Ministar za Evropu i odbranu Irske Tomas Birn rekao je da bi volio da se pregovori o proširenju Evropske unije (EU) sa Crnom Gorom završe do kraja predsjedavanja njegove zemlje Savjetom u drugoj polovini 2026.
Pored napretka u vezi sa sljedećim budžetom EU, završetak pregovora sa Crnom Gorom „bio bi dobro obavljen posao“, rekao je Birn u podkastu Instituta za međunarodne i evropske poslove, dablinskog tink-tenka.
Crna Gora je u ofanzivi šarma kako bi ubrzala svoje članstvo u EU. Blumberg je ranije izvijestio da nacija sa nešto više od 600.000 stanovnika želi da se pridruži EU do 2028. godine i da zvanično počne da koristi euro.
Iako je kandidatura Podgorice bila u fokusu Birnovih komentara, on se zalagao za napredovanje u pregovorima sa svim zemljama kandidatima za EU, sugerišući da bi želio da „Albaniju odvede dalje i dovede je u situaciju u kojoj bi bila godinu dana kasnije“.
Nakon što se dansko predsjedavanje Savjetom završi krajem 2025. godine, Kopenhagen će predati uzde Kipru za prvu polovinu 2026. Nakon toga, novi trio preuzima vlast: prvo Irska pa Litvanija, a zatim Grčka.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful kazao je ranije u Podgorici kako postoje realni izgledi da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj – punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Poručio je da su najnoviji nalazi Evropske komisije ohrabrujući, te da postoje realni izgledi da Crna Gora to i ostvari. Ministar je naglasio da Njemačka ima jasan interes da ojača povjerenje u proces proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, ističući Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata i primjer konstruktivnog pristupa evropskim vrijednostima.
Premijer Milojko Spajić kazao je 19. novembra nakon sastanka sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos da se točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili.
"Crna Gora ne kalkuliše kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono što je svrha ovog procesa - punopravno članstvo. Na tu temu održali smo vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pregovaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja. A 2026. biće godina velikih odluka - EU, Crna Gora je spremna", rekao je Spajić.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Irska želi završetak pregovora EU sa Crnom Gorom do kraja 2026.

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila je nezavisna kandidatkinja i ljevičarka Ketrin Konoli.
Njena rivalka Heder Hamfris, iz vladajuće stranke desnog centra, priznala je danas poraz nakon što su preliminarni rezultati pokazali veliku razliku u glasovima između kandidatkinja.
- Ketrin će biti predsjednica svih nas i biće moja predsjednica i stvarno joj želim sve najbolje - rekla je Hamfris, a prenio britanski list Gardijan.
Rezultati ankete objavljene u četvrtak pokazali su da će Konoli dobiti 55 odsto glasova, a Hamfris 35 odsto.
Gardijan piše da je Konoli stekla podršku mnogih mladih Iraca, a podržala ju je i koalicija ljevičarskih opozicionih stranaka.
Predsjednička funkcija u Irskoj je uglavnom ceremonijalna, ali pobjeda Konoli predstavlja veliki poraz za vladu desnog centra.
Bijes zbog stambene krize i troškova života, greške u kampanji stranaka na vlasti Fina Guejl i Fijana Fol, kao i rijetko jedinstvo među ljevičarskim strankama i vješto korišćenje društvenih mreža, zajedno su učinili da Konoli postane simbol promjene, piše Gardijan.

