
87. Elena Dacić
88. Ivan Martinović
89. Miodrag Stijović
90. Lana Čarapić
91. Sanela Đokić
92. Ivana Đukanović
93. Amina Matezić
94. Darija Radonjić
95. Andrijana Ružić
96. Ramo Šabović
97. Kalina Velimirović
JU Srednja stručna škola
Dobitnici diplome (odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi)
98. Anđela Anđelić
Dobitnici diplome (odličan opšti uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi)
99. Nikolija Đokić
100. Aleksandar Šekularac
101. Vasilija Cilić
102. Matej Hupka
103. Anabela Mujovi
JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola
Dobitnici diplome (odličan opšti uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi)
104. Jovana Junković
105. Anel Nassyrova
106. Milica Šikmanović
107. Bogdan Savićević
108. Miljana Mrkaić
109. Petar Tomović
110. Lav Obradović
III - Učenik generacije
JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje ’’Petar II Petrović Njegoš’’
Katarina Radosavović, instrument klavir, klasa Ana Vukazić
IV – Nagrađeni učenici na državnim takmičenjima
(takmičenja iz nadležnosti Ispitnog centra Crne Gore i Centra za stručno obrazovanje)
školska 2024/2025
JU OŠ “Anto Đedović”
1. Ksenija Zorkina I mjesto iz biologije
2. Majda Grbović III mjesto iz istorije
JU OŠ ‘’Jugoslavija’’
3. Helena Pecović II mjesto iz biologije
4. Mina Tošić III mjesto iz biologije
JU Gimnazija “Niko Rolović”
5. Ivana Đukanović I mjesto iz engleskog jezika
6. Aldijan Bahović I mjesto iz filozofije
7. Danilo Janković II mjesto iz filozofije
8. Danil Monahov III mjesto iz biologije
9. Viktor Radević III mjesto iz matematike

(VIDEO) Opština Bar nagradila najbolje učenike: Objavljen spisak dobitnika priznanja

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: penzije