1250x600

1084x550

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila ljevičarka Ketrin Konoli

Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU) i spremna je da joj pruži svu neophodnu pomoć na tom putu tokom svog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, poručio je irski ambasador Ragnar Almkvist.&nbsp;
Ministar Ervin Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, primio Almkvista u oproštajnu posjetu.&nbsp;
- Almkvist je naglasio da Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU i da će, tokom svog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, biti spremna da pruži svu neophodnu pomoć u daljem napredovanju naše države na evropskom putu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Ibrahimović je zahvalio Almkvistu na doprinosu razvoju prijateljskih odnosa Crne Gore i Irske tokom svog mandata.&nbsp;
&nbsp;On je istakao da postoji značajan prostor za njihovo dalje unapređenje kroz intenzivniji politički dijalog i konkretnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;
&nbsp;- U razgovoru je potvrđena dosljedna podrška Irske politici proširenja EU, na čemu je Ibrahimović izrazio zahvalnost, naglašavajući da je ta podrška od izuzetnog značaja za nastavak reformi i napredak Crne Gore ka punopravnom članstvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz MVP-a, sagovornici su posebno istakli potrebu za jačanjem ekonomske saradnje i privlačenjem stranih investicija, ocjenjujući da bi uspostavljanje direktne avio-linije između Crne Gore i Irske dodatno doprinijelo povezivanju i razvoju turističkih i poslovnih kontakata.&nbsp;

Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU

Premijer Irske Mihal Martin kazao je da ta zemlja snažno podržava Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU), uz očekivanje da će tokom predsjedavanja Irske Savjetu EU u drugoj polovini iduće godine naša zemlja zatvoriti većinu pregovaračkih poglavlja i biti sljedeća članica Unije.
To bi, kako je Martin rekao na sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem na marginama Samita Evropske političke zajednice, bio snažan signal ne samo zemljama Zapadnog Balkana nego i drugim kandidatima za članstvo da je taj cilj dostižan.
Na sastanku je potvrđeno da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, uz prostor za dalje intenziviranje političkog i ekonomskog dijaloga.
Milatović je izrazio zahvalnost Irskoj na dosadašnjoj podršci politici proširenja i evropskom putu Crne Gore, naglasivši da je riječ o podršci koja ima posebnu težinu u svjetlu priprema Irske za predsjedavanje Savjetom EU u drugoj polovini 2026. godine.
- Uvjeren sam da će Crna Gora do tada zatvoriti značajan dio poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom i biti na pragu ispunjenja cilja koji smo zacrtali za 2028. godinu - da budemo punopravna članica EU. Evropska unija je radna akcija kojoj smo posvećeni svakog dana i na svakom polju - poručio je predsjednik Milatović.
Posebna pažnja posvećena je ekonomskim odnosima, sa naglaskom na jačanje trgovinske razmjene, privlačenje investicija i saradnju u oblasti turizma. U tom kontekstu ukazano je na značaj uspostavljanja direktne avio-linije između Crne Gore i Irske, što bi dalo snažan podsticaj daljem razvoju veza.
Predsjednik Milatović je zahvalio Irskoj na odluci da se pridruži Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore, kao jasan primjer podrške reformskim procesima u našoj zemlji.
On je pozvao premijera Martina da posjeti Crnu Goru i da na taj način dvije države prodube saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.

Martin sa Milatovićem: Nadam se da će Crna Gora ući u Uniju tokom irskog predsjedavanja Savjetu EU

Predsjednik Irske Majkl Higins predložio je da se iz Ujedinjenih nacija isključe sve zemlje koje snadbijevaju Izrael oružjem, kao i sam Izrael.
Komentarisao je to nakon što je tim nezavisnih stručnjaka koje je angažovalo Vijeće UN-a za ljudska prava zaključio da Izrael čini genocid u Gazi.
- Mislim da je to vrlo, vrlo važan dokument, i naravno, predsjedavajući te radne grupe bio je predsjedavajući radne grupe za Ruandu, a u njemu se izričito navodi da su ispunjene četiri glavne mjere iz konvencije o genocidu iz 1948. godine - kazao je novinarima ubrzo nakon objave izvještaja UN-a.
Ide, kaže, dalje i sugeriše da je podsticanje na genocid bilo prisutno, a posebno spominje one na visokim položajima koji koriste jezik za podsticanje genocida.
- Toliko sam često govorio o tome, a dolazim do onoga što je proslava proizvodnje hrane na sve njene različite načine, a kada pomislite na sve ljude ubijene juče i danas, polovina njih su žene i djeca - kazao je Higins.
Istražna komisija o okupiranom palestinskoj teritoriji i Izraelu, nakon dvije godine istrage događaja od 7. oktobra 2023, zaključila je da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile "četiri od pet" genocidnih djela definisanih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Komentarišući nalaze izvještaja, Higins je kritikovao Evropsku uniju (EU).
- Vjerujem da će EU biti izuzetno teško ikada više biti unija u bilo kojem smislu kada neke od njenih najjačih članica odlučuju ćutati gledajući mršavu djecu u onome što je ljudski, ljudski uzrokovan, zaista strašan napad na ljude. U tom izvještaju se navodi da je 90 posto svih stambenih objekata uništeno, obrazovne ustanove uništene, a zdravstvene ustanove i ustanove za plodnost uništavaju se - drugim riječima, napadate rađanje - kazao je.
Higins je pozvao svijet da poveća pritisak na Izrael da zaustavi pokolj.

Higins: Izrael i sve zemlje koje mu šalju oružje treba da budu izbačene iz UN

Irska se neće takmičiti na narednoj Pjesmi Evrovizije ako Izraelu bude dozvoljeno učešće, saopštio je danas irski emiter RTE, navodeći da bi to bilo "neprihvatljivo" zbog sukoba u Gazi.
Nedavne edicije Evrovizije bile su zasjenjene protivljenjem učešću Izraela u takmičenju zbog njegovog kontinuiranog vojnog napada na Gazu, koji je prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti odnio više od 64.000 života.
Sukob je počeo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je poginulo 1.200 ljudi, a 251 osoba je zarobljena, prema izraelskim podacima.
Izrael učestvuje na Evroviziji kao dugogodišnji član European Broadcasting Union (EBU), koja organizuje i koproducira ovo godišnje takmičenje.
RTE je saopštio da je više članova EBU izrazilo zabrinutost zbog učešća Izraela tokom sastanka u julu.
- RTE smatra da bi učešće Irske bilo neprihvatljivo s obzirom na tekući i stravičan gubitak života u Gazi. RTE je takođe duboko zabrinut zbog ciljanog ubijanja novinara u Gazi, uskraćivanja pristupa međunarodnim novinarima teritoriji i teške situacije preostalih talaca.- navodi emiter u saopštenju.
Izrael je negirao da cilja novinare u tom području.
Konačna odluka o učešću Irske na takmičenju 2026. godine, koje će biti održano u Beču, biće donijeta kada EBU donese svoju odluku o Izraelu, saopštio je RTE.
EBU za sada nije bio dostupan za komentar.
Irska učestvuje na takmičenju od 1965. godine i sedam puta je pobjeđivala, a samo Švedska dijeli njen rekord po broju pobjeda.

Evrovizija: Irska odustaje od učešća ako bude učestvovao Izrael

Crna Gora je vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora i neophodno JE primjenjivati pristup zasnovan na postignutim rezultatima, koji naglašava važnost objektivne evaluacije reformi i napretka u pregovorima - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i trgovine i ministrom odbrane Irske Sajmonom Harisom.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, tokom sastanka u Dablinu naveo da je cilj njegove posjete dobijanje podrške Irske u kontekstu predstojećeg predsjedavanja Savjetu EU, kao i dalje jačanje prijateljskih i partnerskih odnosa između dvije države.&nbsp;
Haris je pohvalio predan rad Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da njeni reformski napori pokazuju potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.&nbsp;
- Irska snažno podržava Crnu Goru i ponudio svu potrebnu pomoć u svim fazama pristupnog procesa, a proširenje EU je ključno za vjerodostojnost evropske politike - rekao je Haris.
Dodatno je istakao prednosti članstva u EU i naglasio da Irska želi da druge zemlje osjete koristi proširenja, dok je Ivanović izrazio uvjerenje da bi irsko iskustvo i ekspertiza bili izuzetno korisni za Crnu Goru u nastavku procesa.
- Sagovornici su razmotrili i globalne i regionalne prilike, naglasivši ulogu Crne Gore kao pouzdanog partnera u kreiranju politika i inicijativa na tim nivoima. Zaključeno je da će intenziviranje bilateralnih kontakata i saradnje doprinijeti daljem jačanju evropskog puta Crne Gore i promociji zemlje kao kredibilnog i odgovornog partnera EU - navodi se u saopštenju.

Ivanović sa Harisom: Crna Gora vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora

Crna Gora već sada pokazuje vrijednosti koje donosi Uniji. Irska će kroz bilateralne i multilateralne formate nastaviti da joj pruža političku i stručnu podršku - poručio je tamošnji premijer Mihal Martin na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, Martin je u tom kontekstu podsjetio na predstojeće irsko predsjedavanje Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine, istakavši da će proces proširenja biti među važnim prioritetima.
Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć - kako političku, tako i tehničku - u svim fazama pregovaračkog procesa.
- Tokom sastanka, potpredsjednik Ivanović istakao je prijateljske odnose Crne Gore i Irske i opredijeljenost za dalji razvoj političkog dijaloga i bilateralne saradnje. Posebna pažnja posvećena je evropskoj perspektivi Crne Gore i aktivnoj podršci Irske u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom - istakli su u Ivanovićevom kabinetu.
Ivanović je sagovornika upoznao sa napretkom Crne Gore u oblastima vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanja pravosuđa i institucionalnog okvira. Naglasio je da evropska integracija ostaje apsolutni prioritet vanjske politike i izrazio uvjerenje da će Crna Gora, po prijemu u članstvo, biti aktivan zagovornik politike proširenja.
- Premijer Martin potvrdio je kontinuiranu i snažnu podršku Irske evropskoj agendi Crne Gore, pohvalivši napredak ostvaren u reformskim procesima - istakli su u saopštenju.
Sagovornici su se, kako se dodaje, saglasili da posjeta potpredsjednika Ivanovića predstavlja značajan podsticaj za unapređenje bilateralnih odnosa, uz zajedničku posvećenost daljem jačanju političkog dijaloga, partnerstva i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.

Ivanović - Martin: Irska snažno podržava evropski put Crne Gore

Irska vlada je odobrila dodatni paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 100 miliona eura koji će biti iskorišten za kupovinu nesmrtonosne vojne opreme.
Iz kabineta irskog premijera potvrđeno je da će sredstva biti dodijeljena za nesmrtonosnu vojnu opremu i podršku.
Irski premijer Micheál Martin opisao je odluku SAD-a da pauzira vojnu pomoć za Ukrajinu kao ozbiljan nazadak.
Pozvao je i druge države da se uključe u slanje pomoći Ukrajini.

Irska odobrila paket pomoći za Ukrajinu od 100 miliona eura

Irski parlament izabrao je danas ministra vanjskih poslova Majkla Martina za novog premijera.
Martin, lider stranke Fiana Fail, izabran je za premijera drugi put, zamijenivši Simona Harisa, prenosi Anadolija.
Za Martina je glasalo je 95 poslanika, dok je 76 bilo protiv.
Haris će se, u međuvremenu, vratiti na poziciju odnosno zamjenika premijera.
Fiana Fail je izašla kao najveća stranka nakon opštih izbora u Irskoj održanih u novembru prošle godine.

Martin izabran za novog premijera Irske

Njemačka raspoređuje sistem Strijela (Arrow) kako bi ojačala svoju protivraketnu odbranu od Rusije i obezbijedila evropski vazdušni prostor, prenio je danas Rojters.
Njemačko ratno vazduhoplovstvo je danas pustilo u rad prvi dio sistema protivraketne odbrane dugog dometa Strijela - namijenjen jačanju evropske protivvazdušne odbrane od ruske prijetnje.
Njemačka će sada moći da se brani od balističkih raketa dugog dometa na visini od više od 100 kilometara, naglasio je njemački zvaničnik Holger Nojman, tokom ceremonije u vazduhoplovnoj bazi Holcdorf, južno od Berlina u istočnoj Njemačkoj.
Taj radar se nalazi na prvoj operativnoj lokaciji za projekat koji će zemlju na kraju koštati 3,8 milijardi eura, rekao je novinarima portparol njemačkog Ministarstva odbrane Mitko Miler.
Berlin cilja na potpuno raspoređivanje sistema do 2028. godine sa "završetkom posljednje lokacije", rekao je portparol bez preciziranja ostalih lokacija.
Sistem Strijela, koju su zajedno razvili i proizveli Izrael i SAD, najnovija je verzija raspoređena 2017. godine, tako se prvi put koristi van Izraela.
Na Bliskom istoku u protekle dvije godine omogućila je "presretanje desetina balističkih raketa", rekao je Amir Baram, visoki zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane u Holcdorfu, gdje je podignuta i izraelska zastava.
Sa Strijelom, Berlin "preuzima svoje odgovornosti i jača evropski stub NATO-a", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
To puštanje u rad označava dalji korak u jačanju njemačkih oružanih snaga, što je prioritet vlade od početka ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Puštanje u rad Strijele dopunjuje njemački projekat protivvazdušne odbrane Evropski nebeski štit (ESSI), koji je Berlin predstavio u avgustu 2022. godine, a koji kombinuje svoje rakete za odbranu kratkog dometa Iris-T, sa američkim sistemima Patriot za rakete srednjeg dometa.
Njemačka predvodi taj evropski projekat, koji sada uključuje 24 države članice, između ostalog i Veliku Britaniju, ali ne i Francusku.
Pariz se zalaže za sistem protivvazdušne odbrane koji koristi evropsku opremu, dok je za Berlin prioritet brzo djelovanje u suočavanju sa ruskom prijetnjom.

Njemačka raspoređuje sistem Strijela da obezbijedi evropski vazdušni prostor

Bivša šefica diplomatije EU i rektorka Koledža Evropa Federika Mogerini, kao i nekadašnji generalni sekretar evropske diplomatske službe Stefano Sanino, pušteni su da se brane sa slobode.
Njih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo.
Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo ocijenilo da u njihovom slučaju "ne postoji rizik od bjekstva", prenijele u agencije.
Prema belgijskim zakonima, označavanje osumnjičenih znači da je istraga u toku i da osobe mogu dalje da se ispituju, ali da to ne podrazumijeva krivicu. Kako je EPPO saopštio, osumnjičeni se smatraju nevinim dok istraga traje.
Ranije je saopšteno da su Mogerinijeva i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godine, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, "nije bio fer".
Fokus istrage su i okolnosti kupovine zgrade u Brižu, u kojoj su smješteni polaznici Koledža, za 3,2 miliona eura, rekle su četiri osobe upoznate s istragom, prenio je Foljo.
Konkurs za domaćina akademije zahtijevao je od kandidata da obezbijede smještaj, a Koledž Evrope je kupio zgradu 2022. godine tokom perioda finansijskih poteškoća i neposredno prije nego što je EEAS raspisala tender kojim je kasnije instituciji dodeljeno 654.000 eura za finansiranje, navode izvori.
Istražitelji ispituju navode da su Koledž Evrope i njegovi predstavnici imali pristup poverljivim informacijama u vezi s tenderom, koji je trebalo da ostane tajan kako bi se omogućila poštena konkurencija između institucija koje su se nadmetale za smještaj nove akademije.
U operaciji sprovedenoj juče učestvovali su belgijska federalna policija, kancelarija EU za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), a prema riječima očevidaca oko 10 policajaca u civilu je ušlo u zgradu EEAS-a oko 7.30.
OLAF je ranije ispitivao više osoba u vezi sa slučajem i proslijedio nalaze EPPO-u, koje je nadležno za potencijalno krivično gonjenje.
Mogerinijeva je od 2020. godine rektorka Koledža Evrope, a 2022. postala je direktorka Diplomatske akademije EU, projekta koji je u centru istrage.&nbsp;
Sanino je ranije bio generalni sekretar EEAS, a trenutno obavlja visoku funkciju u Komisiji.
Predstavnici sindikata EU upozorili su da bi, ako se navodi potvrde, šteta po ugled evropskih institucija mogla da bude "katastrofalna".

Mogerinijeva i Sanino pušteni da se brane sa slobode

Oštra je reakcija dijaspore u Njemačkoj na nedavno usvojene izmjene Zakona o strancima ne jenjava. Dok se hiljade stranih investitora i povratnika iz inostranstva pitaju šta ih čeka sjutra, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, Sokolj Dacić, poručuje da su odluke Vlade „udar na investitore, dijasporu i elementarni zdravi razum“.&nbsp;
Ističe da ga novi uslovi za boravak stranaca, zapošljavanje i legalizaciju objekata podsjećaju na države koje su daleko od evropskih standarda
&nbsp;- Najnovije odluke Vlade Crne Gore o izmjenama Zakona o strancima predstavljaju jedan od najlošije organizovanih i najlošije promišljenih poteza u posljednjih deset godina. Umjesto da podstakne investicije, da donese stabilnost i jasnoću, ovaj zakon je proizveo haos, nesigurnost i ozbiljne ekonomske posljedice — kako za državu, tako i za hiljade stranih investitora i našu dijasporu - poručio je Dacić.&nbsp;
Kaže i da je apsurdan uslov da strani državljanin mora da investira više od 200.000 eura da bi dobio urednu dokumentaciju za poslovanje.
- Ovakve odredbe nijesu stimulans, to je udarac na investitore i siguran recept da ih otjeramo. Dodatno, traži se da firme obavezno zapošljavaju najmanje jednog državljanina Crne Gore na svakih troje zaposlenih - kaže Dacić.
Tvrdi da je šokantno da su investitorima sa Kosova, koji su do sada imali potpuno regularan boravak i zdravstvenu zaštitu, nova pravila ukinula pravo na liječenje.&nbsp;
- Zašto? Kakvu poruku šaljemo ljudima koji su godinama ulagali i bili uredni poreski obveznici? Ovim zakonom pojedinci ostaće bez boravišnog statusa iako već godinama zakonito borave i doprinose ekonomiji Crne Gore – najvjerovatnije po istom principu se institucije ophode i prema građanima potencijalnim investitorima iz drugih zemalja/regiona - ističe Dacić.&nbsp;
Navodi primjer da cnogorska državljanka koja se vratila kući sa teškom mukom zarađenim novcem, koja je zajednički sa mužem (državljanin Njemačke) gradila kuću, šest mjeseci ne može da se prebaci sa prebavilištem, sa sjevera na jug, iako joj djeca idu u školu u toj opštini.&nbsp;
- Da bude jos veće čudo, kažu joj da je napustila četiri dana Crnu Goru. Razlog? Besmislena birokratska zatvorenost, nemarnost službenika i potpuni nedostatak koordinacije među institucijama. Kako da objasnimo njenom suprugu, njemačkom državljaninu, da će u Crnoj Gori naići na prepreke i apsurdne barijere koje ne postoje ni u jednoj uređenoj državi EU? A to nije jedini slucaj. Država govori o „evropskom putu“, a donosi neevropske zakone. Ne može se graditi država po standardima Evropske unije, a donositi zakone koji se pišu na brzinu, bez konsultacija, bez analize i bez svijesti o realnim posljedicama. Rezultat je već tu: državu je zbog ovog zakona napustilo preko 9.000 državljana Turske. Ako se nastavi – po mom dubokom ubjedjenju - ovakva politika, možemo očekivati i odgovor Turske, što bi se direktno negativno odrazilo na našu brojnu dijasporu u toj zemlji - navodi Sokolj poručujući da ovaj zakon hitno mora na reviziju.&nbsp;
On navodi, takođe, da je neprihvatljivo da Vlada odbije da produži rok za legalizaciju, iako je dobro poznato da ogroman dio dijaspore fizički nije u mogućnosti da dođe u zemlju u tako kratkom roku.&nbsp;
- Podsjećamo da je više od 50 odsto nekretnina u primorju i centralnom dijelu u vlasništvu naše dijaspore, koja godinama ulaže u Crnu Goru, šalje novac svojim porodicama i predstavlja našu državu širom svijeta. Svaki ministar koji dođe u dijasporu ponavlja da smo mi „ambasadori Crne Gore“. Ako smo ambasadori, zašto se onda donose zakoni koji upravo te ljude ponižavaju i stavljaju njihovu imovinu i status pod znak pitanja? Strani investitori ulažu samo u zemlje koje pružaju sigurnost, predvidljivost i stabilan pravni okvir. Dok ni gradjani nemaju pravo da raspolazu svojom imovinom - poručuje Dacić.
&nbsp;Ističe da Crna Gora mora biti država u koji je zakon jasan.&nbsp;
- Nažalost Zakon o legalizaciji objekata je preuzet odnosno kopiran iz susjedne države, ali cijene su zaboravili da kopiraju. Pitamo premijera, zašto građani moraju da plaćaju komunalije, na ponekim mjestima gdje ne postoji ni put, ni voda, ni kanalizacija - naglašava Dacić.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ne smije biti zemlja koja otjera investitore, demotiviše dijasporu i stvara pravnu nesigurnost.
- &nbsp;Tražimo: hitno produženje rokova legalizacije, ukidanje nelogičnih i štetnih finansijskih barijera, realno prilagođavanje uslova zapošljavanja, potpunu reviziju zakona uz konsultacije sa dijasporom, investitorima i privrednim sektorom. Crna Gora se mora voditi zdravim razumom, interesima države i investitora, a ne ishitrenim i nepromišljenim odlukama koje prijete da unište decenije truda dijaspore i stranih partnera - poručio je Dacić.

Dacić: Novi uslovi za boravak stranaca udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda

Mještanima Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, uručeno je novo rješenje Komunalne inspekcije da uklone šator postavljen pored gradilišta. Kako navode, prvobitni šator su uklonili po nalogu inspekcije, ali su, zbog lošeg vremena, odmah postavili novi.
Ističu da se od nevremena moraju zaštititi, te da nikome ne ometaju prolaz.
– Okupljeni smo ovdje, niko ne blokira saobraćaj. Ne znamo kome ovo smeta – poručuju mještani.
<h2>Mujović: Niko ih ne ignoriše, ali s projektom se mora nastaviti</h2>
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
<h2>Mještani: Niko nas ne ubjeđuje da je to dobro za nas</h2>
Mještani Botuna ostaju kategorični da će izgradnja ugroziti kvalitet života u Zeti i otvoriti vrata dodatnim postrojenjima koja ne žele u svom dvorištu.
– Ako se priključi i gornji dio Zete, riječ je o ogromnom broju stanovnika. Šta će biti sa postrojenjem? Plašimo se da će sve završiti kao i postojeća postrojenja – tvrde u Botunu.
Dodatno ih zabrinjava, navode, potencijalno izgradnja spalionice otpada u krugu Kombinata aluminijuma.
– Svi otpadi iz Crne Gore bi dolazili ovdje da se sagorijevaju. To je neprihvatljivo – poručuju.
<h2>Rok do kraja decembra — i politički i finansijski pritisci</h2>
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Mještani Botuna poručuju da se neće povući, dok nadležni ističu da projekat neće biti zaustavljen.

Botun: Jedan šator uklonjen pa odmah postavljen novi

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: irska